FAKULTE ZDRAVSTVENIH STUDIJA

SARAJEVO

PRIMJENA NAJBOLJE RASPOLOŽIVIH TEHNIKA U INDUSTRIJI

seminarski rad

Predmet: Planiranje i dizajniranje javnih intustrijskih objekata

Mentor: doc.dr. Mehmed Ćero

ass. Minela Velagić MA

Studnet: Dženita Ćelo

Sarajevo, 2019
SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 3

1.1. Zagađivanje zraka ........................................................................................................... 5

1.2. Zagađenje vode ............................................................................................................... 6

1.3. Zagađenje tla ................................................................................................................... 6

1.4. Zagađenje bukom ............................................................................................................ 7

2. NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE ( NRT ) ................................................................ 8

3. MJERE OČUVANJA KVALITETA ZRAKA .................................................................... 10

3.1. Zakonski okvir u Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo iz oblasti zraka .......................... 12

4. PRILOZI............................................................................................................................... 13

4.1. PROPISI ........................................................................................................................ 13

4.1.1. FEDERACIJA BIH .................................................................................................... 13

ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 18

2
1. UVOD
Onečišćenje okoliša je jedan od najvećih problema današnjice. Gradovi, sela, rijeke,
mora, svi su pogođeni tom katastrofom koju su ljudi izazvali i još uvijek izazivaju. Zagađenje
prirode je jedna od najvećih mana čovjeka koja se pojavila u novije vrijeme.

Ljudi su mislili da mogu iskorištavati prirodna dobra do “besvijesti”. Smatrali su da su

neiscrpna. Na žalost nije tako i potrebno je shvatiti koliko je životinjskih i biljnjih vrsta
izumrlo i nestalo zahvaljujući nemilosti i nesmotrenosti čovjeka.

Nastavi li se ovom dinamikom zagađivati okoliš, svijet bi se mogao suočiti s katastrofom

nesagledivih razmjera. Ljudi bi više pažnje trebali posvećivati okolišu jer za razliku od
prošlosti, budućnost još nije napisana i o nama ovisi kako će izgledati.

EU Direktiva o integralnoj prevenciji i kontroli zagađivanja implementirana je u Bosni i

Hercegovini kroz Zakon o zaštiti okoliša/životne sredine koji je stupio na snagu 2002. godine
u Republici Srpskoj, 2003. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine i 2004. godine u Brčko
Distriktu.

Direktiva predstavlja pomak od kontrole i obrade otpadnih tokova prema prevenciji njihovog
nastanka. Ona je izraz modernog-cjelovitog pristupa zaštiti okoliša/životne sredine i obvezuje
na primjenu preventivnih postupaka, odnosno na sprječavanje nastajanja otpadnih tokova, a
tek zatim, na primjenu neke od okolišno prihvatljivih tehnika za obradu otpada, onog čije se
nastajanje nije moglo izbjeći.

Cilj je potaknuti primjenu preventivnih mjera sprječavanja nastajanja otpadnih tokova na

izvoru prvenstveno mjerama čistije proizvodnje i primjenom najboljih raspoloživih tehnika.

U zakonu o zaštiti okoliša/životne sredine najbolje raspoložive tehnike podrazumijevaju

najefektniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti i njihovog načina rada koji ukazuje na
praktičnu pogodnost primjena određenih tehnika (za obezbjeđenje graničnih vrijednosti
emisija) u cilju sprječavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenja emisija u okoliš/životnu
sredinu.

Prema Pravilniku o donošenju najboljih raspoloživih tehnika kojima se postižu standardi

kvaliteta okoliša pojmovi imaju sljedeće značenje:

3
 I. 'tehnike' uključuju kako tehnologiju koja se koristi, tako i način na koji je postrojenje
oblikovano, građeno, održavano, korišteno ili stavljeno izvan pogona,
II. 'raspoložive' tehnike su one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera koji
dopuštaju njihovu primjenu u odre enim industrijskim granama, u ekonomskim i
tehnički održivim uvjetima, uzimajući u obzir troškove i prednosti, koriste li se te
tehnike ili proizvodi u državi, sve dok su razmjerno dostupne korisniku,
III. 'najbolji' znači najdjelotvorniji u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša kao
cjeline.

Glavne vrste onečišćenja okoliša su:

1. Zagađenje zraka
2. Zagađenje vode
3. Zagađenje tla
4. Zagađenje bukom

4
1.1. Zagađivanje zraka

Zagađenjem zraka smatra se ispuštanje štetnih tvari u atmosferu. [1]

Najopasniji plinovi i tvari koje zagađuju zrak su:

 ugljični dioksid (CO2)

 ugljični monoksid (CO)
 dušikovi oksidi (NOx)
 sumporovi oksidi (SOx)
 lakohlapljive organske tvari
 fino raspršene čestice.

U većim gradovima i industrijskim središtima zdrastvene probleme predstavljaju dim, čađa i

smog. Mjerenja Državnog zavoda za meteorologiju pokazuju da 60 % sumpornog dioksida
dolazi iz susjednih, industrijski razvijenih zemalja. Zagađenost zraka nije problem nekog
određenog područja jer se strujanjem zraka zagađuju sva područja. Izgaranjem fosilnih goriva
velik dio oslobođene energije beskorisno odlazi u atmosferu, a tek se manji dio pretvara u
koristan rad. Produkti izgaranja su vrlo opasni plinovi (sumporni dioksid) koji onečišćuju
zrak. Rafinerije nafte u atmosferu otpuštaju amonijak, različite organske kiseline, sumporni
oksid, spojeve uglikovodika. Veliki su zagađivači zraka i nadzvučni zrakoplovi koji ispuštaju
puno dušikovih oksida, a motorna vozila u atmosferu otpuštaju znatne količine ugljičnog
dioksida, ugljičnog monoksida i dušikovog oksida.

5
1.2. Zagađenje vode

Najčešći zagađivači vode su:

 Otopljene organske tvari

 Dušikovi spojevi.

Voda se u industriji koristi na više načina; kao vrlo dostupno otapalo, sredstvo za pranje,
čišćenje ili hlađenje. Pri tim postupcima u vodi ostaju nečistoće koje mogu završiti u okolišu,
ukoliko ne postoji sustav za pročišćavanje otpadnih voda. Ukoliko se voda u okoliš vraća
zagrijana, ima negativne posljedice na okoliš. Ukoliko se otpadne vode iz industrijskih
postrojenja adekvatno ne tretiraju i pročišćavaju, štetne se kemikalije ispuštaju izravno u
vodeni tijek i izazivaju velike štete po okoliš i život koji ga nastanjuje.

1.3. Zagađenje tla

Zagađenje tla uzrokovano je prisustvom kemikalija ili nastankom bilo kakvih

negativnih promjena u strukturi i sastavu prirodnog tla. Ovaj tip zagađenja najčešće nastaje
kao posljedica ulaska štetnih tvari u podzemne spremnike vode, primjenom pesticida,
prodiranjem zagađene površinske vode u podzemlje, odlaganjem nafte i goriva ili izravnim
ispustom štetnih tvari (ugljikovodici, pesticidi, olovo i drugi teški metali) i otpada u tlo.
Zagađenje tla izravno je proporcionalno stupnju industrijalizacije i intenziteta korištenja
opasnih kemikalija.
Negativni utjecaji štetnih tvari iz otpada odloženog u tlo višestruki su. Dio produkata
raspadanja završit će u atmosferi u obliku metana što izravno utječe na globalno zagrijavanje,
dio će razgradnjom prodrijeti u tlo i može doprijeti do spremnika podzemnih voda što vodi
degradaciji tla i kontaminaciji biljaka koje rastu na zagađenom tlu. Ne treba napominjati da
voda zagađena na taj način više ne može biti podobna za piće. Otpad od polimernih
materijala, koji nije podložan razgradnji, također predstavlja opasnost jer kao takav onečišćuje
okoliš i zauzima prostor.

6
1.4. Zagađenje bukom

Najveća zagađenost bukom dolazi od tehničkih uređaja, posebno automobila, kamiona

i aviona.Nakon njih slijede građevinski uređaji, kao i strojevi u tvornicama. To negativno
utječe na ljude, što uzrokuje zdravstvene probleme kao što su neurološki poremećaji,
hipertenzije i gubitak sluha.

Zvukovi koje proizvode vozila, industrija te gradska buka dolaze u koliziju s načinom na koji
životinje komuniciraju. Buka postaje toliko nepodnošljiva da bi uskoro mogla postati prijetnja
bioraznolikosti. Čak su i životinje koje žive u nacionalnim parkovima izložene određenom
nivou buke.

Tehnike ublažavanja buke uključuju tiše površine na cestama, barijere protiv buke, prikladnu
signalizaciju i znakove u zaštićenim područjima te najvažnije, ograničenje uporabe motornih
vozila u takvim područjima.

7
2. NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE ( NRT )

Ključna značajka IPPC direktive je zahtjev da se dozvole temelje na korištenju

najboljih raspoloživih tehnika (u daljnjem tekstu: NRT; engl. BAT). Značenje izraza najbolje
raspoložive tehnike definirano je u Zakonu o zaštiti okoliša. Ukratko NRT znač i sve tehnike,
uključujući tehnologiju, planiranje, izgradnju, održavanje, rad i stavljanje izvan pogona koje
se mogu primijeniti u praksi pod prihvatljivim tehničkim i ekonomskim uvjetima i koje su
najučinkovitije u provedbi visoke razine zaštite okoliša kao cjeline. Od listopada 2007.
godine, sva postrojenja trebala bi dobiti objedinjenu dozvolu kojom se određuju granične
vrijednosti emisija na temelju NRT. Ovaj niz smjernica pripremljen je kako bi pomogao pri
određivanju NRT.Ovo je jedan u nizu dokumenata koji opisuju zaključke o najboljim
raspoloživim tehnikama (NRT) za industrijske sektore. Svi dokumenti imaju za cilj postaviti
snažan okvir za dosljedno i transparentno uređenje procesa i postrojenja. Pripremljeno je
također i nekoliko Priručnika koji govore o horizontalnim pitanjima. Priručnik za cement je
dokument broj xxxxxxxx koji je potrebno koristiti prilikom određivanja uvjeta dozvole.

 Pri određivanju NRT za novo postrojenje, potrebno je koristiti zaključke o NRT u

referentnim dokumentima o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu
RDNRT; eng. BREF) ili, prema potrebi, naprednije tehnike. Pri određivanju graničnih
vrijednosti emisija na lokalnoj razini ne bi se trebale prekoračiti razine emisija
povezane s primjenom NRT i trebala bi se primjenjivati niža vrijednost od navedenih
raspona vrijednosti.
 Pri određivanju NRT za postojeće postrojenje moguće je odlučiti o odstupanju koje će
uzeti u obzir troškove i koristi za okoliš i postaviti nešto manje stroge granične
vrijednosti na lokalnoj razini. Niz čimbenika može se uzeti u obzir pri odlučivanju o
najprikladnijoj tehnici koja će najbolje zaštititi okoliš kao cjelinu. Cilj je odrediti
uvjete dozvole kako bi se postrojenje približilo što je više moguće standardima koji će
biti postavljeni za novo postrojenja, ali uzimajući u obzir ekonomičnost, potrebno
vrijeme i praktičnost uvođenja promjena u postojeće postrojenje. U Dodatku IV IPPC
direktive navodi se što je sve potrebno uzeti u obzir pri određivanju NRT na lokalnoj
razini.
 Pri ocjenjivanju primjenjivosti NRT ili uz njih vezanih razina emisija za postojeće
postrojenje, moguće je navesti opravdane razloge za odstupanja ili izuzeća koja su
stroža ili manje stroga od NRT kako je opisano u RDNRT. Najprikladnija tehnika

8
 ovisi lokalnim čimbenicima te će možda biti potrebna lokalna procjena troškova i
koristi dostupnih opcija radi utvrđivanja najbolje opcije. Razlozi odstupanja od
zaključaka RDNRT moraju biti jaki i moraju se evidentirati.
 Odstupanja se mogu opravdati s obrazloženjem troškova i koristi za okoliš i lokalnih
uvjeta kao što su tehničke karakteristike odnosnog postrojenja, njegov zemljopisni
položaj i lokalni uvjeti okoliša, ali ne i s obrazloženjem ostvarivanja profita određene
trvrke.

Svi procesi podliježu NRT. Općenito govoreći, ono što je NRT za jedan proces u određenom
sektoru je vjerojatno NRT za usporediv proces, ali u svakom slučaju u praksi je regulator
(podložno žalbi) taj koji će odlučiti što je NRT za pojedini proces i regulator bi trebao uzeti u
obzir varijabilne faktore (kao što je konfiguracija, veličina i ostale pojedinačne karakteristike
procesa) i mjesto (kao npr. blizinu posebno osjetljivih receptora). Konačno, ono što tehniku
čini NRT specifično je za lokaciju, a ovaj dokument obuhvaća smjernice za većinu procesa u
sektoru i treba mu se posvetiti posebna pozornost kako bi se maksimalno povećala dosljednost
dozvola.

Ove smjernice namjenjene su:

 regulatorima: koji moraju uzeti u obzir ove smjernice pri odlučivanju o zahtjevu
i izmjenama i dopunama postojećih ovlaštenja i dozvola,
 operaterima: kojima se također savjetuje uzeti u obzir ove smjernice prilikom
pripreme zahtjeva i u budućem radu koristeći taj proces,
 javnosti: koju će možda zanimati što se smatra odgovarajućim uvjetima za
kontroliranje emisija za većinu procesa u određenom industrijskom sektoru

Smjernice se temelje na trenutnom (u vrijeme pisanja) znanju i spoznajama o:

 procesima proizvodnje cementa,

 RDNRT i predloženim izmjenama RDNRT, važnosti definiranja utjecaja ovoga
sektora na okoliš i tome kako ovaj dokument čini sastavni dio NRT te kako potpada
pod ciljeve IPPC direktive.

Pored RDNRT korištene su i smjernice koje su objavile druge države te i one također mogu
dati dodatne informacije. Smjernice se povremeno mogu dopunjavati kako bi se pratio razvoj
NRT, što uključuje poboljšanje tehnika i nove spoznaje o utjecajima na okoliš i opasnostima.
Te izmjene mogu se izdati u obliku jednog revidiranog dokumenta.

9
3. MJERE OČUVANJA KVALITETA ZRAKA

Zagađivanje zraka je proces ispuštanja štetnih, opasnih, toksičnih i radioaktivnih

gasova ili čestica u atmosferu. To je, uglavnom, posljedica čovjekovih aktivnosti.
Problematika zagađivanja zraka postoji koliko i industrijalizacija. Korištenje uglja, a zatim i
drugih fosilnih goriva je osnov industrijske (bolje reći: energetske) revolucije, ali i osnovni
uzrok zagađivanja zraka, pa i okoline, uopšte. Što se tiče karakteristika Kantona Sarajevo sa
aspekta kvaliteta zraka može se konstatovati da je provjetrenost slaba. To dovodi do toga da
hladniji i teži zrak iz viših horizonata struji niz padine i zadržava se na dnu kotline, što
snižava ionako nisku temperaturu. Godišnji i sezonski tokovi visinske promjene temperature,
kao posebnu termičku specifičnost imaju negativne termičke obrte, tzv. temperaturne
inverzije. Topografski položaj Sarajevske kotline pogoduje obrazovanju visinskih
temperaturnih inverzija. Prizemna inverzija nastaje kada noću hladan zrak „sklizne“ sa
planine i popuni kotlinu, a uzdignuta ili visinska inverzija nastaje kada na određenoj visini
duva topao vjetar. U zonama temperaturne inverzije uzgon dimnih plinova je na dole i oni se
gomilaju u kotlini. Pored temperaturne inverzije veliki uticaj na kvalitet zraka ima još i
strujanje zraka. U zimskom periodu kada su najveće emisije za Kanton Sarajevo je
karakteristično odsustvo vjetrova. Stoga je za ventilaciju značajna pojava usponskih strujanja.
Međutim smog sprječava da sunčevi zraci dospijevaju do tla, te teže dolazi do usponskih
strujanja (rezultat zagrijavanja tla), što opet usporava procese samočišćenja zraka. Isti efekat
daje snijeg na tlu. Ovo znači da bi bila manja zagađenost sa svim polutantima, treba smanjiti
emisiju čvrstih čestica.

Kod upravljanja kvalitetom zraka se polazi od postavke da je kvalitetan zrak potreba građana,
poput mnogih drugih. Upravljanjem razvoja grada se postiže određeni balans u zadovoljenju
ovih potreba. Energetika grada treba da povezuje razvoj i kvalitet zraka, međutim ona nije
razvijana u tom pravcu. Razvijana je prema potrebama (grijanje, industrija), da bi se zatim
uticalo na nju kada je bilo potrebno sanirati kvalitet zraka. Poslije II svjetskog rata dolazi do
naglog razvoja Sarajeva. Broj stanovnika, kao i industrijska proizvodnja je u velikom porastu.
Zbog toga, te i zbog samog standarda grijanja, dolazi do porasta toplotnih potreba. Ovo, kao i
nedovoljna toplotna izolacija novih zgrada, neracionalna potrošnja energije, te korištenje
uređaja za loženje sa niskim stepenom korisnosti, doprinijeli su naglom porastu potrošnje
fosilnih goriva. Prekomjerna zagađenost zraka u Sarajevu do koje je dolazilo u zimskim
periodima šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća bila je od nepotpunog

10
sagorijevanja goriva koja su se koristila za grijanje, a sadržavala su mnogo sumpora. Takvo
stanje, zagađenosti zraka, je uticalo da se pokrene organizovana društvena akcija. U svim
Sarajevskim akcijama prvenstveno se težilo da se snizi emisija zagađujućih materija.

Trenutno stanje kvaliteta zraka se može posmatrati preko koncentracije PM10. U prethodnom
periodu se može reći da je u toku sezone grijanja najveća na lokalitetima Otoke i općine
Centar. U općini Centar srednje mjesečne vrijednosti za mjesec decembar su u porastu u
odnosu na prethodne godine. Ostali mjeseci tokom 2013. su u nivou ili nešto malo ispod
prosjeka ostalih praćenih godina. Kritičan mjesec je svakako decembar kada su bilježene
izrazito visoke vrijednosti i prosjek za decembar je gotovo dvostruko veći prosjek decembra
2012. godine, tačnije, to je najveći izmjereni prosjek od kada stanica vrši mjerenja.
Koncentracije PM10 na lokalitetu Otoke prelaze 133 puta tolerantnu vrijednost koja je
predviđena kao tolerantna dnevna vrijednost koja ne bi smjela biti prekoračena više od 35
puta u kalendarskoj godini. Prosječna godišnja vrijednost također prelazi i graničnu i
tolerantnu godišnju vrijednost, a najveće izmjerene koncentracije su u periodu grijanja.

Zagađenost vanjskog zraka je, uglavnom, prisutna u niskim koncentracijama, ali dugotrajna
izloženost tim nivoima može izazvati neželjene efekte na zdravlje. Ekspanzivni rast broja
automobila, te velike količine ispušnih plinova doveli su do problema zagađivanja okoliša.
Najveći efekti u smanjenju zagađivanja zraka od saobraćaja postižu se podsticanjem javnog
prijevoza, te smanjivanjem saobraćaja osobnim vozilima. Efektivnost prevoza bi se mogla
znatno povećati ukoliko bi se jednim vozilom prevozilo više putnika ili jedno vozilo koristilo
više osoba. I zatvoreni prostori mogu biti opasni po zdravlje ljudi, budući da u njima zrak ne
cirkuliše. Većina zagađujućih tvari izvana ulazi u naše domove, gdje provodimo većinu
vremena. Kvalitet zraka se može kontrolisati i povećanjem energijske efikasnosti. Za
dostizanje ovog cilja potrebno je osnovati savjetovališta za energiju. Također bi se moralo
raditi na popularizaciji osnivanja ESCO kompanija (Energy Service Company). Mjere za
smanjenje zagađenosti zraka u urbanoj sredini se trebaju sprovoditi kontinualno. One moraju
biti troškovno efikasne. U cijeli proces treba da su uključeni građani, koji moraju razumjeti
vremensku dimenziju problema i pravila održivog razvoja, kako bi se predlagale realne i
razvojne mjere. Kako je korištenje energije osnovni uzrok zagađivanja zraka, veoma je jasno
da treba podsticati mjere za smanjenje potrošnje energije. U pogledu mogućeg utjecaja na
okoliš energetski sektor jedan je od ključnih, i to na svim nivoima počevši od lokalnog do
globalnog. Kao i problemi okoliša, tako se i energetski problemi postepeno sve više počinju
globalizirati. To je razumljivo jer je efekte izazvane neracionalnim iskorištavanjem energije

11
na globalnom nivou moguće smanjiti jedino zajedničkim djelovanjem svih zemalja. Zbog
toga i zbog činjenice da će rasti potrošnja energije po stanovniku, moraju se pronaći što čišći
energetski izvori, a samo iskorištavanje energije će se morati racionalizirati.

3.1. Zakonski okvir u Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo iz oblasti zraka

Važno je naglasiti da su za Kanton Sarajevo, sa aspekta kvaliteta zraka, posebno važni:

 Odluka o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo kojom se

uređuje upravljanje kvalitetom zraka na području Kantona Sarajevo koje
podrazumijeva: uključivanje nadležnih organa uprave i upravnih organizacija
Kantona, Grada i općina, te drugih pravnih lica u sistem upravljanja kvalitetom zraka,
utvrđivanje planskih, upravno-administrativnih i tehničko-tehnoloških mjera, praćenje
i prognoziranje kvaliteta zraka, ocjenu ugroženosti zdravlja građana i ekosistema,
informisanje i edukaciju u svrhu poboljšanja kvaliteta zraka, ograničenje i nadzor nad
emisijama, uključivanje parametara od kojih zavisi kvalitet zraka u toku procedure
izdavanja dozvola za izgradnju objekata koji mogu uticati na kvalitet zraka, nadzor i
sankcionisanje. Cilj ove odluke je zaštita zdravlja stanovništva, biljnog i životinjskog
svijeta, voda i zemljišta, kulturnih i materijalnih vrijednosti, te postizanje stalnog
poboljšanja kvaliteta zraka kroz upravljanje kvalitetom zraka u Kantonu.

 Plan interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka u Kantonu

Sarajevo koji se donosi za moguće posebne situacije u kojima su prekoračene granične
vrijednosti kvaliteta zraka, pragovi upozorenja i pragovi uzbune, a kojima mogu biti
ugroženo zdravlje ljudi i okoliš. Planom se utvrđuju vrste rizika i opasnosti, postupak i
mjere za uklanjanje opasnosti, subjekti zaduženi za primjenu mjera, odgovornost i
ovlaštenja u vezi sa primjenom Plana.

12
4. PRILOZI

4.1. PROPISI

PROPISI IZ OBLASTI ZAŠTITE OKOLIŠA/ŽIVOTNE SREDINE

Ovaj zakonski okvir uspostavljen je na nivou entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, te
Brčko Distrikta.U nastavku se daju relevantni propisi na nivou entiteta i Brčko Distrikta iz
oblasti zaštite okoliša/životne sredine. Ovdje se ne prezentiraju propisi na kantonalnom nivou.

4.1.1. FEDERACIJA BIH

U FBIH nadležnost po pitanju zašite okoliša i voda podijeljena je izme u entitetskih i
kantonalnih nadležnih organa vlasti. Prema Ustavu FBiH (Član 2. uz član 3. Glave III) ovlasti
federalne vlade i kantona iz domena okoline su: ekološka politika, te iskorištavanje prirodnih
bogatstava. Ovlasti se mogu ispunjavati zajednički, zasebno ili na nivou kantona koordinirano
od federalne vlasti. Federalna vlast bi trebala kreirati politiku i donositi zakone shodno svakoj
od ovih ovlasti (kada je u pitanju obaveza na području FBiH).

Relevantni propisi u FBiH7, (zakoni, uredbe, odluke i pravilnici), a koji se tiču razmatranog
sektora, daju se u nastavku.

Zakoni

 Zakon o komunalnim djelatnostima (“Službene novine FBiH”, br. 20/90), Zakon o

geološkim istraživanjima (“Službeni list R BiH”, br. 3/93),
 Zakon o rudarstvu (“Službeni list R BiH”, br 24/93, 13/94, 6/08), Zakon o
zdravstvenoj zaštiti (“Službene novine FBiH”, br.29/97), Zakon o upravnom postupku
(“Službene novine FBiH”, br. 2/98),
 Zakon o prikupljanju i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala (“Službene
novine FBiH”, br. 35/98),
 Zakon o zaštiti od jonizirajućeg zračenja (“Službeni novine FBiH”, br 15/99),
 Zakon o slobodi pristupa informacijama u FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 32/01),
 Zakon o šumama („Službene novine FBiH”, br. 20/02, 29/03),

13
  Zakon o koncesijama (“Službene novine FBiH”, br. 40/02, 61/06) Zakon o zaštiti
okoliša (“Službene novine FBiH”, br. 33/03),
 Zakon o zaštiti prirode (“Službene novine FBiH”, br. 33/03), Zakon o zaštiti zraka
(“Službene novine FBiH”, br. 33/03),
 Zakon o upravljanju otpadom (“Službene novine FBiH”, br. 33/03),
 Zakon o Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH (“Službene novine FBiH”, br.
33/03),
 Zakon o gra evinskom zemljištu („Službene novine FBiH”, br. 67/05), Zakon o
inspekcijama („Službene novine FBiH”, br. 69/05),
 Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta (“Službene novine FBiH”, br.
02/06, 72/07),
 Zakon o vodama (“Službene novine FBiH”, br. 70/06), Zakon o gra enju („Službene
novine FBiH”, br. 34/07).

Podzakonski akti

Uredbe

 Uredba o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća (Sl.

novine FBiH, br. 75/04, 38/06),
 Uredba o finansijskim garancijama kojima se može osigurati prekogranični promet
otpada („Sl. novine FBiH“, br. 41/05),
 Uredba o obavezi dostavljanja godišnjeg izvještaja o ispunjavanju uvjeta iz dozvole za
upravljanje otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 31/06),
 Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada (“Službene
novine FBiH”, br. 38/06),
 Uredba o finansijskim i drugim garancijama za pokrivanje troškova rizika od mogućih
šteta, sanacije i postupaka nakon zatvaranja deponije („Sl. novine FBiH“, br. 39/06),
 Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama (“Službene novine FBiH”, br.
43/07)
 Uredba o gra evinama i zahvatima od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i gra
evinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život
zdravlje ljudi Federacije Bosne i Hercegovine i šire, za koju urbanističku saglasnost
izdaje Federalno ministarstvo prostornog ure enja (“Službene novine FBiH”, br.
85/07),

14
Odluke

 Odluka o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriji F BIH (“Službene

novine FBiH”, br. 41/07),
 Odluka o visini posebnih vodnih naknada (“Službene novine FBiH”, br. 46/07).

Pravilnici

 Pravilnik o posebnom režimu kontrole djelatnosti koje ugrožavaju ili mogu ugroziti
sredinu (“Službeni list SRBH”, br. 2/76, 23/76, 23/82, 26/88).
 Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma (“Službeni list SRBH”,
46/89),
 Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlaštene laboratorije i sadržaju i načinu
izdavanja ovlaštenja (“Službene novine FBiH“, br. 54/99),
 Pravilnik o uslovima za odre ivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta
voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće (“Službene novine FBiH”, br.
51/02),
 Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgra eni i pušteni u rad samo ako imaju
okolinsku dozvolu (“Službene novine FBiH”, br. 19/04),
 Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvo ača i
prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada (“Službene novine FBiH”, br.
09/05),
 Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je
sadržaj nepoznat (“Službene novine FBiH”, br. 09/05),
 Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (“Službene novine FBiH”, br. 09/05),
 Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zaga ujućih materija u zrak (“Službene
novine FBiH”, br. 12/05),
 Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje
(“Službene novine FBiH”, br. 12/05),
 Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (“Službene novine FBiH”, br.
12/05),
 Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (“Službene novine FBiH”, br.
12/05),

15
 Pravilnik o monitoringu emisija zaga ujućih materija u zrak (“Službene novine FBiH”,
br.12/05),
 Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (“Službene novine FBiH”, br. 12/05),
 Pravilnik o postepenom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač
(“Službene novine FBiH”, br. 39/05),
 Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nosioci izrade studije uticaja
na okoliš i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene uticaja na
okoliš („Sl. novine FBiH“, br. 68/05, 92/07),
 Pravilnik o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim
mjerama i sadržaju unutrašnjih i spoljnih planova intervencije (“Službene novine
FBiH”, br. 68/05)
 Pravilnik o uvjetima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone
i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša
(“Službene novine FBiH”, br. 68/05),
 Pravilnik o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti
okoliša (“Službene novine FBiH”, br. 68/05),
 Pravilnik o minimumu sadržine opšteg akta o održavanju, korištenju i osmatranju
vodoprivrednih objekata („Sl. novine FBiH“, br. 18/07),
 Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne
vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik
(“Službene novine FBiH”, br. 50/07),
 Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon
prečišćavanja iz sistema javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik (“Službene
novine FBiH”, br. 50/07),
 Pravilnik o registru zaga ivanja i postrojenjima (“Službene novine FBiH”, br. 82/07),
 Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i
kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih
naknada (“Službene novine FBiH”, br. 92/07)
 Pravilnik o donošenju najboljih raspoloživih tehnika kojima se postižu standardi
kvaliteta okoliša (“Službene novine FBiH”, br. 92/07),
 Pravilnik o eko-oznakama i o načinu upravljanja eko-oznakama (“Službene novine
FBiH”, br. 92/07),

16
  Pravilnik o uvjetima mjerenja i kontrole sadržaja sumpora u gorivu („Sl. novine
FBiH“, br. 6/08),
 Pravilnik o obrascu, sadržaju i postupku obavještavanja o važnim karakteristikama
proizvoda i ambalaže od strane proizvo ača (“Službene novine FBiH”, br. 6/08),
 Pravilnik o sadržaju, obliku, uvjetima, načinu izdavanja i čuvanja vodnih akata
(“Službene novine FBiH”, br. 6/08),
 Pravilnik o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla
koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe („Sl. novine FBiH“, br. 8/08),
 Pravilnik o uvjetima i krterijima koje mora ispunjavati pravno lice za izradu
dokumentacije na osnovu koje se izdaju vodni akti („Sl. novine FBiH“, br. 17/08).
 Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za podnošenje zahtjeva za
izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije
stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine FBiH”, br. 29/08).

Uputstva

Uputstvo o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnim materija u zemljištu metode

njihovog ispitivanja („Sl.novine FBiH“, br. 11/

17
ZAKLJUČAK

Upravljanje kvalitetom zraka zahtijeva stručno jezgro koje organizira sistem

monitoringa emisije i kvaliteta zraka i vrši izradu potrebnih studija i analiza, te vodeće
ministarstvo u organima lokalne zajednice. U tu svrhu je potrebna aktivacija relevantnih
ministarstava i stručnih institucija. Upravljanje kvalitetom zraka obuhvata više organa i
organizacija vlasti, te postojanje operativnog tehničkog centra. Uključena su ministarstva koja
se bave poslovima energije, industrije, prostornog uređenja, komunalnih djelatnosti,
zdravstva, organi inspekcija, hidrometeorološki zavod i dr.

18