1. POJAM UPRAVNOG POSTUPKA?

Upravni postupak jeste takva djelatnost organa uprave i institucija koje raspolazu javnim ovlastenjima
koja ima zadatak da, u svrhu ostvarivanja prava ili izvrsenja obaveza, svojim subjektima osigura
objektivnu i pravilnu primjenu materijalnih propisa na konkretne slucajeve, bez obzira koju upravnu
oblast regulise neki materijalni propis.
2.POJAM UPRAVNE STVARI, PREMET UPRAVNOG POSTUPKA?
Pojam upravnog postupka iskljucivo je vezan za pojam upravne stvari, a to je ono radi cega se vodi
upravni postupak. U njoj se neposrednom primjenom propisa rjesava o pravima, obavezama ili
pravnim interesima pojedinaca pravnog lica ili druge stranke (predmet upravnog postupka) Upravnu
stvar obiljezavaju tri elementa: konkretnost, autoritativnost i pravno djelovanje.
3.NACELA UPRAVNOG POSTUPKA?
U upravnom postupku BiH postoji 12 osnovnih nacela upravnog postupka i 6 tzv. dopunskih odnosno
izvedenih nacela. Osnovna nacela upravnog postupka :
NACELO ZAKONITOSTI - jeste opce pravno nacelo najvece vrijednosti i kao takvo ustavnog je
karaktera. U upravnom postupku nacel zakonitosti znaci da upravni organi kada postupaju u upravnim
stvarima imaju duznost svoje odluke (upravne akte donositi na osnovu zakona i drugih propisa u
skladu sa zakonom) Nacelo zakonitosti odnosi se kako na materijalno pravni, tako i na
formalnopravnu stranu upravnog rjesavanja.
NACELO ZASTITE PRAVA GRADJANA I ZASTITE JAVNOG INTERESA - ovim nacelom se
stiti stranka kao ucesnik u upravnom postupku na nacin sto joj se omogucava laksa zastita ostvarivanja
svojih prava, s tim da ta zastita ne bude na stetu javnog interesa.
NACELO UCINKOVITOSTI - jeste nacelo koje implicitno proizlazi iz nacela zakonitosti. Ono
predstavlja nacelo kojim se osigurava ucinkovit pravni ucinak u radu javnih organa uprave. Ono sadrzi
u sebi bremensko odredjenje koje ne smije biti na ustrb kvalitete upravnog postupanja.
NACELO MATERIJALNE ISTILE ( OBJEKTIVNE ISTINE ) - Ono je suprotno tzv. formalnoj
"proceduralnoj istini" i predstavlja obavezu organa drzavne uprave u unstitucija koje raspolazu javnim
ovlastenjima da utvrdjivanje pravog stanja stvari tj. saznanju pune i prave ili stvarne istine odnosno
materijalne istine, okoncaju uoravni postupak utvrdjivanjem cinjenicnog stanja onakvog kakvo ono
postoji u stvarnosti.
NACELO SASLUSANJA STRANKE - Istovjetno je s ucescem stranke u upravnom postupku. Ono
podrazumijeva da se u postupku, prije donosenja upravnog rjesenja, stranci mora dati mogucnost da se
izjasni o svim cinjenicama i okolnostima koje su vazne za ishod upravnog postupka, osim u slucaju
vodjenja tzv. skracenog postpupka.
NACELO SAMOSTALNE OCJENE DOKAZA - upucuje na dokaze koje ce organ uzeti u obzir i
koliku ce im vjeru pokloniti od cega ce zavisiti i utvrdjivanje cinjenica, odnosno rjesenje pavne stvari.
O svemu tome odlucuje rukovodilac, sluzbeno lice koje vodi upravni postupak.
NACELO SAMOSTALNOSTI U RJESAVANJU - odslikava polozaj uprave u sistemu podjele
vlasti. Njegova bit jeste u tome da se osigura samostalnost u radu i odlucivanju organa javne uprave,
bez uplitanja ili bilo kakvih pritisaka sa strane.
NACELO DVOSTEPENOSTI POSTUPKA ILI PRAVO ZALBE - sadrzina ovog nacela ispoljava
se kao pravo stranke da moze osporavati akte prvostepenog organa i vrsiti njihovu upravnu kontrolu
preko drugih organa koji nisu ucestvovali u prvostepenom postupku. Pravilo je da je protiv
prvostepenih rjesenja zalba uvijek dozvljena, osim kada zakon takvu mogucnost iskljucuje.
NACELO PRAVOSNAZNOSTI - jeste procesnopravni insitut upravnog prava koji predstavlja
pravno svojstvo upravnog akta, da se on ne moze mjenjati, ni u upravnom postupku kroz vrsenje
upravno pravne kontrole (instacioni nadzor), niti u upravno sudskom postupku (upravni spor).
NACELO EKONOMICNOSTI POSTUPKA - podrazumijeva da se urpavni postupak od organa
javne vlasti mora voditi ekspeditivno, bez nepotrebnog odugovlacenja, li ne na ustrb drugih pravnih
nacela. Ono s emora ostvariti u okviru i u granicama drugih osnovnih nacela, a posebno nacela
zakonitosti, materijalne istine i nacela saslusanja stranke.
NACELO DUZNOSTI POMAGANJA NEUKOJ STRANCI - znacaj ovog nacela sadrzan je u
tome da otkloni mogucnosti nastanka stete kod stranke zbog nepoznavanja prava koja su joj dana
zakonom.
NACELO UPOTREBE JEZIKA - podrazumjeva omogucavanje ravnopravne upotrebe jezika svih
konstitutivnih naroda u BiH.

DOPUNSKA ( IZVEDENA) NACELA UPRAVNOG POSTUPKA

OFICIJELNO I PRIVATNO NACELO - oficijalno nacelo znaci da organ sam pokrece upravni
postne cekajuci bilo kakvu incijativu ili bilo ciji zahtjev za pokretanje upravnog postupka. Postupak je
po sluzbenoj duznosti ex oficio. Po stranackom ili privatnom nacelu,upravni postupak pokrece se
zahtjevom stranke, odnosno nakon sto stranka u postupku podnese svh zahtjev kojim trazi ostvarivanje
nekog prava ili zastitu pravnih interesa.
ISTRAZNO (INKVIZICIONO) I DISPOZICIONO NACEO - Inkviziciono nacelo znaci da
sluzbeno lice koje vodi upravni post podrazumijeva da stranka moze u toku cijelog postpuka
upotpunjavati cinjenicno stanje i izvoditi dokaze o onim cinjenicama koje ranije u postupku nisu bile
poznate ili nisu bile iznesene odnosno koje jos nusu bile utvrdjene. Dispoziciono nacelo je takvo
nacelo koje omogucava strankama u upravnom post da samostalno odnosno vlastitom inicijativom
prikupljaju i upotrebljavaju dokazni materijal
NACELO USMENOSTI I PISANOSTI - sluzi da se omoguci kontradiktornost, neposrednost i
avnost upravnog postupka, kao i da se upravni postupak ubrza i pojeftini.
NACELO NEPOSREDNOSTI I POSREDNOSTI- nacelo NEPOSREDNOSTI znaci da isti organ
odnosno sluzbeno lice koje rukovodi postupak, a posebno usmenu raspravu, donosi rjesenje na osnovu
neposrednog opazanja i utvrdjivanja cinjenica. Nacelo POSREDNOSTI podrazumijeva da se u
svakom postupku sve procesne radnje ne obavljaju pred jednim te istim sluzbenim licem odnosno bar
pred istim nadleznim organom, nego se izvjesni poslovi povjeravaju drugim organima odnosno
sluzbenim licima da ih oni obave.
NACELO JAVNOSTI - sastoji se u tome da usmenoj raspravi u postupku mogu prisustvovati lica
koja u njemu ne ucestvuju odnosno koja nisu vezana za ishod postpuka. Ta lica mogu psisustvovati
kao nezainteresirana lica.
4. POJAM I VRSTE NADLEZNOSTI?
Nadleznost je ovlastenje (pravo), ali i duznost (obaveza) odredjenog organa uprave ili sluzbe za
upravu, odnosno drugog organa ili organizacije koja ima javna ovlastenja da rijesi odredjenu upravnu
stvar. Organi uprave u okviru svoje nadleznosti postupaju po osnovu tri kriterija :
- prme prvom kao osnov za odredjivanje nadleznosti uzima se priroda upravne stvari odnosno stvarni
trenutak, pa se ova naziva stvarnom nadleznosti.
- prema drugom uzima se mjesto odnosno teritorija za koju je upravna stvar vezana
- prema trecem je funckija koja se organu dodjeljuje
STVARNA NADLEZNOST - podrazumijeva pravo i duznost jednog organa da iz odredjene upravne
oblasti ili upravne materije rjesava upravnu stvar.
MJESNA NADLEZNOST - predstavlja podrucje djelovanja organa nadleznog za rjesavanje upravne
stvari. Ona se odredjuje :u stvarima koje se ondose na nepokretnost, u stvarima koje se odnose na
djelatnost nekog organa, u stvarima koje se odnose na djelatnost poslovnih jedinica pravnih lica, u
stvarima koje se odnose na vodjenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se
obavlja ili se ima obavljati u odredjenom mjestu, u ostalim stvarima mjesna nadleznost odredjuje
prema prebivalistu sranke.
FUNKCIONALNA NADLEZNOST - podvrsta stvarne nadleznosti, radi se o nadleznosti sluzbenog
lica za postupanje u upravnoj stvari iz okvira stvarne nadleznosti organa.
5. DELEGACIJA ( PRENOSENJE) I AVOKACIJA ( PREUZIMANJE ) NADLEZNOSTI?
DELEGACIJA , radi se o prenosenju upravnih poslova iz stvarne nadleznosti viseg organa na nize
organe da ih oni rjesavaju na osnovu izricitog zakonskog ovlastenja, znaci prenosenje poslova s jednog
organa poslova iz svoje stvarne nadleznosti na druge organe da ih oni rjesavaju.
AVOKACIJA nadleznosti predstavlja pravo viseg organa da preuzima upravnu stvar iz nadleznosti
nizeg ogana i tu upravnu stvar sam rijesi.
6. IZUZECE NADLEZNOSTI ?
Ukoliko se dogodi da postoje okolnosti koji dovode u sumnju objektivnost sluzbenog lica, onda
postoje razlozi za njegovo izuzece. Izuzece se javlja kao oblik onemogucavanja sluzbenog lica da
postupa u konkretnoj upravnoj stvari, odnosno odredjivanje drugog sl.lica da konkretnu stvar rjesava
umjesto izuzetog sl.lica. Obligatorno i fakultativno.

Do obaveznog izuzeca sl.lica iz postupka doci ce u sljedecim slucajevima:

- ako lje sl.lice u premetu po kojem se vodi postupak stranka, suovlascenik odnosno suobaveznik,
svjedok, vjestak, punomocnik ili zakonski zastunik stranke,
- ako je sl.lice koje vodi postupak sa strankom, zastupnik stranke ili njen punomocnik, srodnik po krvi
u prvoj liniji, a u pobocnoj liniji do 4 stepena, ako je bracni drug ili srodnik po tazbini do 2 stepena, pa
i onda kada je brek prestao,
- ako je sluzbeno lice stranokm, zastupnik ili punomocnik stranke u onosu na staratelja, usvojitelja ili
branitelja,
- ako je s..lice u prvostepenom postupku ucestovalo u vodjenju postupka ili donosenja rjesenja
7.KOMUNIKACIJA STRANKE I ORGANA?
Komunikacija se vrsi podnescima, a podnesak je svako pismeno bez obzira na naziv koje stranka
upucuje organu. Podnesak moze biti : zahtjev, molba, zalba, prigovor, prijedlog, predstavka itd.
Podnesak moze sadrzavati opce ili vanjske (formalne) oznake i unutrasnje (materijalne) oznake.
8. POJAM STRANKE U UPRAVNOM POSTUPKU?
Strenke su osobe po cijem se zahtjevu pokrece ili protiv kojih se pokrece zahtjev za izdavanje nekog
upravnog akta za koje je, ili protiv kojeih je sama vlast povela postupak, i kojih se konkretan upravni
akt ne tice izricito, ali im je zbog zastite posebnih osobnih interesa, odnosno zastite opcih javnih
interesa, priznat polozaj stranke.
9. PRETPOSTAVKE ZA UCESCE STRANKE U UPRAVNOM POSTUPKU?
Radi se o procesnopravnim pretpostavkama stranackog djelovanja bez kojih one ne mogu ucestvovati
u upravnom postupku. Stranke, odnosno lica koja preduzimaju postupanje radnje u postupku
uvjetovane su posjedovanjem odrejenih sposobnosti kao sto su : stranacka sposobnost, procesna
sposobnost i stranacka legitimacija.

Stranacka sposobnost - to je sposobnost biti strankom u postupku onosno nosiocem prava i obaveza,
pa zbog toga ovu sposobnost imaju sva lica koja mogu imati prava i obaveze. Nju imaju i ona lica koja
imaju i pravnu sposobnost. Stice se rodjenjem fizickog lica odnosno osnivanjem pravnog lica i upisom
u sudski registar nadleznog suda. Mogu je imati i dr.subjekti koji nemaju svojstvo pravnog lica kao sto
su drzavni organi, poslovna udruzenja organizacije i zajednice, grupa lica, sindikalna organizacija.
Umrlo lice ne moze biti strankom u postupku jer je nastupanjem smrti prestala njegova stranacka
sposobnost.
Procesna sposobnost - predstavlja sposobnost stranke da samostalno reduzima radnju u postupku,
bilo u svoje ime ili u ime drugog lica u cije ime ucestvuje u postpuku. Imaju je stranke odnosno lica
koja raspolazu potpunom poslovnom sposobnoscu. Stice se s punoljetstvom pa je nemaju maloljetna
licao kao ni punoljetna lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost kao posljedica dusevnog oboljenja.
Stranacka legitimacija - za njeno postojanje nuzno je i postojanje procesne sposobnosti. Tim se
oznacava odnos jednog lica prema predmetu postupka iz kojeg proizilaze odredjena prava ili pravni
interesi.
10. ZASTUPANJE STRANKE U UPRAVNOM POSTUPKU?
Stranka u upravnom postupku ne mora, cak nije ni obavezna ako to ne zeli, neposredno ucestvovati u
upravnom postupku nego to moze uciniti preko zastupnika kji ce u ime nje i za njen racun preduzeti
odredjene radnje : u granicama ... Zastupnici mogu biti zakonski (nuzni) i voljni (punomocnici). Vrste
zastupanja : zakonsko ili nuzno zastupanje procesno nesposobnih lica, zastupanje po punomocju,
privremeno zastupanje i zajednicko predstavljanje.

Zakonsko ili nuzno zastupanje procesno nesposobnih lica - zakonski zastupnik pr.nes.lica bilo da
se radi o fizickim licima ili su u pitanju pravna lica odredjuje se na osnovu zakona ili na osnovu akta
nadleznog drzavnog organa dnesenog na osnovu zakona. Zakonski zastupnici fizickih lica jesu
roditelji maloljetne djece. To zastupanje moze prestati i prije punjoljetstva u slucajevima kada
maloljetno lice zakljuci brak kao i u slucajevima oduzimanja roditeljskog prava zakonskom zastupniku
odnosno roditelju ili staratelju maloljetnog lica.
Zastupanje po punomocju - voljno zastupanje - moze se vristi u svim slucajevima osim u kojima je
neopjhodno licno ucesce stranke ka npr u vanparnicnom postupku prilikom davanja nasljednicke
izjave kao i u sl. suocenja strake sa svjedokom u dokaznom postupku. Punomocnik moze biti svaka
osoba koja je potpuno poslovno spsobna osim onih osoba koje se bave nadripisarstvom ukoliko ima
urednu punomoc odnosno ovlastenje za zastupanje radi ucestvovanja u upravnom postupku. Punomoc
se moze dati usmeno i pismeni.
Privremeno zastupanje - predstavlja oblik zastupanja u posebnim slucajevima koji zahtjevaju hitnost
u postupku a kod kojih postoje odredjene smetnja za ucestvovanje stranke u postupku.
Strucni pomagac - nije zastupnik stranke vec lice koje radi uz stranku pri vrsenju njenih pojedinih
procesnih radnji i pomaze joj strucnim savjetima i objasnjenjima.
11.POZIVANJE?
Pozivanje je sluzbena radnja kojom se osigurava prisustvo odredjenih lica kada je njihovo ucesce u
postupku neophodno ili potrebno radi sjedocenja, vjestacenja, davanja iskaza itd.
12.ZAPISNIK?
Zapisnik je pisani sastav o usmenoj raspravi ili drugoj vaznijoj radnji u uprvnom postupku, kao i o
vaznijim usmenim izjavama stranaka i trecih lica u upravnom postupku. Vrste zapisnika su : zapisnik o
usmenoj raspravi, o pojedinim vaznijim radnjama u postupku, o primanju usmenih podnesaka i o
vijecanju i glasanju. Zapisnik se sastoji iz dva dijela: opci dio i posebni dio.
13. DOSTAVLJANJE ( LICNO, PRAVNO ) ?
Dostavljanje je djelatnost upravnog organa koja se sastoji u predaji raznih vrsta pismena (spisa) kao
sto su pozivi, rjesenja, zakljucci i dr, adresatu odnosno drugim osobama na koje se ti akti odnose, kao i
ovjeravanju izvrsenog dostavljanja, osim u slucajevima kada to nije moguce. Licno dosatavljanje je
obavzno zbog vaznosti spisa i faze vodjenja upravnog postupka. Ono je obavezno u slucajevima kada
je to odredjeno zakonom, kada od dana dostavljanja pocinje teci rok koji s ene moze produziti, kada
licno dostavljanje odredi organ koji je naredio dostavljanje. Dostavljanje putem posrednika obavlja se
samo onda kada neposredno dostavljanje nije moguce.
14. ROKOVI U UPRAVNOM POSTUPKU ?
Radi ostvarivanja nacela ekonicnosti i ucinkovitosti upravnog postpka, upravno postupanje je
odredjeno rokovima. Rokovi su mjera za vrijeme u koejm se mogu izvrsiti radnje u upravnom
postpuku. Rokovi u upravnom postupku mogi biti odredjeni : zakonom ili drugim propisima (zakonski
rokovi), od sluzbenog lica koje vodi posupak (sluzbeni rokovi).
Prema posljedicama koje izaziva propustanje rokova, djele se na : stroge ili prekluzivne ( to su
oni cije propustanje ima posljedicu isljucenja od procesne radnje kaj je vezana za takav rok ),
instuktivne (oni koji sluze samo kao opomena ili pouka da se procesna radnja izvrsi u odredjenom
roku, u slucaju propustanja moze izazvati samo disciplinski postupak za sluzbeno lice dok za stranku
ne mogu nastatati nikakve posljedice) i dilatorne rokove (vremenski odredjeni u kojima se ne mogu
preduzimati nikakve radnje u postpuku).
15. POVRAT U PREDJASNJE STANJE (RESTITUTIO IN INTEGRUM)?
To je vanredno pravno sredstvo u redovnom postupku kojim se uklanjaju nepovoljne posljedice koje
su nastale za stranku usljed propustanja radnje u postupku do kojeg je doslo bez njene krivice.
Opste predpostavke za povracaj u predjsasnje stanje :
- opravdano propustanje preduzimanja odredjene radnje,
- nemogucnost stranke da drugim putem izvrsi procesnu radnju koju je propustila izvrsiti u roku,
- da je prijedlog za povracaj u predjasnje stanje stavljen u porisnom roku. Prijedlog u roku 8 dana
racunajuci od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propustanjea a ako je stranka tek
nkasnije saznala za propustanje onda od dana kada je to saznala. Poslije 3 mjeseca od dana
propustanja nemoze se traziti povrat u predjasnje stanje,

Postoje dva roka za povratak u predjasnje stanje:

- subjektivni je onaj zbog kojeg se nemoze trazit povracaj u predjasnje stanje i on zavisi od licnih
odnosa stranke koja je radnju propustila,
- objektivni prdstavlja rok koji zavisi iskljucivo od objektivne cinjenice i on iznosti 3 mjesca od dana
propustanja radnje.
16.TROSKOVI UPRAVNOG POSTUPKA?
Vodjenje upravnog postpuka zahtjeva troskove u vidu izdataka koji se pojavljuju kod organa koji vodi
postupak. Troskovi koji nastaju za vrijeme upravnog postupka dijele se na opce i posebne troskove.
OPCI trosovi su troskovi s kojima s emora racunati odmah nakon osnivanja organa uprave. POSEBNI
troskovi upravnog postupka spadaju u troskove koji se javljaju u odredjenoj upravnoj stvari a ezani sz
za radnje organa uprave.
U vezi sa snosenjen troskova upravnog postupka postoje 3 kriterija u pogledu odlucivanja o
duznosti snosenja troskova upravnog postupka a to su :
- kriteriji uspjjeha u postupku (troskove snosi ona stranka na ciju stetu je postupak okoncan),
- kriterij krivice ( snosi svako lice koje je ucestovaalo u postupku, nezavisno od uloge koje je u njemu
imalo duzno je snositi sve troskove kojeu up.post. prourokuje krivicom ili bijescu),
- kriterij koristi vodjenja postupka ( sve troskove u jednostranackim upravnim stvarima snosi stranka
na ciji zahtjev se postupak vodi i u cijiem interesu je postupak okoncan).
17. DOKAZIVANJE ( ISPRAVAMA, SVJEDOCIMA, VJESTACIMA, UVIDJAJEM )?
Dokazivanje ili izvodjenje dokaza jeste procesna radnja kojoj je cilj da se sluzbeno lice uvjeri u
istinitost cinjenica koje su prema materijalnim propisima o cijoj primjeni se radi od vaznosti za
donosenje rjesenja.
Bitni elementi svakog dokazivanja su :
- lice koje treba pruziti dokaze
- cinjenice koje treba dokazivati,
- dokazna sredstva,
- dokazni razlozi,
- dokazna snaga pojedinih dokaza.

Dokazivanje u upravnom postupku se sastoji iz sljedecih faza:

- predlaganje dokaza,
- prihvacanje dokaza,
- pribavljanje dokaza,
- izvodjenje dokaza,
- ocjenjivanje dokaza.
Za dokazivanje pravnih cinjenica u svim pravnim postupcima pred drzavnim i javnim organima
najznacajnine su tzv javne isprave, a to su one koje su u propisanom obliku i u granicama svojih
nadleznosti izdali nadlezni drzavni organi. Postoje i tzv. privatne isprave koje se mogu upotrijebiti kao
dokazno sredstvo u upravnom postupku.

Isprave mogu biti: javne i privatne , dispozitivne i dokumentarne, isprave o posvjedocenju, originalne i
pripise.
Svjedoci su fizicka lica koja su bila sposobna opaziti odredjene cinejnice o kojima treba da svjedoce i
koja su sposobna saopciti to svoje opazanje. Duznost svjedocenja podrazumijeva da se svjedok
odazove pozivu organa za svjedocenje, i da svjedoci i da odgovara na postavljena pitanja.
Dokaz dokazivanje vjestacima podrazumijeva sluzbenu radnju procesnog karaktera za koju je
potrebno strucno znanje kojim ne raspolaze sluzbena osoba koja vodi postpuak na osnovu koje se
utvrdjuje ili ocjenjuje neke cinjenica koja je vazna za rjesavanje upravne stvari. Izvodi se ne samo na
prijedlog stranke nego i po sluzbenoj duznosti.
Uvidjaj je procesna radnja u upravnom postupku koja se preduzima kada je potrebno neposredno
opazati cinjenice od sluzbenog lica koje vodi upravni postupak. Vrsi se na prijedlog stranke ili po
incijativi sluzbenog lica ka je za utvrdjivanje neke cinjenice ili za razrjesavanje bitnih okolnosti
potrebo neposredno opazanje sluzbene osobe koja vodi postupak.
18. POKRETANJE UPRAVNOG POSTUPKA I FAZA ?
Pokretanje upravnog postupka je u skaldu s oficijelnim nacelom upravnog postupka. Upravni postupak
smatra se pokrenutim kada organ uprave odnosno sluzbeno lice u organu poduzme bilo koju radnju do
koje je doslo, bilo incijativom organa, bilo incijativom privatnog lica.
19. SKRACENI POSTUPAK?
Predstavlja nacin utvrdjivanja cinjenica i okolnosti koje su vazne za rjesenje upravne stvari. Skraceni
postupak organ provodi neposredno na osnovu zahtjeva stranke samo u slucajevima koje zakon
takstativno navodi. To je postupak u kojem se neposredno pristupa rjeseavanju upravne stvari, bez
provodjenja ijedne posebne radnje postupka ali to ne znaci da u njemu nema nikakvog ispitnog
postupka.
20. POSEBNI ISPITNI POSTUPAK ?
Zahtjeva da se prije donosenja rjesenja utvrde sve cinjenice i okolnosti od znacaja za rjesenje upravne
stvari, odnosno da se pruzi mogucnost stranci da ucestvuje u tom postupku, ne samo radi zastite svojih
prava i pravnih interesa nego i zbog toga da svojim ucescem doprinose utvrdjivanju pravog stanja
stvari.
21. USMENA RASPRAVA?
To je faza posebnog ispitnog postupka koja priza mogucnost strankama da brane svoja prava i pravne
interese. Ona je javna osim kada je nuzno iskljuciti javnost. Postoje slucajevi kada se mora odrzati
bez obziora na stajaliste sluzbenog lica a to je:
- kada u postupku ucestvuju dvije stranke ili vise njih sa suprotnim interesima
- kada se treba izvrsiti uvidjaj ili saslusanje svjedoka ili vjestaka.
22.PRETHODNO PITANJE?
To je pravno pitanje koje cini samostanu cjelinu od cijeg prethodnog raspravljanja zavisi rjesenje
glavnog pitanja upravnog postpuka, upravne stvari radi koje se vodi postupak. Odlucivanje o njima ne
smatra se rjesenjem, nego raspravljanjem. Organ ne smije raspraviti prethodno pitanje kada se
odnosi na : postojanje kd, postojanje braka, utvrdjivanje ocinstva i kad je to izricito zakonom
odredjeno.
23. DJELIMICNO, DOPUNSKO I PRIVREMENO RJESENJE?
DJELIMICNO rjesenje jeste ona vrsta rjesenja u kojem se o jednoj upravnoj stvari rjesava u vise
tacaka, kada su samo neke od njih dozrele za rjesenje i kad treba cjelishodno o tim tackama rjesiti
stvar posebnim rjesenjem.
DOPUNSKO rjesenje moze se donijeti nakon ranije donesenog rjesenja u kojem upravna stvar nije
rejenje u potpunosti.
PRIVREMENO rjesenje....
24. ZALBENI POSTUPAK?
Zalba u upravnom postupku predstavlja jedino redovno pravno sredstvo protiv nezakonitog i
nepravilnog rjesenja donesenog u prvom stepenu kojim nezadovoljna stranka trazi od organa uprave
neposredno viseg stepena da to rjesenje ponisti ili izmijeni. Zalba je vezana za instancioni nadzor, sto
znaci da o zalbi odlucuje organ vise instance koji je donio akt kojim se osorava zalba.
25. DEJSTVO ZALBE?
Zalba koja je propistno izjavljena sadri po pravilu, dvostruko dejstvo:
- suspenzivno ili odlozno dejstvo zalbe (zadrzava izvrsenje rjesenja koje je predmetom zalbe)
- devolutivno dejstvo zalbe
26. DEVOLUTIVNO DEJSTVO ZALBE?
Devolutivno dejstvo zalbe sastoji se u tome da o zalbi donosi rjesenje organ okme se zalba podnosi,
odnosno organ viseg stepena od organa koji je donio rjesenje u prvom stepenu koje se zalbom
osporava.
27. RJESENJE DRUGOSTEPENOG ORGANA PO ZALBI?
Drugostepeni organ takodjer ima obavezu ispitivanja zalbe. Postupak drugostepenog organa sastoji se
iz dvojakog preduzimanja odredjenih radnji u sljedecim postupcima: prethodni i redovni postupak.
28. VANREDNA PRAVNA SREDSTVA?
Ukoliko je rjesenje postalo pravosnazno i izvrsno, stranci stoje na raspolaganju vanredna pravna
sredstva zastite. Vrste vanrednih sredstava :
1.ponavljanje ili obnova postupka - bitan uvjet za obnovu postupka je to da je rjesenje postalo
konacno(mora postojati), odnosno da je rjesenje postalo pravnosnazno (moze).
2.mijenjanje i ponistavanje rjesenja u vezi s upravnim sporom - posebni slucaj ponistavanja,
ukidanja i mijenjanja rjesenja zajedno s ostalim vrstama pravnih sredstava.
3.zahtjev za zastitu zakonitosti - strogo je formalnopravno ograniceno vanredno pravno sredstvo
koje se koristi u slucaju kada dodje do ocigledne povrede zakona
4.ponistenje i ukidanje rjesenja po pravu nadzora - oblik upravno pravne kontrole upravih akata
kao vrstu sluzbenog nadzora hijerarhijskog karaktera koje ia prevenstveni zadatak zastita javnog
interesa odnosno zastita objektivne zakonitosti
5.ukidanje i mijenjanje pravosnaznog rjesenja uz pristanak ili po zahtjevu stranke - predstavlja
oblik vanredne upravne samokontrole koje razlikuje dva moguca procesnopravna puta i to ukidanje i
mijenjanje pravnosnaznog rjesenja kojim je stranka stekla neko pravo a koje je nepovoljno za stranku.
Za provodjenje ovog vanrednog upravnog sredstva nije predvidjen nikakav rok, a vrsi se novim
rjesenjem koje djeluke ex nunc.
6.vanredno ukidanje rjesenja - njime se ukidaju samo izvrsna rjesenja koja su zakonita, ali cije
izvrsenje stoji u sukobu s javnim interesima uz maksimanu zastitu stecenih prava.
7.oglasavanje rjesenja nistavnim - primjenjuje se prema onim upravnim aktima koja sadrze teske
povrede zakona, ima retroaktivno dejstvo i djeluje ex tunc.
29. IZVRSENJE RJESENJA?
Dolazi nakon zalbenog postupka. Radi se o prinudnom izvrsenju onoga o cemu je rejsenjem odluceno
i taj postupak ne moze biti srpjecen ako je rjesenje konacno, odnosno rjsenje kod kojeg ne odgadja
izvrsenje konacnog rjesenja moze sprijeciti samo ona zalba koja ima suspenzivno dejstvo, kao i zalba
koja je propisno izjavnljena.
30.IZVRSENJE NA OSNOVU PORAVNANJA (NAGODBE) ?
Uslovi za zaključenje poravnjanja su :DA mora biti uvijek jasno i potpuno odredjeno,.Da ne smije biti
na stetu javnog interesa i javnog morala, i.Da ne smije biti na stetu pravnog interesa i trećih lica.
31. IZVRSENJE ZAKLJUCKA?
Zakljucak je pojedinacni upravni akt kojim se odlucuje o sivm pitanjima koja se ticu postupka
odnosno o onim pitanjima u vezi s provodjenjem postpupka o kojima se ne odlucuje rjesenjem. Zalba
koja je izjavljena ptotiv zakljucka ne odlaze izvrsenje rjsenja, osim ako je zakonom ili samim
zakljuckom drugacije odredjeno.
32. SVRHA IZVRSENJA RJESENJA?
Svrha i cilj upravnog postupka bit ce ostvareni onda kada se uskladi stvarno, odnosno cinjenicno
stanje stvari s onim koje je odredjeno dipozitivom, a koje proizilazi iz zakona. To ce biti onda kada se
izvrsi takvo rjesenje, bilo voljom onoga na koga se norma odnosi (adresata) ili legitimnom prinudom
organa drzavne odnosno javne uprave.
33. ZASTITA IZVRSENIKA?
Izvrsenik je subjekt na koga glasi rjesennje koje se izvrsava prinudnim putem.
34. POKRETANJE POSTUPKA IZVRSENJA?
Upravno izvrsenje odnosno upravni postupak provode organi uprave koji su nadlezni za izvryenje a to
je u pravilu onaj organ koji je rjesavao u prvom stepenu, ukoliko posebnim propisom nije odredjeno da
je neki drugi organ nadlezan za izvrsenje rjesenja. Ucesnici upravnog izvrsnog postpupka su : organ
koji provodi izvrsenje, izvrsenik, trazilac izvrsenja.
35. VRSTE IZVRSENJA?
ADMINISTRATIVNO (UPRAVNO) IZVRSENJE RJESENJA -Administrativno izvrsenje rjesenja
jeste ono izvrsenje koje prinudnim putem provode administrativni organi po odredbom ZUP-a
odnosno po odredbama posebnog upravnog postupka.Provodi se radi ostvarivanja nenovcanih
potrazivanja.
SUDSKO IZVRSENJE RJESENJA -Jeste ono izvrsenje koje prinudnim putem provode sudski
organi kad je stranci rjesenjem nametnuta neka novcana obaveza. Provodi se kad je stranka duzna
isplatiti odredjenu sumu novca.
36. ADMINISTRATIVNO IZVRSENJE NENOVCANIH OBAVEZA?
Administrativno izvrsenje provodi se radi ostvarivanja nenovcanih potrazivanja tj onda kada je
obaveza izvrsenje neke radnje, bilo da se radi o predaji neke stvari, postupanju po zahtjevu organa za
neku cinjenicu, propustanjem neke radnje ili ....
37. IZVRSENJE RADI OBEZBJEDJENJA I PRIVREMENI ZAKLJUCAK?
Izvrsenje radi osiguranja i privremeni zakljucak predstavljaju dva oblika osiguranja
administrativnog izvrsenja rjesenja. Ono predstavlja odsupanje od osnovnog nacela da se izvrsava ono
rjsenje koje je postalo izvrsno. Ovo odstupanje izuzetnog je karaktera i moze se primjeniti samo kada
su ispunjeni odredjeni zakonski uvjeti.
Privnremeni zakljucak o osiguranju je jos vece odstupanje od osnovnih nacela izvrsnog postpupka.
Njime se pristupa izvrsenju obaveze o kojoj nije ni doneseno nikakvo rjesenje. Za donosenje
privremenog zakljucka o izvrsenju, potrebno je da su kumulativno ispunjeni sljedeci bitni uvijeti : da
postoji obaveza stranke ili je ucnjena barem vjerovanom i da postoji opasnost da ce stranka srpijeciti
ili znatno otezati izvrsenje svoje obaveze.
38. POJAM UPRAVNOG SPORA?
Dva su pojma upravnog spora:
MATERIJALNI POJAM upravnog spora - moze se voditi samo protiv pojedinacnog upravnog akta,
bilo da je taj akt donesen ili da je njegovo donosenje izostalo. Materijalni pojam upravnog spora polazi
od karakteristicnog materijalnopravnog obiljezja upravnog spora (predmet i stranka upravnog spora)
FORMALNI POJAM upravnog spora - uzima karakteristicna formalnopravna obiljezja za njegovo
definiranje. U strukturi upravnog spora pored dvije suprtorne stranke javla predmet upravnog spora i
nadlezni sud.
39. VRSTE UPRAVNIH SPOROVA?
Spor o zakonitosti upravnog akta, spor pune jursidikcije, predhodni i naknadni upravni spor, objektivni
i subjektivni upravni spor, ostale vrste upravnih sporova.
40. SPOR O ZAKONITOSTI UPRAVNOG AKTA?
to je spor ogranicene jurisdikcije odnosno spor za ponistenje upravnog akta, u kojem se ocjenjuje
samo zakonitost upravnog akta. 41.
SPOR PUNE JURISDIKCIJE?
Spor u kojem je sud ovlasten, ne samo da utvrdjuje je li upravno rjesenje zakonito, nego rijesava i
samu upravnu stvar,
42. PRETHODNI I NAKNADNI UPRAVNI SPOR?
Podjela vezana za postojanje ili nepostojanje upravnog akta protiv kojeg je pokrenut upravni spor.
Prethodni up.sp. je sudski postupak koji podrazumijeva vodjenje spora pritb upravnog akta koji
uopce nije donesen. Naknadni up.sp. je vodjenje spora protiv donesenog upravnog akta sto znaci da
se upravni spor defacto ideiure, vodi o njegovoj zakonitosti.
43. OBJEKTIVNI I SUBJEKTIVNI UPRAVNI SPOROVI?
Podjela vezana za subjektivne i objektivne situacije. OBJEKTIVNI up.sp. se vozi zbog povrede
objektivnog prava odnosno radi zastite objektivne zakonitosti. SUJEKTIVNI ima cilj zastitit
subjektivna prava ( pravna ovlastenja) i pravne interese. Sporkoji kao svoj predmet ima individualni
upravni akt.
44. SUBJEKTI UPRAVNOG SPORA?
Struktura: 1.stranka u upravnom sporu ( tuzilac i tuzeni); 2. predmet upravnog spora; 3. sud koji je
nadlezan za vodjenje postupka u upravnom sporu.
U upravnim sporovima kao njegovi obavezni ucesnici javljaju se svi oni subjekti koji po bilo kojem
osnovu moraju ucestovati u njemu, prije svega to su : tuzitelj i tuzeni, zainteresirano lice kao treca
osoba.
45. POKRETANJE UPRAVNOG SPORA?
Upravni spor pokrece se tuzbom koju podnosi tuzilac kao stranka i obavezni ucesnik u upravnom
sporu. Vodi se iskljucivo po zahtjevu stranke. Tuzba se podnosi u roku od 30 dana od dana
dostavljanja.......
46. TOK POSTUPKA U UPRAVNOM SPORU?
Postupak po tuzbi u upravnom sporu moze teci u dije faze: a) prethodni postpuak po tuzbi - svrha je
da se utvrdi postojanje formalnoprocesnih pretrpostavki podnesene tuzbe, od cega zavisi nastavak
postupka u uporavnom sporu. b) redovni postupak po tuzbi - provodi se uvijek kad sud ne odbaci
tuzbu, odnosno kad ne okonca upravni spor, bez dostavljanja tuzbe na odgovor.
47. SUDSKE ODLUKE U UPRAVNIM SPOROVIMA?
U upravnom sporu sud donosi dvije vrste odluka i to : 1. rjesenja - sud u upravnom sporu donosi
rjesenje u slucajevima kad se upravni spor okoncava bez donosenja odluke o zakonitosti upravnog
akta, 2. presude - odluka suda kojom se upravni spor meritorno rjesava u postupku koji je propisan
zakonom o upravnim sporovima to je odluka kojom sud cijeni osnovanost tuzbenog zahtjeva.
48. VANREDNA PRAVNA SREDSTVA U UPRAVNOM SPORU?
Dva vanredna pravna sredstva: 1. zahtjet za vanredno preispitivanje sudske odluke - stranka moze
upotrijebiti protiv odluke zbog povrede zakona ili drugog propisa ili zbog povrede pravila zakona u
postupku koja je mogla utjecati na rjesenje stvari pred nadleznim sudom 2. ponavljanje postupka -
ulaze se protiv presuda i rjesenja u upravnom sporu kojim je postupak okoncan pred nadleznim sudom

49. SUDSKA ZASTITA USTAVOM ZAJAMCENIH SLOBODA I PRAVA POVRIJEDJENIH

AKTOM ILI RADNJOM?
Zastita slooda i prava koja su zagatantovana ustavom a koja su .....
50. OSTALE VRSTE UPRAVNIH SPOROVA?
sporovi sa presudjenjem i bez presudjenja, opsti i posebni, jednostepeni i dvostepeni.

Ostale vrste upravnog spora:jednostepeni i dvostepeni upravni spor,stardadni i suženi upravni

spor,stvarni i personalni upravni spor,spor presuđivanja i spor bez presuđivanja.

Vrste upravnih sporova:1)spor o zakonitosti upvanog akta 2)spor pune juridikcije 3)prethodni i
naknadni upravni spor 4)objektivni i subjektivni upravni spor.

Spor o zakonitosti upravnog akta jeste takav upravni spor u kojem se ocjenjuje samo zakonitost
upravnog akta.Smatra se da takav spor postoji samo onda kada je sud ovlaščen da ocjeni je li upvano
rješenje koje je premet upravnog spora zaosnovano na zakonu.