Prof.

dr Suad Hamzabegović
v. ass Haris Hasić, MA

GRAĐANSKO VANPARNIČNO I IZVRŠNO

PROCESNO PRAVO
Raspravljanje zaostavštine

OSTAVINSKI POSTUPAK
OSTAVINSKI POSTUPAK
 U ovom postupku se utvrđuje ko su nasljednici umrlog, koja
imovina čini njegovu zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine
pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim licima.
 Postupak se pokreće po načelu oficijelnosti.
 Učesnici u postupku su nasljednici, legatari i druga lica koja ostvaruju
neko pravo iz zaostavštine.
 Za raspravljanje je mjesno nadležan općinski sud na čijem području
je ostavilac imao prebivalište odnosno boravište u vrijeme smrti.
 Ako on u vrijeme smrti nije imao prebivalište odnosno boravište u
FBiH, nadležan je ostavinski sud na čijem području se nalazi
zaostavština ili njen pretežni dio.
 Postupak se odvija po načelu sudskog upravljanja postupkom, a u
pogledu prikupljanja procesne građe važi načelo inkvizitornosti: sud
nije vezan činjenicama i dokazima koje podnose učesnici.
 Prethodne radnje, koje su u funkciji pripremanja ročišta
za raspravu obuhvataju:
 1. Sastavljanje smrtovnice vrši matičar koji upisuje
smrt u matičnu knjigu i smrtovnicu u roku od 15 dana
po izvršenom upisu dostavlja ostavinskom sudu;
 2. Popis i procjenu imovine sud preduzima po vlastitoj
odluci ili na prijedlog nasljednika. Po vlastitoj odluci
suda popis i procjena se vrši kad se ne zna za
nasljednike ili njihovo boravište, kad su nasljednic i lica
pod posebnom zakonskom zaštitom i kad zaostavštinu
treba predati DPZ ili njenim organima.
 Popis i procjenu vrši nadležni općinski organ uprave.
 3. Mjere obezbjeđenja zaostavštine preduzimaju se:
 - kad ni jedan od pozvanih nasljednika nije sposoban da
upravlja imovinom, a nema zakonskog zastupnika;
 - ako su nasljednici nepoznati ili odsutni;
 - ako neke druge okolnosti nalažu posebnu opreznost.
 U ovakvim slučajevima nadležni općinski organ uprave predaje cijelu
imovinu ili njen dio pouzdanom licu na čuvanje. O tome se odmah
obavještava ostavinski sud koji može preduzeto obezbjeđenje ukinuti
ili izmijeniti. Gotovina, štedne knjižice i druge važne isprave se
predaju na čuvanje sudu na čijem području se imovina nalazi.
 4. Privremeni staratelj zaostavštine se postavlja od strane
ostavinskog suda kad je to potrebno u cilju obezbjeđenja
zaostavštine
POSTUPAK SA TESTAMENTOM
POSTUPAK SA TESTAMENTOM
 Testament umrlog se sudu dostavlja zajedno sa
smrtovnicom.
 Proglašenje testamenta, koje se sastoji od otvaranja,
čitanja testamenta i sastavljanja zapisnika, vrši
ostavinski sud ili sud kod kojeg se testament zatekne na
čuvanju, a koji nakon proglašenja dostavlja zapisnik
ostavinskom sudu.
 Na proglašeni testament stavlja se potvrda o
proglašenju.
 Sud je dužan da proglasi svaki testament koji mu je
dostavljen, bez obzira da li je pravno valjan ili ne i bez
obzira da li je podnesen jedan ili više testamenata.
KAD SE ZAOSTAVŠTINA NE RASPRAVLJA

 Slučajevi u kojima se zaostavština ne raspravlja

su:
 (1) ako umrli nije ostavio imovinu i

 ( 2) ako je ostavio samo pokretnu imovinu, a ni

jedno od lica pozvanih na naslijeđe ne traži da
se provede rasprava.
TOK POSTUPKA
 Ostavinska rasprava se odvija na ročištu na koje sud poziva sva
zainteresirana lica.
 Odluka se ne donosi samo na osnovu rasprave, već na osnovu
cjelokupne procesne građe koju je sud prikupio.
 O pravima uredno pozvanih lica koja nisu došla na ročište sud će
odlučiti prema podacima kojima raspolaže.
 Nasljednici daju izjavu kojom se prihvataju ili odriču nasljedstva. Ta
izjava je neopoziva, a može se dati na raspravi, dostaviti ostavinskom
sudu u vidu podneska, ili dati nekom drugom sudu na zapisnik, a koji
će je proslijediti ostavinskom sudu.
 Ako se ne zna da li je umrli imao nasljednike, ako je boravište
nasljednika nepoznato ili se nalaze u inostranstvu a nemaju
punomoćnike, sud će oglasom u Službenim novinama FBiH pozvati
potencijalne nasljednike da se u roku od 1 godine jave sudu.
UPUĆIVANJE NA PARNICU
 Sud prekida postupak i upućuje stranke na parnicu ako su
sporne činjenice, a naročito:
 a) Od kojih zavisi pravo na naslijeđe, posebno valjanost ili
sadržaj testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu
kojeg se nasljeđuje po zakonu;
 b) Od kojih zavisi osnovanost zahtjeva najbližih srodnika da
se iz zaostavštine izdvoje predmeti domaćinstva koji služe za
zadovoljenje svakodnevnih potreba;
 c) Od kojih zavisi veličina nasljednog dijela;
 d) Od kojih zavisi osnovanost isključenja nužnih nasljednika ili
osnovanost razloga nedostojnosti za nasljeđivanje;
 e) Da li se neko lice odreklo na lijeđa
 Sud će uputiti na parnicu, a li neće prekidati ostavinsku
raspravu ako među učesnicima postoji spor o pravu na legat
ili drugom pravu iz zaostavštine.
 Sud će uputiti učesnike na parnicu bez obzira da li je spor
činjeničnog ili pravnog karaktera ako postoji spor o tome da li neka
imovina ulazi u zaostavštinu, ili ako postoji zahtjev potomaka ili
usvojenika koji su živjeli sa ostaviocem da se iz zaostavštine izdvoji
njihov doprinos povećanju imovine ostavioca.
 Na parnicu sud upućuje onog učesnika čije pravo smatra manje
vjerovatnim.
 Rješenjem o prekidu postupka i upućivanju na parnicu određuje se
i rok u kome učesnik treba pokrenuti parnicu, odnosno upravni
postupak. Ako upućeni tako ne postupi, raspravljanje zaostavštine
će se raspraviti i okončati bez obzira na zahtjeve zbog kojih je
učesnik upućen na postupak. Međutim, pravosnažnost odluke
ostavinskog suda ne sprečava da se povodom tog zahtjeva pokrene
parnica.
 Ostavinski postupak se okončava rješenjem o
nasljeđivanju.
 Njime se utvrđuje koja imovina čini zaostavštinu, ko su
nasljednici i koja prava pripadaju pojedinim
nasljednicima.
 Sadržaj rješenja propisan je zakonom.
 Rješenje je deklaratornog karaktera, a predstavlja
samostalan pravni osnov za upis prava stečenim
nasljeđivanjem u zemljišne knjige.
 Zbog toga se (osim zainteresiranim licima – učesnicima
u postupku) dostavlja i organima nadležnim za vođenje
zemljišnih knjiga.
 Ako se nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju pojave
nove činjenice relevantne za raspravljanje zaostavštine, one
ne mogu dovesti do ponovnog pokretanja ostavinskog
postupka, već dovode do upućivanja na parnicu.
 Ovo se odnosi na:
 naknadno pronađenu imovinu,
 naknadno pronađeni testament,
 naknadne zahtjeve za ostvarivanje nasljednog prava od strane
lica koja nisu učestvovala u ostavinskom postupku.
 Bitno je naglasiti i da razlozi koji u parničnom postupku
dovode do ponavljanja postupka, u vanparničnom postupku
neće imati taj učinak, već zainteresirano lice može samo
pokrenuti parnicu.
 Ako je za raspravljanje zaostavštine nadležan inostrani organ, sud
na čijem području je ostavilac umro izdaje oglas kojim poziva sva lica
u državi koja imaju zahtjeve prema zaostavštini kao nasljednici,
legatari ili povjerioci da te zahtjeve istaknu, jer će se u
suprotnom pokretna zaostavština predati inostranom organu.
 Rok za javljanje ne može biti kraći od 30 dana niti duži od 6 mjeseci,
a oglas se objavljuje u Službenim novinama FBiH i na oglasnoj
ploči suda.
 Primjerak oglasa dostavlja se i diplomatskom ili konzularnom
predstavništvu odnosne strane države u našoj zemlji.
 Ako se neko od pozvanih lica javi, sud će zadržati zaostavštinu ili njen
dio potreban za pokriće istaknutog zahtjeva, sve dok organ vlasti
inostrane države ne donese pravosnažnu odluku. Ta odluka će biti
izvršena iz zadržane zaostavštine, a eventualni ostatak će se predati
inostranom or ganu.
ODREĐIVANJE NAKNADE ZA EKSPROPRISANE
NEKRETNINE KAO IMOVINSKI VANPARNIČNI
POSTUPAK
 Postupak se pokreće po službenoj dužnosti ili po prijedlogu učesnika.
 Po službenoj dužnosti sud pokreće postupak nakon što mu nadležni
organ uprave dostavi predmet u kome se korisnik eksproprijacije i
raniji vlasnik nisu mogli sporazumjeti o naknadi za eksproprisanu
vrijednost.
 Ako nadležni organ uprave predmet ne dostavi sudu u roku od 2
mjeseca nakon nastupa pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji,
postupak se može pokrenuti prijedlogom ovlaštenika naknade za
eksproprisanu nekretninu.
 Postupak je hitan i mora se okončati u roku od 30 dana od dana
pokretanja.
 O naknadi se odlučuje rješenjem suda nakon održanog ročišta.
 Sud može odluku zasnovati i na sporazumu korisnika eksproprijacije i
ranijeg vlasnika postignutom tokom postupka.
 Troškove postupka snosi korisnik eksproprijacije, osim troškova koji
su izazvani neopravdanim postupkom ranijeg vlasnika.
DRUGI IMOVINSKOPRAVNI VANPARNIČNI
POSTUPCI
OPĆENITO O IMOVINSKOPRAVNIM
VANPARNIČNIM POSTUPCIMA
 Sadržaj pravozaštitne funkcije u ovim postupcima se po
pravilu sastoji u ostvarenju određenog subjektivnog
prava.
 Postupak se uvijek pokreće po prijedlogu kojim učesnik
određuje i predmet odlučivanja.
 Povlačenjem predmeta dolazi do okončanja postupka, a
učesnici se mogu i sporazumjeti povodom predmeta
odlučivanja.
 Dakle, u ovim postupcima široko se primjenjuje načelo
dispozitivnosti.
 U ove postupke spadaju: uređenje upravljanja i korištenja
zajedničke stvari, podjela zajedničke stvari ili imovine i
uređenje međa.
UPRAVLJANJE I KORIŠTENJE ZAJEDNIČKIM
STVARIMA
UPRAVLJANJE I KORIŠTENJE ZAJEDNIČKIM
STVARIMA
 Ovaj postupak se koristi za uređenje odnosa suvlasnika, sukorisnika i
drugih suposjednika među kojima ne postoji suglasnost u pogledu načina
upravljanja i korištenja zajedničkih stvari.
 Postupak se uvijek pokreće prijedlogom koji može podnijeti bilo koji od
suposjednika. Prijedlog se podnosi sudu na čijem području se stvar nalazi,
a ako se nalazi na područjima više sudova, prijedlog se može podnijeti
svakom od njih.
 Najvažnija faza postupka je ročište, na kome sud nastoji izdejstvovati
sporazum između zajedničara. Ako se takav sporazum postigne, on se unosi
u zapisnik kao sudsko poravnanje. U suprotnom, sud će donijeti odluku
kojom uređuje način upravljanja i korištenja zajedničke stvari.
Pravosnažnost rješenja ne sprječava učesnike da u parnici ili drugom
postupku ostvaruju svoja prava u odnosu na stvar o čijem je upravljanju i
korištenju odlučeno.
 Ako se među učesnicima pojavi spor u pravu na stvar povodom koje se
postupak vodi, ili je sporan obim prava, sud će uputit i predlagača da u
roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred upravnim organom.
Ako predlagač to ne učini, smatra se da je povukao prijedlog.
PODJELA STVARI I NEKRETNINA U
SUVLASNIŠTVU
PODJELA STVARI I NEKRETNINA U
SUVLASNIŠTVU
 Postupak se uvijek pokreće prijedlogom. Može ga podnijeti svaki od
suvlasnika, ali prijedlogom moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici ( potpuna
stvarna legitimacija). Podnosi se sudu na čijem području se stvar ili
nekretnina nalaze. Ako se nalaze na području više sudova, nadležan je
svaki od njih.
 U prijedlogu moraju biti sadržani podaci o predmetu podjele i udjelima
svakog suvlasnika, kao i drugim licima koji na predmetu podjele imaju neko
stvarno pravo. Za nekretnine se navode i ZK podaci, kao i drugi odgovarajući
dokazi.
 O podjeli se odlučuje na ročištu. Postupak se može okončati poravnanjem ili
sudskim rješenjem. Rješenje sadrži: predmet, uslove i način podjele,
podatke o fizičkim dijelovima stvari i pravima koja su pripadala pojedinom
suvlasniku, kao i prava i obaveze suvlasnika utvrđene podjelom.
 U slučaju da se tokom postupka pojavi spor između učesnika u pogledu
prava na stvarima koja su predmet diobe sud će prekinuti postupak i
uputiti predlagača da pokrene parnicu u roku od 15 dana. Ako to predlagač
ne uradi, smatraće se da je prijedlog povučen.
UREĐENJE MEĐA
URUĐENJE MEĐA
 Pod uređenjem međa se podrazumijeva obnavljanje
ili ispravljanje međa kada su međašnji znaci uništeni,
oštećeni ili pomjereni. Postupak se pokreće prijedlogom
koji može podnijeti svaki od vlasnika odnosno korisnika
susjednih zemljišta.
 U cilju sporazumnog rješenja, sud prvo zakazuje ročište
u sudu na koje poziva sve učesnike. Ukoliko
sporazumno uređenje međa ne uspije, sud zakazuje
ročište na licu mjesta. Na njega poziva i vještaka
geodetske struke a po potrebi i svjedoke. Nedolazak
predlagača nije smetnja ako održavanje ročišta
predloži bilo koji od učesnika. U suprotnom će se
smatrati da je prijedlog povučen.
NAČIN UREĐENJA MEĐA MOŽE BITI
 1. Na osnovu jačeg prava, ako među učesnicima postoji
spor čija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male
vrijednosti u parničnom postupku (ako prelazi, a stranke se
ne slažu da se međa bez obzira na vrijednost spora uredi po
jačem pravu, stranke se upućuju na parnicu).
 2. Na osnovu posljednjeg mirnog posjeda, ako spor nije
moguće riješiti na osnovu jačeg prava;
 3. Ako spor nije moguće riješiti na osnovu posljednjeg
mirnog posjeda, riješiće se po pravičnosti, tako što će se
sporna međašnja površina podijeliti.
 U rješenju sud opisuje graničnu liniju između zemljišta, a
sastavni dio rješenja je i skica.
OSTALI VANPARNIČNI POSTUPCI
SASTAVLJANJE ISPRAVA
 Sud sastavlja ispravu u vanparničnom postupku u
slučajevima kad je za nastanak ili punovažnost pravnog
posla potrebno da on bude zaključen u formi javne
isprave.
 Sud prije sastavljanja isprave utvrđuje identitet
učesnika, njihovu pravnu i poslovnu sposobnost, kao i
postojanje slobodne volje za zaključenje pravnog posla.
 O sastavljanju isprave sačinjava se zapisnik.
 U našem pravu su rijetki primjeri da je za valjanost
pravnog posla potrebno da on bude sačinjen u formi
javne isprave.
 Jedan od primjera je sudski testament.
 Pri sastavljanju sudskog testamenta u ulozi svjedoka ne
mogu biti potencijalni zakonski nasljednici zavještaoca.
Izjavu zavještaoca sud unosi vjerno u zapisnik, po
mogućnosti riječima samog zavještaoca, vodeći računa u
svim okolnostima koje bi mogle uticati na valjanost
testamenta.
 Nakon sastavljanja testamenta, zavještalac ga čita i daje
izjavu da je njegova volja u svemu vjerno unesena, što sudija
potvrđuje na testamentu.
 Zavještalac potpisuje testament ili na njega stavlja otisak
kažiprsta u prisustvu svjedoka. Ako je testament
sastavljen u sudu na čijem području zavještalac nema
prebivalište, ova j sud je dužan da o tome odmah obavijesti
sud na čijem području je prebivalište zavještaoca.
 Ovjeravanje sadržaja isprave se po dejstvu izjednačava
sa sastavljanjem isprave.
 Sud ovjerava sadržaj isprave kad je to zakonom
određeno.
 Treba razlikovati ovakvo ovjeravanje sadržaja od
ovjeravanja potpisa, rukopisa i prepisa.
 Ovjeravanje potpisa ili rukopisa je potvrđivanje
njegove autentičnosti, a ovjeravanje prepisa je
potvrđivanje njegove istovjetnosti sa originalom.
 Time se ne potvrđuje istinitost sadržaja isprave.
 Ovakva isprava ima svojstvo vjerodostojne ali ne i javne
isprave.
ČUVANJE ISPRAVA
 Sud je dužan da primi na čuvanje ispravu kad je to
zakonom određeno ili kad je to potrebno radi
obezbjeđenja određenih imovinskih ili drugih
prava.
 O prijemu isprave na čuvanje se sastavlja
zapisnik u koji se unosi način utvrđivanja
identiteta podnosioca isprave, vrsta i naziv
primljene isprave.
 Jedna od isprava za koju je zakonom određeno da
se prima na čuvanje u sudu je testament.
POSTUPAK PONIŠTENJA ISPRAVA
PONIŠTENJE ISPRAVA

 Poništenje isprava (amortizacija) se u

vanparničnom postupku vrši ako se radi o
konstitutivnoj ispravi koja je izgubljena, ukradena
ili uništena odnosno nestala na bilo koji način.
 Poništavati se mogu isprave na kojima se zasniva
neko materijalno pravo, kao i nematerijalno pravo,
ako ne postoje podaci na osnovu kojih nadležni
organ može izdati duplikat te isprave.
 Ne mogu se poništavati isprave:
 1. Čije je sudsko poništavanje zabranjeno zakonom;
 2. Iz razloga javnog povjerenja – novčanice, srećke
lutrije, taloni hartija od vrijednosti, taksene i
poštanske marke, ulaznice, vozne karte itd;
 3. Isprave čija je funkcija čisto dokaznog karaktera.

 Poništavati se mogu čekovi i mjenice za čiji

poništaj važe posebni postupci.
 Postupak se pokreće na prijedlog ovlaštenika iz
isprave ili lica koje ima neki drugi pravni interes
da se isprava poništi.
 Prijedlog se podnos i sudu na čijem području
se nalazi mjesto ispunjenja obaveze.
 O prijedlogu za poništaj isprave organa DPZ
odlučuje sud na čijem području se nalazi
sjedište izdavaoca.
TOK POSTUPKA
 Nakon što utvrdi da su ispunjene pretpostavke za pokretanje
postupka, sud nalaže izdavaocu i povjeriocu isprave da se u određenom
roku izjasne da li je isprava čije se poništenje traži bila izdata i da li postoje
smetnje za sprovođenje postupka.
 Nakon prijema izjašnjenja, sud oglasom objavljuje pokretanje postupka.
Oglas između ostalog sadrži bitne podatke o ispravi, kao i upozorenje da će
se isprava sudski poništiti ako se u oglasnom roku niko ne javi sudu sa
ispravom niti stavi prigovor na njeno poništenje.
 Dužnik ne smije ispuniti obavezu iz isprave čije se poništenje traži, niti
ispravu preinačiti, obnoviti ili prenijeti na drugo lice od momenta kad mu je
dostavljen oglas ili kad je na bilo koji način saznao za pokretanje postupka
radi poništaja isprave.
 Dužnik se može osloboditi obaveze samo ako iznos duga uplati na depozit
suda.
 Ako mu isprava bude podnesena radi ispunjenja obaveze ili ako je do nje
došao na drugi način, obavezan je da je zadrži i odmah preda sudu kod
kojeg se postupak vodi sa naznakom lica koje mu je predalo ispravu.
 Sud će obustaviti postupak ako predlagač povuče prijedlog ili u
određenom roku ne položi u sudski depozit potrebni novčani iznos
za objavljivanje oglasa.
 Isto će uraditi i kad treće lice podnese sudu ispravu ili pred sudom
dokaže postojanje isprave čije se poništenje traži.
 O poništavanju isprave sud odlučuje na ročištu.
 Rješenje o poništenju sadrži podatke o izdavaocu isprave i
predlagaču, kao i bitne sastojke isprave sa naznakom iznosa obaveze
ako ona glas i na novac.
 Rješenje se dostavlja svim za interesiranim licima. Protiv rješenja
žalbu mogu uložiti izdavalac isprave, ovlaštenik i dužnik iz isprave.
 Pravosnažno rješenje kojim se isprava poništava zamjenjuje
poništenu ispravu dok se ne izda nova.
SUDSKI DEPOZIT
 U sudski depozit mogu se predavati novac, hartije od vrijednosti i
druge isprave koje se mogu unovčiti, plemeniti metali, dragocjenosti i
drugi predmet izrađeni od plemenitog metala. Sud je dužan da u
depozit primi i druge predmete, kad je zakonom određeno da dužnik
može kod suda položiti stvar koju duguje.
 Postupak se pokreće prijedlogom u kome se navodi opis predmeta,
razlog zbog kojeg se deponuje i lice u čiju kor istse deponuje.
Predmet se predaje sudu u mjestu ispunjenja obaveze, a iz razloga
ekonomičnosti može se predati i sudu u mjestu gdje se stvar nalazi.
 Ako je predmet depozita novac, sud je dužan da isti položi na
poseban račun kod ovlaštene banke, u roku od 3 dana od dana
prijema. Drugi predmeti koji se ne mogu čuvati u sudskom depozitu
čuvaju se na javnom skladištu ili drugom privrednom društvu koje se
bavi čuvanjem stvari.
 Ako se ne zna kome deponovani predmet treba predati
ili ako se ne zna koji od više deponovanih predmeta treba
predati kojem licu, sud zakazuje ročište i o tome odlučuje na
ročištu.
 Ako pozvana lica ne postignu sporazum, sud će ih uputiti na
parnicu. Ako parnica ne bude pokrenuta u ostavljenom roku,
sud će pozvati deponenta da preuzme predmet.
 Ako deponent ili lice u čiju korist je predmet deponovan ne
podignu taj predmet ni u roku od 3 godine od dana prijema
sudskog poziva, sud će rješenjem utvrditi da je predmet
postao državno vlasništvo i predaće ga općini na čijem
području se nalazi sjedište suda.
HVALA NA PAŽNJI!