UPRAVNI AKT

1. Openito o upravnim aktima

U teoriji upravnog akta problematika upravnog akta ima posebni
znaaj budui da u domeni upravnog akta jo uvijek postoje brojna
pitanja sporna po svojoj prirodi pravomonost i dr.
U teoriji se javlja mnotvo razliitih definicija, ali u svim tim
definicijama javljaju se odreene karakteristike koje se mogu
nazvati zajednikim odlikama. S obzirom na to, moe se rei da ipak
postoji ujednaenost u teorijskim definicijama, barem to se tie
bitnih karakteristika upravnog akta, dakle o onom to karakterizira
bit upravnog akta.
Pojam upravnog akta susree se i u teoriji i u zakonodavstvu. U
pravnoj teoriji granice definicije upravnog akta seu od najirih
odreenja prema formalnom kriteriju, do suavanja pojma na samo
one karakteristike koje su nune za odreivanje upravnog akta kao
posebne kategorije.
2. Pojam upravnog akta u
teoriji

Termin upravni akt nastao je u Francuskoj acte administratif
poetkom 19. stoljea do kada se izraz akt koristio samo u sudstvu.
Bitno je naglasiti da je njegova pojava proizvod vremena koje
obiljeava proces podvoenja uprave pod pravo i uspostavljanje
naela zakonitosti uprave.
Upravni akt postaje temeljni instrument uprave kojim uprava u
svojoj osnovnoj djelatnosti primjenjuje pravno pravilo na konkretan
sluaj odluujui pri tome formom upravnog akta o pravima i
obvezama subjekata u konkretnoj upravnoj stvari.
Na koncepciju upravnog akta bitno je utjecala koncepcija sudskih
odluka.
Termin upravni akt nije se probio u sva moderna prava vie se
primjenjuje u teoriji nego u zakonodavstvu i praksi.

3. Definiranje pojma upravnog akta i
njegove bitne karakteristike

Potrebno je naglasiti da su na teorijska stajalita o pitanju to treba
ulaziti u definiciju upravnog akta utjecale brojne okolnosti
svojstvene vremenu u kojem su se davale.
Definicija francuske upravnosudske prakse
Starija teorijska shvaanja u Francuskoj vezuju pojam upravnog
akta za pojam upravne funkcije Duguit i de Malberg UA = akt
koji slui za izvrenje upravne funkcije
Novija francuska teorija razlikuje UA u formalnom i materijalnom
smislu.
Njemaka teorija Mayer tvrdi da je UA slubena upravna izreka
koja, prema ovlasti koja pripada upravi, adresatu odreuje to bi za
njega trebalo biti pravno (odnosno zakonito).
Jelinek smatra da je UA svako autoritativno izjanjenje volje u
pojedinanom sluaju unutar uprave.

UA predstavlja autoritativnu odluku kojom se,
posebno u oblasti upravnog djelovanja,
jednostrano odluuje o subjektivnim pravima,
obvezama ili pravnim interesima pojedinih
subjekata u konkretnoj upravnoj stvari. postaje
instrument za izvravanje onog dijela upravne funkcije
koja se sastoji od odluivanja u upravnim stvarima.
Bitni elementi UA Borkovi: autoritativnost i
jednostranost, konkretnost, pravno djelovanje, pravna
vezanost
Krbek: autoritativnost, konkretnost, pravni efekt
4. Pojam upravnog akta u
zakonodavstvu

ZUS definira
ZUP rjeenje, zakljuak
Drugi zakoni propisivanje da li je neki
akt upravni akt.

5. Donosilac upravnog akta

Teorija iri smisao uprave pribrajaju se
strukture izvan dravne uprave
Na pravni sustav nije prerogativ
dravne uprave
Odredbe Zakona o ustanovama, zakona o
sustavu dravne uprave
ZUP dunost postupanja po ZUP-u

6. Pojam akti uprave

Moramo staviti u opreku upravni akt
prema aktu uprave
Upravni akt = autoritativno i
jednostrano odluenje u konkretnoj
upravnoj stvari
Akt uprave = svaka vrsta akta koji
tijela dravne uprave donose u
ostvarivanju svoje funkcije
7. Upravni akt prema
openormativnom aktu uprave

U emu je razlika?
UA-konkretna pravna situacija
openormativni akti opa, apstraktna
situacija
Tko je ovlaten na donoenje? Procedura
donoenja, nain objavljivanja?
8. Vrste upravnih akata

Konstitutivni i deklaratorni
Vrste konstitutivnih ovlaujui i obvezujui, akt uvjet, dispenz,
osobni i stvarni.
Vrste deklaratornih oni koji utvruju pravo i oni koji utvruju
injenice
Upravni akti po slubenoj dunosti i na prijedlog stranke
Pozitivni i negativni upravni akti
Individualni i generalni akti
Pravno vezani i akti u kojima je sadrana diskrecijska ocjena
Jednostavni i sloeni upravni akti
Rjeenja i zakljuci

9. Forma i sadraj upravnog
akta

Forma pismena ili usmena
Ako usmena, kada?
ZUP propisuje kakav UA mora biti
Sadraj UA
10. Dodaci upravnom aktu

uvjet
namet
rok
pridraj opoziva

11. Dopustivost dodataka

Ovlast za stavljanje dodataka
Razlika izmeu pravno vezanih UA i UA
koji sadre diskrecijsku ocjenu
Da li je mogunost stavljanja dodataka u
UA koji sadre diskrecijsku ocjenu
neograniena?
Kako nezakoniti dodaci utjeu na sudbinu
samog UA?

12. Vremensko djelovanje
upravnog akta

poetak djelovanja?
Kada prema donosiocu, a kada prema stranci?
Prestanak djelovanja UA: iskoritavanjem
ovlasti, nastupom rezolutivnog uvjeta,
stavljanjem izvan snage od strane ovlatenog
tijela, propau stvari o kojoj je UA odlueno,
smru stranke(osobni UA), zbog nevrenja
ovlasti, odricanjem od ovlasti.

13. Retroaktivno djelovanje
upravnog akta

znaenje retroaktivnog djelovanja
dopustivost u pravilu bitna samo kod
konstitutivnih upravnih akata
anticipirani UA

14. Obveznost upravnih akata

Obveznost je posljedica autoritativnosti
Osnova obveznosti UA proizlazi iz pravne
norme kojom je UA donesen
Obveznost stjee samo dispozitiv
15. Izvrenje upravnog akta

to prethodi izvrenju?
Kada UA postaje izvran ZUP, l. 270.
Izvrenje preko treih i prinudom
16. Pravomonost upravnog akta
Pravomonost UA procesnopravni
institut kojim se onemoguava ponovno
odluivanje o stvari o kojoj je u redovnom
postupu konano odlueno.
Stranka ne moe postavljati zahtjev za
ponovno odluivanje o stvari koja je
konano rijeena, ali ni donosioc akta ne
moe o takvoj stvari ponovno odluivati.


17. Vanost pravomonosti
Pravomonost proizlazi iz naela
zakonitosti.
Trenutak nastajanja pravomonosti i
njegovi uinci utvreni su zakonom
Pravomonost osigurava pravnu sigurnost,
osigurava visoku zatitu prava i interesa
stranaka.
18. Vrste pravomonosti
1. Formalna i materijalna pravomonost
2. Subjektivna i objektivna pravomonost
3. Apsolutna i relativna pravomonost
Formalna i materijalna
pravomonost
Ova podjela polazi od razlikovanja subjekata prema kojima akt
proizvodi svoje djelovanje.
Formalna pravomonost djeluje prema strankama onemoguava
stranke u pobijanju akta koji je stekao pravomonost (redovitim
pravnim sredstvima)
Ona dakle vee stranku tako da joj prijei koritenje redovnih
pravnih sredstava (alba u upravnom postupku ili tuba u upravnom
sporu) radi pobijanja pravomonog akta.
Formalna pravomonost nastupa kada se protiv rjeenja vie ne
moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor.
Materijalna pravomonost djeluje prema donosiocu akta na nain da
mu onemoguava opozivanje odnosno mijenjanje ili stavljanje van
snage UA kojim je stvar konano rijeena.
Materijalna pravomonost = vezanost donosioca aktom
Materijalna pravomonost nastupa prije formalne pravomonosti.

Objektivna i subjektivna
pravomonost
Objektivna pravomonost onemoguava
rjeavanje o stvari o kojoj je ve odlueno i to
bez obzira na nain na koji je odlueno.
Subjektivna pravomonost zabranjuje diranje u
akt ako bi se time diralo u steena prava
stranke, ona titi subjektivna prava koja je
stranka stekla samim aktom.
Subjektivna pravomonost ne brani diranje u
akte kojima stranka nije stekla nikakvo pravo,
kao ni u akte koji su za stranku obvezujui,
odnosno akte koji se ne odnose na prava.
Apsolutna i relativna pravomonost
Teoretsko razlikovanje ako govorimo da
je svrha pravomonosti u procesnoj
ekonominosti onda se radi o apsolutnoj
pravomonosti, a ako govorimo o
pravomonosti kao doprinosu pravnoj
sigurnosti, tj. pravnih interesa stranke
onda se radi o relativnoj pravomonosti.
19. Izvanredna pravna sredstva i
institut pravomonosti
Povremeno naelo pravomonosti moe ii na tetu objektivne
zakonitosti javnog interesa pa i interesa stranaka.
Tada institut pravomonosti mora trpjeti korekturu i dopustiti
zahvat u pravomoni akt koji sadri takvu pogreku za koju se
smatra da je pravomonost ne moe pokriti.
U ovu svrhu koriste se izvanredna pravna sredstva koja
omoguavaju zahvat i u pravomone akte kada oni sadre
takve pogreke koje je zakonodavac cijenio kao razloge za
korekturu pravomonosti.
Tu razlikujemo pogreke oborivosti od nitavosti. Izvanredna
pravna sredstva mogu se koristiti samo kod akata s
pogrekom oborivosti. Nitavi akti ne proizvode pravne uinke
pa se ne moraju napadati bio kakvim pravnim sredstvima.
Vano je naelo da se pravomono rjeenje moe ponititi,
ukinuti ili izmijeniti samo kada je to zakonom predvieno.
20. Objekt pravomonosti
Objekt pravomonosti je sam upravni akt.
Ona se odnosi samo na dispozitiv
upravnog akta.
Pravomonim postaje samo akt kojim je
konano rijeeno o stvari koja je bila
predmet postupka, i to samo njegova
izreka (dispozitiv).
21. Subjekti pravomonosti
Subjekti pravomonosti = osobe na koje
se pravomonost protee
1. Donosilac upravnog akta
2. Stranke u postupku
3. Pravni sljednici
22. Pravomonost, konanost i
izvrnost
Razlika izmeu konanosti i pravomonosti konanost znai da je
postupak donoenja UA zavren te nastupa bilo zavretkom
prvostupanjskog postupka, bilo zavretkom drugostupanjskog
postupka, dok pravomonost nastupa konzumiranjem tube (upravni
spor).
Vremenski, konanost nastupa prije pravomonosti, ali se mogu i
podudarati (rijetko)
Konanost NIKAD ne nastupa nakon pravomonosti.
Razlika izmeu pravomonosti i izvrnosti izvrnost UA znai da je
UA u onoj fazi koja omoguava izvrenje njegovog dispozitiva, tj.
ostvarenje izreke UA.
Vremenski, izvrnost nastupa prije pravomonosti, ali se mogu i
podudarati (odgoda izvrenja). Mogua je i situacija kada konanost
nastupa NAKON pravomonosti (UA sa suspenzivnim (odgodnim)
uvjetom).
Izvrnost i konanost se u pravilu vremenski podudaraju, ali
izvrnost moe nastupiti i prije (alba nema suspenzivno djelovanje)
i nakon konanosti (odgoda izvrenja).
23. Pogreni upravni akti
Pogrean UA = nezakonit, ali i nepravilan
Kod nezakonitih UA pogrenost se manifestira povredom
pozitivnopravnog pravila.
Kod nepravilnih UA donosioc je postupio nesvrsishodno s gledita
javnog interesa.
Pri donoenju UA, donosioc mora postupati sukladno odreenoj
proceduri, a akt mora po svom obliku i sadraju odgovarati naelima
utvrenima u pravnoj normi.
Odstupanje od procedure i/ili naela dovodi do pogreke
nezakonitosti.
Akt moe sadravati pogreku i kada se njime izriito ne vrijea
pravni propis ako se njime ne ostvaruje onaj cilj koji je donosioc
pravnog pravila imao na umu kad se odluio na njegovo donoenje.
Donosioc UA mora uvijek djelovati svrsishodno, tako da vodi rauna
o zatiti javnog interesa (posebno kad se radi o aktu koji sadrava
diskrecijsku ocjenu).
24. Obujam i posljedica pogrenosti
Akt moe biti pogrean u cijelosti (totalna
pogrenost) ili djelomino (parcijalna
pogrenost).
Kada je akt pogrean u cijelosti, tj. Kad je
optereen pogrekom koja utjee na itav akt
onda se putem izvanrednih pravnih sredstava
stavlja van snage itav akt.
Ako je samo jedan dio akta optereen
pogrekom, moe se samo taj dio staviti van
snage.
Posljedica pogrenosti akt je oboriv ili nitav.
25. Ponitavanje, ukidanje i
oglaavanje nitavim UA
Pravna sredstva koja se koriste protiv pogrenih UA mogu
izazvati razliite uinke.
Ako se akt ukida, to znai da se akt stavlja izvan snage na
nain da njegovo daljnje pravno djelovanje vie nije mogue,
tj. ukidanje djeluje ex nunc (ubudue) dok pravne posljedice
proizvedene do trenutka ukidanja ostaju na snazi.
Ako se akt ponitava, izvan snage se stavlja sam akt, ali i sve
one pravne posljedice koje je akt proizveo. Dakle,
ponitavanje djeluje ex tunc (unatrag).
Ponitavanje se koristi za stavljanje van snage UA s teom
pogrekom oborivosti.
Kod nitavih akata, akt se samo oglaava nitavim. Takvo
oglaavanje ima deklaratorni karakter i djeluje ex tunc.
Pogreni UA mogu konvalidirati (biti naknadno osnaeni), ali
to vrijedi samo za oborive UA, nitavi UA ne mogu
konvalidirati.
26. Konkretni akti uprave izvan
upravnog akta
Osnovni akti uprave su: upravni akti i
openormativni akti.
Osim njih, javljaju se i drugi akti, konkretni po
prirodi.
To su: evidencije, uvjerenja, obavjetavanja,
pouavanja i savjetovanja.
Uz navedeno, tijela dravne uprave obavljaju i
poslove posve tehnikog karaktera materijalne
radnje ili tehnike operacije.