Ustavno pravo-Mato Tadi

I. OPI OKVIRNI SPORAZUM, Kako i gdje je

nastao

SDA Ohayo, grad Dayton, odrani od 01.-21.11 1995 godine; potpisan u

Parizu 14. prosinca 1995;
Ima 11 Aneksa uz koje postoji i dodatni sporazum, ali ne kao Aneks:
Sporazum o parafiranju Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini, te Zavrne izjave sudionika u posrednim mirovnim
pregovorima o Bosni i Hercegovini
to je sadraj Opeg okvirnog sporazuma: Volja potpisnica za okonanje
rata, priznavanje BiH kao suverene drave i rjeavanje otvorenih pitanja;

I. 1. KRATAK SADRAJ ANEKSA: osim Aneksa 4. koji e se posebno

obradit
1. ANEKS 1. A. :Sporazum o vojnim aspektima mirovnog sporazuma: Stvoren
pravni okvir za uspostavu meunarodnih vojnih snaga na podruju BiH
(IFOR), s ciljem stvaranja trajnog mira i eliminiranje svake prijetnje.
Razoruanje civila. Naputanje strane vojske (30 dana). Posebno pitanje
Sarajevo-Gorade. Razmjetanje snaga, povlaanje UNPROFOR-a,
uspostava zajednikog vojnog povjerenstva, razmjena zatvorenika. Po
sadraju najobimniji aneks.
ANEKS 1. B. : Sporazum o regionalnog stabilizaciji: Osiguranje mira u
cijeloj regiji, povlaanje vojnih snaga, zabrana naoruanja u susjednim
dravama, povlaanje tekog naoruanja itd;
2. ANEKS 2. : Sporazum o meuentitetskoj liniji razgranienja i relevantnim
pitanjima: Razgranienje FBiH-RS; BDBiH rjeeno putem arbitrae;
3. ANEKS 3. : Sporazum o izborima: Prvobitno izbori su provoeni pod
okriljem OSCE-a, od 2001. godine izbori su provedeni od strane Sredinjeg
izbornog povjerenstva
4. ANEKS 4. : Ustav BiH
5. ANEKS 5. : Sporazum o arbitrai: Rjeavanje otvorenih pitanja putem
arbitrae;
6. ANEKS 6. : Sporazum o ljudskim pravima: Zajameni najvii standardi
ljudskih prava. Osnivanje posebnog povjerenstva za ljudska prava: a)
Ombudsmen za ljudska prava i b) Dom za ljudska prava. Imenovanje i
ovlasti Omudsmena za ljudska prava. Sastav, mandat i ovlasti Doma za
ljudska prava ( radio je od 16.03.1996-31.12.2003), donoenje odluka,
zaprimanje zahtjeva ( pod uvjetom da su iskorteni svi pravni lijekovi),
procesna pravila postupka pred Domom, provedba i nadgledanje odluka,
nemognost preispitivanja odluka, nakon okonanja rada doma predmete
je preuzeo Ustavni sud.
7. ANEKS 7. : Sporazum o izbjeglicama i raseljenim osobama: Povratak
izbjeglica je primarni cilj ovog aneksa. Formirano posebno povjerenstvo
CRPC itd.
8. ANEKS 8. : Sporazum o Povjerenstvu za ouvanje nacionalnih spomenika:
Sastav i mandat povjerenstva.

9. ANEKS 9. : Sporazum o osnivanju javnih korporacija Bosne i Hercegovine:

Sastav i mandat Povjerenstva. Cilj povjerenstva je osnivanje javnih
korporacija radi rukovoenja zajednikim javnim kapacitetima.
10. ANEKS 10. : Civilna implementacija mirovnog sporazuma: Visoki
predstavnik, cilj i tendecnije, mandat, ovlasti.
11. ANEKS 11: Sporazum o meunarodnim policijskim snagama: Uspostava
me. Policijske snage u BiH IPTF. Kordinarne od strane Visokog
predstavnika, kolaboracija s IFOR-om, te unaprijeenje i implementacija
me. Uspostavljenih standarda ljudskih prava i me. Konvencija.

1. 2. USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

Aneks 4. OPEG OKVIRNOG SPORAZUMA ZA MIR U BOSNI I
HERCEGOVINI:
-Kako je nastao Ustav BiH, gdje je i od strane koga parafiran ( Pariz 21.11, 1995),
smatra se vrstom oktroiranog ustava, do sada donesen jedan amandman:
-Ustavna naela (preambula): Uvod ustava-pozivanje na potivanje ljudskih
prava, mir, toleranciju, demokraciju, Konstitutivnost sva 3 naroda (U-5/98)
lanak I.1. Ustava: Kontinuitet Bosne i Hercegovine s modificiranom unutarnjom
strukturom, me. priznate granice, ostaje lanica UN, a moe se prijaviti i u druge
organizacije. Sastoji se od dva entiteta (FBiH i RS)
lanak I. 7. Ustava: BiH graani imaju dravljanstvo koje reguilra Parlamentarna
skuptina, a entiteti imaju takoer dravaljanstva koje reguliraju parlamenti
entiteta. Status osoba do 1992. god. i onih osoba koje su naturalizirane poslije.
Mogunost posjedovanja i drugog dravljanstva, sukladno bilateralnim
sporazumima.
lanak II. Ustava: LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE: Osiguravanje najvie
razine ljudskih prava i temeljnih sloboda; Uvoenje: Europska konvencija za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda-kao sastavni dio Ustava; 13 temeljnih
prava; Zabrana bilo kojeg oblika diskriminacije, pravo povratka u mjesto porijekla,
povrat imovine/kompenzacija, promet imovine pod prisilom je nevaei,
upuivanje na Aneks 1. i isticanje obaveze BiH za ratificiranjem svih
meunarodnih instrumenata koji su propisani u tom aneksu;
lanak III. Ustava: NADLENOST INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE: Jasno
odreena iskljuiva nadlenost BiH: 1-10; Mogunost preuzimanja dodatnih
nadlenosti od entiteta; Ukljuivanje nadlenosti BiH i u drugim sektorima
(energetika, ekonomski projekti)
lanak III. 2. i 3. Ustava: NADLENOST ENTITETA: Negativno definiranje u
odnosu na BiH; Mogunost uspostavljanja paralelnih odnosa s drugim dravama;
Dunost pruanja pomoi institucijama BiH; Sklapanje meunarodnih ugovora;
Podreenost Ustavu BiH
lanak IV. Ustava: ZAKONODAVNA VLAST: Parlamentarna skuptina kao
zakonodavno tijelo ima 2 doma: Zastupniki dom: 42 zastupnika; biraju se na
izborima, sukladno Izbornom zakonu; sastav i mandat; zastupljenost naroda; Dom

naroda: 15 izaslanika; sastav, kvorum, donoenje odluka; Destruktinost zakona

po vitalni interes-postupak i eventualno proslijeivanje Ustavnom sudu; lan
IV.4: Ovlasti parlametnarne skuptine: 5 ovlasti: donoenje zakona,
financiranje, proraun, ratifikacija me.ugovora,druga pitanja.
lanak V. Ustava: IZVRNA VLAST: Izvrnu vlast na razini BiH ini:
Prijedsjednitvo i Vijee ministara: a) Prijedsjednitvo: sastav-3 lana, opi
neposredni izbori; mandat-4 godine; donoenje odluka-konsezusom; Sluaj odluke
koja je tetna po vitalni interes naroda i postupak; l. V.5: Ovlasti
Predsjednitva: 9 ovlasti;
b) Vijee ministara: Drugi dio izbrne vlasti u BiH; Predsjedatelja imenuje
Predsjednitvo, a on ostale lanove Vlade, koje odobrava Zastupniki dom;
Nadlenosti;
lanak VII. Ustava: CENTRALNA BANKA: Jedina nadlena za tiskanje novca;
Njezinu nadlenost odreuje Parlamentarna skuptina; Guverner je na elu;
lanak VIII i IX. Ustava: OSTALE ODREDBE: Pokrivanje meunardonih obaveza
(2/3 FBiH i 1/3 RS); Sluaj ne usvajanja prorauna; obavezna suradnja s MKSJ;
nemogunost kandidiranja za izbore;
lanak X. Ustava: IZMJENE I DOPUNE USTAVA: Putem amandmana koje usvaja
Parlamentarna skuptina; 2/3 veinom u Zastupnikom domu; Izmjene i dopune
ne smiju dirati u prava iz l. 2 Ustava; Do sada samo jedan amandman koji se
odnosi na ustavni status BD; Uz ustav tu su i dva ANEKSA: 1. Aneks- odnosi se na
dodatni sporazum o ljudskim pravim koja e se primjenjivati u BiH (15
dokumenata) 2. Aneks-reguliranje funkcioniranja sustava vlasti u prijelaznom
razdobilju;

II. USTAVI ENTITETA

II.1. USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Kad je donesen Ustav Federacije BiH: Rezultat mirovnog posredovanja SAD

izmedu Hrvata i Bonjaka; 18.03.1994; Za razliku od Daytonskog Ustava,
ovaj je usvojen od strane Ustavotvorne skuptine Federacije 30.03.1994;
Sastav Federacije prema ovom Ustavu ine Bonjaci i Hrvati prema popisu
iz 1991, decentralizirana drava s vie federalnih jedinica-kantona; Ope
informacije; FBiH ima peat, himnu, grb...; l. 2. Ustava FBiH: prava koja se
potivaju, odredbe o izbjeglicama i raseljenim i o dravaljanstvu u BiH;
Podjela nadlenosti izmeu federalne i kantonalne vlasti: Iskljuiva u
nadlenosti Federacije, podijeljena i iskljuiva u nadlenosti kantona;
Iskljuiva u nadlenosti Federacije: 1-10
Podijeljene nadlenosti:1-9
Iskljuiva nadlenost kantona: 1-12; smatra se da je u nadlenosti kantona
sve ono to nije u nadlenosti federacije, ali se ipak nabraja u ustavu
nadlenost kantona;

STRUKTURA FEDERALNE VLASTI

Zakonodavnu vlast u Federaciji ini Parlament Federacije BiH, koji se sastoji od

dva doma: Zastupniki dom i Dom naroda;
a) Zastupniki dom: 98 zastupnik (prije ih je bilo 140) koji se biraju s teritorija
Federacije na neposrednim, tajnim izborima, mandat je 4 godine; Zastupljenost
konstitutivni naroda; Zastupniki dom ima predjsednika i dva dopredsjednika;
Svaki dom ima poslovnik o radu; Donoenje odluka; Zastupnici uivaju imunitet;
Predsjednik FBiH moe raspustiti domove kad nisu stanju donositi zakone ili
donijeti proraun; Zakon se smatra usvojenim kad ga u istovjetnom tekstu usvoji i
drugi dom;
b) Dom naroda: Sastoji se od po 17 izaslanika iz reda sva 3 konstitutivna naroda i
7 izaslanika iz reda ostalih (ukupno 58, prije ih je bilo 40), biraju se iz skuptina
kantona, prema pravilima ureenim Ustavom i Izbornim zakonom; Mandat je 4
godine; Dom naroda ima Predsjednika i 2 dopredsijednika; Odluuje se veinski
( osim u sluaju povrede vitalnog interesa; Amandman 37 definira vitalni
nacionalni interes); Procedura usaglaavanja; Vijee za vitalni interes Ustavnog
suda;
Nadlenost Parlamenta Fedracije: 1-6;
Izvna vlast u Federaciji BiH: predsjednik i dopredsjednici Federacije i Vlada
Federacije.
a) Predsjednik Federacije BiH: ef izvrne vlasti i zastupa Federaciju, ima dva
dopredsjenika; Predjsjenika i dopredsjenika bira Parlament FBiH, nakon
kandidiranja najmanje jedne treine izaslanika u klubovima Bonjaka, Hrvata i
Srba iz doma naroda; Prihvaanje zajednike liste od strane i Doma naroda i
Zastupnikog doma, mogue je ponavljanje, a ako opet ne bude prihvaena
zajednika lista, onda je dovoljno da proe korz jedan dom; Mandat 4 godine;
Imenuje Vladu FBiH nakon konzultacija s premijerom Vlade, a potvruje je
Zastupniki dom Parlametna; Nadlenost predsjenika Federacije:1-5;
b) Vlada Federacije BiH: Premijer i 16 ministara: 8 Bonjaci; 5 Hrvati; 3 Srbi;
Provedba Aneksa 7.; Vladu potvruje Zastupniki dom FBiH, a moe se smijeniti i
izglasati nepovjerenje Vladi veinom glasova u svakom domu; Predjsjenik
Federacije smjenjuje ministre na prijedlog premijera; Nadlenost i struktura
poslova premijera i Vlade FBiH;

USTROJ KANTONALNE VLASTI

Kanton ima SKUPTINU kao zakonodavnu vlast i VLADU kao izvrnu vlast;
Funkcija predsjenika kantona je ukinuta; Ustroj u kantonima je reguliran ustavom
kantona i zakonima koje donosi kantonalna skuptina; Biranje zastupnika u
kantonalnim skuptinama; Glavne nadlenosti kantonalnih skuptina su:
donoenje ustava, zakona i prorauna kantona; Presjedatelj kantonalne skuptine
imenuje predsjednika vlade kantona uz konzultaciju sa zamjenicima, a potvruje
ga ministri nemaju zamjenike; Vladu ine predsjenik vlade i ministri; Ovlasti
kantonalne vlade; Donoenje odluka;

Gradska vlast je regulirana posebnim poglavljem u Ustavu FBiH; Grad ine dvije
ili vie opina meusobno povezanih; Gradsko vijee je najvie tijelo, bira se na
opim neposerednim izborima; Ovlast gradskog vijea je donoenje statuta(2/3);
prorauna, odluka; Izvrnu vlast vri gradonaelnik; Posebno reguliran status
Grada Mostara;
Opinska vlast; Opina je jedinica lokalne samouprave; Opinsko vijee
predstavlja predstavniko tijelo, koje se bira na opim neposrednim izborima;
Izvrnu vlast vri opinski naelnik (bira se neposredno-po poslijednjim
amandmanima, prije ga je biralo OV); OV donosi Statut kao najvii pravni akt u
opini (2/3), nadleno je za donoenje propisa tj. odluka koje se tiu opine
( ustroj opine, pojedine slube, osiguranje dodatnih prihoda, komunalne
pristrojbe i sl.), mandat lanova je 4 godine; Nadlenost opinskog naelnika;

II. 2. Ustav Repulike Srpske

Temeljne odredbe Ustava Rs;

Ustroj vlasti prema Ustavu RS

Zakonodavno tijelo: Narodna skuptina (83 zastupnika) i Vijee naroda (28
lanova)
Izvrna vlast: Predsjednik Republike Srpske: predsjednik i dvadopredsjednika,
ne mogu biti iz istih konst. naroda, mandat 4 godine; Nadlenosti predsjednika: 19; Predsjednik imenuje posebno savjtodavno tijelo-Senat, 55 lanova, istaknute
osobe iz javnog, kulturnog i znanstvenog ivota; Vlada Republike Srpske: Imenuje
je Narodna skuptina, a predsjednika vlade imenuje predjsjenik RS; Nadlenosti
vlade su: 1-8; Vladu ini: Predsjednik i 16 ministara(8-5-3); Lokalna uprava i
samouprava(opina): Predstavniko tijelo je Skuptina; Izvrnu vlast vri naelnik
opine; Glavni akt je Statut; Pored opina tu su i gradovi koji imaju slino
ustrojstvo kao i opina;

II.3. Statut Brko Distrikta Bosne i Hercegovine

Openito kako je nastao: Posebna administrativno-pravna upravna jedinica, koja
je rezultat arbitranog procesa, sukladno Opem okvirnom mirovnom sporazumu;
Ope odrebe kako je nastao BD( 5. oujka 1999 Konana arbitrana odluka, status
condominium suvlasnitvo oba entiteta sa vlastitim tijelima vlasti i pod
meunarodnom upravom; 8. oujka, 2000 donesen je Statut BD; 06. svibnja,
2008 donesen je revidirani Statut, koji je i danas na snazi; Tijela vlasti u BDBiH
su: Skuptina BDBiH (nadlenosti: 1-8, lanovi, mandat, donoenje odluka) i
gradonaelnik; Vladu BDBiH ine: gradonaelnik, dogradonaelnik, glavni
koordinator vlade i voditelj odjela;

III.USTAVNI SUDOVI

Openito: Ustavni sudovi su posebna vrsta sudova, nisu sudovi redovite

nadlenosti i ne spadaju u niti jednu granu dravne vlasti, ve predstavlja
ustvari korektivni imenik sve tri grane dravne vlasti. Ponekad se mogu
javiti kao negativni imbenici zakonodavstva, kada utvruju neustavnost
zakona ili utvruju povredu u odlukama donesenim od strane suda ili
izvrne vlasti.
III.1. USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE
Izravno se razrauje u Ustavu; Sastav: 9 sudaca- 4 bira Zastupniki dom
Federacije BiH, 2 bira Narodna skuptina RS i 3 koje bira predsjednik
Europskog suda za ljudska prava nakon konzultacije s lanovima
Predsjednitva; Nema posebnih ogranienja niti uvjeta za izbor sudaca;
Mandat sudaca; Predsjednik suda; Kvorum za rad; Usvajanja pravila za rad
koja reguliraju postupak pred ovim sudom;
Nadlenost Ustavno suda BiH (l.IV.3.) : Primarni cilj Ustavnog suda je
podravanje Ustava; Nadlenost Ustavnog suda moe biti razvrstana u 4
skupine: a) rjeavanje sporova koji se mogu javiti izmeu BiH i entiteta (tko
ih moe pokrenuti) ; b) apelacijska nadlenost-ustavna tuba, protiv
presude bilo kojeg suda u BiH, u sluaju krenja prava zagarantiranih u
Ustavu i me. dokumentima ( ovaj postupak moe pokrenuti svatko tko je
bio strana u postupku); c) ocjena ustavnosti, u kojoj se ocjenjuje ustavnost
zakona i kompatibilnost s Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava
i temeljnih sloboda, odnosno kompatibilnost s Ustavom BiH; d) deblokada
Parlamentarne skuptine-transferiranje pitanja vitalnog interesa Ustavnom
sudu; Odluke Ustavnog suda su konane i obvezujue;
III.2. USTAVNI SUD FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Ovaj sud ima 9 sudaca (zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih);
Imenuje ih predsjednik Fedracije s liste koje imenuje VSTV, imenovanje
mora potvrditi Parlament FBiH; mandat sudaca je do 70 godine ivota;
Temeljne nadlenosti suda su: 1-7; Ocjena ustavnosti zakona i propisa (tko
je ovlaten pokrenuti ovaj postpak); Mogunost pokretanja pitanja prava na
lokalnu samoupravu
VIJEE ZA ZATITU VITALNOG INTERESA: Posebno vijee pri Ustavnom
sudu; sastoji se od 7 lanova; odluuje o pitanju vitalnog interesa;
III.3. USTAVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE: Ustroj suda; Vijee za zatitu
vitalnog interesa; Nadlenost Ustavnog suda RS ( postoje razlike u odnosu
na Ustavni sud FBiH)

IV. REDOVNI SUDOVI

IV.1. NA RAZINI BOSNE I HERCEGOVINE
Ustav ne poznaje redovne sudove na razini BiH; Ali, to ne znai da ne moe
neka vrsta takvog suda biti u BiH, U nastavku se obrauje Sud Bosne i
Hercegovine sa specifinom nadlenou;

SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Na razini BiH postoji jedan redovni sud, ureen Zakonom o Sudu
Bosne i Hercegovine. Zakon je nametnut 2000. godine od strane

Visokog predstavnika, i vie puta je mjenjan a u Sl. Glasniku 49/09

objavljen je preieni tekst ovog Zakona.
USTROJ SUDA BIH
Sud ima opu sjednicu i tri odjeljenja: KAZNENO ODJELJENJE;
UPRAVNO ODJELJENJE; APELACIJSKO ODJELJENJE
U okviru kaznenog i apelacijskog odjeljenja postoje tri odjela. Ova
dva odjeljnja imaju po najmanje deset sudaca, a upravno odjeljenje
najmanje pet sudaca. Odjeljenja sude u vijeima od po tri suca.
Prijelazno razdoblje-meunarodni suci. Sastav Kaznenog odjeljenja:
1. ratni zloini; 2. organizirani kriminal, gospodarski kriminal i
korupcija; 3. ostala kaznena djela iz nadlenosti Suda. Apelcijsko
odjeljenje odluuje sistemacijski kroz svoja 3 odjeljenja po albama
na odluke iz Kaznenog odjeljenja; Opa sjednica, poslovnik suda,
zajedniko tajnitvo-njime rukovodi generalni tajnik, Ured registara
Odjela I. i II. Kaznenog i Apelacijskog odjeljenja.
Nadlenost Suda BiH
a) Kaznena nadlenost: objasniti i obrazloiti
b) Upravna nadlenost: objasniti i obrazloiti
c) Apelacijsko odjeljnje: povodom albi (Kaznenog odjeljenja i
Upravnog odjeljenja), vanredni pravni lijekova( koja su donjela
odjeljenja)-osim ponavljanja postupka, te nadlenosti u povodu
prigovora krenja Izbornog zakona.
IV.2. REDOVNI SUDOVI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Ope odredbe
Redovni sudovi u FBiH su ustavana kategorija, za razliku od Suda
BiH. U Ustavu su samo ope odredbe, a detaljnija razrada sudova u
FBiH nalazi se u Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine
(Sl. Novine 38/05 22/6)
Predsjednik suda; Mogunost postojanja tajnika suda; Opa sjednica;
Vrhovni sud moe imati i proirenu opu sjednicu; Sve sudce na svim
razinama bira VSTV; Dodatni suci; Ocjenjivanje sudaca; Unutarnje
ustrojstvo regulira se putem dva pravilnik: pravilnik o unutarnjem
sudakom poslovanju i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu suda.
Opinski sud
Osnivaju se na podruju jedne ili vie opina; Nadlenosti( detaljno
obraditi: u kaznenim, graanskim, prekrajnim, privrednimgospodarskim,zemljino-knjinim, i ostalim predmetima); Opinski
sudovi sude kao sudac pojedinac ili vijee a u odreenim sluajevima
moe i struni suradnik;
Kantonalni/upanijski sud
Osnivaju se na razini kantona. Imaju prvostupanjsku i
drugostupanjsku nadlenost( takoer detaljno obraditi)
Vrhovni sud Federacije
Nadlenost i sastav kod donoenja odluka.

IV. 3. Redovni sudovi u Republici Srpskoj

Ope odredbe
Ustav RS sadri opirnije odredbe o sudovima u RS
Relevantni zakon je Zakon o sudovima Repulike Srpske (Sl. Glasnik RS,
zadnje izmjene 58/09)
Osnovni sud
Na podruju jedne ili vie opina, ope odredbe o osnovnim sudovima i
nadlenost
Okruni sud
Na podruju dva ili vie osnovnih sudova, ope odredbe o okrunim
sudovima i nadlenost
Posebno odjeljenje suda za organizirani kriminal i najtee oblike privrednog
kriminala
Openito obraditi ovo odjeljnje
Vrhovni sud RS
Ope odredbe o Vrhovnom sudu RS
Okruni privredni sud (posebni sudovi)
Gdje se osnivaju i nadlenost tih sudova
Vii privredni sud
Osniva se na teritoriji cijele RS, ope odredbe o nadlenosti Vieg
privrednog suda
IV.4. Sudovi u Brko Distriktu
Ope odredbe
U statutu BD BiH (glava V. l.66) propisano je da sudove ine: Osnovni sud
i Apelacijski sud, te oni imaju opu nadlenost.
Osnovni sud Brko Distrikta
Nadlenost osnovnog suda: 1. u kaznenim predmetima; 2. u prekrajnim
predmetima; 3. u graanskim predmetima; 4. u drugim predmetima;
Apelacijski sud Brko Distrikta
Nadlenost: u redovnim pravnim lijekovima protiv odluka Osnovnog suda
BD BiH i u vanrednim pravnim lijekovima na pravomone sudske odluke( u
kojima nee sudjelovat sudac iz prethodnog postpuka);
Sudovi mogu pokretnuti postupak pred Ustavnim sudom BiH, sukladno
Ustavu i odgovarajuim propisima;

V.
INSTITUCIJA TUITELJSTVA

Openito
Institucija tuiteljstva usko je vezana za sud. U Ustavima zemalja se negdje
tretira kao ustavna kategorija, a negdje nije.
Kod nas se posmatra s razine BiH, entiteta, i kantona.
Tuiteljstvo na razini Bosne i Hercegovine

U Ustavu BiH ne spominje se Tuiteljstvo, ali s njim je isti sluaj kao i

sa Sudom BiH, ustanovljeno je posebnim zakonom, koji je nametnut od
strane Visokog predstavnika, a kasnije ga usvojila Parlamentarna
skuptina.
Tuiteljstvo BiH ima glavnog tuitelj, 4 zamjenika glavnog tuitelja i
odreen broj tuitelja.
Tuiteljstvom rukovodi glavni tuitelj, a u radu mu pomau njegovi
zamjenici. U odsustvu glavnog tuitelja, njegovu funkciju obavlja jedan od
njegovih zamjenika kojeg odredi VSTV. Glavni tuitelj i njegovi zamjenici
imenuju se iz reda tuitelja. Mandat glavnog tuitelj je est godina, a
tuitelji se imenuju doivotno. Starosna granica je 70 godina.
Unutarnje ustrojstvo ureeno je Pravilikom o tuiteljstvu. U tuiteljstvu
postoje dva posebna odjela: 1. Posebni odjel za ratne zloine i 2. Posebni
odjel za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju. Specifinost
tuiteljstva u prijelaznom razdoblju i pristutnost meunarodnih tuitelja.
Nadlenost tuiteljstva:
1. Nadlenost za provedbu istrge za kazenena djela za koje je nadlean Sud
BiH, te za gonjenje poinitelja pred Sudom BiH
2. Pruanje meunarodne pravne pomoi
3. Posebni odjeli, kada je za odreena djela odreena nadlenost suda BiH
Dodatni poslovi: 1-4 ( Statistiki pregledi predmeta; Izvjtavanje
Parlamentarne skuptine BiH o stanju kriminaliteta i eventulane prijedloge
zakonskih reformi; Tuitelji entitea daju potrebne informacije Tuiteljstvu
BiH za realizaciju informacija iz prethodnog stava; Voditelji odjela izvjeuju
o svojim aktvinostima u svrhu spomenute toke 2.)
Tuiteljstvo na razini Federacije Bosne i Hercegovine
Ne spominje se u Ustavu FBiH, samo u dijelu imenovanja sudaca i tuitelja.
Materija tuiteljstva na razini Federacije regulirana je Zakon o Federalnom
tuiteljstvu Federacije Bosne i Hercegovine ( Sl. Novine br 42/02 i 19/03).
U ovom zakonu se navodi da je federalno tuiteljstvo samostalano dravno
tijelo.
Federalno tuiteljstvo se sastoji: od glavnog federalnog tuitelja, zamjenici
federalnog tuitelja (2) i tuitelji( njihov broj odreuje VSTV, koje imenuje
sve tuitelje, ukljuujui i glavnog tuitelja). Mandat glavnog tuitelja je 6
godina. Starosna granica iznosi 70 godina za tuitelja.
Rad i odgovornsot glavnog tuitelja je rukovoenje tuiteljstvom, nadzire
rad kantonalnog tuiteljstva, brine se o financ. Sredstvima..itd.
Nalenost Federalnog tuiteljstva je da provodi istrane radnje i progoni
potencijalne poinitelje kaznenih dijela. Glavni tutelj postupa pred
Vrhovnim sudom, a moe i pred drugim sudovima.Tu su i nadlenosti koje
se odnose na rjeavanje sukoba tuitljstava, zatita zakonitosti u
odreenim sluajevima, davanje naputaka kantonalnim tuiteljstvima itd.
Federalno tuiteljsvo ima Pravilnik o radu.
Kantonalna tuiteljstva
U FBiH ima 10 kantonalnih tuiteljstava.
Ustrojstvo je slino kao i kod Federlanog tuiteljstva. Postoji Glavni tuitelj i
njegov zamjenik. Postupaju pred kantonalnim sudovima, i pred opinskim
sudovima. Nema opinskih tuiteljstava. Nadlenost je istraga i goenjenje

poitnitelja kazeninih djela iz njihove nadlenosti, i postupanje pred

kantonalnim i opinskim sudovima
Tuiteljstvo na razini Repubilike Srpske
U RS tuiteljstvo je za razliku od FBiH i BiH ustavna kategorija. Ista
nadlesnot kao u FBiH, samo drugaiji nazivi.
Tuiteljstvo na razini Brko Distrikta
Ope odredbe o strukturi i nadlenostima.

VI. VISOKO SUDSKO I TUITELJSKO

VIJEE