1.Pravni poloaj subjekta koji je uinio delikt je pravna odgovornost.

2.Sankciju apstraktno odreuje sud ili upravni odbor.

3.Ustavno naelo o pravu graana na rad je norma iz sankcije. DA
4.Podjela na ope i individualne norme je prema odreenosti adresata. DA
5.Proceduralne norme propisuju uslove za valjanost pravnih radnji i normi.
6.Kad se akt ukida samo od trenutka pravomonosti akta kojim se ukida, to je obaranje akta.
7.Parlamenti donose zakone, odluke, deklaracije, proraun i zavrni raun.
8.Najvii podzakonski pravni akti su uredbe.
9.Obiajno pravo se najvie manifestuje u meunarodnom javnom i trgovakom pravu.
10.Pravni akt kojim dravni upravni ili nedravni organi odluuju o individualnim stvarima iz
njihove nadlenosti nazivaju se upravno rjeenje.
11.Osobina pravne norme da je stupila na snagu i da su njeni adresati duni ponaati se po
njoj naziva se vaenje pravne norme.)
12.Najire personalno vaenje imaju ukaz i presuda. NE (to su meunarodne norme)
13.Dvije kategorije fizikih osoba: maloljetne i neuraunljive i punoljetne i uraunljive
osobe.
14.Preskriptivni iskazi su rijei kojima se neto trai.
15.Molba, savjet i zahtjev spadaju u preskriptivne iskaze.
16.Pravne norme se stvaraju i primjenjuju organizovano i prema procedurama.
17.Koji od navedenih odnosa nije karakteristian za moralne i pravne norme?
Mogu se organizovano nadzirati izvana.
18.Hijerarhija pravnih akata ovisi o moi subjekata.
19.Kad se pravni akt ukida s povratnim djelovanjem, on se ponitava.
20.Podzakonske pravne akte ne donose izvrno-politiki, upravni i lokalni samoupravni
organi.
21.Opinio iuris et necessitatis je uvjerenje ljudi o potrebi obaveznosti i sankcionisanja
pravila.
22.Obaveznost presuda i upravnih rjeenja predstavlja pravomonost.
23.Meunarodne norme nemaju personalna vaenja. NE.

24.Pravo je skup pravila ponaanja.

25.Ope osobine prava bitne za pravnu sigurnost su formalizam i proceduralnost.
26.Moral i pravo su normativni sistemi.
27.Proceduralne pravne norme koje precizno i strogo propisuju pravni subjekti imaju
iskljuivo pravo stvarati pojedine vrste normativnih pravnih akata nazivaju se norme o
kompetenciji.
28.Traenje u pravnoj normi postavlja pravnu obavezu i pravno ovlatenje.
29.Objasni formulu PN=H1+T1+H2+T2
Pravna norma ima dvije hipoteze (kao dva deskriptivna iskaza) i dva traenja (kao dva
preskriptivna iskaza).
30.Subjektivna odgovornost je odgovornost zbog delikta za koji je potrebna protupravna
radnja, ali ne i krivica. NE.
31.Zlostavljanje ratnih zarobljenika spada u meunarodne delikte.
32.Saobraajni i porezni delikti spadaju u upravne delikte.
33.Traenje je sredinji dio norme, onaj koji je za cilj norme najvaniji i u njemu se
nekim subjketima (onim iz hipoteze) postavlja pravna obaveza da izvre neku radnju,
injenje ili neinjenje i ujedno se tim istim ili drugim subjektima daje pravno
ovlaetenje na takvo injenje ili neinjenje.
34.Uz zakone, savremeni parlament donosi i odluke, deklaracije, proraun i zavrni raun.
35.Primjeri pravnih naela ili principa:
a)naelo zakonitosti
b)naelo pravednosti
c)naelo stalnosti, nepokretnosti i nezavisnosti sudaca
d)naelo autonomije volje
e)naelo javnosti rada slubenih osoba
f)naelo narodne i nacionalne suverenosti
g)naelo ignoratio iuris non excusat
h)naelo oficijelnosti
i)naelo akuzatornosti.

36.Presudom se ili usvaja ili odbija tuba kojom je sudski postpak pokrenut i to tako to sudac
odluuje koja od stranaka (tuitelj ili tueni) ima pravo u onome to tvrdi obzirom na pravne
norme koje reguliu njihov odnos (pravna pitanja) i utvrene injenice njihovih radnji
(injenina pitanja).
37.Djelo uinjeno u zabludi (error) dovodi do iskljuenja krivice.
38.Materijalnim normama se usmjeravaju primarni drutveni odnosi i propisuju
uzajamne obaveze i prava branih drugova.
39.Uredbe sa zakonskom snagom su akti zakonodavne vlasti.
40.Formalni izvori prava su opi akti ili propisi:
-ustav, zakoni, uredbe, pravilnici, naredbe, statuti, kolektivni ugovori i pravni obiaji.
41.Objasni zakon u materijalnom smislu.
To je pisana opa norma kojom drava na apstraktan i generalan nain ureuje cijelu
jednu vrstu sluajeva i kojom se ustanovljavaju prava i obaveze pravnih subjekata.
42.Socijalne pretpostavke obiajnog prava su:
1.opa primjena - obiaj koji se odnosi na dotino podruje mora biit prihvaen od
velike veine pripadnika ili zajednice
2.dugotrajno vrenje - obiaj se mora vriti kroz stanovito, relativno due razdoblje
3.uvjerenost u ispravnost obiaja - da postoji privrenost prema njemu i dobrovoljno
njegovo prihvaanje, da nema protiv sebe suprotan obiaj
43.Naelo Ex specialis derogat legi generali znai da se radi o posebnoj primjeni pravila.
44.Objasniti formulu Z=T+S
Zahtjev je preskriptivni iskaz koji je za adresata prisilan, jer pored toga to trai neko
ponaanje, prijeti i zlom (sankcijom) u sluaaju da se to ponaanje ne izvri.
Traenje je sredinji dio norme, onaj koji je za cilj norme najvaniji i u njemu se nekim
subjektima postavlja pravna obaveza da izvre neku radnju, injenje ili neinjenje i
ujedno se tim istima ili drugim subjketima daje pravno oblatenje na takvo injenje ili
neinjenje.
Sankcija je zavrni dio norme kojim se jednom dravnom organu pripisuje obaveza i
ovlast da prisili na izvrenje obaveze subjekta pravne obeveze ili da mu izrekne
odreenu kaznu zbog poinjenog delikta.
45.Opa funkcija normi je prisilno uticanje na njihove adresate.
46.Na osnovu ega prepoznajemo normu i nelegitiman zahtjev?
Na osnovu toga da li vie norme odgovarajue zajednice priznaju zahtjeve nekih osoba
prema drugim osobama i u ovim ili onim drutvenim odlukama kao pravne, pravdane i
legitimne.

47.Nabrojati etiri tipa individualnih pravnih akata!

1.ukaz
2.sudska presuda
3.upravno rjeenje
4.sudska presuda
48.Disjunktivne pravne norme su one koje daju obavezanom subjektu stanovitu mjeru
slobodnog ponaanja.
49.Ako adresat postupi u skladu sa zahtjevom, onda e se primijeniti sankcija i ostvariti koja
efikasnost?
Sekundarna.
50.Opi podzakonski akti su dravni opi akti nii od zakona koje donose izvrnopolitiki, upravni i lokalni samoupravni organi.
51.Opi pravni akti to ih donose razne drutvene organizacijr-privredna poduzea ili
trgovaka drutva, zdravstvene, prosvjetne, kulturne, sportske i druge organizacije i
udruenja, ine nedravno, drutveno, vie ili manje autonomno pravo. DA.
52.U evropskom-kontinentalnom pravu presuda je uvijek opi pravni akt. NE. (pojedinani)
53.Djelo uinjeno uz pristanak oteenog dovodi do iskljuenja odgovornosti.
54.Zakonodavni postupak poinje:
1.predlaganjem i izradom nacrta zakona
2.prijedlog i nacrt zakona idu odgovarajuem specijaliziranom odboru
3.zatim na plenum jednog od domova parlamenta (vodi se rasprava o cjelini prijedloga i
njegovim pojedinim normama, daju se nove dopune i izmjene (amandmani) i zatim se glasa
za ili protiv prijedloga, odnosno amandmana na njega.
4.taj isti postupak se ponavlja u odborima i na plenumu drugog doma
5.nakon toga slijedi postupak usaglaavanja stavova meu domovima putem zajednike
komisije
6.potvrda kralja tako usvojenog teksta zakona
7.promulgacija zakona
8.objavljivanje zakona
9.stupanje na snagu nakon isteka odreenog roka(vacatio legis)
55.Pravna norma bez sankcije je leges imperfectae.

56.Subjektivni element protupravnosti ine delikt i krivica.

57.Djelo uinjeno u krajnjoj nudi dovodi do iskljuenja odgovornosti.
58.Materijalnim normama se usmjeravaju primarni drutveni odnosi.
59.Postojee pravo zove se de lege lata.
60.Podzakonski opi pravni akti su uredba, pravilnik i naputci.
61.Materijalna zakonitost je zahtjev da sadraj niih pravnih akata bude u skladu sa
sadrajem viih pravnih akata koji reguliu istu vrstu drutvenih odnosa.
62.Presudom se tuba ili odbija ili usvaja.
63.Pravni posao je individualni pravni akt.
64.Pravna norma je vaea ako je stvorena od subjekta koji je ovlaten i ako nije ukinuta
od ovlaetnog subjekta.
65.Vremenski pravna norma moe poeti od:
1.njenog izricanja ili izglaavanja
2.njenog objavljivanja
3.nakon proteka jednog roka
4.retroaktivno od nekog vremena prije njenog donoenja
66.Sankcija je zavrni dio norme kojim se jednom dravnom organu pripisuje obaveza i
ovlast (nadlnost) da prisili na izvrenje obaveze subjekta pravne obaveze ili da mu
izrekne odreenu kaznu zbog poinjenog delikta.
67.Opomena graana da ne naruavaju pravni poredak naziva se generalna prevencija.
68.Ako adresat ne postupi u skladu sa zahtjevom pravne norme i izbjegne sankciju, onda e
norma biti neefikasna.
69.Uredbe sa zakonskon snagom su akti zakonodavne vlasti.
70.Tipine vrste pravnih kazni su:
1. oduzimanje ivota
2.tjelesna muenja i sakaenja
3.oduzimanje slobode (zatvor)
4.oduzimanje imovine
5.oduzimanje pravnih statusa i ovlatenja

6.naknada tete
8.ukidanje pravnih akata
stavljanje pod poseban nadzor
9.opomena, ukor.
71.Nabrojati tipove individualnih pravnih akata.
1.ukaz
2.sudska presuda
3.upravno rjeenje
4.pravni posao
72.Dogaaj na koji se ne moe uticati i koji je izvan ljudske volje dovodi do iskljuenja
odgovornosti.
73.Personalno vaenje pravne norme znai da vae za ui ili iri krug adresata. Najire
personalno vaenje imaju meunarodne norme koje su upuene svjetskom stanovnitvu.
Ue vaenje imaju ope pravne norme upuene samo nekim skupinama stanovnitva.
74.Zakon u formalnom smislu je zakon koji je poslije ustava najvii opi pravni akt to ga
donosi skuptina narodnih zastupnika (parlament, kongres, sabor) po jednom posebnom
(zakonodavnom) postupku.
75.Koje norme sadri ustav?
1.norme o osnovnim politikim i socijalnim pravima i slobodama ovjeka i graanina
2.osnovne norme o ekonomskom sistemu
3.norme o ustanovljavanju (konstituisanju) dravne organizacije
76.Klasifikacija pravnih delikata ovisno o vrstama pravnih odnosa u kojima nastaju:
1.krivini delikti ili krivina djela (ubistvo, kraa, tjelesna povreda, otmica, silovanje,
falsifikovanje dokumenata)
2.meunarodni delikti (genocid, ubijanje i zlostavljanje ratnih zarobljenika, neizvrenje
neunarodnog ugovora)
3.prekrajni ili upravni delikti (remeenje javnog reda i mira, saobraajni, graevinski,
porezni i drugi finansijski prekraji)
4.graanski delikti (neizvrenje ugovora, oteenje tue imovine, imovinske tete kao
posljedice krivinog djela)
5.radni delikti (neizvrenje radne obaveze, protupravno otputanje s posla)

77. Protupravn djelo uinjeno sa namjerom ini dolus.

78.Hijerarhija pravnih akata ovisi o moi subjekta.
79.Kad se pravni akt ukida s povratnim djelovanjem, on se ponitava.
80.Podzakonske pravne akte ne donose pravni i lokalno-samoupravni i izvrno-politiki
organi.
81.Opinio iuris et necessitatis je uvjerenje ljudi o potrebi obaveznosti i sankcionisanja
pravila.
82.ta su materijalni izvori prava?
Pravne norme ne zahvataju i ne mogu zahvatati sve ili bilo koje drutvene odnose.
Zahvataju samo one odnose koji su toliko vani za opstanak drutva i u kojima nastaju
toliko snani meuljudski sukobi, a ujedno se mogu izvanjski kontrolisati, da ih je
potrebno i mogue usmjeravati organizovanom i fizikom, prvenstveno dravnom
prisilom. Takvi specifini pravni odnosi nazivaju se materijalni izvori prava.
83.Upravno rjeenje je pravni akt kojim dravni upravni organi ili nedravni organi
odluuju, na osnovu zakona i drugih opih akata, o individualnim stvarima iz njihovog
djelokruga.
84.Pravna snaga jednog pravnog akta je njegov poloaj nadreenosti ili podreenosti
prema drugim pravnim aktima u hijerarhijskoj ljestvici pravnog sistema.
85.Pravilnici su podzakonski akti.
86.Formalna zakonitost je zahtjev da sve pravne akte (nie, ope i individualne) donose
subjekti koji su u viim pravnim aktima odreeni kao nadleni za njihovo donoenje, da
se svi oni donose po postupcima koji su takoer propisani nekim viim aktima i da svi
oni imaju tekstualnu formu propisanu viim aktima.
87.Proceduralnost je osobina nekih ljudskih radnji u pravu da su njihovi subjekti i naini
izvoenja strogo normirani i da samo radnje koje su izvedene na propisan nain postaju
pravne radnje ili radnje koje izazivaju nastanak, promjenu i prestanak pravnih odnosa.
88.Hipoteza i odreenje delikta su deskriptivni iskazi.
89.Objektivna odgovornost je shvatanje delikta na nain da svaki subjekt koji uini
zabranjenu radnju, neovisno je li pri tome svjestan i koliko je svjestan onoga to ini, je
poinitelj delikta, pravno je odgovoran i bit' e sankcionisan.
90.Sluaj, zabluda, via sila, nuna odbrana, krajnja nuda i injenje tete uz pristanak
oteenog su izuzeci od krivice i protupravnosti.
91.Apstraktne sankcije se postavljaju opim pravnim normama.
92.Pravne kazne su organizovane i proceduralne.

93.Prema teritorijalnom vaenju, pravne norme su generalne i partikularne.

94.Efikasnost pravne norme je materijalno vaenje.
95.Prema subjektima koji ih stvaraju, pravne norme se dijele na:
1.dravne norme
2.norme drugih organizacija
3.norme graana
96.Norme definicije spadaju u kogentne norme.
97.Pravna snaga je razlika izmeu vieg i nieg pravnog akta.
98.Ako je pravni akt nezakonit, on se najprije ukida.
99.Zakonodavni postupak poinje predlaganje i izradom nacrta zakona.
100.Odluke obino donose parlamenti, vlada i ministarstvo.
101.Dijelovi presude su:
1.uvod
2.izreka
3.obrazloenje odluke
4.uputa o pravnom lijeku
102.Jednostrani pravni posao je testament.
103.Zahtjev je za razliku od molbe, savjeta i preporuke prisilan za subjekta norme.
104.Objasni formulu N=T+S
Drutvena norma je jezins poruka koja trai od nekih subjekata da u odreenim
okolnostima neto ine ili ne ine naspram drugih subjekata, prijetei sankcijom ako
tako ne postupe. Norma se sastoji od legitimnog traenja i legitimne sankcije.
105.Pretpostavke za pojam norme su:
1.osobe koje stvaraju norme-adresanti
2.osobe kojima su norme namijenjene-adresati
3.razne mogunosti ponaanja adresata u drutvenim odnosima koji su predmet norme
4.vrijednosti i ciljevi koji se normama ele postii
106.Vezano za namjeru, pravne norme trae vanjsku dokuivu namjeru adresata.

107.Tvorci pravnih normi su lake odredljivi.

108.Koncepcija poloajne pravednosti je kontervativna plitiko-pravna ideologija.
109.Pravni poloaj subjekta koji je poinio delikt je pravna odgovornost.
110.Sankciju apstraktno odreuje sud ili upravni odbor.
111.Podjela na ope i individualne norme je prema odreenosti adresata pravne norme.
112.Proceduralne norme propisuju uslove za valjanost pravnih radnji i normi.
113.Kad se akt ukida samo od trenutka pravomonosti akta kojima se ukida, to je obaranje
akta.
114.Najvii podzakonski akti su uredbe.
115.Opa funkcija normi je prisilni uticaj na njihove adresate.
116.mo svijesti koja prosuuje ispravnost namjere je savjest.
117.Dobra i tereti se dijele ekvivalentno je koncept razmjenske pravednosti.
118.Statuti, pravilnici i kolektivni ugovori sa sindikatima su pravni akti privrednih
organizacija.
119.Razlika izmeu negativnog zahtjeva i norme.
Negativan zahtjev je nepriznat od strane zajednice i nije utemeljen na viim normama.
Normu izrie subjekt koji prema narodnim obiajima ili pravnim normama ima
ovlatenje da izrie zahtjeve odreenog sadraja prema odreenim osobama.
120.Oteenje pravne norme spada u graanske delikte.
121.Falsifikovanje dokumenata spada u krivine delikte.
122.Sankciju konkretno odreuje sud ili upravni organ.
123.Pravna sigurnost postoji ako donoenje i promjena pravne norme nisu samovoljni akti.
124.Glavni aspekt formalizma prava ine proceduralne norme.
125.Delikt je sekundarna hipoteza.
126.Uraunljivost je mjera psihike zrelosti i normalnog stanja. DA