STRUKTURA PRAVA WWW.STUDOMAT.

BA

PRAVNA NORMA

DESKRIPTIVNI ISKAZ je skup rijei kojim se tvrdi, opisuje ili objanjava neto to
jest, to je bilo ili to e biti.

PRESKRIPTIVNI ISKAZ je skup rijei kojim se od nekoga trai da izvri neko
ponaanje, injenje ili neinjenje.

ZAHTJEV je preskriptivni iskaz koji je za adresata prisilan. On je spoj traenja i
sankcije.

LEGITIMNI ZAHTJEV je zahtjev kojeg izrie subjekt koji ima ovlatenje da izrie
zahtjeve odreenog sadraja prema odreenim osobama.

DRUTVENA NORMA je poruka koja od subjekta trai da u odreenim okolnostima
neto ini ili ne ini spram drugih subjekata, prijetei sankcijom ako tako ne postupe.

PRAVNA NORMA je drutvena norma koja usmjerava jedan za drutvo vaan
konfliktan i kontralabilan odnos. Nosi fiziku sankciju i obino je pisana. Stvara je i
sankcionira dravni ili drutveni subjekt.

PRAVNI SISTEM je ukupnost pravnih normi u jednom drutvu.

OBJEKTIVNO PRAVO je pravo kao skup normi.

SUBJEKTIVNO PRAVO je pravno ovlatenje koje proizilazi iz pravne norme.

POZITIVNO pravo je ukupnost vaeih pravnih normi u jednom drutvu.

FORMALIZAM PRAVA sastoji se u tome da u pravu nisu vani samo sadraji normi i
ponaanja, nego i forme (oblici) normi i ponaanja.

PROCEDURALNOST je osobina nekih ljudskih radnji u pravu da su njihovi subjekti i
naini voenja strogo normirani, te da samo radnje koje su izvedene na propisani
nain postaju pravne radnje ili radnje koje izazivaju nastanak, promjenu i prestanak
pravnih odnosa.

HIPOTEZA je poetni dio pravne norme koji opisuje subjekte kojima je norma
upuena i situaciju u kojoj se subjekti moraju nai da bi se na njih primijenilo
traenje pravne norme.

TRAENJE je sredinji dio pravne norme, najvaniji dio, koji subjektima postavlja
pravnu obavezu da izvre neku radnju, injenje ili neinjenje.

DELIKT je dio pravne norme koji je radnja suprotna obaveznoj radnji, tj. zabranjena
radnja koja je uslov za primjenu sankcije.

SANKCIJA je zavni dio norme kojim se dravnom organu pripisuje obaveza i ovlast
da subjektu izrekne kaznu zbog poinjenog delikta.
STRUKTURA PRAVA WWW.STUDOMAT.BA


KRIVNJA je psiholoki odnos poinitelja protupravne radnje prema vlastitoj radnji i
njenim posljedicama. Postoje dvije vrste krivnje, umiljaj (dolus) i nehat (culpa).
Izuzeci od krivnje su:
- sluaj (casus)
- zabluda (error)
- via sila (vis maior)
- nuna odbrana
- krajnja nuda
- injenje tete uz pristanak oteenog.

URAUNJIVOST je mjera psihike zrelosti i normalnog stanja koji su u pravu uslov za
deliktnu sposobnost.

PRAVNA ODGOVORNOST je pravni poloaj subjekta koji je uinio delikt i koji zbog
toga treba biti kanjen onako kako za tu radnju odreuje sankcija pravne norme.

KAZNA je openito jedno zlo, fiziko i psihiko, to se nanosi subjektu koji je poinio
delikt.

MATERIJALNI IZVORI PRAVA su specifini odnosi koje pravo obuhvata. To su:

Bioloko-drutveni odnosi:
- odravanje ivota, tijela, slobode kretanja
- odravanje zdravlja
- spolni odnosi i raanje
- uzdravanje i briga za djecu i starce
- smrt i pokapanje

Ekonomski odnosi:
- posjedovanje zemlje i drugih dobara, njihova zatita
- proizvodnja i upravljanje radom
- prisvajanje proizvoda
- razmjena dobara
- stvaranje i upotreba novca

Politiki i kulturni odnosi:
- obavljanje i zatita vlasti
- stvaranje dravne organizacije
- sudovanje
- vojni zadaci
- odnosi sa strancima
- etniki odnosi: prihvaanje, odbijanje, diskriminacija
- vjerska uvjerenja i vjerski obredi
- odgoj i obrazovanje mladih

PRAVEDNOST je vrijednosno naelo raspodjele koje odreuje koliko dobara (vlasti,
imovine, poloaja, asti) i koliko tereta (poslunosti, rada, poreza, kazni) treba pripasti,
kao ovlatenja i kao obaveza, subjektima pojedinih vrsta drutvenih odnosa. To naelo
najapstraktnije glasi: osobama koje su jednake treba dati jednako dobara i tereta,
STRUKTURA PRAVA WWW.STUDOMAT.BA

a osobama koje su nejednake treba dati nejednako odbar ai teretan i to
razmjerno njihovoj nejednakosti.
SUUM CUIQUE TRUBUERE svakome pripada ono to mu pripada. (Ulpijan je ovako
iskazao naelo pravednosti.)

Moral i pravo tee neproturjeju normi od kojih se sastoje.

Moral i pravo tee odreenosti i jasnoi.

Moral i pravo su otvoreni sistemi.

PRAVNI AKT

NORMATIVNI PRAVNI AKTI su tekstovi koji sadre jednu, vie ili mnogo pravnih
normi. Sastoje se od jedne, vie ili mnogo reenica-odredbi, u kojima su ili cjelovite
norme ili pojedini elementi pravnih normi.

PRAVNA SNAGA jednog pravnog akta (norme)jest njegov poloaj nadreenosti ili
podreenosti prema drugim pravnim aktima (normama) u hijerarhijskoj ljestvici
pravnog sistema.

NAELO ZAKONITOSTI je temeljna norma pravnog sistema koja zahtijeva da svi
pravni akti dravnih i drugih subjekata budu formalno i materijalno usklaeni s viim
pravnim normama koje reguliu iste odnose, propisujui sankcije protiv pravnih radnji
i pravnih akata koji taj zahtjev ne potuju.

FORMALNA ZAKONITOST je zahtjev da sve nie pravne akte donose subjekti koji su
u nekim viim pravnim aktima odreeni kao nadleni za njihovo donoenje, da se svi
oni donose po postupcima koji su propisani viim aktima, i da svi oni imaju
tekstualnu formu propisanu viim aktima.

MATERIJALNA ZAKONITOST je zahtjev da sadraj niih pravnih akata bude
sukladan sa sadrajem viih pravnih akata koji reguliu istu vrstu drutvenih odnosa.

USTAV oznaava skup temeljnih pravnih normi kojim se ustanovljava ili konstituira
politiki i pravni poredak jednog globalnog drutva.

MATERIJALNI USTAV je ustav sastavljen od pravila vlasnitva, proizvodnih odnosa,
politikih i pravnih statusa stanovnika, te sastava i djelovanja najviih dravnih
organa.

FORMALNI USTAV je moderno shvaanje pisanog ustava kao najvieg pravnog akta
to ga donosi narodna skuptina po posebnom ustavotvornom postupku.

NAELO USTAVNOSTI svi pravni akti u drutvu su podreeni Ustavu.

PRINCIP KONSTITUCIONALIZMA svi nosioci dravne vlasti i drugi subjekti u
politikoj zajednici podreeni su ustavnim normama.

STRUKTURA PRAVA WWW.STUDOMAT.BA

ZAKON U FORMALNOM SMISLU je poslije ustava najvii opi pravni akt to ga
donosi skuptina narodnih zastupnika po jednom posebnom postupku.

PODZAKONSKIM AKTIMA nazivaju se dravni opi akti nii od zakona koje donose
izvrno-politiki, upravni i lokalni samoupravni organi.

Vaniji podzakonski akti su: uredbe, pravilnici, uputstva, instrukcije, naredbe i
odluke.

UREDBE su najvii podzakonski akti. To su akti koji pripadaju prvenstveno vladi, ali
ponekad i efu drave.

ODLUKA je naziv za ope akte koje donose razni organi, meu njima pralament, vlada
i ministarstva.

LUNGA CONSUETUDO dugovjenost pravila.

OPINIO IURIS ET NECESSITATIS uvjerenje ljudi o potrebni obveznosti i
sankcionisanja pravila.

INDIVIDUALNI PRAVNI AKTI su pisani tekstovi ili usmeni iskazi koji sadre
individualne norme, tj. norme za konkretne odnose izmeu imenom i prezimenom
odreenih subjekata.

etiri su glavna tipa individualnih pravnih akata: ukaz, sudska presuda, upravno
rjeenje i pravni posao. Prva tri tipa su dravni akti, a pravni posao je privatni akt
fizikih osoba, drutvenih pravnih osoba i drave kad ova ne nastupa kao vlast nego
kao ugovorna stranka ravnopravna s privatnim subjektima.

UKAZ je pravni akt kojim ef drave donosi odluke iz svog djelokruga (promulgira
zakone, postavlja asnike i diplomate, pomiluje osuene, dodjeljuje ordene itd.). To je
akt visoke pravne snage.

PRESUDA je glavna sudska odluka kojom se, uvijek na temelju zakona ili drugih
opih akata, rjeava jedan sudski spor i odreuje sankcija u krivinom, graanskom
ili nekom drugom sudskom postupku.

Presuda ima etiri dijela: uvod, izreka, obrazloenje odluke, uputa o pravnom
lijeku.

UPRAVNO RJEENJE je pravni akt kojim dravni upravni organi ili nedravni organi
kad djeluju na temelju javnih ovlatenja odluuju, na osnovu zakona i drugih opih
akata, o individualnim stvarima iz njihova djelokruga.

PRAVNI POSAO je privatni individualni pravni akt kojim pravni subjekti, pojedinci i
pravne osobe, slobodno raspolau vlastitom imovinom i sposobnostima radi eljenih
ciljeva koji nisu u sukobu sa strogim dravnim normama i sa moralom.

Pravni poslovi se dijele na jednostrane i dvostrane.

STRUKTURA PRAVA WWW.STUDOMAT.BA

JEDNOSTRANI PRAVI POSLOVI su oni za iji je nastanak dovoljna izjava samo jedne
osobe, npr. oporuka (testament).

DVOSTRANI PRAVNI POSLOVI su oni za iji su nastanak potrebne suglasne izjave
volje dvaju ili vie subjekata, npr. ugovori o radu, kupoprodaju, najmu, prijevozu itd.

VAENJE je osobina pravne norme da aktuelno obavezuje, a to znai da je stupila na
snagu u da su njeni adresati duni po njoj se ponaati.

PRAVEDNOST je svojstvo pravne norme da se njen sadraj, tj. njeno traenje i njena
sankcija, slae s naelom pravednosti kao pravilom raspodjele dobara i tereta u
drutvu.

EFIKASNOST (djelotvornost) jest svojstvo pravne norme da seznaajna veina njenih
adresata ponaa u skladu s njenim sadrajem, tj. s njenim traenjem i njenom
sankcijom.

PRAVNI ODNOS

PRAVNI ODNOS je drutveni odnos izmeu najmanje dva pravna subjekta koji imaju
jedan prema drugome pravnu obavezu i pravno ovlatenje s obzirom na neki pravni
objekt.

etiri su osnovna znaenjska elementa koje norme pridaju drutvenim odnosima
pretvarajui ih tako u pravne odnose:
- pravni subjekti
- pravna obaveza
- pravno ovlatenje (subjektivno pravo)
- pravni objekt

Pravni odnosi mogu biti:
- apstraktni i konkretni
- radni, gradjanski, porodicni, trgovacki, krivicni, medjunarodni itd.
- jednostrano i dvostrano obvezujui
- javnopravni i privatnopravni
- materijalni i procesno pravni

APSTRAKTNI PRAVNI ODNOS su apstraktna pravna obaveza i apstraktno pravo
ovlatenje izmedju dviju vrsta subjekata s obzirom na neki apstraktno odredjeni
objekt.

KONKRETNI PRAVNI ODNOS je stvarni odnos izmedju konkretnih osoba, imenom i
prezimenom odredjenih, koje su nosioci pravnih obaveza i pravnih ovlastenja s
obzirom na neki konkretni objekt.

JEDNOSTRANO OBVEZUJUI PRAVNI ODNOS je onaj u kojemu jedna strana ima
prema drugoj strani samo pravnu obavezu, a ta druga strana ima prema prvoj strani
samo pravno ovlatenje.

STRUKTURA PRAVA WWW.STUDOMAT.BA

DVOSTRANO OBVEZUJUI PRAVNI ODNOS je onaj u kojemu svaka strana ima
istovremeno i pravnu obvezu i pravno ovlastenje prema drugoj strani u pravnom
odnosu.

MATERIJALNI PRAVNI ODNOS nastaje na osnovi pravnih cinjenica spomenutih u
primarnoj hipotezi, npr. smrti, rodjenja, stjecanja prihoda, navrsavanja punoljetnosti
itd.

PROCESNI PRAVNI ODNOS nastaje na osnovi pravnih cinjenica tuzbe ili zalbe koje su
takodjer spomenute u primarnoj hipotei, a sastoji se od niza prava i obveza tuzitelja i
tuzenog i nadleznog organa na provodjenje sudskog postupka.

PRAVNI SUBJEKTI su ljudi i drstvene tvorevine koji imaju pravne obaveze i pravna
ovlastenja s obzirom na neke pravne objekte.

Covjek pojedinac zove se FIZICKA OSOBA.

Organizacije i druge tvorevine kao pravni subjekti zovu se PRAVNE OSOBE.

Fizicke osobe se dijele na:
- fizicke osobe koje imaju pravnu sposobnost (maloljetnici i neuracunljive
osobe)
- fizicke osobe koje imaju pravnu i djelatnu sposobnost (punoljetne i
uracunjive osobe)

PRAVNA SPOSOBNOST je svojstvo da fizicke osobe posjeduju neka pravna ovlastenja
i pravne obaveze, ali nemaju moc da vlastitom voljom i vlastitim radnjama stupaju u
pravne odnose.

DJELATNA SPOSOBNOST je sposobnost da vlastitom voljom i vlastitim radnjama
izaivaju poravne posljedice, tj. nastanak, promjenu i prestanak pravnih odnosa ili
drugim rijecima nastanak pravnih obaveza i pravnih ovlastenja za sebe i druge osobe.

DISKRIMINACIJA su neopravdane razlike u pravnim obavezama i pravnim
ovlastenjima.

Pravne osobe se dijele na:
- javne pravne osobe (drzava, opcine, kotarevi, provincije, javne ustanove,
javna poduzeca itd.)
- privatne pravne osobe (trgovacka drustva, drustvena udruzenja
kulture, znanstvene, humanitarne, sportske i druge djelatnosti itd.)

PRAVNI OBJEKTI su sve materijalne i duhovne vrijenosti ili dobra s obzirom na koje
pravni subjekti imaju medjusobne pravne obaveze i pravna ovlastenja u pravnim
odnosima, a zbog kojih oni stupaju u te odnose.

Vrijednosti ili dobra sto ih pravne norme raspodjeluju medju pravnim subjektima
mogu se ovako podijeliti:
- prirodna dobra
- ljudske tvorevine (materijalne i duhovne)
STRUKTURA PRAVA WWW.STUDOMAT.BA

- ljudske radnje cinjenja (facere)
- ljudske radnje necinjenja (non facere)


PRAVNO OVLASTENJE je polozaj jednog subjekta, postavljen pravnom normom, da
radi ostvarenja svog interesa moze nesto ciniti ili ne ciniti, te d aima dvostruku moc
prema nekom drugom subjektu: prvo, moc da od njega zahtijeva neko cinjenje,
davanje ili necinjenje o obzirom na jedan objekt, i drugo: moc da ga tuzi pred drzavnim
organom ako ne udovolji zahtjevu.

Moc zahtijevanja bez tuzbene moci ili drzavne zastite naziva se GOLO PRAVO (NUDUM
IUS).

PRAVNA OBAVEZA je polozaj jednog subjekta, postavljen pravnom normom, da mora
nesto ciniti ili ne ciniti nekom drugom subjektu i da od ovoga moze biti tuzan pred
drzavnim organom, a to znaci d amoze biti prisiljen ili kaznjen, ako ne obavi radnju
cinjenja ili necinjenja.

SADRAJNA SUPROTNOST pravnog ovlatenja i pravne obaveze jest u tome to
subjekt pravnog ovlatenja dobiva neto u svoju imovinu ili egzistenciju, dok obvezni
subjekt gubi neto iz svoje imovine ili egzistencije.

KORELATIVNOST (meuzavisnost) pravnog volatenja i pravne obaveze jest u tome
to u pravnom odnosu ne moe postojati obaveza bez ovatenja, kao to ne moe
postojati ovlatenje bez obaveze.

Postoje sljedea pravna ovlatenja i pravne obaveze:
- neprenosiva i prenosiva pravna ovlatenja i pravne obaveze
- javna i privatna pravna ovlatenja i prave obaveze
- apsolutna i relativna pravla ovlatenja i pravne obaveze

PRAVNI STATUS je naziv za ukupnost neprenosivih pravnih ovlatenja i pravnih
obaveza to ih jedan subjekt ima opcenito u drustvu ili u jednom posebnom podrucju
zivota.

ZLOUPOTREBA PRAVNOG OVLASTENJA postoji kad jedan subjekt koristi pretjerano
i bezobzirno svoje pravno volastenje i time ostecuje drugog subjekta, onemogucujuci
ga ili ometajuci u koristenju nekog njegovog istovrsnog ili drugog pravnog ovlastenja.

PRAVNI LIJEK je sredstvo kojim stranke u pravnim sporovima pobijaju valjanost
sudskih odluka i upravnih odluka zbog pogresne primjene opcih normi ili zbog pogreso
utvrdjenih cinjenica, zahtijevajuci od nadleznog viseg sudskog odnosno upravnog
organa da t eodluke zbog nezakonitosti ukine ili preinaci.

Postoje dvije vrste pravnih lijekova: redovni i vanredni

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI, (albe) upotrebljavaju se protiv presuda i rjesenja koji
jos nisu pravomocni.

STRUKTURA PRAVA WWW.STUDOMAT.BA

VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI upotrebljavaju se protiv presuda i rjesenja koji su
postali pravomocni.

PRAVOMONOST je svojstvo presude ili rjesenja da su postali pravno obavezujuci i
da se ne mogu vise napadati redovnim pravnim lijekovima.
Pravomonost nastupa na sljedece nacine:
- odreknucem stranaka od redovnog pravnog lijeka
- protekom zalbenog roka a da se nijedna od stranaka nije zalila
- ako se jedna stranka zalila, a drugostepeni organ odbio

PRAVNA ISTINA je istina koja je konacna, neosporna, dogmatska, jer ju je izrekao
subjekt vlasti u jednoj posebnoj proceduri gdjejevrhovna vrijednost pravna sigurnost.

POMILOVANJE moe izvrsiti vladar, sef drzave, ako postoje jaki razlozi da se oslobodi
kazne osoba koja je osudjena apsolutno pravomocnim aktom.

OMBUDSMAN je sluzbena osoba koju bira parlament i koja je zaduzena za nadzor nad
upravom i javnim sluzbama u zastiti prava gradjana.

Cinjenice koje izazivaju prestanak konkretnih pravnih odnosa su:
- izvrsenje jednokratne pravne obaveze
- smrt subjekta nosioca neprenosivih obaveza i ovlastenja
- propast nezamljenjive stvari koja je objekt ugovora
- oprost duga
- zastara pravnog ovlastenja

PRAVNE CINJENICE su sve cinjenice sto ih pravne norme postavljaju u pocetnoj
hipotezi i u odredjenju delikta kao uvjete za nastanak, promjenu i prestanak pravnih
odnosa, tj. za nastanak, promjenu ili prestanak pravnih ovlastenja i pravnih obaveza.

Postoje dva tipa pravnih cinjenica:
- prirodni dogadjaji
- ljudske radnje (pravno dozvoljenje i nedozvoljene radnje)

PRAVNE RADNJE su ljudska ponasanja od kojih se sastoje pravni odnosi i koja su
pravnim normama oznacena ili kao cinjenice-uvjeti za nastanak, promjenu i prestanak
pravnih odnosa, ili kao ovlastene i obavezne radnje, ili kao zabranjene radnje.

MATERIJALNE PRAVNE RADNJE su fizicka ponasanja cinjenja i necinjenja, te
davanja i primanja stvari, kojima se odvijaju konkretni pravni odnosi.

KONKLUDENTNE RADNJE su ponasanja iz kojih se i bez rijeci moze sa sigurnoscu
zakljuciti da je izjavljenja volja.

Najvaznije znakovne radnje su jezicke pravne radnje, tj. govor i pisanje.

JEZICKE PRAVNE RADNJE dijele se dalje na one koje ne stvaraju pravne norme i
one koje stvaraju pravne norme ili normativno pravne radnje.


STRUKTURA PRAVA WWW.STUDOMAT.BA

PRAVNE PRAZNINE su odreene vrste odnosa koji imaju tri sobine pravnosti, sto
upucuju na potrebu njihova pravnog normiranja, ali koji ipak ostaju ili posve pravno
normirani ili nedostatno normirani.

Osobine pravnosti:
- vazni za osptanak i dobrobit drustva
- sadrze snazne sukobe interesa
- izvanjski kontralabilni

PRIMJENA PRAVNA NORME

Tezi slucajevi primjene pravnih normi sastoje se od cetiri tipa i ujedno cetiri
vremenske faze radnji:
- utvrdjivanje vazecih pravnih normi
- tumacenje pravnih normi
- popunjavanje pravnih praznina
- izvrsenje pravne norme, trazenja ili sankcije, pravnim radnjama.

TUMAENJE PRAVNIH NORMI jest duhovna djelatnost kojom se otkrivaju moguca
znacenja pravnih doredaba i u njima hipoteze, trazenja, doredenja delikta i sankcije, te
se odlucuje koje od tih znacenja je najbolje opcenito ili za konkretan pravni odnos.

Neki subjekti tumace norme NEOBAVEZUJUCE. To su subjekti koji ne obavljaju
pravnu vlast i cije tumacenje pravnih normi nije dio djelatnosti stvaranja drugih
pravnih normi.

Neki subjekti tumace pravne norme OBAVEZUJUCE. To su subjekti koji obavljaju
pravnu vlast i cije je tumacenje pravnih normi dio djelatnosti stvaranja drugih
drzavnih ili nedrzavnih pravnih normi.

Znanstveno tumacenje u pravu se zove jos DOKTRINARNO TUMACENJE.

APSTRAKTNO TUMACENJE pravnih normi ili trazenje opcih znacenja normi nije
vezano za njihovu primjenu na konkretne pravne odnose.

KONKRETNO TUMACENJE pravnih normi ili trazenje znacenja normi radi njihove
primjene na konkretne pravne odnose.

AUTENTICNO TUMACENJE je tumacenje koje obavlja normotvorac nad vlastitom
pravnom normom.









STRUKTURA PRAVA WWW.STUDOMAT.BA

ESEJSKO

HIPOTEZA
TRAENJE
DELIKT
SANKCIJA

ODREDENOST DIJELOVA PRAVNE NORME

HIPOTEZA:
- apsolutno odreena
- relaitvno odreena
- neodreena

TRAENJE:
1. apsolutno
2. relativno:
sa standardima
sa ogranicenjem (izborom):
- alternativne
- s limitacijim (lim. min, lim. ma., lim. min i max)

VRSTE PRAVNIH NORMI:

- Prema subjektima koji ih stvaraju: DRAVNE, DRUGIH
ORGANIZACIJA, GRAANA.
- Prema drzavnim djelatnostima i organima koji stvaraju norme:
USTAVNE, ZAKONODAVNE, NORME SEFA DRZAVE, NORME VLADE,
SUDSKE, UPRAVNE.
- Prema doredjenosti adresata: OPCE, INDIVIDUALNE.
- Prema teritorijalnom vazenju: GENERALNE, PARTIKULARNE.
- S obzirom na vrste drustvenih odnosa: USTAVNE, GRADJANSKE,
PORODICNE, UPRAVNE, FINANSIJSKE, TRGOVACKE, RADNE,
SOCIJALNE, KRIVICNE.
- Prema sadrzaju: NAREDJUJUCE, ZABRANJUJUCE, OVLASCUJUCE.
- Prema mjeri slobode koju pravne norme daju adresatima: STROGE I
DISJUNKTIVNE.









STRUKTURA PRAVA WWW.STUDOMAT.BA

TUMAENJE PRAVNIH NORMI:

JEZIKO: Objasniti pojedine relativno nepoznate rijeci (strucni izrazi, arhaizmi itd.)

SISTEMATSKO: Govorimo o nekoj drugoj normi koju dovodimo u vezu sa nasom.

CILJNO (TEOLOSKO): Govorimo o svrsi, tj. cilju pravne norme.

HISTORIJSKO: Ispitujemo historijske okolnosti koje su prethodile donosenju norme.

DOSLOVNO, SUZENO I PROSIRENO: Koriste se kada izrazi normotvorca maju
nedostataka.

ARGUMENTACIJA:

ARGUMENT A CONTRARIO (SUPROTNOST): Npr. ako norma glase da sudsku
istragu vodi istrazni sudija, zakljucuje se da sitragu ne smiju voditi drugi suci. Ako
norma glasi da su punoljetni muskarci obavezni sluziti vojni rok, zakljucuje se da tu
obavezu nemaju maloljetni muskarci i zene.

ARGUMENT ANALOGIJE: Npr. ako pravna norma zabranjuje voznju motornim
vozilima stazama jednog parka, zakljucujemo da ta zabrana vazi i za zaprezna vozila.
Ovaj argument je zabranjen u krivicnom pravu!

ARGUMENTUM A FORTIORI:
-ARGUMENTUM A MINORI AD MAIUS: zakljucivanje od manjeg ka vecem
-ARGUMENTUM A MAIORI AD MINUS: zakljucivanje od veceg ka manjem

ARGUMENT AUTORITETA: Pozivanje na ugledna i pametna misljenja.

ARGUMENT PRIRODE STVARI (RERUM NATURA: Dokazujemo da je odredjeno
znacenje pravne norme ispravno jer je sugladno pravilima psotojanja. Npr. slab konj
koji je kupljen za vucu po prirodi stvari ne sluzi funkciji (upotrebi) zbog koje je
kupljen.