TEMELJNA USTAVNA UREĐENJA, USTAVNI SUD 4 PITANJA

USTAV – najviši pravni i politički akt, temeljni konstitutivni državni dokument

22.12.1990 – stupio na snagu
 DONIO GA JE HRVATSKI SABOR
21.12.1990. – donesen

a) IZVORIŠNE OSNOVE – povijesni događaji državnosti i suverenosti

 Hrvatska kneževina 7. st. – samostalna RH 1991.
 Rh je država hrvatskog naroda i nacionalnih manjina i drugih njezinih državljana
 Težnja i cilj: razvoj RH u suverenu i demokratsku državu koja jamči i osigurava
slobode i prava čovjeka, ravnopravnost, promiče gospodarstvo, kulturni napredak i
socijalno blagostanje

b) TEMELJNE ODREDBE
 RH je jedinstvena, nedjeljiva, socijalna i demokratska država
 suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv  prostor RH
 ustavnost i zakonitost  Zakoni su u suglasnosti Ustavu; ostali propisi su u
suglasnosti s ustavom i zakonima
 sloboda osnivanja političkih stranaka  unutarnje ustrojstvo političkih stranaka
mora biti u skladu s ustavnim načelima; stranke moraju polagati račun o porijeklu
sredstava i imovine; stranke ne smiju biti protuustavne
 oružane snage RH  štite suverenitet, neovisnost i teritorij RH; pomoć RH mogu
pružiti države saveznice, a RH njima temeljem međunarodnog ugovora (ODLUKA
HRV. Sabora, na prijedlog Vlade uz prethodnu suglasnost Predsjednika RH)
 trodioba vlasti  zakonodavna, izvršna, sudbena (horizontalna dioba )(vertikalna
dioba) ograničena Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu
 zabrana progonstva, oduzimanja državnosti, zaštita interesa RH državljana
 državna znamenja GRB: povijesni hrvatski grb
o 25 crveno/bijelih polja (crveno prvo)
o Kruna s 5 štitova: najstariji poznati grb Hrv., Grb
Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre, Slavonije
o Rabi se: pečatima i žigovima državnih tijela, u uredima
Vlade RH, na zgradama državnih tijela, na službenik
aktima, na diplomama i svjedodžbama
ZASTAVA – TRI BOJE (vodoravno; crvena/bijela/plava)
o Širina/dužina = 1:2
o Svaka boja 1/3 širine
o Grb u sredini
HIMNA: Lijepa naša domovino
ZASTAVA PREDSJEDNIKA RH
LENTA PREDSJEDNIKA RH
Hrvatski jezik i latinično pismo – u službenoj uporabi
Glavni grad – Zagreb

1
c) NAJVIŠE VREDNOTE USTAVNOG PORETKA: sloboda, jednakost, nacionalna
ravnopravnost, ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava
čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode, vladavina prava, demokratski
višestranački sustav

d) PROMJENA USTAVA –
 Predlaganje promjena: 1/5 svih zastupnika Hrv. Sabora
o Predsjednik Republike
o Vlada RH
 Proces promjene Ustava:
o Prijedlog promjene  Hrv. Sabor odlučuje hoće li pristupiti promjeni (većina
glasova svih zastupnika )  utvrđuje nacrt promjene Ustava (Većina glasova svih
zastupnika )  odlučuje o promjeni ustava  (2/3 većinom svih zastupnika) –
Hrv. Sabor proglašava promjenu  promjena stupa na snagu (Ustavni zakon o
izmjenama i dopunama)
o Neposredna izmjena Ustava  Referendum
a. Hrvatski Sabor
b. Predsjednik Republike (na prijedlog Vlade i supotpis Predsjednika
Vlade)
 FAKULTATIVNO USTAVNOTVORNI REFERENDUM (može se
ali i ne mora raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava)
 a) 10 % od ukupnog broja birača u RH  MORA se raspisati referendum
(to je OBLIGATORNI USTAVOTVORNI REFERENDUM)

USTAVNI SUD RH
 najviše ustavno tijelo RH
 jamči poštovanje i primjenu Ustava („čuvar Ustava“)
 ne pripada ni zakonodavnoj, ni izvršnoj, ni sudbenoj vlasti u RH
 čini ga 13 sudaca, bira ih Hrvatski Sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika
 IZBOR SUDACA: a) uvjeti: hrvatski državljanin
 Diplomirani pravnik s najmanje 15 god iskustva ili doktor
pravnih znanosti s najmanje 12 godina iskustva
 b) postupak pokreće odbor Hrv. Sabora nadležan za Ustav  kandidati provjera
ispunjavaju li kandidati uvjete  javni razgovor s kandidatima sastavlja se lista
kandidata koji ulaze u uži izbor  dostavlja se Hrv. Saboru na glasanje i izbor sudaca.

 Mandat sudaca traje 8 godina

 Predsjednik suda se bira na 4 godine
 Imaju imunitet

Razrješenje sudaca: 1. ako sami zatraže

2. ako budu osuđeni na zatvorsku kaznu
3. ako izgube sposobnost obavljati dužnosti

2
Nadležnost suda: a) odlučuje o suglasnosti zakona sa ustavom i ostalih propisa sa zakonima i
Ustavom
b) odlučuje o ustavnim tužbama protiv odluka sudova drugih državnih tijela kada su u
pitanju povrede slobode i prava čovjeka
c) rješava sukob nadležnosti zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti
d) odlučuje o odgovornosti predsjednika države
e) nadzire programi djelovanje političkih stranaka

MEĐUNARODNI UGOVORI
 Pravni sporazum između različitih država ili između države i međunarodne organizacije
 Osnovni pojmovi ugovora i postupak zaključivanja uređuje se:
o Ustavom RH
o Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora
o Zakonom o sklapanju i izvršavanju međ. Ugovora
 Glavno obilježje međ. Ugovora: UZAJAMNOST (RECIPROCITET) – veže stranke i
one ga moraju izvršavati u dobroj volji
 Sklapanje međ. Ugovora u nadležnosti je: a)Hrvatskog sabora Ovisno o naravi
 b) Predsjednika republike i sadržaju
 c) Vlade RH ugovora

 SKLAPANJE  sve radnje u postupku nastanka međ ugovora osim

potvrđivanja, imamo:
o pojednostavljeni postupak (razmjena isprava i suglasnost stranaka)
o Složeni postupak (pregovori, usvajanje teksta, potpisivanja, davanja pristanka,
razmjena i polaganje isprava, objava ugovora)

POTVRĐIVANJE – ogovarajući postupak i odluka Hrv. Sabora o pristanku RH da bude

vezana međ. Ugovorom
 Hrv. Sabor potvrđuje međ. Ugovor 2/3 većinom glasova svih zastupnika

RATIFIKACIJA – jednostrani čin kojim država daje svoj pristanak da bude vezana međ
ugovorom
NOTIFIKACIJA O SUKCESIJI -predsjednik države potpisuje isprave o ratifikaciji,
pristupu, odobrenju ili prihvatu međ. Ugovora koje je potvrdio Hrv. Sabor
 Međunarodni ugovori čine dio unutarnjeg pravnog poretka RH.
USTAV
MEĐ. UGOVORI Redoslijed po pravnoj snazi u RH
ZAKONI RH

Savez RH s drugim državama

1) Pokretanje postupka udruživanja/razdruživanja predlaže:
1) Najmanje 1/3 zastupnika Hrv. Sabora
2) Predsjednik RH
3) Vlada RH
2) Prethodno pokretanje postupka o udruživanju/razdruživanju odlučuje Hrvatski sabor 2/3
većinom glasova svih zastupnika
3) Odluka o udruživanju/razduživanju donosi se na referendumu većinom glasova birača koji
su pristupili referendumu

3
EU I PRAVO GRAĐANA EU
Institucije EU:
1) Europski parlament – građani RH su neposredno zastupljeni u EU parlamentu putem
izabranih predstavnika
2) Europsko vijeće – određuje opće političko usmjerenje i prioritete EU  okuplja
predsjednike ili premijere država članica
3) Vijeće EU – raspravlja i odlučuje o pitanjima, politikama i propisima EU  okuplja vlade
država članica (ministre)

Državljani RH su i građani EU. Imaju „dodatna“ prava

 sloboda kretanja i nastanjivanja u svim državama članicama
 aktivno i pasivno biračko pravo u svim državama članicama prema propisima te države
 pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu bilo koje države članice u trećoj državni gdje
RH nema diplomatsko-konzularno predstavništvo
 pravo podnošenja peticija EU parlamentu, pravo obraćanja institucijama i tijelima EU na
hrvatskome jeziku

USTROJSTVO VLASTI U RH (zakonodavna, izvršna sudbena) 12 PITANJA

HRVATSKI SABOR – odlučuje i donosi

Uloga  predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH
Nadležnost:
a) odlučuje i odnosi promjene Ustava
b) donosi zakone
c) donosi državni proračun
d) odlučuje o ratu i miru
e) donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i obrane RH
f) odlučuje o promjenama granica
g) raspisuje referendum
h) nadzire rad Vlade
i) daje amnestije za kaznena djela
j) ostvaruje nadzor nad oružanim snagama
Hrvatski sabor odluke donosi većinom glasova nazočnih zastupnika (ako nije drugačije
određeno Ustavom)
Ustrojstvo Sabora  predsjednik ONI ČINE PREDSJEDNIŠTVO SABORA
3-5 potpredsjednika

PREDSJEDNIK PREDSJEDNIŠTVO
POTPREDSJEDNICI SABORA
SABORA SABORA
Predstavlja Sabor Pomaže u radu preds. Sabora Na poziv predsjednika u
radu sudjeluje i TAJNIK
SABORA
Saziva i predsjeda U slučaju odsutnosti preds. Prihvaća pokroviteljstva
sjednicama zamjenjuje ga jedan od
potpredsjednika iz parlamenta
većina
Predlaže dnevni red U slučaju prestanka dužnosti Utvrđuje godišnji plan
predsjednika, a do izbora novog, zasjedanja
zamjenjuje ga potpredsjednik iz

4
 parlamentarne većine
Usklađuje radna tijela Određuje raspored sjedenja
zastupnika
Potpisuje zakone i akte Odluke donosi VEĆINOM
koje donose Sabor GLASOVA NAZOČNIH
ČLANOVA
Upućuje donesene Zakone
Pred. RH
Brine o odnosu Sabora i
Vlade
Prihvaća pokroviteljstvo
Odobrava putovanje
zastupnika
Usklađuje rad izaslanstava
Brine o pravima i
dužnostima zastupnika
Prima prisege
novoizabranih zastupnika

2. RADNA TIJELA HRVATSKOG SABORA

 odbori i povjerenstva koji se osnivaju Poslovnikom Hrvatskog Sabora
 SASTAV: predsjednik radnog tijela, potpredsjednik i određeni broj članova
 sabor bira i razrješuje sastav radnog tijela
 mandat radnog tijela odgovara stranačkom sastavu Sabora
RADNA TIJELA SABORA SU:
 Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbor za zakonodavstvo, Odbor za
europske poslove, Odbor za vanjsku politiku, Odbor za unutarnju politiku i
nacionalnu sigurnost, Odbor za obranu, Odbor za financije i proračun…

3. TAJNIK I STRUČNA SLUŽBA HS-a

 Tajnika i zamjenika Tajnika imenuje i razrješuje Sabor na prijedlog predsjednika Sabora
 mandat: 4 godine i mogu biti ponovno izabrani
 imaju položaj kao predsjednik/potpredsjednik radnog tijela HS
 obavlja poslove koje mu povjeri predsjednik ili predsjedništvo sabora
 po potrebi pomaže predsjedniku u pripremanju sjednica
 zamjenik mijenja Tajnika zbog njegove spriječenosti ili odsutnosti
Stručna služba HS: obavlja tehničke, administrativne, sigurnosne, stručne i druge poslove
Radom stručne službe upravlja TAJNIK SABORA

e) ZASTUPNICI
 HS ima najmanje 100 najviše 160 zastupnika
 biraju se neposredno tajnim glasovanjem
 mandat: 4 godine
 nemaju obvezujući mandat

5
 imaju imunitet :
o ne može biti pozvan na odgovornost zbog izražavanja mišljenja,
o ne može biti pritvoren ili pokrenut kazneni progon bez odobrenja HS-a
o može biti pritvoren ako je zatečen u kaznenom djelu većem od 5 godina zatvora --
> odmah se izvješćuje predsjednik HS  traži se odobrenje Sabora za pritvor ili
kazneni postupak; zahtjev za pritvor/kazneni progon pred. Sabora dostavlja
MANDATNOM IMUNITETNOM POVJERENSTVU
 oni su dužni u roku od 3 dana raspraviti i donijeti izvješće saboru na prvoj
sjednici sabora
 nakon toga sabor odlučuje na temelju tog izvješće o zahtjevu
 ako sabor ne zasjeda, odluku donosi mandatno imunitetno povjerenstvo, ali
odluku naknadno mora sabor potvrditi na prvoj sljedećoj sjednici
ZASTUPNIČKA PITANJA
1) Usmenim putem
2) pismenim putem

AD1)
 aktualno prijepodne (na početku svake sjednice, a prije prve točke dnevnog reda)
 ukupno 40 pitanja
 1 zastupnik – 1 pitanje; kratko, jasno, lako odgovorljivo, ne dulje od 2 minute
 odgovara: predsjednik ili član vlade; odmah odgovara; najdulje 4 min; ako ne može
odmah odgovoriti u roku 30 dana mora (može i pisanim putem)
 mora biti na aktualnom prijepodnevnu najmanje ½ Vlade
 ako je nezadovoljan odgovorom, može tražiti da mu se pismeno odgovori
 ždrijeb: najkasnije 24 sata prije u kutiju ubaciti pitanje (ime i prezime, kome pitanje i
koje područje); tajnik sjednice Sabora izvlači iz kutije i sastavlja listu temeljem
redoslijeda izvlačenja

AD2)
 putem predsjednika Sabora
 odgovor u roku 30 dana pisanim putem

Interpelaga
 podnosi se u pisanom obliku
 raspravlja se o radu Vlade i pojedinim odlukama

ZASJEDANJE HRVATSKOG SABORA

1. REDOVNO – dva puta godišnje 15.01. – 15.07; 15.09-15.12
2. IZVANREDNO – na zahtjev predsjednika RH, vlade ili većine zastupnika

RASPUŠTANJE HRVATSKOG SABORA

a) radi raspisivanja prijevremenih izbora
b) radi neizglasavanja povjerenja Vladi
c) u roku 3 mjeseca (120) dana ne izglasa državni proračun

6
 U zadnja dva slučaja (b i c) Predsjednik RH raspušta sabor
POSLOVI HRVATSKOG SABORA
 donosi Ustav, ustavne zakone, zakonike, zakone, državni proračun, odluke, deklaracije,
rezolucije, povelje, preporuke, zaključke
 ako nije u zasjedanju: predsjednik RH donosi uredbu sa zakonskom snagom, kada počne
zasjedati, HS treba tu uredbu potvrditi inače ona prestaje važiti

DEKLARACIJA – izražava se opće stajalište sabora

REZOLUCIJA – ukazuje na stanje i probleme u određenom području
PREPORUKA – ukazuje na pritužbe o nepravilnostima u radu
ODLUKA – akt kojom se odlučuje o: izboru, imenovanju, opozivu, potvrdi, uređenju
unutarnjeg ustrojstva
ZAKLJUČAK – prihvaća prijedloge i donosi zakone i druge akte

DONOŠENJE ZAKONA
1. Redovni postupak
 podnošenje prijedloga zakona predsjedniku sabora (ima pravo: svaki zastupnik, klubovi
zastupnika, radna tijela, vlada)
 prijedlog zakona mora imati sadržaj: ustavnu osnovu za donošenje, stanja i pitanja koja se
trebaju urediti zakonom i posljedice donošenja, potrebna sredstva za provođenje zakona,
tekst prijedloga zakona
 označavanje prijedloga zakona: u gornjem desnom kutu „P.Z. br…“ ili „ P.Z.E. br…“
 kada primi prijedlog zakona, Predsjednik Sabora dostavlja ga svim zastupnicima, radnim
tijelima, Vladi
 radna tijela razmatraju prijedlog zakona – šalju izvješće predsjedniku sabora
 prvo čitanje zakona: izlaganje predlagatelja, opća rasprava, rasprava o pojedinostima,
rasprava o tekstu, zaključkom sabor prihvaća prijedlog zakona
 predlagatelj izrađuje KONAČNI prijedlog zakona
 drugo čitanje zakona: isto kao i prvo čitanje i još raspravu o amandmanima, odlučivanje
o njima i DONOŠENJE ZAKONA
 treće čitanje zakona: posebni dio ako amandmana ima puno i mijenjaju sadržaj
konačnog prijedloga zakona

2. Hitan postupak
 osobito opravdani razlozi uz posebno obrazloženje
 odmah se podnosi konačni prijedlog zakona
 predlagatelj zastupnika: mora imati podršku još 15 zastupnika;
o klubovi zastupnika: moraju imati 15 ili više članova
 objedinjuje se prvo i drugo čitanje

ORGANSKI ZAKONI
 zakoni kojima se uređuju prava nacionalnih manjina
 2/3 većinom glasova svih zastupnika
 zakoni kojima se razrađuju ljudska prava i slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug,
način rada državnih tijela te lokalne (regionalne) samouprave)

7
 većinom glasova svih zastupnika
REFERENDUM
 način neposrednog odlučivanja birača (drugi načini neposrednog odlučivanja:
savjetodavni referendum, mjesni zborovi građana, predstave građana)
 državni referendum  raspisuje: Hrvatski sabor
 predsjednik RH

 raspisati će se referendum ako to zatraži 10 % ukupnog broja birača

1) organizacijski odbor birača koji su ocijenili potrebu za raspisivanje referenduma
2) formulirati referendumsko pitanje
3) sakupljanje potpisa birača (ime i prezime, OIB i potpis)
4) ako se najmanje 10% ukupnog broja birača potpiše, organizacijski odbor će
zatražiti predsjednika Hrv. Sab da raspiše referendum
5) Ustavni sud pregledava ustavnost referendumskog pitanja
REFERENDUM ĆE SE RASPISATI ODLUKOM

HRVATSKI SABOR I PREDSJEDNIK DRŽAVE

 prijedlog za utvrđivanje odgovornosti predsjednika države Saboru 1/5 svih zastupnika
 odluku o pokretanju postupka 2/3 većina svih zastupnika

HRVATSKI SABOR I VLADA

 mandatar sastavlja Vladu
 najkasnije 30 dana od prihvaćanja mandata program Vlade i Vladu predstavlja Saboru te
Sabor izglasava povjerenje Vladi
 povjerenje vladi – izglasava većina svih zastupnika ODLUKOM
 Vlada stupa na dužnost odmah nakon izglasavanja povjerenja
 predsjednik vlade i članovi daju svečanu prisegu – tekst prisege utvrđuje se Zakonom
 član Vlade i državni tajnik – predstavnici Vlade u Saboru
 vlada odgovara za svoj rad Saboru
 1/5 ukupnog broja zastupnika pokreće pitanje povjerenja vladi

PUČKI PRAVOBRANITELJ
 opunomoćenik Hrvatskog Sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda
utvrđenih ustavom
 bira ga Hrv. Sabor
 8 godina
 samostalan je i neovisan u radu

PRESJEDNIK RH
Ustavni položaj – predstavlja i zastupa RH u državni i inozemstvu
 brine o stabilnosti i djelovanju državne vlasti
 odgovoran je za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH
 predstavlja izvršnu vlast RH

8
Ovlasti
 raspisuje izbore za Hrv Sabor i saziva ga na prvo zasjedanje
 raspisuje referendum prema Ustavu
 povjerava mandat za sastavljanje vlade
 daje pomilovanja
 dodjeljuje odlikovanja
 vrhovni je zapovjednik oružanih snaga
 imenuje i razrješuje vojne zapovjednike
 objavljuje rat i zaključuje mir – na temelju odluke Hrv. sabora
 može narediti upotrebu oružanih snaga iako nije ratno stanje (uz supotpis pred. Vlade) –
ako je ugrožena neovisnost, jedinstvenost i opstojnost države
 može donositi UREDBE SA ZAKONSKOM SNAGOM ako je ratno stanje
 Uredbe sa zakonom snagom Hrv. sabor mora potvrditi inače prestaje važiti
 može predložiti vladi da održi sjednicu, nazočiti joj i sudjelovati u raspravi
 može raspustiti Hrv. Sabor: ako HS izglasa nepovjerenje Vladi i ako ne izglasa državni
proračun najkasnije 120 dana od predlaganja istog
 Zajedno s Vladom: usmjerava rad sigurnosnih službi i imenuje njihove čelnike
o oblikuje i provodi vanjsku politiku, osniva diplomatske misije i konzularne urede
RH, opoziva šefove dipl. misija
IZBOR PREDSJEDNIKA
 na neposrednim izborima većinom glasova svih birača koji su glasovali
 na vrijeme od 5 godina
 može biti biran najviše 2 puta (sveukupno 10 godina)
 nakon 14 dana drugi krug ako nitko nema većinu glasova
 prije preuzimanja dužnosti polaže svečanu prisegu predsjedniku Ustavnog suda i obvezuje
se na vjernost Ustavu
Imunitet predsjednika  imunitet nepovredivosti
 ne može biti pritvoren/kazneno gonjen bez odobrenja Ustavnog suda
 ako je zatečen u kaznenom djelu, pritvoren ali treba obavijestiti predsjednika Ustavnog
suda
Spriječenost predsjednika 
a. Kraća – zbog odsutnosti, bolesti, GO, mijenja ga predsjednik hrvatskog sabora
b. Duža – zbog bolesti, nesposobnosti – dužnost preuzima predsjednik Hrv. Sabora po odluci
Ustavnog suda
c. Smrt ili ostavka: (ostavku)podnosi je predsjednik ustavnog suda, po sili ustava, dužnost
preuzima predsjednik Hrv. Sabora
 Kada predsjednik Hrv. Sabora kao privremeni pred. države, donosi akt o proglašenju
zakona, akt supotpisuje pred. Vlade RH

Odgovornost predsjednika za povredu Ustava

 odgovoran je za povredu ustava uslijed obavljanja svojih dužnosti
 postupak za utvrđivanje povrede Ustava pokreće HS 2/3 većinom

9
 odluku o odgovornosti za povredu Ustava donosi 2/3 većinom svih sudaca Ustavni sud
 ako je odgovoran prestaju mu dužnost po sili Ustava

Ured Predsjednika Republike

 radom ureda upravlja Predstojnik – odgovara pred. RH
 ustrojavaju se kabineti, službe, odjeljci
 pravilnik o unutarnjem radu
 sredstva za rad su osigurana u državnom proračunu
 dužnosnici: Predstojnik Ureda pred. RH
 pročelnik kabineta pred. RH
 savjetnici pred. RH
 pomoćnici savjetnika pred. RH
 Glavni Tajnik Ureda pred. RH
 šef protokola
 glasnogovornik ureda pred. RH
 pomoćnik glasnogovornika ureda
o unutarnje ustrojstvo: KOLEGIJ PRED. RH savjetodavna tijela
o vijeća predsjednika RH
o povjerenstva

3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE – PREDLAŽE I PROVODI

Ustavni položaj  izvršna vlast u skladu s Ustavom i zakonima
Sastav Vlade – predsjednik Vlade
 jedan ili više potpredsjednika
 ministri

Postupak sastavljanja Vlade  mandatar (osoba kojoj je predsj. države povjerio mandat)
predlaže članove Vlade
 program Vlade i Vladu predstavlja Hrvatskom saboru (najkasnije 30 dana nakon
prihvaćanja mandata)
 traži glasanje o povjerenju Vladi
 ako u prvih 30 dana ne sastavi Vladu, pred. RH može mu produžiti mandat na još
30 dana
 ako ni tada ne sastavi Vladu, ili ako ne dobije povjerenje, pred. RH mandat će
povjeriti drugoj osobi
 ako Vlada ne bude sastavljena, pred. RH će imenovati privremenu nestranačku
Vladu i raspisati prijevremene izbore
 Vlada stupa na dužnost kada joj povjerenje iskaže većina zastupnika Hrv. sabora

Ovlasti Vlade – predlaže zakone i druge akte Hrv. Saboru

 predlaže državni proračun
 provodi zakone i odluke Hrv. Sabora
 vodi vanjsku i unutarnju politiku
 nadzire rad državne uprave
 brine o gospodarskom razvitku zemlje

10
Unutarnje ustrojstvo Vlade
1. UŽI KABINET VLADE
 čine ga predsjednik i potpredsjednici Vlade
 odlučuje o pitanjima iz djelokruga Vlade kada za to Vlada nije sposobna (ratno stanje,
velika prirodna nepogoda, ugroza neovisnosti i jedinstvenosti)
 takve odluke Vlada treba potvrditi na prvoj sljedećoj sjednici Vlade

2. URED PREDSJEDNIKA VLADE

 obavlja stručne i administrativne poslove za predsjednika Vlade
 njime upravlja predstojnik Ureda
 imenuje ga Vlada na prijedlog pred. Vlade
 odgovara predsjedniku Vlade
 ima položaj zamjenika ministra
 državni je dužnosnik

3. GLAVNO TAJNIŠTVO
 obavlja stručne, administrativne, analitičke, opće, tehničke poslove za potrebe Vlade,
predsjednika Vlade i članove
 njime upravlja GLAVNI TAJNIK
 imenuje/razrješuje ga vlada na prijedlog pred. Vlade
 za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade i Vladi

4. URED POTPREDSJEDNIKA VLADE

 ustrojava se za potpredsjednika Vlade koji nije član ministarstva
 obavlja stručne i administrativne poslove
 njime upravlja predstojnik Ureda
 imenuje/razrješuje ga Vlada na prijedlog potpredsjednika Vlade i odgovara
potpredsjednika Vlade

5. RADNA TIJELA VLADE – stalna i povremena

– stalna osniva Poslovnikom, povremena odlukom

6. STRUČNE SLUŽBE – uredbom osnivaju agencije, direkcije i dr. stručne službe

– njima upravlja ravnatelj

7. POVJERENSTVA – odlučuju o upravnim stvarima

AKTI KOJE DONOSI VLADA

a) POSLOVNIK – njime uređuje ustrojstvo, način rada, odlučivanje Vlade i vrste akata koje
vlada donosi
b) ODLUKE – o njima određuje mjere, daje suglasnosti i potvrđuje akte drugih tijela
c) UREDBE – u skladu s Ustavom i zakonom

11
d) ZAKLJUČKE – u njima se utvrđuje stajalište Vlade u pitanjima provedbe određene
politike, određuju se zadaće tijelima državne uprave
e) RJEŠENJA – njima se imenuje i razrješuje

Postupak povjerenja Vladi, predsjedniku Vlade ili članu Vlade

– najmanje 1/5 zastupnika HS pokreće pitanje povjerenja Vladi, glasovanje o povjerenju
Vladi može tražiti i njen predsjednik
– odluku o nepovjerenju Vladi donosi većina zastupnika HS
– ako se izglasava nepovjerenje pred. Vlade ili Vladi – podnose ostavku svi
– ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novoj Vladi i članovima, predsjednik HS o
tome mora izvijestiti predsjednika RH
– predsjednik RH tada će raspustiti HS i raspisati izbore za HS
– ako se izglasa nepovjerenje članu Vlade, predsjednik Vlade ga može zamijeniti drugim
članovima te njemu trebaju izglasati povjerenje zastupnici HS većinom glasova

Opće stvari o Vladi

– stupa na dužnost kada joj većina zastupnika HS izglasa povjerenje
– Rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Pred. RH uz supotpis pred. HS
– Rješenje o imenovanju ostalih članova Vlade donosi Pred. Vlade uz supotpis pred. HS
– Pred. Vlade podnosi ostavku HS-u
– Članovi Vlade podnose ostavku predsjedniku Vlade
– Vlada zasjeda ako je sjednici nazočna većina članova Vlade
– sjednice su javne
– vlada odlučuje NATPOLOVIČNOM VEĆINOM glasova svih članova
– Odluke donosi 2/3 većinom kada:
 predlaže promjenu Ustava Hrv. Saboru
 predlaže raspisivanje referenduma
 predlaže udruživanje/razdruživanje RH
 predlaže promjenu granica RH
 predlaže raspuštanje HS
– Predsjednik Vlade predstavlja Vladu, saziva sjednice, predsjedava sjednicama, upravlja
radom Vlade, potpisuje akte koje vlada donosi
– Protiv članova Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata
bez odobrenja Vlade
– Vlada odgovara HS-u

4. SUDBENA VLAST
– samostalna i nezavisna
– obavljaju je sudovi
– sudačka dužnost je povjerena sucima osobno
– ustrojstvo sudova, djelovanje, sastav, ustanovljavanje uređuje se Zakonom
– sudske rasprave : JAVNE (NEJAVNE)
– Presude se izriču u ime RH

VRHOVNI SUD RH
– najviši sud

12
– predsjednik Vrhovnog suda
o bira i razrješuje HS
o mandat: 4 godine

– suci: imaju imunitet

– PRAVA SUDACA: plaća, dodatak na plaću, MIO, ZO, GO, dopusti
– DUŽNOSTI SUDACA: ne smije biti član političke stranke, mora štititi svoj i ugled vlasti,
udruživanje u sudačke udruge, ne smije svojim radom ostvarivati privatni interes, ne može
obavljati odvjetničku i javnobilježničku službu
– ODGOVORNOSTI SUDACA: RH odgovara za štetu koju stranci nanese sudac

DRŽAVNO SUDBENO VIJEĆE

– samostalno i neovisno
– osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlast u RH
– odobrava pokretanje postupka protiv suca kada je u pitanju kazneni progon
– ima 11 članova:
o 7 sudaca –
 2 suca Vrhovnog suda,
 1 sudac visokog suda,
 3 suca županijskog suda
 jedan sudac prvostupanjskih sudova
o 2 sveučilišna profesora
o 2 saborska zastupnika
– članovi se biraju na 4 godine
– Ovlasti državnog sudbenog vijeća: imenuje suce, imenuje razrješuje pred. sudova,
odlučuje o imunitetu sudaca, premješta suce

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO RH
Glavni državni odvjetnik
– mandat 4 godine
– imenuje ga HS
– ima svoje zamjenike

Državno odvjetničko vijeće

– ima 11 članova
o 7 zamjenika državnih odvjetnika (3 zamjenika Glavnog državnog odvjetnika RH,
po dva zamjenika županijskih/općinskih državnih odvjetnika
o 2 zastupnika HS, od kojih je jedan iz redova oporbe
o 2 sveučilišna profesora pravnih znanosti
– članovi se biraju na 4 godine, i može se biti članom vijeća najviše 2 puta

Županijski državni odvjetnik – imenuje ga Državno odvjetničko vijeće

mandat 4 godine

Općinski državni odvjetnik: - imenuje ga Drž. odvjetničko vijeće

mandat traje 4 godine

13
 ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA 8 PITANJA
1. OSOBNE SLOBODE I PRAVA
– pravo na život
– pravo na osobnu slobodu (zabrana zlostavljanja, zabranjen prisilni i obvezni rad, nitko ne
može biti uhićen/pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga)
– jednakost svih pred sudom
– pravo na pravično suđenje (pravo na sud, i neovisnost i nepristranost suda)
– sloboda kretanja i boravišta
– nema RH DRŽAVLJANSTVO – stranac, osoba bez državljanstva, državljani trećih
zemalja
– pravo na utočište (azil) – Rješenjem MUP-a
– nepovredivost doma
– pravo na štovanje i zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti,
sloboda i tajnost dopisivanja, sigurnost i tajnost osobnih podataka
– sloboda mišljenja i izražavanja misli
– pravo na pristup informacijama
– vjerske slobode

POLITIČKA PRAVA
– pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed
– pravo na slobodno udruživanje u sindikate i druge udruge
– pravo sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe (nepotizam,
klijentelizam, politička podobnost
– biračko pravo
– pravo na podnošenje predstavki i pritužbi
– pravo na priziv savjesti

GOSPODARSKA PRAVA
– pravo vlasništva
– pravo nasljeđivanja
– poduzetničke i tržišne slobode
– porezi

SOCIJALNA PRAVA
– pravo na slobodu i slobodu rada
– pravo na pravednu naknadu za rad i uvjete rada
– socijalna sigurnost (zdravstveno, mirovinsko, skrb za nemoćne i potrebite, zaštita obitelji,
invalida, hrv. branitelja)
– pravo radnika i poslodavca na udruživanje
– pravo na štrajk
– pravo na zdrav život

14
KULTURNA PRAVA
– sloboda, znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva
– pravo na obrazovanje
– autonomija sveučilišta

OSUMNJIČENIK – protiv koje kazneni postupak još nije započeo, ali ga se sumnjiči za
počinjenje kaznenog djela
 ona osoba protiv koje je podnesena kaznen prijava, ili se provode izvidi, ili je provedena
hitna dokazna radnja

OKRIVLJENIK – osoba protiv koje je doneseno rješenje o provođenju istrage ili osoba koja
je obaviještena o provođenju dokaznih radnji, osoba protiv koje je podnesena privatna tužba i
protiv koje je presudom izdan kazneni nalog

OPTUŽENIK – osoba protiv koje je optužnica potvrđena ili je povodom privatne tužbe
određena rasprava

PRESUMCIJA NEDUŽNOSTI (NEVINOSTI) – svatko je nedužan i smatra se da nije kriv za

kazneno djelo dok mu se pravomoćnom presudom ne utvrdi krivnja
 svatko ima PRAVO NA PRAVIČNO SUĐENJE
NE BIS IN IDEM – nikoga se ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom
postupku za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa
zakonom

IZBORNA PRAVA
 opće (aktivno – birati; pasivno – biti biran)
 jednako
 izravno
 tajno

HRVATSKA NARODNA BANKA (HNB)

 središnja banka RH
 samostalna i neovisna
 odgovara HS-u
 vodi je guverner

DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU

 najviša revizijska institucija RH
 samostalna i neovisna u radu
 vodi je glavni državni revizor
 odgovara hrvatskom saboru

LJUDSKA PRAVA I SLOBODE U ZAJEDNIČKIM ODREDBAMA USTAVA  NAČELO

NEOGRANIČENJA
 zabrana diskriminacije
 jednakost svih pred zakonom
15
 ravnopravnost nacionalnih manjina
 pravo na žalbu

NAČELO RAZMJERNOSTI (PROPORCIONALNOSTI) – ograničavanje prava mora biti

proporcionalno prirodi potrebe za ograničavanjem
Testovi/metode za ispitivanje načela razmjernosti:
1) TEST PRIKLADNOSTI – proizvodi li poduzeta mjera koristi za legitimne interese
2) TEST NUŽNOSTI MJERE – postoji li alternativna mjera koja je jednako dostupna, a
zaštitila bi legitimne interese, ali manje restriktivna
3) TEST „PROPORCIONALNOSTI STRICO SENSU“ – što je veći stupanja ograničavanja
slobode, to mora biti veći stupanj važnosti zaštite javnog interesa

POSEBNA OGRANIČENJA TEMELJNIH PRAVA I SLOBODA

a) ratno stanje
ODLUČUJU:
b) ugroženost neovisnosti i jedinstvenosti RH
1. SABOR  2/3 većinom svih zastupnika
c) velike prirodne nepogode 2. PREDSJEDNIK RH  ako se HS ne može
sastaviti, na prijedlog Vlade (supotpis pred.
PRAVA KOJA SE NE MOGU OGRANIČITI: Vlade
1. pravo na život
2. zabrana mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja
3. odredbe o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni
4. sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti

2. PRAVA NACIONALNIH MANJINA

Definicija: Nacionalna manjina je skupina hrv. državljana čiji pripadnici su tradicionalno
nastanjeni na teritoriju RH ali imaju etnička, jezična, kulturna, vjerska obilježja različita od
drugih građana i žele očuvati ta obilježja

Prava nacionalnih manjina: ORGANSKI ZAKONI  donosi ih HS 2/3 većinom svih

zastupnika

Prava i slobode nacionalnih manjina

 služenje svojim jezikom i pismom u javnoj i službenoj uporabi
 odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se službe
 uporaba svojih znamenja i simbola ( zastava, himna, grb)
 kulturna autonomija
 pravo na očuvanje svoje vjere
 pristup sredstvima javnog priopćavanja na jeziku/pismu kojim se službe
 samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa
 zastupljenost u pred. tijelima države/JLRS
 sudjelovanje u lokalnim poslovima  Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina

VIJEĆE NACIONALNIH MANJINA

 neprofitne pravne osobe, upisuju se u registar vijeća nac. manjina (vodi ga Ministarstvo
pravosuđa i uprave)
 uvjeti:

16
 a) najmanje 1.5% zastupljenost u broju stanovnika te jedinice
b) ako živi više od 200 pripadnika nac. manjine u toj jedinici
c) u županijama – ako ima više od 500 pripadnika
 u vijeća nac.manjina se bira: OPĆINA 10 članova, GRAD 15 član., ŽUPANIJA 25 član.
 najmanje 100 pripadnika nac. manjine  bira se predstavnik te nacionalne manjine
 odluke donose većinom glasova svih članova
 sredstva osiguravaju JLRS (a može i u proračunu RH)
 prava:
o predlažu tijelima JLRS mjere, daju prijedloge općih akata vezano za nac. manjine
o ističu kandidate za dužnosti u tijelima JLRS
o biti obaviješteni o SVAKOM pitanju vezano za položaj nac. manjina

SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE –

 osniva se na razini RH
 članove imenuje Vlada RH, mandat 4 godine
 članovi savjeta su zastupnici nac. manjina u HS-u
 predsjednik i 2 potpredsjednika Savjeta-imenuje Vlada Rh, obavljaju profesionalnu
dužnost
 radi na sjednicama
 ima statut (donosi se uz suglasnost VLADE RH)
 glasuje većinom glasova svih članova

OPĆENITO O NACIONALNIM MANJINAMA

 prava i slobode . manjina nadziru tijela državne uprave
 Vlada RH jednom godišnje podnosi izvješće Saboru o provođenju Zakona i utrošku
sredstava za nac. manjine
 Savjet za nac. manjine:
o polugodišnje izvješće Saboru o ostvarivanju prava
o kvartalno izvješće Saboru o utrošku sredstava

3. PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Zakon o pravo na pristup informacijama
TEMELJNI POJMOVI
a) korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija – svaka domaća
ili strana fizička i pravna osoba
b) tijela javne vlasti  tijela drž- uprave, druga drž. tijela, JLRS, pravne osobe
c) informacija  svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa,
dosjea, registra
d) pravo na pristup informacijama – pravo korisnika da traži i dobije inf. i obveza tijela da
omogući pristup inf.
e) ponovna uporaba - uporaba inf. različita od izvorne svrhe za koju je inf. nastala
f) test razmjernosti i javnog interesa - procjena razmjernosti između omogućavanja pristupa
informaciji i razloga za ograničenje

TIJELA JAVNE VLASTI MOGU OGRANIČITI PRISTUP INFORMACIJI

17
 informacija klasificirana stupnjem tajnosti
 informacija je poslova ili profesionalna tajna
 informacije je porezna tajna
 informacija zaštićena zakonom za područje zaštite osobnih podataka
 informacija zaštićena propisima o intelektualnom vlasništvu
 informacija ograničena sukladno međunarodnim ugovorima

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
 štiti, prati i promiče pravo na pristup inf. i pravo na ponovno uporabu inf.
 bira ga HS, mandat 5 godina (6 mjeseci prije isteka mandata od Povjerenika, najkasnije
30 dana nakon prestanka dužnosti iz drugih razloga, Odbor za ustav, Poslovnik i politički
sustav HS-a objavljuje javni poziv za dostavu kandidatura za izbor Povjerenika) 
Odbor uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i
medije HS-a utvrđuje prijedlog najmanje 2 kandidata za Povjerenika na temelju pristiglih
prijava iz javnog poziva te ga upućuje HS-u)
Povjerenik uvjeti biranja i poslovi str. 122-124

INSPEKCIJSKI NADZOR provodi se kao:

 neposredni inspekcijski nadzor, izravnim uvidom u podatke i dokumentaciju nadziranog
tijela javne vlasti te uvjete i način rada nadziranog tijela javne vlasti
 posredni inspekcijski nadzor, izravnim uvidom u dostavljene podatke i dokumentaciju

 nakon insp. nadzora inspektor sastavlja zapisnik o utvrđenim nezakonitostima,

nepravilnostima i nedostacima
o protiv zapisnika čelnih nadziranog tijela može podnijeti prigovor u roku 89 dana
od primitka zapisnika
o povodom prigovora donosi se odluka o prigovoru na zapisnik (mora se donijeti u
roku 30 dana od primitka prigovora
o prigovor podnesen protiv zapisnika inspektora, razmatra inspektor koji je napisao
zapisnik, ako je prigovor osnovan izmijeniti će ga, ako prigovor ocijeni u cijelosti
li djelomično neosnovanim prigovor će uz očitovanje dostaviti Povjereniku
povjerenik može ukinuti ili izmijeniti izrečenu mjeru ako su navodi iz prigovora
osnovani, ili odbiti prigovor

ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

 Općom uredbom o zaštiti podataka se utvrđuju pravila povezana sa zaštitom pojedinaca
u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slobodnim kretanjem osobnih
podataka
o Njom se štite temeljna prava i slobode pojedinaca, a posebno njihovo pravo na
zaštitu osobnih podataka. Slobodno kretanje osobnih podataka unutar Unije ne
ograničava se ni zabranjuje iz razloga povezanih sa zaštitom pojedinaca u pogledu
obrade osobnih podataka.

Prava fizičkih osoba (ispitanika) tijekom prikupljanja i obrade osobnih podataka jesu:
 pravo ispitanika na informiranje o obradi osobnih podataka

18
 pravo pristupa osobnim podacima
 pravo ispitanika na ispravak podataka
 pravo ispitanika na brisanje osobnih podataka
 pravo na ograničenje obrade osobnih podataka
 pravo na prenosivost osobnih podataka
 pravo na prigovor obradi osobnih podataka
 pravo na prigovor automatiziranom pojedinačnom donošenju odluka, uključujući
 izradu profila

AGENCIJA ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA je samostalno i neovisno državno

tijelo koje nadzire provedbu Opće uredbe o zaštiti podataka i obavlja poslove u okviru
djelokruga i nadležnosti utvrđenih Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka kojim
se osigurava provedba Opće uredbe o zaštiti podataka.
 Agencija je neovisno nadzorno tijelo i glede obrade osobnih podataka od strane
nadležnih tijela u svrhu sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili
izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući i zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i
sprječavanje takvih prijetnji, prema odredbama Zakona o zaštiti fizičkih osoba u vezi s
obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhe sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili
progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija
 Također, Agencija za zaštitu osobnih podataka nadzire zakonitost obrade osobnih
podataka iz članka 15. Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom
prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za
kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela te zakonitost obrade iz članka 4.
Uredbe o Hrvatskom viznom informacijskom sustavu

4. ZABRANA DISKRIMINACIJE I RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

Zakon o suzbijanju diskriminacije TAKSATIVNO
Zakon o ravnopravnosti spolova OSNOVE DIS
DISKRIMINACIJA – stavljanje u nepovoljni položaj bilo koje osobe, ili osobe povezano s ST. 1. ZSD
njom rodbinskim ili drugim vezama na temelju rase, boje kože, etničke pripadnosti, spola,
jezika, vjere, političkog uvjerenja, nac. ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja,
članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa,
dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, spolne orijentacije.

OBLICI DISKRIMINACIJE
1. IZRAVNA DISKRIMINACIJA
 nejednako postupanje prema osobi zbog jedne ili više njezinih karakteristika (osnova) u
slučaju: osoba se stavlja u nepovoljniji položaj; razlog postupanja je karakteristika tj
diskriminacijska osnova navedena iznad (taksativno navedene osnove diskriminacije)

2. NEIZRAVNA DISKRIMINACIJA
elementi za prepoznavanje neizravne diskriminacije:
 naizgled neutralni kriteriji (mjere) postupanja
 nepovoljniji položaj
 moguće objektivno opravdanje

19
3. UZNEMIRAVANJE I SPOLNO UZNEMIRAVANJE
 u postupcima u kojima tužitelji/ice tvrde da su žrtve uznemiravanje ili spolnog
uznemiravanja se ne traži dokazu da se prema njima postupalo nepovoljnije nego prema
pripadniku/ici neke druge skupine.

 Ono što trebaju učiniti vjerojatnim je da je konkretno postupanje:

 bilo neželjeno s njihove strane,
 bilo uvjetovano njihovom pripadnošću određenoj skupini
 kao cilj ili učinak imalo povredu dostojanstva tužitelja
 uzrokovalo strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje

4. SEGREGACIJA
 prisilno i sustavno razdvajanje osoba po nekoj od taksativno navedenih osnova (čl. 1. st. 1.
ZSD)
 postojanje učinka društvene podređenosti pripadnika određenih društvenih skupina

5. ZABRANA PROPUŠTANJA RAZUMNE PRILAGODBE – za osobe s invaliditetom

 To je propust da se osobama s invaliditetom omogući:
o korištenje javno dostupnih resursa,
o sudjelovanje u javnom i društvenom životu,
o pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada

6. POTICANJE NA DISKRIMINACIJU
 ako je počinjeno s namjerom, smatrat će se diskriminacijom

Teži oblici diskriminacije

a) VIŠESTRUKA – prema jednoj osobi po više osnova
b) PONOVLJENA – više puta
c) PRODULJENA – diskriminacija kroz dulje vrijeme
d) ona koja posljedicama posebno teško pogađa žrtvu diskriminacije

VIKTIMIZACIJA – bilo koji oblik nepovoljnog postupanja

nitko ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj:
 jer je u dobroj vjeri prijavio diskriminaciju
 nazočio diskriminaciji
 odbio nalog za diskriminatornim postupanjem
 sudjelovao u postupku vođenom povodom diskriminacije

PUČKI PRAVOBRANITELJ - tijelo nadležno za obavljanje poslova za zaštitu i suzbijanje

diskriminacije
 opunomoćenih HS-a
 za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda
 samostalan i neovisan u radu

20
 središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije - vidi malo poslove 148 i 149
 Posebni pravobranitelji :
o Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
o Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom
o Pravobraniteljica za djecu

Ravnopravnost spolova  žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i

privatnog života, jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava i jednaku
korist od ostvarenih rezultata

Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova:

1) Izravna diskriminacija – svako postupanje uvjetovano spolom koje dovodi do
nepovoljnog položaja druge osobe
2) neizravna diskriminacija – neutralna pravna norma, kriterij ili praksa stavljaju osobe
jednog spola u nepovoljniji položaj u odnosu na osobe suprotnog spola
3) Uznemiravanje - svako neželjeno ponašanje uvjetovano spolom osobe, povreda
osobnog dostojanstva i koje ima za cilj neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili
uvredljivo okruženje
4) spolno uznemiravanje – svako neželjeno verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje
spolne naravi, cilj isti kao i kod uznemiravanja
5) poticanje – druge osobe na diskriminaciju smatra se diskriminacijom ako je učinjeno s
namjerom

POSEBNE MJERE – specifične pogodnosti kojima se osobama određenog spola omogućuje

ravnopravno sudjelovanje u javnom životu, otklanjaju postojeće nejednakosti ili im se
osiguravaju prava u kojima su ranije bili uskraćeni (trudnoća, materinstvo)
Uvode se: kada je zastupljenost jednog spola osjetno neuravnotežena (kada je zastupljenost
jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja manja od 40%)

Obveze za provođenje tih mjera imaju:

a) Tijela državne uprave i pravne osobe u pretežitom vlasništvu države – obvezu
primjenjivati posebne mjere i donijeti planove djelovanje za promicanje i uspostavljanje
ravnopravnosti spolova
b) JLRS, pravne osobe s javnim ovlastima i druge pravne osobe i obrtnici koji zapošljavaju
više od 20 zaposlenih - imaju obvezu u svoj opće akte unijeti anti diskriminacijske
zakonske odredbe i mjere uspostavljanja ravnopravnosti spolova

URED ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

 osniva VLADA RH
 on je STRUČNA SLUŽBA za obavljanje poslova u svezi s ostvarivanjem ravnopravnosti
spolova (dodaj par poslova ako misliš da je bitno, str. 152.)

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

 neovisno tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova
 imenuje i razrješava Hrvatski sabor (na prijedlog Vlade RH)
 mandat 8 godina, može biti ponovno imenovan/a

21
 neovisna i samostalna u radu
 ovlaštena upozoravati, predlagati i davati preporuke

22
 IZBORNI SUSTAV 6 pitanja
1. IZBORNI SUSTAV

1) ZASTUPNICI U HRVATSKOM SABORU

 odluku o raspisivanju izbora donosi Predsjednik RH – od donošenja odluke o raspisivanju
do izbora mora proteći najmanje 30 dana
 za zastupnike mogu biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina i oni mogu i birati
 predlažu se s liste kandidata
 pravo predlaganja imaju političke stranke (samostalno ili zajednički-koalicijske liste) te
birači s na temelju najmanje 500 pravovaljanih potpisa
 mora se paziti da je zastupljenost spola najmanje 40 posto
 ne smiju biti kandidirani:
o osobe koje su pravomoćnom presudom osuđene na zatvor ljudi od 6 mjeseci
o osobe osuđene za zločine protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva ili tešku
ubojstvo
 zastupnici se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem
 održavaju se svake 4 godine
 IZBORE PROVODE: Državno izborno povjerenstvo, IP izbornih jedinica, gradsko IP,
Općinsko IP, birački odbori

DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO

 SAMOSTALNO I NEOVISNO državno tijelo koje provodi izbore i referendume, nadzor
financijskih političkih aktivnosti, izborne promidžbe
 čine ga predsjednik (istodobno je i predsjednik Vrhovnog suda RH) i 4 potpredsjednika i 4
člana

Izborno povjerenstvo izborne jedinice ima stalni i prošireni sastav.

 Stalni sastav čine predsjednik i 2 člana koji se biraju iz reda sudaca i pravnika
 prošireni sastav se određuje po objavi izbornih lista, a sastoji se od 2 predstavnika
većinske političke stranke ili koalicije te 2 predstavnika oporbenih stranaka ili
koalicija

Općinska i gradska izborna povjerenstva provode zadaće na njih prenesene od strane IP

izborne jedinice

Birački odbori izravno provode glasovanje te osiguravaju pravilnosti i tajnost glasovanja.

 čine ga predsjednik i 4 člana, 2 vladajuće stranke/ koalicije, 2 od oporbene
stranke/koalicije
 biračka mjesta određuju se s obzirom na broj birača, tako da se može glasati u vremenu
određenom za glasovanje bez poteškoća
 glase se od 7-19, a najmanje 3 člana biračkog odbora ili zamjenici moraju biti prisutni za
čitavo vrijeme glasovanja
 Izbori se provode na biračkim mjestima na području RH te diplomatsko-konzularnim
predstavništvima RH

23
 o birači s prebivalištem u RH koji se na dan izbora zateknu izvan granica RH, mogu
glasati uz prethodnu registraciju ili potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta
 zastupnici se biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju
(preferirani glas jednoj osobi – pref glasovi vrijede ako broj preferiranih glasova
pojedinog kandidata čine najmanje 10% glasova koje je osvojila lista)
 birač može birati samo jednu kandidacijsku listu i s nje jednog kandidata
 pravo na diobu zastupničkih mjesta: liste koje dobiju najmanje 5% važećih glasova,
 zastupnička mjesta dobivaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata

MANDAT
 mandat zastupnika traje 4 godine (mandat nije obvezujući i nisu opozivi)– zastupnička
mjesta osvajaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata
 zastupnik ne može obnašati niti jednu drugu dužnost koja dovodi do sukoba interesa
 prilikom obnašanja dužnosti zastupnika ne može istovremeno obnašati dužnosti koje bi ih
mogle dovesti u sukob interesa prilikom obnašanja dužnosti (sudačke pozicije, pozicije u
Vladi ili u lokalnoj upravi, djelatne dužnosti u OSRH ili pozicije u upravi ustanova
 ima pravo prihvatiti tu poziciju prilikom trajanja mandata, pa se njegov mandat stavlja u
mirovanje na period 6 mj. i više, pa dužnost zastupnika obavlja zamjenik
o ima pravo jednom tokom trajanja mandata staviti ga u mirovanje
 mandat prestaje: ostavkom, smrću, oduzetom posl. sposob., zatvorska kazna duža od 6mj.

IZBORNE JEDINICE NA IZBORIMA ZASTUPNIKA HS

 postoji 12 izbornih jedinica – 10 na teritoriju RH – svaka po 14 zastupnika
 11. izborna jedinica (birači bez prebivališta u RH) – 3 zastupnika
 12. izborna jedinica (birači nacionalnih manjina ) 8 zastupnika

 pravo na diobu zastupničkih mjesta: liste koje dobiju najmanje 5% važećih glasova,
preferirani glasovi važe samo ako prelaze 10% glasova koje je osvojila lista
 u prvih 11 izbornih jedinica bira se po proporcionalnoj zastupljenosti i pref. glasovima
 u 12. jedinici nema preferencijskog glasovanja, bira se onaj kandidat koji je dobio najveći
broj glasova birača, ako više kandidata ima isti broj glasova, izbori se ponavljaju

ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA

 jamči se tajnost glasovanja i sloboda opredjeljenja birača, nitko ne smije tražiti od birača
da objavi svoje opredjeljenje i ne smije biti prozvan jer nije glasao
 Ustavni SUD RH nadzire ustavnost i zakonitost izbora za zastupnike u Saboru, rješava
izborne sporove, i žalbe koje se odnose na rješenja koja donesu izborna povjerenstva
 Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora podnose se
DRŽAVNOM IZBORNOM POVJERENSTVU
 protiv rješenja DIP-a može se podnijeti žalba Ustavnom sudu

u procesu provedbe izbora za zastupnike u HSU sudjeluje ETIČKO POVJERENSTVO

24
 nadstranačko tijelo općepriznatog javnog ugleda koje se bavi promicanjem i
ostvarivanjem etičkih i demokratskih načela na izborima, ocjenjuje ponašanje kandidata
tijekom izborne promidžbe te provodi nadzor promidžbe
 također donosi Izborni etički kodeks
 ima predsjednika i 6 članova – dužnost predsjednika obavlja predsjednik Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti
 u izbornom postupku sudjeluju i promatrači – osobe predstavnici političkih stranaka,
neovisnih lista, nevladinih udruge i međ organizacija – imaju pravo na uvid cijelog
postupka i podnošenje primjedbi

IZBORNA PROMIDŽBA – skup radnji koje poduzimaju sudionici izborne promidžbe, a koje
se odnose na vlastito javno predstavljanje te javno predstavljanje i obrazlaganje vlastitih
izbornih programa u svrhu uvjeravanja birača da glasuju za njih.

IZBORNA ŠUTNJA - na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije
dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena
izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje
fotografija.
 zborna promidžba započinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a završava 24
sata prije održavanja izbora.
 HRT I HR dužni pratiti izbore
 U razdoblju od početka izborne šutnje do zatvaranja birališta zabranjena je svaka izborna
promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata te bilo kakvo spominjanje kandidata

TROŠKOVI IZBORA
 sredstva za pokriće troškova održavanja izbora osigurana su u državnom proračunu RH,
istim raspolaže DIP
 DIP dužan u roku 30 dana od objave službenih rezultata na svojim mrežnim stranicama
objaviti cjelovito izvješće o visini troškova izbora i načinu njihova korištenja

2. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

 izbore raspisuje VLADA RH
 za predsjednika RH mogu biti birani hrv. državljani s navršenih 18 godina, a biraju ih hrv.
državljani s 18 godina na neposrednim izbornima, tajnim glasovanjem
 kandidate mogu predlagati registrirane političke stranke i birači (pojedinačno ili skupno)
 treba prikupiti najmanje 10 000 pravovaljanih potpisa za svakog kandidata
 potpisi i očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature treba dostaviti DIP-u u roku od
12 dana od raspisivanja izbora, nakon čega DIP u roku 48 sati objavljuje listu kandidata

PROVOĐENJE IZBORA
 bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava, neposredno na izborima tajnim
glasovanjem na mandat od 5 godina
 TIJELA ZA PROVOĐENJE IZBORA ZA PREDSJEDNIKA RH SU
(1) DIP
(2) općinsko izborno povjerenstvo
(3) gradsko izborno povjerenstvo
25
 (4) Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba
(5) birački odbori
 članovi izbornih povjerenstva i biračkih odbora mogu biti samo osobe koje imaju biračko
pravo i koje nisu članovi niti jedne političke stranke
 birački odbori neposredno provode glasovanje na izborima
 biračka mjesta se određuju s obzirom na broj birača, glasovanje od 7-19 h
 ostvarivanje biračkog prava osigurava se i državljanima RH koji se za vrijeme izbora nađu
van granica, kao i onim državljanima koji nemaju prebivalište u RH (oni ostvaruju biračko
pravo u diplomatsko konzularnim predstavništvima RH)
 konačne rezultate donosi i objavljuje DIP
 predsjednik je onaj kandidat koji ima većinu glasova birača, ako nijedan ne dobije većinu,
izbori se ponavljaju za 14 dana (drugi krug)
 između 2 kandidata koji su u prvom krugu imali najveći broj glasova

MANDAT
 5 godina
 ako je pred. RH u nemogućnosti obnašati dužnost, preuzima ju pred. HS-a
 novoizabrani predsjednik stupa na dužnost posljednjeg dana mandata prošlog predsjednika
 polaže svečanu prisegu pred Ustavnim sudom, te se obvezuje na vjernost Ustavu

IZBORNA JEDINICA
 postoji samo 1 izborna jedinica, koja uključuje teritorij RH kao i biračka mjesta izvan
granica RH

ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA

 slično/većinski isto kao kod HS (iznad)
 Ustavni sud nadzire ustavnost i zakonitost izbora za predsjednika i rješava sporove u
skladu s odredbama Zakona o izboru predsjednika RH

 promidžba ista kao i za zastupnike u HS-u

 sredstva a pokriće troškova izbora – osigurana su u državnom proračunu i njima raspolaže
DIP

3. ČLANOVI EUROPSKOG PARLAMENTA

 odluku o raspisivanju donosi PREDSJEDNIK RH
 za člana može biti biran svaki hrv. državljanin s biračkim pravom, kao i državljani drugih
država članica koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u RH, pod uvjetom da
ispunjavaju uvjete za kandidiranje
o isti ti mogu i birati – a podcrtani ako se registriraju u nadležnom izbornom tijelu
o građanin EU pravo glasa na istim izborima može ostvariti samo u jednoj od članica
 pravo predlagati imaju: političke stranke (samostalno ili zajednički) i birači ( na temelju
5000 prikupljenih pravovaljanih potpisa)
 na listi mora biti kandidata koliko se zastupnika bira u parlament inače nije pravovaljana
(svaki spol zastupljen 40 %)
o dostavljaju se liste DIP-u

26
 članovi se u EP iz RH biraju na temelju općeg, slobodnog i jednakog biračkog prava,
neposredno na izborima tajnim glasovanjem  MANDAT 5 GODINA

IZBORI
 održavaju se tijekom zadnje godine mandata EP – u nedjelju, a od raspisivanja izbora
mora proći najmanje 60 dana

TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA

(1) DIP
(2) županijska, gradska i općinska skupština
(3) Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba te
(4) birački odbori
 birački odbor čine predsjednik i 4 člana, dva od vladajuće stranke, 2 od oporbene stranke
 izbori se provode na biračkim mjestima na području RH te u diplomatsko-konzularnim
predstavništvima RH (glasuju prema prebivalištu)
 birači koji imaju prebivalište u RH, ali se na dan izbora zateknu van granica RH mogu
glasovati uz prethodnu registraciji ili uz potvrdu radi glasovanja izvan mjesta prebivališta
 zastupnici se biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju,
 birač zaokružuje jedni listu i na toj listi može označiti kandidata kojem daje prednost
 u diobi sudjeluju liste koje na izborima imaju najmanje 5% važećih glasova birača
 kandidat dobije ako ima najmanje 10 % glasova koje je osvojila ta lista
 izabrani su oni kandidati sa liste koji imaju najveći broj pref. glasova  kada 2 ili više
kandidata dobiju isti broj pref. glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata

MANDAT
 biraju se na 5 godina
 mandat započinje prvom sjednicom EP
 prilikom obnašanja dužnosti člana EP, član ne smije obavljati druge dužnosti koje bi
dovele u sukob interesa (pozicije u odborima i tijelima EU, pozicije u europskoj
središnjoj banci, Europskom sudu ili Europskoj komisiji)
 član također ne može za vrijeme mandata obnašati dužnost predsjednika RH, člana Vlade
ili Sabora, pozicije u lokalnoj upravi, djelatne dužnosti u OSRH ili pozicije u upravi
ustanova koje su pretežito u državnom vlasništvu
o u slučaju da osoba na navedenim dužnostima bude izabrana, danom početka
mandata u EP prestaje obnašati tu funkciju
 mandat prestaje: ostavka, smrt, oduzeta poslovna sposobnost, zatvorska kazna, oduzme
pravo na kandidiranje ili prihvati obnašanje dužnosti koja ga dovodi u sukob
o u tom slučaju mandat preuzima zamjenik

IZBORNA JEDINICA
 isto kao i kod predsjednika RH  1 izborna jedinica

ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA

 Ustavni sud RH nadzire ustavnost i zakonitost izbora

27
 prigovori radi nepravilnosti u postupku izbora ili kandidiranja mogu podnijeti: političke
stranke, nositelji lista, kandidati za članove u EP ili skupine od najmanje 100 birača
 prigovor se podnosi DIP-u, protiv rješenja DIP-a izjavljuje se žalba

sudjeluje i ETIČKO POVJERENSTVO – isto kao i kod Sabora

IZBORNA PROMIDŽBA – počinje danom objave liste kandidata, završava 24 sata prije
održavanja izbora
 fizičke i pravne osobe mogu biti novčano kažnjene zbog kršenja izborne šutnje – to
nije slučaj na drugim izborima koji se provode

TROŠKOVI
 sredstva za pokriće troškova provođenja izbora – osiguranja u državnom proračunu RH i
njima raspolaže DIP
 dužno u roku 30 dana od objave službenih rezultata na svojim mrežnim stranicama
objaviti cjelovito izvješće o visini troškova izbora i načinu njihova korištenja

POLITIČKE STRANKE
 pravne osobe koje djeluju u skladu s ciljevima, programom i statutom te su izraz
slobodnog, demokratskog, višestranačkog sustava
 djelovanje im je javno, ali iznimno mogu isključiti javnost u slučajevima predviđenim
statutom
 ne mogu osnovati svoje ustrojstvene oblike: u drž. tijelima, tijelima JLRS, trg. društvima,
ustanovama, OSRH, policiji i drugim pravnim osobama
 pol. strankom upravljaju njeni članovi, putem izabranih predstavnika utvrđenih statutom
 osniva je najmanje 100 punoljetnih i poslovno sposobnih državljana RH, te isti takvi
mogu postati njeni članovi
 pol. stranke upisuju se u registar kojeg vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave (MPU)
 zahtjev za upis u registra mora podnijeti u roku 15 dana od održavanja osnivačke
skupštine
 MPU donosi rješenje u upisu u registar (datum upisa, broj registra, naziv i sjedište
političke stranke)

Uvjeti i način prestanka političkih stranaka: pol. stranke prestaju

1) ako je nadležno upravno tijelo donijelo odluku o prestanku političke stranke Rješenje o
2) ako se utvrdi da su prestale djelovati, ako je proteklo dvostruko više vremena od prestanku
vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela, a sjednica donosi MPU
nije održana
3) ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda RH pol. stranka briše se iz
registra danom objave
odluke o zabrani rada
REGISTAR BIRAČA – uređen Zakonom o registru birača
Registar birača  zbirka osobnih podataka o svim biračima:
(1) hrvatskih državljana s prebivalištem u RH,
(2) hrvatski državljana koji nemaju prebivalište u RH i
(3) državljani drugih zemalja članica EU koji imaju biračko pravo u RH
 birač svoje biračko pravo može ostvariti tek nakon upisa u registar birača
28
Popis birača  dio je registra birača koji se sastavlja nakon zatvaranja registra za svake
pojedine izbora ili referendum

VOĐENJE REGISTRA BIRAČA

 vodi ga nadležno upravno tijelo županija ili Grada Zagreba (dio registra birača za
područje za koje je ustrojeno kao povjereni posao državne uprave
 vođenje, održavanje, i nadogradnja jedinstvene elektroničke baze podataka svih osoba
koje imaju biračko pravo je posao MINSTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE (obrada i
analiza podataka iz registra birača
Upis u registar birača:
 Birač se u registar birača upisuje na temelju podataka dostupnih iz evidencije o
državljanstvu, zbirke podataka o prebivalištu i boravištu te evidencije putnih isprava
 birač može biti upisan samo za jedan grad ili općinu odnosno državu

Evidencija birača hrv. državljana s prebivalištem u RH sadrži:

(1) redni broj
(2) prezime i ime
(3) nacionalnost
(4) matični broj građana i osobni identifikacijski broj
(5) spol
(6) datum rođenja
(7) prebivalište (naselje, ulica, kućni broj i podbroj)
(8) primjedbu
a upis u istu se vrši prema mjestu prebivalište u RH

Evidencija birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u RH sadrži sve isto kao
gore osim šta točka 7. nije prebivalište već adresa u inozemstvu ( država, mjesto, ulica, kućni
broj)
 upis se vrši po državama i adresnom podatku koji se nalaze u službenim evidencijama u
RH, a s time da je upis moguć i ukoliko u evidenciji nisu dostupni podatci o adresi birača
u inozemstvu

Evidencija birača državljana država članica EU koji ostvaruju biračko pravo u RH

upisuje birače prema mjestu prebivališta ili boravišta u RH (ukoliko ispunjavaju uvjete
propisane posebnim zakonima) a sadrži:
o sve isto kao i gore osim što točka 7. je prebivalište i boravište u RH (naselje, ulica,
kućni broj i podbroj) + potrebna je adresa u inozemstvu (država, mjesto, ulica i
kućni broj)

Iz registra birača brišu se osobe koje su izgubile biračko pravo smrću ili prestankom
hrvatskog državljanstva.

PRAVA STRANAKA U ODNOSU NA REGISTAR BIRAČA – pregled, ispravci i dopune

29
 svaki građanin ima pravo uvida u svoj upis u registar birača kao i zatražiti upis, dopunu ili
ispravak tijekom cijele godine, osim u vrijeme raspisanih izbora odnosno referenduma, u
kojem je slučaju rok najkasnije 10 dana prije dana određenog za održavanje izbora
odnosno referenduma – zahtjev se podnosi nadležnom upravnom tijelu u pisanom ili
usmenom obliku
 birači na stranicama MPU mogu pregledati svoje podatke upisane u registar birača
1) AKTIVNA REGISTRACIJA
 postupak kojim se stvara popis birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u
RH, a žele glasovati na izborima za Hrvatski sabor, predsjednika RH, državnom
referendumu ili izbora za zastupnike iz RH za EP
 aktivna registracija odnose se samo na trenutno raspisane izbore ili referendum
 registraciju aktivnih birača obavljaju diplomatsko konzularna predstavništva RH ako će
birač glasati u inozemstvu, a nadležna upravna tijela ako će se birač zateći u RH na dan
izbora
 postupak registracije aktivnih birača se provodi od dana raspisivanja izbora odnosno
referenduma do zatvaranja registra birača
 po isteku roka za aktivnu registraciju birača sastavlja se popis aktivno registriranih birača
hrv. državljana koji nemaju prebivalište u RH po državama i konzularnim područjima

2) PRETHODNA REGISTRACIJA BIRAČA

 postupak kojim se stvara popis birača hrvatskih državljana koji imaju prebivalište u
RH, ali koji će se na dan izbora za HS, pred. RH, drž. referenduma, zastupnika za EP
zateći u inozemstvu
 prethodna registracija se odnosi samo na raspisane izbore ili referendum
 obavljaju ju diplomatsko-konzularna predstavništva RH
 provodi se od raspisivanja izbora/referenduma do zatvaranja registra birača
 zahtjev se podnosi nadležnom upravnom tijelu u RH ili dipl. konz. predstav. RH u inozem.
 o prethodno registriranim biračima dipl.-konz. predstavništva vode posebnu evidenciju

3) PRIVREMENI UPIS BIRAČA

 postupak kojim se stvara popis birača koji će na dan izbora za HS, pred. RH, drž.
referenduma ili izbora zastupnika u EP zateći izvan područja grada ili općine u kojoj
imaju prebivalište ili na području drugog naselja unutar istog grada/općine u kojoj
imaju prebivalište
 birač i dalje glasa za izbornu jedinicu kojoj pripada prema mjestu svog prebivališta
 privremeni upis obavljaju nadležna upravna tijela
 zahtjevi za privremeni upis podnose se nadležnom upravnom tijelu neovisno o mjestu
upisa u registar birača
 oni se upisuju u evidenciju privremeno upisanih birača

Potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta

 izdaje se biračima s prebivalištem u RH koji će se na dan izbora za HRVATSKI SABOR
zateći izvan mjesta prebivališta ili u inozemstvu, kada je birač naznačio mjesto
boravka u RH tj državi i konzularnog područja na kojem će se zateći na dan izbora

30
 potvrdu izdaje nadležno upravno tijelo, a u potvrdi su navedeni osobni podatci birača te
mjesto u RH odnosno država i konzularno područje na kojem će se zateći na dan izbora
 na temelju ove potvrde birač će moći glasovati na za to određenom biračkom mjestu

Potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta

 iznimno se može izdati i biračima s prebivalištem u RH koji će se na dan izbora
predsjednika RH, drž.ref ili izbora zastupnika iz RH u RP zateći izvan mjesta prebivališta
ili u inozemstvu, a bez da birač navede mjesto boravka na dan izbora
 potvrdu izdaje nadležno upravno tijelo, a u potvrdi navedeni osobni podaci birača
 na temelju ove potvrde birač će moći glasovati na bilo kojem biračkom mjestu

ZATVARANJE REGISTRA BIRAČA I ZAKLJUČIVANJE POPISA ZA GLASOVANJE U

DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDTAVNIŠTVIMA RH
 registra birača zatvara se 10 dana prije dana određenog za održavanje izbora ili
referenduma, te time daljnje promjene postaju nemoguće
 u registar birača se, prije njegovog zatvaranja upisuju (na zahtjev njihovih zakonskih
zastupnika) i one osobe koje će u razdoblju od zatvaranja registra do provođenja izbora ili
referenduma navršiti 18 godina
 nakon zatvaranja registra se sastavlja popis birača
 najkasnije 8 dana prije dana određenog za održavanje izbora popis birača se
zaključuje rješenjem (za popis zaduženi župan tj. ministar za poslove opće uprave (RH))
 iz zaključenog popisa birača se, sukladno utvrđenim biračkim mjestima, izrađuju izvatci
iz popisa birača za svako pojedino biračko mjesto (izvadak A,B,C)

Popis za glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima izrađuje se na dan

izbora/referenduma i temelji se na prethodnom upisu u registar birača
o u tom popisu nalaze se aktivno registrirani birači za to biračko mjesto
o prethodno registrirani birači koji su ishodili potvrdu za glasovanje izvan mjesta
prebivališta
 popise za glasovanje na temelju kojih se na dan izbora /državnog referenduma glasovalo u
predstavništvima zaključuje i ovjerava ovlašteni predstavnik dipl-konz. predstavništva

IZDAVANJE POTVRDE ZA GLASOVANJE, BRISANJE BILJEŠKI U REGISTRU

BIRAČA
 može se dogoditi da birač ima biračko pravo, ali nije upisan u izvadak iz zaključenog
popisa birača koji je dostavljen na biračko mjesto
 tada birač može na dan izbora otići u nadležno upravno tijelo ili dipl-konz.
predstavnišstvo te zatražiti izdavanje potvrde za glasovanje, a kojom dokazuje svoje
pravo na glasovanje (biračko pravo)
 Potvrde za glasovanje sastavni su dio izvatka iz popisa birača
 nakon provedenih izbora/referenduma, nadležno upravno tijelo dužno je iz registra birača
brisati bilješke o glasovanju na posebnim biračkim mjestima, aktivnoj registraciji,

31
prethodnoj registraciji, privremenom upisu i izdanim potvrdama za glasovanje izvan
mjesta prebivalište

32
 SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE

USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE ( 5 PITANJA) I UNUTARNJE USTROJSTVO DRŽAVNE

UPRAVE ( 6 PITANJA)
 svrha sustava državne uprave je zakonito,
svrhovito, djelotvorno i učinkovito obavljanje poslova državne uprave
 sustav državne uprave usmjerava i nadzire VLADA RH
Temeljni propisi koji uređuju strukturu i funkcioniranje državne uprave u RH su:
(1) Zakon o sustavu državne uprave
(2) Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave
(3) Uredba o općim pravilima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave
Tijela državne uprave ustrojavaju se zakonom, dok se unutarnja organizacijska struktura i
način rada uređuju se uredbama Vlade o unutarnjem redu te pravilnicima o unutarnjem
radu (pravilnike donose čelnici središnjih tijela državne uprave.
Poslovi državne uprave su:
 provedba državne politike
 neposredna provedba zakona
 inspekcijski nadzor
 upravni nadzor
 drugi upravni i stručni poslovi

Tijela državne uprave

1. MINISTARSTVA
2. DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE

HRVATSKI SABOR – zakonom osniva tijela državne uprave (na prijedlog Vlade)
 određuje njihove poslove (djelokrug)
 u državnom proračunu predviđa sredstva za njihov rad

VLADA RH – predlaže osnivanje tijela državne uprave

 uređuje načela i opća pravila za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave (uredba o
općim pravilima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave)
 uređuje unutarnju organizacijsku strukturu tijela i okvirni broj službenika, radno vrijeme,
način upravljanja (Uredba o unutarnjem ustrojstvu)

MINISTAR VLADE/ČELNIK DRŽ. UPR. ORG

 Pravilnikom o unutarnjem redu detaljnije uređuje organizacijsku strukturu (broj
službenika i namještenika, naznaka osnovnih poslova i zadaća te njihove ovlasti i
odgovornosti)

AKTI:
a) Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave –(Sabor) – djelokrug i
ustrojavanje državne uprave

33
b) Uredbom o općim pravilima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave – načela i
opća pravila za unutarnje ustrojstvo, vrste, uvjeti za ustrojavanje i način upravljanja
(VLADA)
c) Uredba o unutarnjem ustrojstvu (pojedinih tijela državne uprave) – vrste i naziv
poslova, okviran broj službenika, radno vrijeme, način upravljanja (VLADA)
d) Pravilnik o unutarnjem redu – broj potrebnih službenika i namještenika, osnovni
poslovi, zadaće, stručni uvjeti (MINISTAR/ČELNIK)

1. MINISTARSTVA
 ustrojavaju se za poslove državne uprave u više upravnih područja
 čelnik: ministar (državni dužnosnik)
 ima: 1 ili više državnih tajnika ( za svoj rad odgovara ministru i Vladi)
 RH ima 16 ministarstva

Upravne organizacije u sastavu ministarstva – samostalne upravne organizacije

 primjeri: Uprava za organizaciju pravosuđa, Uprava za mirovinski sustav
 u sastavu ministarstva ustrojavaju se najmanje dvije upravne organizacije
 mora postojati uvjet za ustrojavanje najmanje 2 sektora za ustrojavanje upravnih org.

Upravne organizacije u sustavu ministarstva ustrojavaju se u pravilu kao:

(1) UPRAVE – za jedno ili više upravnih područja u kojima se pretežno obavlja provedba
državne politike, neposredna provedba zakona i upravni nadzor s određenim stupnjem
samostalnosti
o rukovoditelj: ravnatelj

(2) ZAVODI – za 1 ili više upravnih područja u kojima se pretežito obavljaju stručno-
analitički poslovi koji zahtijevati viši stupanj samostalnosti te posebne uvjete i načine
rada unutar ministarstva
o rukovoditelj: ravnatelj

(3) INSPEKTORATI – za inspekcijski nadzor u jednom ili više upravnih područja, s višim
stupnjem samostalnosti u radu
o rukovoditelj: glavni inspektor

(4) mogu se osnovati RAVNATELJSTVA, UREDI I DRUGE UPRAVNE

ORGANIZACIJE s posebnim ustrojstvom radi zaštite pravnog poretka, života i opće
sigurnosti i drugih poslova od osobitog interesa za RH ili poslova državne uprave čije
je obavljanje nužno za provedbu pravno obvezujućih akata EU
o rukovoditelj: ravnatelj

 ravnatelji i glavni inspektor su rukovodeći državni službenici koji odgovaraju:

nadležnom državnom tajniku, ministru, Vladi RH

Poslovi koje obavljaju rukovoditelji upravnih organizacije u sastavu ministarstva:

 raspoređuju poslove te usklađuju i nadziru rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica
 daju naloge i upute službenicima i namještenicima te predlažu njihov raspored

34
  predlažu plan rada upravne organizacije
 izvješćuju nadležnog državnog tajnika i ministra o stanju izvršavanja poslova
 supotpisuju nacrte akata iz djelokruga upravne organizacije
 neposredno obavljaju najsloženije poslove iz djelokruga upravne organizacije
 i drugi poslovi po ovlaštenju i nalog ministra

2. DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE

 ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u 1 ili više upravnih područja
 upravljaju DUO: ČELNIK TIJELA (za tvoj rad odgovara Vladi RH) (državni
dužnosnik)
 imaju svoje zamjenike : Zamjenik čelnika tijela (odgovara čelniku i Vladi)
 RH ima 12 državnih upravnih organizacija (nabrojani str. 58. priručnika drž.uprave)
 ustrojavaju
 ustrojavaju se za najmanje 2 sektora

Vrste državnih upravnih organizacija:

(1) SREDIŠNJI DRŽAVNI UREDI – za 1 ili više upravnih područja u kojem se obavljaju
poslovi državne uprave od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade (npr. Središnji
državni ured za demografiju i mlade)
o čelnik: Državni tajnik Središnjeg državnog ureda

(2) DRŽAVNE UPRAVE – za 1 ili više upravnih područja u kojima se obavljaju poslovi
neposredne provedbe zakona (npr. Državna geodetska uprava)
o čelnik: Glavni ravnatelj

(3) DRŽAVNI ZAVODI –za 1 ili više upravnih područja u kojima se obavljaju pretežito
stručno analitički poslovi koje je nužno obavljati u okviru državne uprave (npr.
Državni hidrometeorološki zavod, Državni zavod za intelektualno vlasništvo)
o čelnik: Glavni ravnatelj
Ustrojavaju se posebnim zakonom
(4) DRŽAVNA RAVNATELJSTVA – za 1 ili više upravnih područja u kojima se pretežito
obavljaju poslovi zaštite pravnog poretka, života i opće sigurnosti i dr. poslovi od
osobitog interesa za RH te druge državne upravne organizacije
o čelnik: Glavni ravnatelj

(5) DRŽAVNI INSPEKTORATI – za inspekcijski nadzor u više upravnih područja

o čelnik: Glavni državni inspektor

Poslovi koje obavljaju zamjenici čelnika u DUO

 usklađuju i nadziru rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica
 daju naloge/upute službenicima i namještenicima, predlažu njihov raspored
 predlažu plan rada DUO
 izvješćuje čelnika DUO o stanju izvršavanja poslova
 neposredno obavljaju najsloženije poslove u djelokrugu DUO
 drugi poslovi po ovlaštenju i nalogu čelnika

35
3. UNUTARNJE USTROJSTVENE JEDINICA
 ustrojavaju se za upravnu organizaciju u sastavu ministarstva i državnu upravno
organizaciju (rukovoditelji poslovi str 39 priručnika)

a) SEKTORI – za obavljanje poslove većeg opsega i složenosti ako postoje uvjeti za

ustrojavanje najmanje 2 službe u njihovom sastavu
o rukovoditelj: Načelnik

b) SLUŽBE – za obavljanje poslova manjeg opsega i djelokruga sektora, ako postoje

uvjeti za ustrojavanje najmanje 2 odjela u sastavu
o rukovoditelj: Voditelj

c) ODJELI – za obavljanje poslova manjeg opsega iz djelokruga određene službe, s

najmanje 5 izvršitelja, uključujući voditelja
o rukovoditelj: Voditelj

U SASTAVU MINISTARSTVA za obavljanje poslova većeg opsega i složenosti u jednom

upravnom području ili za obavljanje istovrsnih poslova u više upravnih područja, ako
obavljanje tih poslova zahtijeva određeni stupanj samostalnosti u radu i ne postoje uvjeti za
ustrojavanje odgovarajuće upravne organizacije može se ustrojiti:
a) SAMOSTALNI SEKTOR – rukovodi Načelnik
o primjer: u Ministarstvu pravosuđa i uprave: Samostalni sektor za javnu nabavu,
Samostalni sektor za unutarnju reviziju

U SASTAVU DUO za obavljanje poslova veće složenosti u jednom upravnom području ili za
obavljanje poslova u više upravnih područja, ako obavljanje tih poslova zahtijeva određeni
stupanj samostalnosti u radu i ako ne postoje uvjeti za ustrojavanje sektora može se ustrojiti:
b) SAMOSTALNA SLUŽBA- rukovodi Voditelj
o služba tj. samostalna služba može se ustrojiti bez odjela u njezinom sastavu ako je
u takvoj službi predviđeno najmanje 7 izvršitelja (uključujući voditelja)
o primjer: Središnji državni ured za demografiju i mlade: Samostalna služba za
programe i projekte u području demografije i mladih

 ponekad se odjeli i službe ustrojavaju i ako ne zapošljavaju najmanje 5 izvršitelja (odjeli)

odnosno 7 izvršitelja (službe)

Ustrojstvene jedinice niže razine:

 za obavljanje poslova državne uprave manje složenosti te za obavljanje općih, tehničkih i
pomoćnih poslova u tijelima državne uprave mogu se ustrojiti:
(1) ODSJECI – s najmanje 4 izvršitelja uključujući voditelja
o rukovoditelj: voditelj (državni službenik)

(2) PODODSJECI – s najmanje 3 izvršitelja uključujući voditelja

o rukovoditelj: voditelj (državni službenik)

36
 poslovi rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica =poslovima koje obavljaju
rukovoditelji u upravnim organizacijama u sastavu ministarstva i rukovoditelji DUO
Odjeci tj pododsjeci ustrojavaju se u odgovarajućim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama u
sastavu glavnog tajništva (službe ili odjeli), a u sastavu drugih ustrojstvenih jedinica
uključujući i područne jedinice mogu se ustrojiti ako je za to predviđen dovoljan broj
izvršitelja i ako je to nužno za redovno obavljanje poslova državne uprave iz njihovog
djelokruga

Rukovoditelji unutarnjih ustrojstvenih jedinica u sastavu ministarstva za svoj rad

odgovaraju :
a) rukovoditeljima upravne organizacije i unutarnjih ustrojstvenih jedinica u čijem
sastavu su raspoređeni
b) državnom tajniku
c) ministru

Rukovoditelji unutarnjih ustrojstvenih jedinice u sastavu DUO za svoj rad odgovaraju:

a) rukovoditelju unutarnje ustrojstvene jedinice u čijem sastavu su raspoređeni
b) čelniku DUO
c) zamjeniku čelnika DUO

4. POSEBNE USTROJSTVENE JEDINICE

 mogu se ustrojiti isključivo u sjedištu tijela državne uprave

(1) GLAVNO TAJNIŠTVO –

 obavlja sljedeće vrste poslova: pravni, organizacijski, financijsko-planski,
računovodstveni, planiranje, razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, opći pomoćni i
tehnički poslovi većeg opsega
o za obavljanje tih poslova u DUO, umjesto glavnih tajništva mogu se ustrojiti 2 ili
više sektora ako je to opravdano opsegom poslova i obrazloženo na odgovarajući
način
 rukovoditelj: glavni tajnik  odgovara čelniku tijela državne uprave i službenoj osobi
koja ga zamjenjuje sukladno zakonu, i VLADI)

 Ustrojava se:
a) u ministarstvima kao UPRAVA (upravna organizacija) – u skladu s Uredbom o općim
pravilima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave
b) u DUO – kao sektor - u skladu isto s navedenom Uredbom gore

(2) KABINET ČELNIKA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE

 kabineti ministra, kabineti /uredi državnih tajnika, kabineti glavnih ravnatelja
 rukovoditelj: tajnik kabineta – odgovara čelniku TDU i služb. osobi koja ga zamjenjuje
 obavljaju sljedeće poslove: stručna i administrativna podrška čelniku tijela državne
uprave, poslovi protokola, odnosi s javnošću, poslovi u vezi ostvarivanja prava na pristup
informacijama, zaprimanje predstavki i pritužbi iz djelokruga TDU, drugi stručni i
administrativni poslovi prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave
 ustrojava se kao odjel (na temelju Uredbe o općim pravilima za temeljno ustrojstvo TDU)

37
 o može se ustrojiti i kao: SLUŽBA -ako ima 1000 i više izvršitelja
o SEKTOR – ako ima 10 000 i više izvršitelja
(3) SAMOSTALNA USTROJSTVENA JEDINICA ZA UNUTARNJU REVIZIJU
 obavlja poslove unutarnje revizije
 na čelu voditelj
 ustrojava se kao služba ili odjel na temelju Uredbe o općim pravilima…
 iznimno se na ustrojavanje ove posebne ustrojstvene jedinice u ministarstvu primjenjuju
odredbe koje se odnose na ustrojavanje sektora

(4) SAMOSTALNA USTROJSTVENA JEDINICA ZA DRUGOSTUPANJSKI

POSTUPAK – rukovoditelj: voditelj
 rješavanje upravnih stvari u drugom stupnju u jednom ili više upravnih područja (također
će se ustrojiti ako je veći opseg poslova neposredne provedbe zakona koje u prvom
stupnju obavljaju JLRS ili POJO
 ustrojava se kao služba
 rukovoditelji samostalnih ustrojstvenih jedinica za unutarnju reviziju odgovaraju
čelnicima TDU i službenim osobama koje iz zamjenjuju

(5) URED RUKOVODITELJA UPRAVNE ORGANIZACIJE U SASTAVU

MINISTARSTVA (rukovoditelj: tajnik ureda)
 ured ravnatelja ili ured glavnog inspektora
 obavlja: stručna i administrativna podrška rukovoditelju UO, protokol, odnosi s javnošću,
ostvarivanje prava na pristup informacijama, zaprimanje predstavki i pritužbi iz
djelokruga UO, drugi administrativni i stručni poslovi prema Uredbi o unutarnjem
ustrojstvu
 Ured rukovoditelj UO u sastav ministarstva ustrojava se isključivo u središnjem uredu
upravne organizacije
 ustrojava se i u UO koje imaju 500 i više izvršitelja
 ustrojava se kao odjel (na temelju UREDBE o općim pravilima….)
 tajnik ureda odgovara rukovoditelj upravne organizacije, državnom tajniku i ministru

(6) DRUGE POSEBNE USTROJSTVENE JEDINICE

 Glavni tajnik, tajnik kabineta i voditelji odgovaraju čelniku tijela državne uprave,

5. PODRUČNE USTROJSTVENE JEDINICE

 izvan sjedišta tijela državne uprave
(1) PODRUČNI UREDI (ustrojavaju se kao sektori na temelju Uredbe) – rukovodi
pročelnik/voditelj
 obavljaju poslove u jednom ili više upravnih područja na području jedne ili više JRS
 sjedište: sjedište jedne od jedinice regionalne samouprave
 ako nema uvjeta ustrojiti se kao sektor, ona se ustrojava kao:
o područne službe ili odjeli (rukovodi voditelj)

38
 Poslove državne uprave na području jedne ili više jedinica područne (regionalne)
samouprave izvan sjedišta TDU mogu obavljati i samostalni izvršitelji ako ne postoje
uvjeti za ustrojavanje područnih jedinica
 primjeri: Državni inspektorat ima područne urede sa sjedištima u Rijeci, Osijeku, Splitu,
Varaždinu
(2) ISPOSTAVE – rukovodi voditelj
 za područje 1 ili više jedinica lokalne samouprave, izvan sjedišta područnih ureda (za te
poslove mogu se odrediti i samostalni izvršitelji)
 za uspostavljanje ispostave, potrebno je da ispostava ima najmanje 4 izvršitelja
uključujući voditelja ispostave
 sjedište: u jedinici lokalne samouprave
 primjer: Državni zavod za mjeriteljstvo je DUO, ima područne službe u Zagrebu, Splitu,
Rijeci i Osijeku (sjedišta JRS)
o ista vrsta poslova, ista jedinica lokalne samouprave, navođenje brojčane oznake ili
geografske odrednice: Ispostava Split I, Ispostava Zagreb-Zapad

PROČELNIK/VODITELJ
Za svoj rad odgovara
a) u sastavu ministarstva: ministru, nadležnom državnom tajniku te rukovoditelju upravne
organizacije u čijem je sastavu
b) u sastavu DUO – čelniku DUO i njegovom zamjeniku

VODITELJ ISPOSTAVE
Za svoje rad odgovara:
a) u sastavu ministarstva – ministru, nadležnom državnom tajniku, rukovoditelju upravne
organizacije ministarstva u čijem je sastavu
b) u sastavu DUO – čelniku DUO, zamjeniku, rukovoditelju područnog ureda

6. STRUČNA, RADNA, SAVJETODAVNA TIJELA

Kolegij čelnika tijela državne uprave  stalno stručno i savjetodavno tijelo
 kolegij ministara
 kolegij državnog tajnika Rad tijela uređen Pravilnikom o
unutarnjem redu
 kolegij glavnog ravnatelja

Savjetodavna i radna tijela:

a) radne skupine
b) savjetodavna povjerenstva
c) stručna povjerenstva

Povremena savjetodavna i radna tijela osniva čelnik tijela državne uprave

Obavljaju: izradu nacrta prijedloga zakona, prijedloga uredbi i drugih akata Vlade, izradu
prijedloga provedbenih propisa, izradu nacrta akata strateškog planiranja, prikupljanje
podataka i izrada stručnih podloga, analiza i izvješća o stanju u određenom upravnom
području , davanje prijedloga i mišljenja o pitanjima iz djelokruga tijela državne uprave
 primjeri savjetodavnih tijela: radne skupine, savjetodavna ili stručna povjerenstva:

39
 o Radna skupina za izradu izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku, Stručno
povjerenstvo za monografije iz područja kulture i umjetnosti u 2022. godini,
Povjerenstvo za napredovanje odgojno-obrazovnih radnika

Radno vrijeme : tjedno 5 radnih dana (pon-pet) (uređuje se pravilnikom o unutarnjem redu)
dnevno: 8 sati u razdoblju od 7:30-16.30 –
uredovno vrijeme – vrijeme namijenjeno za rad sa strankama

40
 2. POSLOVI I NAČIN RADA DRŽAVNE UPRAVE (14 pitanja)
 Obavljaju se da građani mogu jednostavno i djelotvorno ostvariti svoja prava, zaštititi
interese i ispuniti građanske dužnosti
 Podatke i potvrde iz očevidnika i evidencija tijela državne uprave pribavljaju po službenoj
dužnosti
 Štetu koja nastane nezakonitim ili nepravilnim obavljanjem poslova drž. Uprave snosi
Republika Hrvatska
 Primjenjuju se pravila i mjere uredskog poslovanja koje vlada RH uređuje uredbom
 TDU su dužna u granicama svog djelokruga međusobno surađivati i pružati pravnu i
stručnu pomoć JLRS i POJO u obavljanju povjerenih poslova državne uprave
 NADLEŽNOST:
1. STVARNA – određuje se Zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje ili
određuje nadležnost javnopravnih tijela
2. MJESNA – označava područje na kojem tijelo može neposredno provoditi propise
iz stvarne nadležnosti i rješavati u upravnim stvarima
o određuje se propisima o upravno-terior. podjeli, tj. unutarnjem ustroju TDU
- O sukobu nadležnosti između tijela drž. Uprave odlučuje Vlada

POSLOVI DRŽAVNE UPRAVE

1. PROVEDBA DRŽAVNE POLITIKE
 Izrada nacrta prijedloga zakona, uredbi, drugih akata Vlade
 Izrada nacrta strateških i planskih dokumenata
 Praćenje učinkovitosti provedbe zakona, uredbi i akata Vlade
 Zastupanje RH u tijelima EU i međunar. org.
 Europske poslove i međunarodnu suradnju
 Poslove obavljaju isključivo tijela državne uprave i ne mogu ih prenijeti na obavljanje
JLRS niti POJO
 Nacrti prijedloga zakona, drugih propisa i općih akata vlade izrađuju se prema
Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima koje utvrđuje SABOR RH

2. NEPOSREDNA PROVEDBA ZAKONA I DRUGIH PROPISA

 Rješavanje u upravnim stvarima
 Vođenje očevidnika i drugih službenih evidencija
 Izdavanje potvrda i drugih javnih isprava o činjenicama o kojima se vode propisani
očevidnici i druge službene evidencije
Navedene poslove obavljaju javnopravna tijela:
- Tijela državne uprave
- Druga državna tijela
- Tijela JLP(R)S
- Pravne osobe s javnim ovlastima

 pri obavljanju poslova neposredne provedbe zakona, ako je za ostvarenje nekog prava
stranke potrebno voditi više od 1. upravnog ili drugog postupka, strankama će se
omogućiti podnošenje zahtjeva putem JEDINSTVENOG UPRAVNOG MJESTA
(sukladno odredbama zakona kojim je uređen opći upravni postupak
3. INSPEKCIJSKI NADZOR

38
- Može se povjeriti POJO samo ako se provode obvezni Akti EU
 Insp. nadzor obuhvaća nadzorne postuka kojima se provodi izravan uvid u opće i
pojedinačne akte, uvjete i način rada zbog utvrđivanja činjenica te poduzimanja
mjera i radnji kako bi se utvrđeno stanje uskladilo sa zakonom (primjer:
građevinska inspekcija nadzire da li fizičke i pravne osobe grad u skladu s
urbanističkim propisima)
 Provode ga inspektori
 Ovlasti inspektora:
 Pregledati poslove prostore, spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari
kod nadziranih osoba
 Saslušati osobe u upravnom postupku
 Zatražiti i pregledati isprave kojima se može utvrditi identitet osobe
 Dužnosti inspektora:
 pridržavati se propisa o zaštiti osobnih podataka, tajnosti podataka
 Ako utvrdi nepravilnosti prilikom inspekcijskog nadzora, ima pravo i obvezu:
 Narediti otklanjanje nedostataka/nepravilnosti u određenom roku
 Podnijeti optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja
 Podnijeti kaznenu prijavu protiv počinitelja kaznenog djela
 Sastavlja ZAPISNIK koji dostavlja nadziranoj fizičkoj ili službenoj osobi
nadziranog tijela i odgovornoj osobi u nadziranoj pravnoj osobi

4. UPRAVNI NADZOR
 obuhvaća nadzorne postupke, mjere i radnje kojima se osigurava zakonitost i
pravilnost obavljanja poslova državne uprave
 Nadzire se:
(1) Zakonitost općih akata
(2) Zakonitost i pravilnost rada
(3) Postupanje prema građanima i drugim strankama
(4) Osposobljenost službenih osoba
 Provodi se po službenoj dužnosti
 Ako tijelo utvrdi nepravilnosti:
 Zatražiti izvješće i podatke te neposredno utvrditi činjenice i okolnosti
važne za obavljanje poslova DU koji su predmet nadzora
 Raspraviti utvrđeno stanje i uputom odrediti mjere za otklanjanje
nepravilnosti
 Ako nadzirano tijelo ne postupi po uputama tijela koje provodi nadzor:
 Obustaviti će se izvršenja opći akt te uputiti zahtjev za ocjenu zakonitosti
općeg akta Visokom upravnom sudu RH
 predložit će se pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornost službene
osobe
 Tijelo koje obavlja nadzor će neposredno obaviti poslove državne uprave
koji su predmet nadzora

39
5. UPRAVNI I STRUČNI POSLOVI
- Mogu se povjeriti JLP(R)S i pravnim osobama s javnim ovlastima
 Upravni i stručni poslovi obuhvaćaju:
 Prikupljanje podataka, izrada stručnih prijedloga, analiza i izvješća o stanju u
upravnom području
 provedbu mjera za unaprjeđenje utvrđenog stanja u uprav. području
 pružanje pravne i stručne pomoći
 davanje mišljenja pravnim i fizičkim osobama o odgovarajućoj primjeni zakona i
drugih propisa ( odgovor na podnesak kojim se traži mišljenje stvarno nadležno
tijelo dostavlja podnositelju u roku od 30 dana od dana zaprimanja podneska)
 ostvarivanje stručne suradnje
Poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju i drugi upravni i stručni poslovi mogu
se povjeriti:
JLRS POJO
 ako je to opravdano s obzirom na  ako je to nužno za provedbu pravno
prirodu poslova obvezujućih akata EU
 ako se povjeravanjem određenih poslova
 ako su u osobitom interesu građana državne uprave osiguranja njihovo
učinkovitije obavljanje uz dokazivo
manje troškove
 ako obavljanje određenih poslova
državne uprave zahtijeva osobite
tehničke ili stručne uvjete koje nije
moguće osigurati u TDU bez znatnog
povećanja troškova

ZA ZAKONITO I PRAVILNO OBAVLJANJE POVJERENIH POSLOVA

DRŽAVNE UPRAVE ODGOVARA IZVRŠNO TIJELO
(NAČELNIK/GRADONAČELNIK, ŽUPAN) JLRS ODNOSNO ODGOVORNA
OSOBA U POJO

JAVNE USTANOVE
Ustanove se osnivaju za:
 Trajno obavljanje djelatnosti od javnog interesa
 Osniva se zakonom
 stječe svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar, gubi brisanjem
 može ju osnovati domaća/strana, fizička/pravna osoba

JAVNA USTANOVA
 osniva se kao javna ustanova ako je djelatnost ili dio djelatnosti ustanove zakonom
određen kao javna služba
o JU može se osnovati i za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koje nisu
određene kao javna služba, ako se one obavljaju na način i pod uvjetima koji
su propisani za javnu službu
o i za obavljanje povjerenih poslova DU sukladno zakonu kojim se uređuje
sustav državne uprave i posebnom zakonu (samo RH može osnovati)

40
  Osniva je: RH, JLP(R)S, druga pravna/fizička osoba
 može ju osnovati više osnivača, ako to nije u suprotnosti sa zakonom, dok javnu
ustanovu za obavljanje povjerenih poslova DU osniva samo RH

Osnivanje javne ustanove – akt o osnivanju donosi osnivač

1) RH – zakon, uredba, rješenje ministarstva
2) JLP(R)S – odluka
3) Druge pravne / fizičke osobe – odluka o osnivanju
4) Više osnivača – ugovor o osnivanju kojim se uređuju međusobna prava i obveze osnivača
5) Ako je jedan od osnivača JLP(R)S – ugovor o osnivanju koji se sklapa nakon donošenja
odluke
Akt o osnivanju sadrži odredbe o:
1) tvrtki, nazivu, tj. imenu i sjedištu odnosno prebivalištu osnivača
2) Nazivu i sjedištu ustanove
3) Djelatnost ustanove
4) Tijela ustanove i upravljanje ustanovom i vođenju poslova
5) Sredstva za osnivanje i početak rada, način pribavljanja ili osiguravanja
6) način raspolaganja s dobiti
7) o pokrivanju gubitka ustanove
8) o ograničenjima glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge imovine
ustanove
9) Prava i obveze između osnivača i ustanove
TIJELA USTANOVE
1. UPRAVNO VIJEĆE
 Upravlja ustanovom
 Sastav, izbor članova, trajanje mandata: - zakonom
- aktom o osnivanju
- statutom
 Predstavnike Upravnog vijeća imenuje:
 ako je Osnivač RH  Vlada RH
 ako je Osnivač JLP(R)S  izvršno tijelo JLP(R)S
 ako je Osnivač pravna osoba tijelo pravne osobe određene aktom o osnivanju
 ako je Osnivač fizička osoba  fizička osoba ili dr.
osoba

2. RAVNATELJ - imenuje / razrješuje ga upravno vijeće

 Vodi ustanovu
 Organizira i vodi rad i poslovanje ustanove
 Predstavlja i zastupa ustanovu
 Poduzima pravne radnje u ime i za račun ustanove
 Zastupa ustanovu pred sudovima
 Odgovara za zakonitost rada ustanove
 Daje punomoć
 Vodi stručni rad ustanove
 Ne može sklopiti ugovore bez odobrenja – upravnog vijeća ili osnivača

41
 3. STRUČNI VODITELJ
 Vodi stručni rad ustanove
 uvjete koje mora ispunjavati te njegova prava, dužnosti, odgovornosti utvrđuju se
zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove
o Imenuje / razrješuje ga upravno vijeće po pribavljenom mišljenju stručnog
vijeća ako zakonom, aktom o osnivanju ili statutom nije drugačije
određeno

4. STRUČNO VIJEĆE – sastav, osnivanje i poslovi stručnog vijeća ustanove utvrđuju se

statutom ustanove sukladno zakonu i aktu osnivanja ustanove

OPĆI AKTI USTANOVE:

a) STATUT uređuje:
 Ustrojstvo, ovlast i način odlučivanja tijela ustanove
 Donosi ga upravno vijeće uz suglasnost osnivača
b) DRUGI OPĆI AKTI
 Donosi ih upravno vijeće ali može i ravnatelj ili stručno vijeće

NORMATIVNA OVLAŠTENJA
Provedbeni propisi:
a) PRAVILNICI
 detaljno razrađuju odredbe zakona radi njihove primjene
b) NAPUTCI
 detaljnije propisuju način rada u tijelima državne uprave te način obavljanja
povjerenih poslova državne uprave
 Donose ih čelnici tijela
 Ako su u pitanju akti EU, donose se uz suglasnost ministra za eur. poslove
 Objavljuju se u NN
 Stupaju na snagu 8 dana od objave
Naredba
 Privremena interventna mjera kojom se može privremeno Narediti / zabraniti
određeno postupanje i utvrditi obvezna primjena drugih interventnih mjera zbog
zaštite pravnog poretka, života, sigurnosti, zdravlja ljudi ili imovine veće vrijednosti
 Donose ih čelnici tijela
 Objavljuju se u NN uz obrazloženje
 Stupaju na snagu danom donošenja

SLUŽBENE OSOBE
1. DRŽAVNI DUŽNOSNICI:
 Ministar
 Državni tajnik
 Drž. Tajnik središnjeg državnog ureda
 Glavni tajnik
 Glavni državni inspektor

42
 Čelnik tijela državne uprave predstavlja upravlja i rukovodi tijelom državne uprave, brine
o zakonitom i pravilnom izvršavanju propisa iz njegova djelokruga te obavlja i druge
poslove prema zakonu
 također je dužan provoditi utvrđenu politiku Vlade te donositi provedbene propise i
naredbe kada je za to izrekom zakonom ovlašten
 Upravljaju tijelima državne uprave
 Imenuje / razrješuje ga Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade

2. RUKOVODEĆI DRŽAVNI SLUŽBENCI

 Rukovode tijelima državne uprave

Rukovoditelj upravne organizacije u sastavu ministarstva:

 raspoređuje poslove te usklađuje i nadzire rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica
 daje naloge i upute podređenim službenicima te predlaže njihov raspored
 predlaže plan rada upravne organizacije
 izvješćuje nadležnog drž. tajnika i ministra o stanju izvršavanja poslova
 supotpisuje nacrte akata iz djelokruga upravne organizacije
 neposredno obavlja najsloženije poslove iz djelokruga upravne organizacije
 obavlja i druge poslove po ovlaštenju i nalogu ministra

 Imenuje / razrješuje Vlada prema propisima o državnim službenicima

o za svoj rad odgovaraju državnom tajniku, ministru i Vladiž

HIJERARHIJSKI RED SLUŽBENIH OSOBA DRŽ. UPRAVE

1. DRŽAVNI DUŽNOSNICI
 Ministar
 Državni tajnik, drž. tajnik središnjeg drž. ureda
 Glavni ravnatelj, glavni drž. inspektor
2. DRŽAVNI SLUŽBENICI
 ravnatelj, glavni inspektor
 Načelnik za sektore i samostalne sektore
 Voditelj za službe, samostalne službe, odjele, odsjeke, pododsjeke
 Ostali drž. službenici
3. NAMJEŠTENICI

SREDSTVA DRŽAVNE UPRAVE

 sredstva za rad državne uprave utvrđuju se državnim proračunom
 Proračun se sastoji od financijskog plana za proračunsku godinu i projekcijae fin. plana za
sljedeće dvije godine
 Proračunski nadzor je inspekcijski nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti
korištenja proračunskih sredsava, pravodobnosti i potpunosti naplate prihoda i primitaka
iz nadležnosti proračunskih korisnika i JLRS te inspekcijski nadzor pridržavanja i
primjene zakona i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz
drugih izvora (prihodi/primici, rashodi/izdaci)
o obuhvaća nadzor računovodstvenih, financijskih i ostalih poslovnih dokumenata te
pregled poslovnih prostorija

43
  obavlja ga ministarstvo financija (donosi odluku o obavljanju prorač. nadzora)
 odluku o nadzoru donosi ministar financija

 obavlja se: (izravan nador kod subjekta nadzora; analiza finan.-račun. dokumentacije)
1) po predstavkama građana
2) zahtjevima tijela drž. uprave, JLP(R)S zbog sumnje na nepravilnost
3) po nalogu ministra financija

Uvjeti korištenja nefinancijske imovin u tijelima državne uprave

 Tijelo državne uprave može određene stvari i i opremu koristiti zajedno s drugim tijelo
državne uprave te s JLRS tj. POJO
 zajedničko korištenje stvari i opreme uređuje se sporazumom izmeđ TDU odnosno JLRS
i POJO (vlada može odlukom odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari i opreme 2
ili više TDU)
 čelnici TDU odlučuju o pribavljanju i prodaji, prenošenju prava korištenja, reshodoanju,
davanju ili uzimanju u zakup nefinancijske imovine i o otpisu potraživanja do visine
vvrijednosti koju Vlada odredi odlukom

3.USTROJSTVO I RAD VLADE RH (5 pitanja)

 Obavlja izvršnu vlast u RH
 predsjednik i članovi Vlade stupaju na dužnost – kada im povjerenje iskaže većina
svih zastupnika HS
 Rješenje o imenovanju pred. Vlade – donosi pred. RH (uz supotpis pred. HS)
 Rješenje o imenovanju članova Vlade – donosi predsjednik Vlade (uz supotpis pred.
HS)
o protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja
mandata zbog kaznenog djela za koje je kazna zatvora do 5 godina, bez
prethodnog Odobrenja Vlade (iznimno se može voditi bez odobrenja za
koruptivna kd za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti)

 Vladu čine:
 Predsjednik
 jedan ili više potpredsjednika (ako ih ima više, pred. Vlade određuje prvog)
 Ministri

Predsjednik i članovi Vlade moraju biti:

 Hrvatski državljani
 Državni dužnosnici
 Ne mogu obavljati drugu javnu ili prof. dužnost (bez odobrenja Vlade)

PREDSJEDNIK VLADE RH
 Na čelu je Vlade RH
 Odgovoran je za odluke Vlade ( Vlada je odgovorna Hrv. Saboru )
 Podnosi ostavku hrv. Saboru
 Zakonska presumpcija – ako ostavku podnese predsjednik Vlade, ostavku su
podnijeli i svi njeni članovi
44
  članovi vlade ostavku podnose predsjedniku Vlade (ako prihvati, donosi
rješenje o razrješenju i izvješćuje HS, te na prvoj idućoj sjednici HS
predstavlja novog člana Vlade i traži glasovanje za povjerenje tom članu)

 predstavlja Vladu
 Saziva sjednice Vlade i njima predsjedava
 Upravlja radom Vlade i potpisuje akte koje Vlada donosi
 može imenovati savjetnika, posebne savjetnike ili osnivati savjete na cijelo ili
određeno vrijeme trajanja njegovog mandata (radi utvrđivanja stanja, izrade
strateških razvojnih planova i analiza, pripreme prijedloga i usklađivanja provedbe
pojedinih projekata iz progarama Vlade, te za pojedinca pitanja stalne ili povremene
prirode)

Ured predsjednika Vlade – ima položaj državnog tajnika

 ustrojava se za stručne i administrativne poslove i za potrebe i po nalogu pred. Vlade
 usklađuje rad Ureda Vlade koe radi obavljanja stručnih poslova osniva Vlada te
usklađuje rad savjeta predsjednika Vlade
 na čelu ureda - Predstojnik ureda
 Imenuje ga Vlada, na prijedlog pred. Vlade
 Odgovara pred. Vlade
 Državni dužnosnik
 Ima prava i ovlasti čelnika tijela drž. uprave
 Unutarnje ustrojstvo – propisuje se uredbom Vlade

POTPREDSJEDNICI VLADE
 Usklađuju rad ministarstava
 Brinu o provedbi odluka Vlade u područjima za koja su zaduženi na sjednicama
 Ako potpr. nije ministar – ustrojava se URED POTPREDSJEDNIKA VLADE:
 Obavlja stručne i admin. poslove za potrebe potpredsjednika
 Rukovodi: - predstojnik ureda (imenuje ga Vlada na prijedlog pred. Vlade)
- rukovodeći drž. službenik

UŽI KABINET VLADE

 čine Predsjednik i potpredsjednici Vlade
 Ovlasti Užeg kabineta:
 provedba politike Vlade
 praćenje programa Vlade
 raspravljanje o određenim pitanjima iz nadležnosti Vlade
 usklađivanje rada članova Vlade u obavljanju povjerenih zadaća
 razmatranje nacrta zakonskih prijedloga za sjednice Vlade
 Sjednicama Užeg kabineta predsjedava Predsjednik Vlade
 na sjednicu užeg kabineta mogu se pozvati i ostali članovi Vlade, te druge osobe koje
odredi predsjednik Vlade
 inicijativu za sazivanje Užeg kabineta mogu dati resorni potpreds. i resorni ministar
 odluke donosi većinom glasova (u slučaju podijeljenih glasova odlučuje glas pred.
Vlade)

45
  može odlučiti o pitanjima iz djelokruga Vlade ako se vlade ne može sastati radi:
 ratnog stanja
 neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti RH
 velikih prirodnih nepogoda
 takve odluke moraju biti potvrđene na sljedećoj sjednici Vlade

NAČIN RADA I ODLUČIVANJA VLADE

 Odlučuje na sjednicama koje su javne, ali se u pojedinim točkama sama sjednica ili
rasprava na njoj, mogu održti bez nazočnosti javnosti
 Zasjeda ako je nazočna većina članova Vlade; jednom tjedno; vodi se zapisnik
 Odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova (pred. Vlade ili Uži kabinet
mogu odlučiti da se sjednica Vlade održi i bez nazočnosti većine članova, s time da
odsutni članovi glasuju putem telefona ili telefaksom, odnosno elektroničkom poštom, a
tako donesena odluka potvrđuje se na idućoj sjednici Vlade prilikom usvajanja zapisnika)

 Na sjednicama Vlade sudjeluju:

a) Predstojnik ureda predsjednika Vlade
b) Ravnatelj Ureda za zakonodavstvo
c) Glasnogovornik Vlade
d) čelnici drugih tijela državne uprave i druge osobe sudjeluju u radu na sjednici
samo u pitanjima radi kojih su pozvani na sjednicu
 umjesto spriječenih ministara, na sjednici može sudjelovati državni tajnik

Vlada u granicama svojih ovlasti:

 donosi uredbe i druge propise/donosi upravne skte
 upravlja, raspolaže i koristi se imovinom RH
 donosi rješenje o imenovanju i razrješenju dužnosnika i državnih službaenika
 daje odgovore na zastupnička pitanja
 rješava sukob nadležnosti između tijela državne uprave
 utvrđuje prijedloge zakona i drugih propisa koje donosi HS
 predlaže državni proračun i završni račun
 donosi uredbe za izvršenje zakona
 vodi vanjsku i unutarnju politku
 usmjerava i nadzire rad državne uprave (još poslova stranica 49 priručnika)

 2/3 većinom predlaže:

1) Promjenu Ustava RH
2) Udruživanje/razdruživanje RH s drugim državama
3) Promjenu granica RH
4) Raspuštanje Hrv. Sabora
5) Raspisivanje drž. referenduma
Vlada zaključkom zadužuje ministarstva i druga tijela državne uprave da iz svog djelokruga
pripreme prijedloge zakona i drugih propisa.

 Nacrt prijedloga zakona i drugih propisa, te akata koje Vlada predlaže za donošenje
Hrvatskom saboru, mora sadržavati sve dijelove propisane Poslovnikom HS-a, a moraju

46
 biti priložena i mišljenja vladinih ureda, te pojedinih ministarstava (Ministarstva financija,
Ministarstva vanjskih poslova ) i drugih tijela državne uprave u čiji djelokrug ulaze pitanja
koje se uređuju prijedlozima
 TDU dužna su u pripremi prijedloga i mišljenja za Vladu uputiti na mišljenje strukovnim
udruženjima i udrugama u čiji djelokrug spadaju pitanja koja su predmet prijedloga
 Predlagatelj materijala dužan je Vladi dostaviti materijal usklađen sa svim
primjedbama, mišljenjima (dostavlja se i elektronski zapis materijala)

AKTI VLADE
Način donošenja akata:
1. Središnje tijelo drž. uprave izrađuje nacrt/prijedlog akta
2. Stručna radna skupina razmatra nacrt/prijedlog
3. Koordinacija Vlade usklađuje nacrt
4. Uži kabinet Vlade razmatra usklađene nacrte za dnevni red
5. Članovi Vlade na sjednici raspravljaju i glasaju o nacrtu/prijedlogu
6. Zastupnici u HS raspravljaju i glasaju o prijedlogu akta
Vlada donosi:
1. UREDBE u skladu sa Ustavom i zakonom (ne mogu djelovati unatrag)
2. UREDBE za preuzimanje i provedbu pravno obvezujućih akata EU
3. POSLOVNIK – njime se uređuje način rada, ustrojstvo, odlučivanje Vlade i vrste
akata koje donosi
4. ODLUKE – uređuju se pitanja iz nadležnosti Vlade, daje suglasnost, potvrđuje akt
drugih tijela i pravnih osoba
5. RJEŠENJA – odlučuje o imenovanjima / razrješenjima
6. ZAKLJUČAK – utvrđuju se stajališta Vlade o pitanjima provedbe utvrđene politike
te određuju zadaće TDU
GLAVNO TAJNIŠTVO VLADE
 za potrebe Vlade, potpredsjednika i članove Vlade obavlja
o stručne, analitične, upravno-pravno, administrativne, opće, tehničke, pomoćne,
informatičke poslove
 Za Ured predsjednika Vlade Glavno tajništvo obavlja:
o opće, tehničke, pomoćne i informatičke poslove

Glavni tajnik - upravlja Glavnim tajništvom

 imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade
 za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade i Vladi
 ima položaj DRŽAVNOG TAJNIKA, te je državni dužnosnik, a u upravljanju Glavnim
tajništvom ima ovlasti čelnika tijela državne uprave
 ima zamjenika kojeg imenuje i razrješava Vlada na prijedlog predsjednika Vlade
Ovlasti glavnog tajnika
 pomaže predsjedniku Vlade u pripremanju sjednica i drugim poslovima Vlade

Vlada uredbom osniva urede, agencije, direkcije i druge stručne službe radi obavljanja
poslova iz svojega djelokruga i određuje njihov ustroj, te se na njih primjenjuju propisi koji
uređuju ustrojstvo, način rada i financiranje TDU te propisi o državnim službenicima i
namještenicima

47
 uredom, agencijom, direkcijom ili drugom službom upravlja RAVNATELJ kojeg
imenuje Vlada na prijedlog predsjednika, po provedenom javnom natječaju
 Ravnatelj ima ovlast čelnika tijela državne uprave, za svoj rad odgovara Vladi

Za obavljanje stručnih poslova Vlada osniva:

1) Ured za zakonodavstvo
2) Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
3) Ured za ravnopravnost spolova
4) Ured za udruge
5) Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade RH
6) Ured za protokol
 nadležnosti i način rada Ureda detaljnije se uređuju uredbom Vlade

Stalna i povremena radna tijela

 Vlada može osnivati stalna i povremena radna tijela za davanje prijedloga, mišljenja,
stručnih obrazloženja o pitanjima iz svojeg djelokruga
 sjednicama stalnog radnog tijela predsjedava jedan od potpredsjednika Vlade
 STALNA radna tijela osnivaju se POSLOVNIKOM, POVREMENA odlukom

Po poslovniku stalna radna tijela Vlade su:

1) Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku
2) Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti i hrvatskih branitelja
3) Koordinacija za gospodarstvo
4) Koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava
5) Kadrovska komisija
6) Administrativna komisija

 za obavljanje stručnih poslova navedenih Koordinacija i Komisija osnivaju se UREDI

tijela kao sastavni dio Glavnog tajništva Vlade
 Na čelu UREDA je ravnatelj Ureda – tajnik (imenuje i razrješava Vlada na prijedlog
predsjednika radnog tijela Vlade)
 Članovi Koordinacija su:
o ministri
o državni tajnici središnjih državnih ureda
o glavni ravnatelji državnih upravnih organizacija koji upravljaju radom TDU čiji su
poslovi u djelokrugu Koordinacije
o druge osobe koje odredi Vlada
 Koordinacijama predsjedavaju potpredsjednici Vlade ili ministri koje odredi Vlada
 Predsjednik Koordinacije saziva, predlaže i utvrđuje dnevni red sjednice te njom
predsjedava, predlaže i potpisuje zaključke Koordinacije
 koordinacije se održavaju po potrebi, u pravilu jednom tjedno
 Koordinacije imaju svoje stručne radne skupine kojima predsjedava – ravnatelj Ureda -
tajnik radnog tijela
 svaka koordinacija može raspravljati o pitanjima iz djelokruga Koordinacije, ali i o
pitanjima iz djelokruga druge Koordinacije

48
Sjednice koordinacije
 Sjednicama obvezno prisustvuju ministri koji su članovi Koordinacije ili državni
tajnici ili ravnatelji upravne organizacije u sastavu ministarstva, državni tajnici SDU
ili njihovi zamjenici
 U radu Koordinacije obvezno sudjeluje Predstavnik Ureda za zakonodavstvo i Predstavnik
ministarstva financija ako ministar financija nije član Koordinacije.
 kad Koordinacija raspravlja o pitanjima od značaja za interese udruga, na sjednicu se
mogu pozvati i njihovi predstavnici, a radi davanja stručnih mišljenja mogu se pozvati
istaknuti stručnjaci iz određenog područja

POVJERENSTVA
 za odlučivanje u upravnim stvarima iz svoje nadležnosti i radi predlaganja odluka, Vlada
može osnivati povjerenstva
 o osnivanju povjerenstva i imenovanja predsjednika i članova povjerenstva, VLADA
donosi odluku
 rješenje Vlade, odnosno povjerenstva u upravnoj stvari je izvršno i protiv njega se može
pokrenuti upravni spor

49
 DRŽAVNI SLUŽBENICI
(12 pitanja)
1. POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA U DRŽAVNIM TIJELIMA
PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU
Planovi prijma u državnu službu i načini popunjavanja radnih mjesta
 uređeno Zakonom o državnim službenicima
 tijelo odgovorno za provedbu tog zakona je državno tijelo nadležno za službeničke odnose
– MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE (dalje u tekstu MPU)

PRAVILNIK O UNUTARNJEM REDU

 uz plan prijma u državnu službu ključni dokument za popunjavanje radnih mjesta
 Sadrži:
 Radna mjesta u tijelu
 Potreban broj službenika za svako radno mjesto
 Uvjete za raspored na radna mjesta
 Pravilnik o unutarnjem redu se dostavlja drž. tijelu nadležnom za služb. odnose na
suglasnost (MPU) (istu obvezu imaju stručna služba, uredi Vlade, pravosudna tijela)
o bez prethodne suglasnosti MPU dostavljaju pravilnike - stručne Službe HS,
Ured predsjednika RH, Ustavni sud Rh te uredi pravobranitelja u RH

PLAN PRIJMA U SLUŽBU

 Utvrđuje se sukladno Zakonu o drž. službenicima
 Sadrži:
1) Stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u državnom tijelu
2) Potreban broj drž. služ. na neodređeno vrijeme za razdoblje plana
3) Planirani broj vježbenika
4) Podatke o potrebama službenika na prijam na određeno vrijeme zbog
povećanja posla
5) podaci o Popunj. Radnih mjesta u državnom tijelu prip. Nacionalnih manjina
6) Podatke o planiranju zapošljavanja potrebnog broja služb. Pripadnika nac.
manjina

 Plan za prijem u službu priprema se zajedno sa nacrtom drž. proračuna, treba

uskladiti fin. sredstva u proračunu sa potrebama plana
o jedince zadužene za službeničke odnose pripremaju prijedloge planova prijma
u državnu službu
 Planovi prijma u državnu službu utvrđuju se na temelju izrađenih prijedloga planova u
roku 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za onu kalendarsku
godinu za koju se plan donosi

Tijela koja su zadužena za utvrđivanje planova prijma u državnu službu:

1) državno tijelo nadležno za službeničke odnose (MPU) utvrđuje planove prijma u
državnu službu za državna tijela i stručne službe i urede Vlade
2) državno tijelo nadležno za poslove pravosuđa (MPU) utvrđuje planove za pravosudna
tijela
3) čelnici ostalih državnih tijela utvrđuju planove prijma za tijela
50
  Planovi prijma u državnu službu mogu biti:
 Kratkoročni (za jednu kalendarsku godinu)
 Srednjoročni (za razdoblje od 2 godine)
 Dugoročni (za razdoblje od 4 godine)
 Utvrđeni plan prijma objavljuje se:
 U NN
 Na mrežnoj stranici drž. tijela nadležnog za službeničke odnose (MPU)
Iznimke od plana prijma su:
a) potrebe prijma u državnu službu na određeno vrijeme
b) popunjavanje radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno tijekom tekuće kalendarske
godine uslijed odlaska državnog službenika/državnih službenika
c) prijam državnog službenika za obavljanje poslova upravljanja i kontrole korištenja
europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi)

POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA

Načini popunjavanja slobodnih radnih mjesta u državnim tijelima su putem:
1) javnog natječaja
2) internog oglasa
3) napredovanja
4) premještaja
5) rasporeda državnog službenika u skladu sa Zakonom o državnim službenicima

POSTUPAK PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU

Vrste postupka (provode se samo ako ima sredstava u državnom proračunu):
 Redovni:
 provodi se periodično
 Prijem vježbenika (osobe sa završenim obrazovanjem određene struke i spreme
bez radnog iskustva)
 Izvanredni:
 Kada se pojavi potreba za prijem stručnih osoba sa radnim iskustvom

Uvjeti za prijem:
1) Odgovarajući stupanj obrazovanja i
2) odgovarajuće radno iskustvo (osim u slučaju prijma vježbenika)
3) Zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova na koje se prima
4) Hrvatsko državljanstvo (strani državljani i osoba bez drž. – uz ove uvjete trebaju još
odobrenje drž. tijela za službeničke odnose) +
5) drugi uvjeti -Iskustvo stečeno u državnoj službi, može biti i temeljem ugovora o djelu
i stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Zapreke za prijem:
1) Osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koje su
proglašenje krivim za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti
2) Osobe kojima je prestala drž. služba zbog teške povrede služ. dužnosti – 4 godine od
prestanka drž. službe

51
 3) Osobe kojima je prestala drž. služba jer nisu zadovoljile na probnom radu – 4 godine
od prestanka
 Drž. dužnosnici ne mogu se rasporediti na mjesto drž. službenika nakon isteka mandata
ako nije proveden javni natječaj

1. JAVNI NATJEČAJ /INTERNI OGLAS

 Provodi se za popunjavanje radnih mjesta kada je to propisano zakonom ili za
zapošljavanje vježbenika

OSOBE KOJE SU KORISNICI STIPENDIJE

 Obvezni su određeno vrijeme raditi u državnoj službi u skladu s ugovorom o
stipendiranju
 Ne provodi se javni natječaj
 Donosi se rješenje o prijemu u državnu službu – kad je ono izvršno donosi se
rješenje o rasporedu na radno mjesto

 Prije raspisivanja javnog natječaja / internog oglasa – u web aplikaciji CIRCA provjeriti
ima li ma raspolaganju Vladi službenik koji zadovoljava uvjete – ako ima pozvati ga na
testiranje i intervju ako živi < 50 km / ako živi >50 km tada treba pristati na rad u tom drž.
tijelu

1. Javni natječaj se objavljuje:

 U NN
 Na mrežnoj str. drž. tijela koje raspisuje natječaj
 Na mrežnoj str. drž. tijela nadležnog za službeničke odnose (samo ako su javni
natječaj/interni oglas objavljeni u skladu s odredbama ZDS)
 ( u dnevnom listu) – nije obvezno ali može
Javni natječaj / interni oglas mogu se poništiti u roku od 30 dana od dana objave u NN

2. Nakon objave vrši se izbor kandidata putem testiranja i intervjua

 Javni natječaj / interni oglas će se obustaviti odlukom: za neka radna mjesta može se tražiti
provedba psihološkog testiranja
 Ako se ne prijavi nitko
 Ako nitko od kandidata ne zadovoljava formalne uvjete
 Ako ne prođe na testiranju / intervjuu
 ne prođe na psihološkoj procjeni
 ako se radno mjesto ne može popuniti zbog okolnosti koje su se bitno promijenile nakon
raspisivanja javnog natječaja/internog oglasa postupak jn/io također će se obustaviti
odlukom
 ODLUKA O OBUSTAVI objavljuje se na mrežnoj stranici MPU i na mrežnoj stranici
državnog tijela koje je raspisalo natječaj

3. Utvrđivanje liste kandidata i testiranje (kada se utvrdi da su ispunjeni uvjeti)

 čelnik tijela određuje KOMISIJU za provedbu natječaja (pregledavaju prijave)
 komisija upućuje na testiranje i intervju – izbor kandidata za prijam u službu obavlja se
između najviše 10 kandidata koji su postigli najbolje rezultate na provedenom testiranju i
intervjuu

52
4. Izbor kandidata – rok za izbor najviše 3 mj. Od dana objave natječaja u NN

a) Rješenje o prijemu u državnu službu

 Donosi ga čelnik tijela koje je raspisalo natječaj/interni oglas
 Javno se objavljuje na mrežnoj stranici državnog tijela koje je raspisalo natječaj i
na stranici Ministarstva pravosuđa i uprave (služ. tijelo nadlež. za služb. odnose)
 Smatra se dostavljenim 8 dana od objave (ne postoji obveza dostave na adresu)
 Može se izjaviti žalba Odboru za drž. službu 15 dana od dana dostave rješenja
 Kada rješenje postane izvršno (danom isteka mogućnosti žalbe) donosi se:
b) Rješenje o rasporedu na radno mjesto
 Podaci o kandidatu koji je primljen (ime prezime, stupanj obrazovanja i
struka, radi staž, radno iskustvo)
 Naziv radnog mjesta na koje se raspoređuje, vrijeme trajanja službe, trajanje
probnog rad, datum početka rada, podaci o plaći, o državnom ispitu
DATUM POČETKA RADA koji je utvrđen u rješenju o rasporedu – datum kada je primljen
u državnu službu i postao državni službenik

 Ako izabrani kandidat već ima status drž. službenika tada se donosi:
c) Rješenje o izboru kandidata
 Ako kandidat već ima status drž. službenika
 Donosi se rješenje o izboru kandidata umjesto rješenje o prijemu u drž. službu
 Kada postane izvršno donosi se rješenje o rasporedu na radno mjesto

PROBNI RAD
 Prijem je u pravilu na neodređeno uz obvezni probni rad:
a) Redovni prijam (vježbenici) – 12 mjeseci
b) Izvanredni prijam – 3 mjeseca
c) Prijam na određeno vrijeme trajanje najmanje 6 mj.– 2 mjeseca
 vježbenici mogu pristupiti polaganju državnog ispita najranije 2 mj. prije isteka
probnog rada (nakon 10 mj. rada)
 Probni se rad produžuje – za vrijeme priv. nesposobnosti (bolovanje), korištenje
rodiljinog ili roditeljskog dopusta
 Probni rad ne postoji kod internog oglasa, napredovanja, premještaja

Tijek i praćenje probnog rada:

 Redovni postupak (vježbenici) – osposobljavanje za samostalni rad, može se uputiti
u druge ustr. jedinice, rad prati i ocjenjuje komisija koju odredi čelnik tijela
 Izvanredni postupak – na mjesto na koje je primljen, rad prati i ocjenjuje neposredno
nadređeni službenik

Ocjene za probni rad:

 Zadovoljava – očekuje se da će nastaviti raditi
 Ne zadovoljava – ne očekuje se da će nastaviti raditi – donosi se rješenje o otkazu
državne službe (u roku od 8 dana od isteka prob. rada)

53
DRŽAVNA SLUŽBA NA ODREĐENO VRIJEME
 osobe se primaju u državnu službu na određeno vrijeme za obavljanje poslova/razloga:
o Privremeni poslovi ili poslovi čiji se opseg privremeno povećao
o Zamjena duže odsutnog službenika
 Državna služba na određeno traje najduže godinu dana
 Dulje od godinu dana:
 Rad na projektu financiranom iz fondova EU, dok traje projekt
 Poslovi vezani za preuzete međ. obveze RH
 Poslovi posebnih programa Vlade (programi, strategije, akcijski plan)

Postupak prijma na određeno vrijeme: (OGLAS)

1. Oglas za prijam se objavljuje na mrežnoj stranici tijela koje raspisuje natječaj i mrežna
str. drž. tijela za služ. odnose (MPU)
2. Rok za podnošenje prijave – 8 dana od objave oglasa
3. Rješenje o prijmu u drž. službu – javna objava na mrež. str. tijela koje je raspisalo
oglas i drž. tijela za služ. odnose
4. Smatra se da je dostavljeno svima 8 dana od objave
5. Ostali kandidati mogu se žaliti na rješenje, ali žalba ne odgađa rješenje
6. Drž. službenika raspoređuje se na radno mjesto
7. Ako će raditi duže od 6 mj. ( ako se to zna) propisuje se probni rad 2 mj.

Iznimka kada za popunjavanje slobodnog radnog mjesta na određeno vrijeme nije

potrebno objaviti oglas:
 Ako u tijelu postoje već službenici koji rade na određeno, a ispunjava uvjete za
upražnjeno radno mjesto –
 Drž. služba na određeno ne može postati drž. služba na neodređeno

DRŽAVNI ISPIT
 Obveza polaganja – temeljno pravilo najkasnije u roku od 1 god. od dana početka
rada
 Na određeno vrijeme duže od 1 godine – godinu dana od dana početka rada
 Na određeno vrijeme od 1 godine ili kraće – po obavljenom probnom radu
(nakon 2 mj.)
 Raspored / premještaj na mjesto bez položenog ili položenog za nižu razinu – 6
mj. Od dana rasporeda ili premještaja
 Ne polažu DSI – Drž. služ. sa položenim pravosudnim ispitom
 Može se pristupiti najviše 3 puta za svaku razinu

 Razine DSI:
 I. razina – završena srednja škola (SSS)
 II. Razina – diplomski, preddiplomski, stručni studij (VŠS, VSS)
 Postupak i način polaganja:
 Pisanim ispitivanjem
 Obavijest o polaganju – na mrež. str. MPU
 1. polaganje – troškove snosi tijelo koje ga je uputilo
 2. i 3. polaganje – troškove snosi sam

54
  Ako ne položi – državna služba prestaje po sili zakona (posljednji dan roka za
polaganje ispita)
 Produljenje roka za polaganje – bolovanje ili rodiljni/roditeljski dopust /zahtjev
za produženje čelniku tijela, najkasnije do isteka roka za polaganje – donosi se
posebno rješenje o produženju državne službe)

2. NAPREDOVANJE
a) Redovito:
 Treba biti jednom ocjenjen „ IZUZETAN“
 Dva puta uzastopno „PRIMJEREN“
 Tri puta uzastopno „USPJEŠAN“
 Mora postojati slobodno radno mjesto prema pravilniku o unutarnjem redu
 Mora ispunjavati uvjete za raspored na radno mjesto na koje napreduje (radno iskustvo
na odgov. poslovima)

b) Izvanredno:
 Nemaju iskustva na odgov. poslovima ali ispunjava uvjete za izv. napredovanje
temeljem Uredbe Vlade RH

PROMICANJE – državni službenik može biti promaknut u okviru istog radnog mjesta na
način da dobije povišicu plaće

3. PREMJEŠTAJ
 državne službenike može se premjestiti:
o Po potrebi službe ili
o na zahtjev radnika
 vrste premještaja: Trajni i privremeni
 može ih se premjestiti u drugo drž. tijelo
 Službenik se može žaliti ali žalba ne odgađa izvršenje premještaja (nema odgodni
učinak)

1) TRAJNI PREMJEŠTAJ – Po potrebi službe (premještaj na neodređeno)

2) PRIVREMENI PREMJEŠTAJ – Najduže godinu dana, do povratka odsutnog službenika
kojeg privremeno premješteni službenik mijenja – ima pravo na plaću koja je za njega
povoljnija

Premještaj po potrebi službe

 Na drugo radno mjesto u istom ili drugom drž. tijelu u istom ili drugom mjestu rada
 Mora biti isti stupanj obrazovanja i radno iskustvo
 Razlozi za premještaj:
 Popunjavanje upražnjenog radnog mjesta čiji se poslovi moraju obavljati bez
prekida
 Potreban veći broj izvršitelja zbog povećanog opsega
 Ako je mjesto udaljeno više od 30 km od mjesta stanovanja – suglasnost službenika
potrebna

55
  Službenici JLP(R)S i javnih službi mogu se premjestiti u drž. tijela obrnuto – potreban
je pisani sporazum čelnika tijela
o javne službe: javne ustanove i dr. pravne osobe kojima se sredstva za plaće
osiguravaju u državnom proračunu ili proračunu JLRS, HZMO, HZZ, HZZO,
Javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava HZZO

Premještaj na zahtjev službenika

 Samo ako je planom predviđeno popunjavanje tog mjesta
 Ako nije predviđeno, onda samo zbog:
 Zdravstvenih razloga
 Obiteljskih razloga

Premještaj u drugo državno tijelo

 ako se državni službenik premješta po potrebi službe iz jednog u drugo državno tijelo,
potreban je prethodni pisani sporazum čelnika tijela iz kojeg se premješta i u koje se
premješta

Osiguranje smještaja u slučaju premještaja

 Ako je mjesto u koje se premješta udaljeno više od 100 km treba osigurati smještaj za
njega i obitelj najkasnije u roku od 6 mj. i snositi troškove smještaja
 Dok to ne napravi tijelo je dužno:
 Platiti povećane troškove za odvojeni život
 Naknada putnih troškova do mjesta stanovanja vikendom, drž. blagdan i
neradni dan

UPUĆIVANJE SLUŽBENIKA NA RAD

Na rad u drugo drž. tijelo u istom ili drugom mjestu
 Razlozi:
 Zbog posebnih znanja, vještina i sposobnosti
 Zbog privremenih poslova ili se opseg poslova povećava
 Može trajati najduže 1 godinu osim poslova za izvršavanje preuzetih obveza RH
 Ako je mjesto upućivanja dalje od 100 km - kao i kod premještaja
Upućivanje na rad izvan drž. službe:
 U upravna tijela JLP(R)S
 U pravne osobe s javnim ovlastima
 U međunarodne organizacije ili na rad u međunarodnim projektima
 službeniku koji je upućen na rad izvan državne službe, za to vrijeme miruju prava i
obveze iz državne službe, ali se vrijeme dok obavlja privremene poslove za koje je upućen
na rad izvan drž. službe priznaje kao neprekidni rad u drž. službi i stečeno radno iskustvo

4. RASPOLAGANJE
a) Ukidanje drž. tijela uz preuzimanje poslova toga tijela u drugo drž. tijelo
 Drž. tijelo koje preuzima poslove ukinutog tijela preuzima i službenike
 Preuzeti služ. nastavljaju obavljati svoje poslove dok tijelo koje ih je preuzelo ne
donese Pravilnik o unutarnjem redu i raspored na radna mjesta

56
  Kada se donese Pravilnik, oni službenici koji nemaju svoje radno mjesto stavljaju
se na raspolaganje Vladi
 Rok za donošenje rješenja o rasporedu / rješenja o stavljanju na raspolaganje
- 2 mjeseca od preuzimanja službenika

b) Ukidanje drž. tijela i svih poslova tijela

 Službenike preuzima drž. tijelo za službeničke odnose
 Stavljaju se na raspolaganje vladi
 Rok za donošenje rješenja o raspolaganju - 1 mjesec od preuzimanja službenika

c) Promjena djelokruga drž. tijela

 Jedno tijelo preuzima dio poslova drugog tijela
 Preuzima i službenike tih radnih mjesta
 Donosi Pravilnik o unutarnjem redu i raspored na radna mjesta
 Za službenike koji nemaju mjesto, idu na raspolaganje Vladi
 Rok za donošenje rješenja o rasporedu / rješenja o raspolaganju – 2 mjeseca
od preuzimanja poslova i službenika

NAKON DONOŠENJA PRAVILNIKA O UNUTARNJEM REDU:

Raspored službenika po donošenju pravilnika o unutarnjem redu
 Na temelju novog akta o unutarnjem ustrojstvu – novi Pravilnik o unutarnjem Redu
 Neke ustr. Jedinice mogu se ukinuti
 Službenici ako nemaju svoje radno mjesto stavljaju se na raspolaganje Vladi
 Rok za donošenje Rješenja o rasporedu / rješenja o raspolaganju – 2 mjeseca od
stupanja na snagu novog Pravilnika
 Službenik se može žaliti; žalba ne odgađa rješenje

 PODACI O SLUŽBENICIMA NA RASPOLAGANJU – web aplikacija CIRCA

 Službenik sa raspolaganja može biti premješten do 50 km - ako odbije prestaje mu drž.
služba danom kada je trebao početi raditi na novom radnom mjestu
 Po isteku roka za raspolaganje – služba prestaje po sili zakona te ima pravo na
otpremninu

57
 (13 pitanja)
2. STATUS DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
 Prava, obveze, odgovornost državnih službenika uređuju se: Zakonom o državnim
službenicima
 pitanja koja nisu uređena ZDS, ili posebnim zakonom, Uredbama Vlade, ili drugim
propisima, kolektivnim ugovorom, primjenjuje se opći propis o radu, dakle
prvenstveno ZAKON O RADU
 Temeljna prava državnih službenika: (str 35 priručnik detaljnije)
 Pravo na rad u prikladnim uvjetima
 Pravo na plaću i druga materijalna prava
 Pravo na jednako postupanje i jednaku mogućnost napredovanja
 Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta
 Pravo na kandidiranje na izborima (državni i lokalni)
 Pravo na predstavku
 Pravo na zaštitu ako prijavi sumnju na korupciju

Dužnosti (detaljnije stranica 36-38 priručnika)

 (1) Obavljati dužnosti i obveze u skladu sa zakonom, (2) zabrana zlouporabe ovlasti,
(3) dužnost odbijanja ponuđenih darova, (4)zabrana neopravdanog nagrađivanja
drugih službenika, (5) dužnost pružanja informacija, (6) dužnost pravodobnog i
učinkovitog izvršavanja poslova, (7) dužnost čuvanja službene tajne, (8) dužnost
stručnog postupanja, (9) dužnost prisutnosti na radnom mjestu, (10) uporaba
povjerene imovine s dužnom pažnjom, (11) osobnim ponašanjem ne smije umanjiti
svoj ugled i ugled drž. službe
 Dužnost čuvanja službene tajne - najduže 5 godina od prestanka službe

Načini odlučivanja o pravima i obvezama drž. službenika i pravna zaštita drž.

službenika
 u okviru svog radnog mjesta drž. službenik obavlja radne zadatke bez posebnog
naloga, dužan je izvršavati i naloge čelnika tijela i svog nadređenog službenika, ali
samo one koji se odnose na drž. službu
 Ako drž. služ. procjeni da je nalog nadređenog služ. nezakonit ili čije bi izvršenje
bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu, te bi izazvalo veću štetu ili
kazneno djelo, on će:
1) Upozorit će davatelja naloga da je nalog nezakonit, da se protivi pravilima struke i
etičkom kodeksu, da bi izvršenje izazvalo veću štetu ili kazneno djelo
2) Ako je nalog ponovljen, treba tražiti od davatelja naloga pisanu potvrdu o
ponavljanju naloga s njegovim potpisom
3) Ako on i dalje zahtjeva izvršenje naloga, službenik će o tome obavijestiti osobu
nadređenu davatelju naloga i nalog će izvršiti – ako je u pitanju počinjenje
kaznenog djela nalog neće izvršiti (ako je nalog potpisao ministar ili drugi čelnik
državnog tijela, službenik će o nalogu pisanim putem obavijestiti Vladu)
 Ako je postupio ovako ne odgovara za štetu koja nastane izvršenjem naloga
 Ako postupi ovako iako je kazneno djelo, odgovara zajedno s nadređenim koji je izdao
nalog

58
Službenik može odbiti izvrš. naloga ako:
 Nanosi štetu njegovim pravima i interesima
 Predstavlja opasnost za njegovo zdravlje
 Traži viši stupanj znanja od onog što on ima

UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA U DRŽAVNOJ SLUŽBI

Tijelo koje upravlja ljudski resursima:
1. Državno tijelo za službeničke odnose
 Provodi zakon, prati stanje i predlaže mjere za razvoj drž. službe, obavlja
nadzor nad provedbom ZDS-a
2. Ustrojstvene jedinice nadležne za razvoj i upr. ljudskim resursima
 Ako tijelo ima više od 50 službenika i namještenika, ustrojavaju se unutarnje
ustrojstvene jedinice nadležne za razvoj i upravljanje ljudskim resursima
a) brinu o upravljanju ljudskih potencijala i njihovom razvoju
b) daje mišljenje o pitanjima koji se odnose na državnu službu
c) priprema prijedloga planova prijma u državnu službu
d) sudjeluje u izradi i praćenju provedbe strategija, programa i planova izobrazbe
za državno tijelo u čijem sastavu se nalazi
e) vodi osobne očevidnike službenika i namještenika (dostavljaju podatke u
središnji popis državnih službenika)
f) provodi postupak prijema u državnu službu u suradnji sa središnjim tijelom
državne uprave nadležnim za službeničke odnose (MPU)

SUSTAV OCJENJIVANJA
 Svake godine, najkasnije do 28. veljače za prethodnu kalendarsku godinu

PROCES OCJENJIVANJA
1. Državnog služ. se ocjenjuje na temelju učinkovitosti rada. Prijedlog ocjene daje
neposredno nadređeni. Prijedlog ocjene se dostavlja po hijerarhijskom redu svima koji su
službeniku nadređeni. Nadređeni službenici daju mišljenje o prijedlogu ocjene. (vlada
uredbom propisuje postupak i kriterije za ocjenjivanje te sadržaj obrazaca)
2. O ocjeni se donosi rješenje. Donosi ga čelnik tijela ili službena osoba ovlaštena za
donošenje uzimajući u obzir mišljena nadređenih službenika. Ocjena mora biti
obrazložena. Službenik ima pravo na žalbu protiv rješenja.
3. Ocjena se uzima u obzir kod utvrđivanja:/ utjecaj ocjene na status drž. službenika
1) Potrebne izobrazbe službenika
2) Uvjeta za napredovanje
3) Uvjeta za promicanje
4) Uvjeta za upućivanje službenika na rad izvan drž. službe
5) Uvjeta za korištenje plaćenog studijskog dopusta
6) Prilikom izricanja kazni za povrede službene dužnosti
4. Ako je ocjena „ZADOVOLJAVA“ ide na dodatno osposobljavanje ili se premješta na
lakše radno mjesto. Ocjena „NE ZADOVOLJAVA“ prestaje služba po sili zakona (danom
izvršnosti rješenja o ocjenjivanju.
5. Ocjena se unosi u osobni očevidnik državnog službenika

59
VRSTE OCJENA:
1. „IZUZETAN“ – obavlja poslove u znatno većem opsegu od uobičajenog, inovativan,
kreativan, aktivno sudjeluje u unaprjeđenju upravnog područja, dodatno se angažira,
objavljuje stručne radove ili publikacije, sudjeluje kao predavač na seminarima,
savjetovanjima
2. „PRIMJERAN“ – visoka razina stručnosti i kompetencija, daje prijedloge za unaprjeđenje
službe, pokazuje iznimnu motivaciju za rad te postiže rezultate koji su bolji od
predviđenih za radno mjesto
3. „USPJEŠAN“ – potrebna razina stručnosti i kompetencija, sigurno i pouzdano obavlja
posao, pravodobno i u skladu s pravilima struke, a pogreške su zanemarive
4. „ZADOVOLJAVA“ – niža razina stručnosti i kompetencije, najmanja moguće kvaliteta
rada i preciznost u obavljanju posla, ima pogreške u radu, zadatke obavlja izvan rokova i
protivno pravilima struke, a nadređeni službenik ima primjedbe. Negativne ocjene
5. „NE ZADOVOLJAVA“ – ne pokazuje stručnost i kompetenciju, ima velike pogreške u
radu, ne pokazuje interes za kvalitetu rada, radi izvan rokova i protivno pravilima struke,
nadređeni službenik ili čelnik imaju primjedbu na njegov rad, najmanje 3 mjeseca prije
isteka ocjenj. Razdoblja upozoren je da će dobiti negativnu ocjenu ali ni nakon toga nije
otklonio propuste i nepravilnosti. Negativne ocjene

PROGRAMI IZOBRAZBE
 Organizira ih Državna škola za javnu upravu i posebna ustrojstvena jedinica u
državnom tijelu nadležnom na službeničke odnose (MPU), sukladno planu izobrazbe
državnih službenika koji na prijedlog MPU donosi Vlada RH

 Programi mogu biti:

 ZAJEDNIČKI
 namijenjeni svim državnim službenicima
 opći – više upravnih područja
 specijalistički – jedno upravno područje

Kategorije zajedničkih programa:

1) Uvodni programi namijenjeni novim državnim službenicima
2) Specijalistički programi namijenjeni pojedinim grupama državnih službenika
3) Programi osobnog usavršavanja
4) Programi usavršavanja državnih službenika koji žele napredovati u višu kategoriju
državnih službenika
5) Programi izobrazbe rukovodećih državnih službenika
6) Programi izobrazbe koji nisu razvrstani u navedene kategorije (ostali programi)

 POSEBNI
 Namijenjeni drž. služ. u istom drž. tijelu
 Opći i specijalistički

STUDIJSKI DOPUST
 Nakon određenog probnog rada
 državni službenik može podnijeti zahtjev za Plaćeni ili neplaćeni studijski dopust

60
  U trajanju najviše jedne akademske godine
 Odobrava ga čelnik tijela
 Tijekom trajanja dopusta ima pravo na naknadu plaće
 Troškovi obrazovanja podmiruju se iz državnog proračuna
 Nakon završetka mora ostati u službi najmanje dvostruku od trajanja studija
 Ako ne ostane u službi mora vratiti iznos utrošen u obrazovanje
 Ako ne završi program mora vratiti iznos (osim u slučaju prestanka drž. služ. po sili
zakona)

SUSTAV PLAĆA
 Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti
 Uredba o poslovima i posebnim uvjetima rada

PLAĆA:
 Umnožak koeficijenta složenosti poslova (npr koeficijent 1,088) NPR. 981.46 EUR BRUTO
 Osnovice za izračun plaće (osnovica je 2023. 902,08 eura bruto)
 Uvećan za 0,5 % za svaku godinu staža (minuli rad)

 Koeficijente utvrđuje Vlada uredbom

 Vježbenik – 85% plaće poslova mjestu složenosti
 polazišta za utvrđivanje osnovice–prijedlog proračuna za sljedeću godinu, sporazum
o politici plaća i prosječna mj. Bruto plaća u RH u prethodnoj godini (DZS utvrđuje)

RADNO VRIJEME
 Na radno vrijeme se primjenjuje Zakon o radu / odredbe kolektivnog ugovora
 Puno radno vrijeme 40 sati tjedno / 5 dana (po. – pet.)
 Dnevno radno vrijeme: ne kraće od 8h, ni duže od 12h
 Prekovremeni rad: na zahtjev poslodavca, max 250h godišnje
 Raspored rada/promjena rasporeda rada: obavješten najmanje tjedan dana prije
 Hitni prekovremeni rad: obavješten najmanje 24h prije
 Poslodavac mora voditi evidenciju radnog vremena

ODMORI DRŽ. SLUŽBENIKA

 Propisani su Zakonom o radu/odredbe kolektivnog ugovora za drž. služb i namještenike
a) Odmor (stanka)u radnom danu
- 30 min
- Turnus od 12h – odmor 60 min (ili 2x30min)
- Ubraja se u radno vrijeme
- Ne smije se odraditi: u prva tri sata od početka i zadnja dva sata prije završetka radnog
vremena
b) Odmor između dva radna dana – najmanje 12 sati neprekidno
c) Tjedni odmor
- 48h neprekidno
- U pravilu to su subota i nedjelja
- Ako služ. mora raditi u danu tjednog odmora osigurava mu se da sljedeći tjedan
koristi te dane a najkasnije u roku od 14 dana

61
 d) Godišnji odmor
- Plaćeni GO najmanje 4 tjedna
- Osnovica se uvećava za: uvjete rada, složenost poslova, stručnu spremu, dužinu
radnog staža, socijalne uvjete, rezultate rada
- Ukupni GO: min 20 dana / max 30 dana (može i više npr. radi uspješnosti na
poslu)
- Raspored korištenja GO utvrđuje čelnik tijela do 15.05. tekuće godine
- Neiskorišteni GO: do 30.06. iduće godine

DOPUSTI DRŽ. SLUŽBENIKA

 Plaćeni dopust u jednoj kalendarskoj godini:
 Sklapanje braka - 5 dana
 Rođenje / posvojenje djeteta – 5 dana
 Smrt supružnika, roditelja, djeteta, unuka – 5 dana
 Smrt ostalih krvnih srodnika do 4. stupnja / tazbinskih srodnika do 2. stupnja –
2 dana
 Selidba u istom mjestu stanovanja – 2 dana
 Selidba u drugo mjesto stanovanja – 4 dana
 Dobrovoljno darivanje krvi – 2 dana
 Teška bolest supružnika, roditelja, djeteta – 3 dana
 Nastupanje na kulturnim / športskim priredbama – 1 dan
 Sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima – 2 dana
 Elementarne nepogode koje su zadesile služ. – 5 dana
 Za pripremu polaganja DSI – tjedan dana
 Za pripremu polaganja pravosudnog ispita
- Ako služ. Nema obvezu polaganja – tjedan dana
- Ako služ. Ima obvezu polaganja – mjesec dana
 Za vrijeme školovanja, osposobljavanja, usavršavanja
- Za svaki ispit po predmetu - 2 dana (upućen od strane tijela)
- 1 dan (za vlastite potrebe)
- Završni rad – 5 dana (upućen odstrane tijela)
- 2 dana ( za vlastite potrebe)
 Neplaćeni dopust – na zahtjev radnika (zbog osobito opravdanih objektivnih ili
osobnih razloga)

KOLKETIVNI UGOVOR
 Stranke: Vlada RH kao poslodavac i reprezentativni sindikati drž. Službe, sindikat
policije, nezavisni sindikat djelatnika MUP-a
 06. svibnja 2022. sklopili Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike
 Sklapa se u pisanom obliku na određeno ili neodređeno vrijeme
 Utvrđuju se međusobna prava i obveze potpisnika, te prava i obveze iz rada i po
osnovi rada
 odredbe se primjenjuju neposredno, a u slučaju da je neko pravo iz radnog odnosa za
služb. i namješt. različito uređeno zakonom, drugim općim aktima, pojedinačnim
rješenjem ili Ugovorom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo

62
ZAŠTITA DOSTOJANSTVA DRŽ. SLUŽBENIKA
 uznemiravanje – svako ponašanje poslodavca, nadređenih suradnika i osoba s kojima
službenik dolazi u doticaj a koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva
službenika, uzrokuje strah ili neprijateljstvo, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje
o uznemiravanjem se smatra i diskriminirajuće ponašanje kojim se državni
službenik i namještenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj na
temelju rase, boje kože, spola, bračnog stanja, dobi, jezika, vjere, rođenja....
 Spolno uznemiravanje – svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne
naravi koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva služ. Te strah,
neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje
 U slučaju neželjenog ponašanja službenik se treba obratiti:
- Nadređenom službeniku, sindikalnom povjereniku ili povjerljivom
savjetniku
- U roku od 8 dana od dostave pritužbe ovlaštena osoba dužna je
poduzeti potrebne mjere radi sprječavanja
- ukoliko poslodavac ne poduzme mjere, državni službeni/namještenik
ima pravo prekinuti rada dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da
je u daljnjem roku od 8 dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom

LAKE I TEŠKE POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

 Drž. Služ. Odgovaraju za povredu služ. Dužnosti ako poslove ne obavljaju savjesno,
stručno, na vrijeme, prema Ustavu, Zakonu i dr. propisima
 Ako je počinjeno djelo kazneno djelo a ujedno i povreda službene dužnosti, kaznena
odgovornost ne isključuje odg. Za povredu službene dužnosti
 Oslobođenje od kaznene odg. Ne mora biti i osl. od povrede sl. dužnosti

1. LAKE POVREDE SL. DUŽNOSTI

 Propisuju se Zakonom, uredbom Vlade i Pravilnikom o unutarnjem redu
1) Učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak
2) Neopravdano kašnjenje na posao više od sat vremena dnevno
3) Neopravdano prekoračenje vremena za dnevni odmor (stanku)
4) Napuštanje radnih prostorija bez odobrenja nadređenog
5) Neuredno čuvanje spisa, podataka, dokumenata
6) Neopravdan izostanak s posla 1 dan
7) neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku
od 24 sata bez opravdanih razloga,
8) ponašanje državnog službenika protivno Etičkom kodeksu državnih službenika,
koje ne nanosi štetu ugledu službe,
9) neizvršenje ili nepravovremeno izvršenje službene zadaće bez opravdanog razloga,
10) nesavjesno ili nemarno izvršenje službene zadaće ili izvršenje službene zadaće
protivno pravilima struke,
11) nepodnošenje pisanog prijedloga za pokretanje postupka zbog lake povrede
službene dužnosti, odnosno neobavještavanje čelnika tijela o teškoj povredi
službene dužnosti podređenog službenika
12) druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom, uredbom Vlade
ili pravilnikom čelnika tijela.

63
2. TEŠKE POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI
 Propisuju se Zakonom
1) neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza,
2) nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik
ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti,
3) davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili
time nastaju druge štetne posljedice,
4) zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u poslu
5) odbijanje izvršenja naloga, ako za to ne postoje opravdani razlozi,
6) neovlaštena posluga ili neodgovorno korištenje sredstava povjerenih za rad ili u vezi s
radom,
7) odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe,
8) zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na
korupciju,
9) povreda prava na zaštitu anonimnosti državnog službenika koji prijavi opravdanu
sumnju na korupciju,
10) ograničavanje ili uskraćivanje prava utvrđenih ovim Zakonom službeniku koji
odgovornim osobama ili nadležnim tijelima prijavi sumnju na korupciju ili
zlostavljanje tog službenika,
11) obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez
prethodnog odobrenja čelnika tijela,
12) uporaba krivotvorene isprave u cilju ostvarivanja prava u službi,
13) ponašanje suprotno Etičkom kodeksu državnih službenika, koje nanosi štetu ugledu
službe,
14) neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno,
15) tri puta izrečena kazna za lake povrede službene dužnosti počinjene u razdoblju od
dvije godine,
16) otuđenje te oštećenje ili uništenje imovine državnog tijela hotimično ili krajnjom
nepažnjom,
17) dolazak na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti ili
dovođenje pod utjecaj alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti za vrijeme radnog
vremena ili odbijanje testiranja na alkohol ili droge,
- smatra se da je pod utjecajem alkohola ako u krvi ima >0,5 g/kg
- alkohol se utvrđuje analizom krvi i urina, ili izdahnutog zraka
- droga analizom krvi, urina ili liječničkim pregledom
18) druge teške povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom.

KAZNE ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

a) Za lake:
1) Usmena opomena
2) Pisana opomena
3) Pisana opomena s upisom u osobni očevidnik
4) Novčana kazna do 10% plaće isplaćene u mjesecu kada je kazna izrečena
b) Za teške:
1) Novčana kazna na vrijeme 1-6 mjeseci u iznosu 10%-20% plaće

64
 2) Premještanje na drugo mjesto niže složenosti istog stupnja obrazovanja – samo
ako postoji slob. Mjesto u drž. Tijelu
3) Prestanak drž. službe – ako teška povreda ima obilježje korupcije i ako u roku
od 1 godine nakon teške povrede počini još jednu tešku povredu sl. dužnosti

 Ako mu je utvrđena odgovornost za tešku povredu ne može se promicati ni

napredovati u roku 2 godine od dana izvršnosti rješenja o odgovornosti
 obvezno mu se izriče kazna prestanka službe ako bude proglašen krivim za tešku
povredu službene dužnosti koja ima obilježje korupcije
 Zbroj novčanih kazni izrečenih u jednom mjesecu max 30% ukupne plaće
 kazna premještanja na drugo radno mjesto niže složenosti poslova istog stupnja
obrazovanja može se izreći samo ako postoji slobodno radno mjesto u drž. tijelu
 Kazne zbog povreda izvršava nadležna služba u tijelu u kojem je zaposlen

TIJELA ZA POKRETANJE I VOĐENJE POSTUPKA ZBOG POVREDA

1. Neposredno nadređeni podnosi prijedlog za pokretanje postupka zbog lake ili mora
obavijestiti čelnika o teškoj povredi u roku od 15 dana od saznanja za povredu
2. Zbog lake povrede – postupak pokreće čelnik zaključkom
Zbog teške povrede – predaje zahtjev za pokretanje postupka nadležnom
službeničkom sudu (Ustrojava Vlada)
3. Za lake povrede – odlučuje čelnik rješenjem
Za teške povrede – u 1. stupnju službenički sud, u 2. stupnju viši službenički sud
(Ustrojava Vlada)

POSTUPAK UTVRĐIVANJA ODGOVORNOSTI SL.ZA POVREDE

 Na postupak se primjenjuju odredbe ZUP-a
 Postupak je hitan, ne plaćaju se pristojbe, javan je, državni službenik Ima pravo na
branitelja koji je u tom postupku opunomoćenik, tijelo koje vodi postupak ako služ.
Traži mora omogućiti sudjelovanje sindikata čiji je predstavnik ( koji je onda jednak
branitelju)
 Kod teške povrede: mora se provesti usmena rasprava, službenik mora biti saslušan

UDALJENJE SLUŽBENIKA IZ SLUŽBE- rješenje o udaljenju (čelnik tijela donosi):

1) ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene
dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao
štetiti interesima službe
2) čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut
kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti zbog djela s
obilježjima korupcije,
3) smatra se da je udaljen iz službe državni službenik protiv kojeg je pokrenut istražni
postupak i određen pritvor, o čemu se donosi rješenje.

 Udaljenje iz službe u 1. i 2. slučaju traje do okončanja kaznenog postupka ili postupka

zbog teške povrede službene dužnosti, a u 3. slučaju do isteka pritvora.
 Protiv rješenja službenik izjavljuje žalbu u roku od 15 dana od dostave rješenja. Žalba
ne odgađa rješenje

65
  Službenički sud u roku od 15 dana mora odlučiti o žalbi i donijeti rješenje o žalbi
koje je izvršno danom dostave rješenja stranci

Prava državnih službenika za vrijeme udaljenja iz službe

 Dok je udaljen iz službe, služ. Pripada pravo na naknadu plaće od 60% odnosno 80%
ako uzdržava obitelj
 Punu plaću prima od dana kada se vrati u službu
 Tijelo je dužno vratiti službeniku obustavljeni dio plaće ako:
1) ako službenički sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe,
2) ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno postupak zbog
teške povrede službene dužnosti, osim zbog zastare vođenja postupka,
3) ako je u kaznenom postupku, odnosno postupku zbog teške povrede službene
dužnosti oslobođen od odgovornosti.

Odgovornost državnog službenika za štetu koju nanese državnom tijelu

 Državni službenik dužan je naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom
namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.
Štetom se smatra i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući fizičkim i pravnim
osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika.
 nastanak štete, njenu visinu i okolnosti utvrđuje čelnik rješenjem (o visini i načinu
naknade čelnik tijela i drž. služb. mogu zaključiti pisani sporazum
 Službenik i čelnik se mogu dogovoriti o plaćanju u obrocima
 Rok za naknadu štete mora biti dan nakon isplate plaće službeniku
 za naknadu štete se po zahtjevu služb. može dopustiti uspostava prijašnjeg stanja o
njegovom trošku (o tome se zaključuje pisani sporazum)
 ako je došlo do štete postupanjem po nalogu nadređenog služ. a službenik je
prethodno stavio pisano upozorenje nadređenom da bi izvršenjem mogla nastati šteta,
službenik se u cijelosti oslobađa odgovornosti za štetu

PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE

1. SPORAZUMOM – pisani sporazum čelnika i službenika
2. ISTEKOM ROKA – kod službe na određeno vrijeme
3. OTKAZOM – ako nije zadovoljio na probnom radu (rješenje i prest, službe otkazom)
ili ako pisanim putem sam zatraži otkaz
4. PO SILI ZAKONA:
a) Smrću
b) prava na invalidsku mirovinu
c) mirovina (65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža)
d) kad je osuđen na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora ili
djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo
e) kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce
f) ako ne položi državni ispit u propisanom roku
g) ako se sazna da nije ispunjavao uvjete za prijam u državnu službu ili da je u
vrijeme prijma u državnu službu postojala zapreka za prijam u državnu
službu
h) kad mu je izrečena kazna prestanka državne službe zbog teške povrede
službene dužnosti
66
 i) ako se kod premještaja ne javi na novu dužnost u utvrđenom roku
j) ako je ocijenjen ocjenom „ne zadovoljava“

5. NA DRUGI NAČIN PROPISAN ZAKONOM

IZVANREDNI OTKAZ
 čelnik tijela može drž. službeniku otkazati službu izvanrednim otkazom ako utvrdi
da je službenik počinio tešku povredu sl. dužnosti koja:
1) ima obilježja korupcije,
2) ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu za državno tijelo,
pravne osobe ili građane ili zaštitu javnog interesa,
3) dovodi u pitanje život i fizički integritet građana,
 Nije potrebno pisano upozorenje
4) dovodi u pitanje redovito izvršavanje poslova državnog tijela.

Prije izvanrednog otkaza potrebno je da:

 čelnik tijela ili nadređeni službenik pisanim putem upozori službenika na nepravilnosti
u radu i ostaviti mu rok od mjesec dana za otklanjanje nepravilnosti,
 ako službenik u ostavljenom roku ne otkloni nepravilnosti u radu, čelnik tijela ili
nadređeni službenik ponovno će ga pisanim putem upozoriti na nepravilnosti i ukazati
mu na mogućnost izvanrednog otkaza ako nepravilnosti ne otkloni u daljnjem roku od
mjesec dana.
 Ako službenik ni nakon drugog pisanog upozorenja povjerene poslove ne obavlja
sukladno odredbama Zakona o državnim službenicima, čelnik tijela otkazat će mu
službu izvanrednim otkazom.
 službenika će se udaljiti iz službe danom dostave rješenja o izvanrednom otkazu
 Službenik može izjaviti žalbu na rješenje o izvan. Otkazu Odboru za drž. Službenike
 Postupak po žalbi je hitan
 Odbor mora donijeti odluku u roku od 30 dana
 Državna služba prestaje danom izvršnosti rješenja o izvan. otkazu
 O prestanku državne službe donosi se rješenje u roku od 8 dana od nastupa okolnosti
koje su razlog za prestanak službe

67
 (5 pitanja)
3. SLUŽBENIČKA ETIKA

ETIKA – ponašanje u skladu s pravilima morala

ETIČKI KODEKS – dokument koji određuje pravila ponašanja drž. službenika i etička
načela kojih se trebaju pridržavati u radu

Objavljuje se:
- U NN
- Na mrežnoj stranici Vlade
- Na mrežnim str. Svih drž. Tijela
- Na oglasnoj ploči svih drž. Tijela

Etička i načela i pravila ponašanja državnih službenika možemo promatrati kroz tri odnosa a
to su:
a) ODNOS PREMA GRAĐANIMA
 ključna načela poštivanja integriteta i dostojanstvu obiju strana, odnosno
državnih službenika i građana
 državni službenici dužni su ponašati se profesionalno, s poštovanjem,
omogućiti građanima ostvarivanje njihovih prava, voditi računa da ne
diskriminiraju / povlašćuju građane
b) MEĐUSOBNI ODNOS DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
 Horizontalni (među kolegama); vertikalni (prema nadređenima)
 Uzajamno poštovanje, povjerenje, suradnja, pristojnost, odgovornost, strpljenje
 transparentnu razmjenu informacija
c) ODNOS PREMA SLUŽBI
 Paziti na osobni ugled, ugled službe, štititi povjerenje građana

Pritužbe na ponašanje državnih službenika

POVJERENIK ZA ETIKU
- Prima pritužbe građana na rad državnih službenika (i ako su anonimne)
- svako državno tijelo ima povjerenika za etiku kojeg imenuje čelnik tijela
- Pritužba se može podnijeti pisanim ili usmenim telefonom, elektroničkom poštom

68
POSTUPAK ODLUČIVANJA O OSNOVANOSTI PRITUŽBE:

Način ispitivanja osnovanosti pritužbe

Povjerenik za etiku
ispituje osnovanost
pritužbe, priprema
odgovor za podnositelja
pritužbe i dostavlja ga
čelniku tijela na uvid –
rok 30 dana od primitka
tužbe
Pribavljanje pisane izjave službenika na Ako povjerenik za
čije ponašanje se pritužba odnosi;
etiku utvrdi da su
pribavljanje izjava drugih službenika ako
imaju neposredna saznanja o događaju ili navodi u pritužbi
osnovani, čelniku
situaciji na koju se pritužbe odnosi;
tijela u svom IZVJEŠĆU
pribavljanje izvješća nadležnih tijela ako
prostoji sumnja u kazneno djelo; predlaže poduzimanje
druge radnje potrebne za utvrđivanje odgovarajućih
činjenjičnog stanja postupaka i radnji
Pribavljanje mišljenja ETIČKOG prema službeniku
POVJERENSTVA ako povjerenik za etiku zbog čijeg ponašanje
nije siguran predstavlja li ponašanje koje je podnesena pritužba
je predmet pritužbe povredu etičkog
kodeksa

Ako podnositelj pritužbe
nije zadovoljan
dobivenim odgovorom,
ima pravo podnijeti
pritužbu Etičkom
povjerenstvu – rok 30
dana od dana isteka roka
za davanje odgovora na
pritužbu ili 30 dana od
dana primitka odgovora
na pritužbu
Čelnik državnog tijela
dužan je dati odgovor
podnositelju pritužbe te
ga izvjestiti o poduzetim
radnjama – rok 60 dana
od dana zaprimanja
pritužbe
Na temelju izvješća
povjerenika za etiku,
čelnik tijela može, ovisno
o vrsti povrede Etičkog
kodeksa:
- pokrenuti postupak
zbog povrede službene
dužnosti
- pisanim putem upozoriti
državnog službenika da se
mora pridržavati odredbi
Etičkog kodeksa te da je u
danim okolnostima
postupio neetično

Pritužbe na neetično ponašanje povjerenika za etiku

1. Državno tijelo prosljeđuje pritužbu Etičkom povjerenstvo – rok 15 dana od dana primitka
pritužbe
2. Etičko povjerenstvo: dostavlja odgovor na pritužbu podnositelju (o tome se izvješćuje
čelnika državnog tijela) – rok 60 dana od primitka pritužbe
3. Čelnik tijela odlučuje na temelju izvješća Etičkog povjerenstva, ako utvrdi da je došlo do
povrede Etičkog kodeksa, može:
a) pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti
b) pisanim putem upozoriti povjerenika za etiku da je postupio neetično i da se treba
pridržavati Etičkog kodeksa

Pritužbe na neetično ponašanje čelnika državnog tijela (sa statusom drž. službenika a ne
dužnosnika)
1. državno tijelo prosljeđuje pritužbu E. povjerenstvu – 15 dana od primitka pritužbe

69
 2. Etičko povjerenstvo dostavlja odgovor podnositelju pritužbe i izvješćuje o tome Vladi
RH – 60 dana od primitka pritužbe
ETIČKO POVJERENSTVO – neovisno tijelo
 prati primjenu Etičkog kodeksa i promiče etička načela u državnoj službi
 daje mišljenja o sadržaju i načinu primjene etičkog kodeksa
- Imenuje ga Vlada; mandat 4 godine
- Sjedište mu je u Ministarstvu pravosuđa i uprave
- Ima 6 članova:
 3 državna službenika
 2 iz redova sindikata
 1 iz nevladinih udruga
o članovi povjerenstva između sebe biraju predsjednika

SUKOB INTERESA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Zabrane koje ima državni službenik kako bi se spriječio sukob interesa:

Zabrana otvaranja obrta ili u području djelatnosti u kojem je zaposlen kao državni
osnivanja obrata, trgovačkog službenik, odnosno u području djelatnosti koje je povezano s
društva ili druge pravne osobe poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen

Državni službenik u svoje radno vrijeme ne smije poticati

Zabrana poticanja na političko ostale službenike da se uključe u rad neke političke
organiziranje organizacije, stranke i sl.

bračni/izvanbračni drug, dijete ili roditelj

Zabrana donošenja odluka
koje utječu na financisjki ili
drugi interes sljedećih osoba:
fizičke ili pravne osobe u kojima je unatrag 2 godine ostvario službene ili poslovne
kontakte
fizičke/pravne osobe koje su financirale njegovu izbornu kampanju zadnjih 5 godina
pravna osoba u kojpj se misli zaposliti/ili u kojima je upravitelj ili član odbora
fizičke/pravne osobe u kojima je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj
fizičke/pravne osobe s kojima je u sporu ili im je dužnik bilo drž službeinik ili njegov
bračni drug, dijete ili roditelj

Državni službenik ne smije biti član upravnog ili

nadzornog tijela trgovačkog društva ako nad njim tijelo
u kojem je zaposlen obavlja nadzor
U okviru obavljanja službenih dužnosti, ne smije
provoditi nadzor nad trgovačkim društvom ili ddrugom
pravnom osobom u čijem radu sudjeluje

Zakon o državnim službenicima je uredio situacije kada je državnom službeniku dopušteno

obavljati dodatni posao, a da to ne predstavlja sukob interesa, to su:
1. izvan redovitog radnog vremena i uz prethodnu suglasnost čelnika tijela

70
 2. obavljanje poslova ili usluga za pravnu ili fizičku osobu nad kojom državnom tijelu u
kojem je službenik zaposlen ne obavlja nadzor
3. ako ti poslovi ili usluge nisu zabranjeni zakonom, ne predstavljaju sukob interesa, nisu
prepreka za redovite zadatke i ne štete ugledu državne službe
4. Odobrenje čelnika nije potrebno za: objavu stručnih članaka, objavu drugih autorskih
publikacija; državne povremenih predavanja na stručnim skupovima/savjetovanjima
5. Čelnik donosi RJEŠENJE O ODOBRENJU DODATNOG POSLA

Državni službenik mora prijaviti pisanim putem sljedeće situacije :

a) Financijski interes koji ima on, bračni drug, dijete, roditelj u odlukama tijela u kojem
radi
b) Ako fizičke / pravne osobe kod kojih je radio unatrag 2 godine prije zapošljavanja u
drž. Služb. Obavljaju upravne poslove sa tijelom u kojem radi
c) Ako je u vlasništvu dionica, obveznica ili fin. Interesa trg. Društva prema kojem tijelo
u kojem radi ima upravne poslove
d) Ako bračni drug, dijete, roditelj obavlja najvišu dužnost u nekoj političkoj stranci,
strukovnom udruženju, trg. društvu ili pravnoj osobi, a ta pravna osoba je u
poslovnom odnosu s drž. tijelom u kojem on preuzima dužnost ili nad njim obavlja
nadzor

POSTUPAK PRIJAVE SUKOBA INTERESA

 Službenik pisanim putem prijavljuje nadređenom službeniku mogući sukob interesa
 Nadređeni službenik ispituje okolnosti i obavještava čelnika tijela
 Čelnik odnosi odluku o izuzimanju službenika od određenih poslova ako utvrdi
mogućnost sukoba interesa (ovo se unosi u osobni očevidnik službenika)

71
 LOKALNA
1. SUSTAV LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE (10
pitanja)
 Lokalna i područna samouprava regulirana je:
- čl. 4 Ustava RH i
- Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi (Povelja) (ratificiralo 44/47 država VEU)
 međunarodni ugovor, u RH se primjenjuje od 1. listopada 2008.
 multilateralni pravni dokument koji detaljno definira i štiti načela lokalne
samouprave (načela Povelje nalaze se u Preambuli Povelje)

 Načela koje proklamira Povelja

1. Načelo demokratičnosti
- Ovo načelo traži postojanje na lokalnoj razini, demokratski izabranih i oblikovanih tijela
odlučivanja

2. Načelo decentralizacije i samostalnosti

- Zahtjeva se visoka razina autonomije u odnosu na središnju vlast, u smislu da se lokalnoj
vlasti jamči politička, upravna i financijska neovisnost
- predstavnici u tijelima lokalne samouprave mogu samostalno i neovisno obavljati svoje
dužnosti te zakonito i pravilno obnašati te dužnosti

3. Načelo supsidijarnosti – TEMELJNO NAČELO POVELJE

- ovlasti i dužnosti lokalnih jedinica su određene ustavom i zakonom, a lokalna jedinica ima
slobodu pokrenuti inicijativu o svakom pitanju.
- ovo načelo zahtijeva da se javni poslovi povjere lokalnoj razini vlasti i da lokalne vlasti
moraju imati određenu samostalnost u obavljanju tih poslova jer su oni najbliži građanima
- supsidijarnost znači da odlučivanje o zajedničkim pitanjima mora biti preneseno na najniži
mogući stupanj, dok središnja vlast ima ulogu nadopune političkog djelovanja.

4. Načelo razmjernosti (proporcionalnosti)

- predviđena je kontrola akata jedinica lokalne samouprave putem upravnog nadzora koji ima
svrhu zaštititi načela ustavnosti i zakonitosti (nadzor nad svrsishodnošću)

5. Načelo financijske samostalnosti i ujednačenosti

- pravo na svoje odgovarajuće prihode
- povelja prihvaća načelo financijske samostalnosti lokalnih jedinica, zaštite financijski
slabijih lokalnih jedinica te pristup lokalnih jedinica nacionalnom tržištu kapitala

6. Načelo slobode udruživanja

- lokalne zajednice mogu se udruživati radi poslova ili ciljeva zajedničkog interesa

71
 Temelji propisi za uređenje ustrojstva JLRS
1. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi – određuju se vrste JLRS, sadržajno
uređuje njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nada njihovim
aktima (izuzev Grada Zagreba)
2. Zakon o Gradu Zagrebu – položaj, djelokrug i ustrojstvo Grada Zagreba, kao glavnog grada
RH
3. Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH - Uređuje se područno ustrojstvo RH,
područja svih županija, gradova i općina u RH, njihovi nazivi i sjedišta, granice općina i
gradova

 Način utvrđivanja područja i granica jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

 RH ima 20 županija + Grad Zagreb
 u sastavu svake županije su gradovi i općine koji joj teritorijalno pripadaju
 Zakonom o područjima županija, gradova i općina utvrđuje se i područje Grada Zagreba
 granice između općina/gradova predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina

Način utvrđivanja granica:

A. SPORAZUMNO
 odluku donosi predstavničko tijelo jedinice natpolovičnom većinom glasova svih članova, a
na prijedlog izvršnog tijela jedinice nakon pribavljenog mišljenja građana s tog područja
 nakon donesene odluke izvršna tijela sklapaju sporazum u kojem se granice opisuju
tekstualno. Sporazum se dostavlja Središnjem tijelu državne uprave za poslove lokalne
samouprave, Državnoj geodetskoj upravi i Državnom zavodu za statistiku radi potrebnih
izmjena.

B. ODLUKOM POVJERENSTVA VLADE RH ZA GRANICE JEDINICA LOKALNE

SAMOUPRAVE
 ako se jedinice ne usklade sporazumno ili ako jedna jedinica traži promjenu granica zbog
gospodarskih, prometnih ili drugih razloga tada o granicama odlučuje Povjerenstvo VLADE
po pribavljenom mišljenju građana
 protiv odluke Povjerenstva može se podnijeti PRIGOVOR Vladi RH u roku od 30 dana od
dostave odluke.

Način promjene granicama

A. Promjena područne pripadnosti (izdvajanje naselja iz jedne i pripadanje drugoj jedinici)
 predlažu predstavnička tijela ili
 1/3 građana
B. Promjena sjedišta ili osnivanje nove jedinice lokalne samouprave
 predlažu predstavnička tijela jedinica
 1/3 građana s tog područja
C. dobrovoljno spajanje (dvije samouprave koje međusobno graniče)
72
  predlagatelji moraju pribaviti :
a) mišljenje građana
b) očitovanje županijske skupštine c) suglasnost Vlade

Predlagatelji svake navedene područne promjene dužni su pribaviti:

a) mišljenje građana s područja na koje se odnosi promjena
b) očitovanje županijske skupštine na čijem se području nalazi JLS na koji se promjena nalazi
c) prethodnu suglasnost Vlade RH na predloženu područnu promjenu

 GRB I ZASTAVA JLRS

 uređuju se STATUTOM, a mogu i statutarnom odlukom (uz odobrenje Središnjeg tijela
državne uprave za JLRS)
 grb se sastoji od štita i sadržaja unutar njega
 mora biti heraldički ispravan
 ne smije sadržavati simbole koji su u suprotnosti s Ustavom RH i drugim propisima
 grb i zastava JLRS mogu upotrebljavati pravne osobe u svrhu promicanja interesa
općine/grada/županije uz odobrenje izvršne vlasti na temelju općeg akta kojeg je donijelo
predstavničko tijelo

 Postupak odobrenja grba i zastave:

1. Čelnik Središnjeg tijela lokalnu i područni (regionalnu) samoupravu donosi Pravilnik o
utvrđivanju grba i zastave
2. Središnje tijelo lokalne za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donosi Rješenje o
odobrenju grba i zastave, a protiv istog nije dopuštena žalba, samo pokretanje Upravnog spora
pred nadležnim Upravnim sudom
3. Jedan primjer odobrenja grba i zastave čuva se u Hrvatskom državnom arhivu

 Državna priznanja: dodjeljuje predstavničko tijelo (počasne osobe/počasni građanin)

 JLRS mogu dobiti priznanja – dodjeljuje VLADA RH

SURADNJA OPĆINA, GRADOVA I ŽUPANIJA: U HRVATSKOJ I DRUGIM DRŽAVAMA

 osnivanje udruga – udruživanje
 nacionalna udruga općina, gradova, županija – udruživanje
 nacionalni savez JLRS
 aktom o osnivanju i statutom udruge – uređuju se pitanja ustrojstva, djelokruga i načina
financiranja
SURADNJA S JLRS DRUGIH DRŽAVA
 predstavnička tijela donose Odluku o uspostavljanju međunarodne suradnje
 Odluku predstavničko tijelo dostavlja Središnjem tijelu za JLRS na hrvatskom jeziku i jeziku
države s kojom sklapa suradnju

73
  Središnje tijelo za JLRS obavlja nadzor nad zakonitošću, ako Odluka nije zakonita, predlaže
Vladi ukidanje Odluke (rok 8 dana). Vlada u roku od 30 dana Odlukom može ukinuti i protiv
Odluke Vlade JLRS mogu podnijeti Ustavnu tužbu
 Sporazum o suradnji se objavljuje u službenom glasilu jedinica

VRSTE, OBILJEŽJA I DJELOKRUG JLRS

1. OPĆINE I GRADOVI
 jedinice lokalne samouprave
 pravne osobe koje se osnivaju zakonom i imaju svoj statut
 Općina – za više naseljenih mjesta koje čine prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu
 Grad – mjesto sjedišta županije te mjesto s više od 10.000 stanovnika, a djeluje kao urbana,
povijesna, prirodna, gospodarska i društvena cjelina
 Veliki gradovi – gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i zdravstvena
središta i imaju više od 35.000 stanovnika

STATUTOM JLRS UREĐUJU SE: samoupravni djelokrug i obilježja JLRS, javna priznanja
pojedine jedinice, ustrojstvo, ovlasti i način rada njezinih tijela, način na koji pojedina JLRS
obavlja svoje poslove, oblici konzultiranja građana, provedba referenduma u pogledu pitanja i
djelokruga JLRS, mjesna nadležnost, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje JLRS, ostala
pitanja.

 Poslovi općina i gradova:

 uređenje naselja i stanovanje
 prostorno i urbanističko planiranje
 komunalno gospodarstvo
 briga o djeci
 socijalna skrb
 primarna zdravstvena zaštita
 odgoj i osnovno obrazovanje
 kultura, tjelesna kultura i šport
 zaštita potrošača
 zaštita prirodnog okoliša
 protupožarna i civilna zaštita
 promet na svom području

 Poslovi velikih gradova i sjedišta županija

- isto kao i poslovi općina i gradova
+ održavanje javnih cesta
+ izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola

74
 + izdavanje drugih akata za gradnju i provedbu dokumenata prostornog uređenja

2. ŽUPANIJE
- jedinice područne (regionalne) samouprave
- pravne osobe koje se osnivaju zakonom i imaju svoj statutarnom
- čine prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu
 Poslovi:
- obrazovanje
- zdravstvo
- prostorno i urbanističko planiranje
- gospodarski razvoj
- promet i prometna infrastruktura
+ održavanje javnih cesta
- planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
+ izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola
- izdavanje drugih akata za gradnju i dok. Prostornog uređenja za područje županije izvan područja
velikih gradova

 prijenos poslova između jedinica

 Poslovi jedinica lokalne samouprave mogu se prenijeti na županiju. Odluku donosi
predstavničko tijelo lokalne samouprave u skladu sa svojim statutom i statutom županije.
 jedinica lokalne samouprave može preuzeti dio poslova županije. Predstavničko tijelo zatražit
će od županijske skupštine da joj povjeri neke poslove. Potrebna je suglasnost tijela državne
uprave za poslove JLRS. Jedinica lokalne samouprave mora osigurati prihode za obavljanje
tih poslova
 JLRS mogu obavljati pojedine poslove državne uprave; troškovi se podmiruju iz državnog
proračuna; zakon kojim se uređuje državna uprava određuje koji su to poslovi.

 imovina JRLS
 sve pokretne i nepokretne stvari i imovinske prava koja pripadaju JLRS čine njezinu imovinu

 Prihodi JLRS
1) Općinski/gradski/županijski porezi, prirezi, naknade, doprinosi, pristojbe
2) prihodi od stvari u njezinu vlasništvu i imovinska prava
3) prihodi od TD i pravnih osoba i njihovu vlasništvu
4) prihodi od naknada za koncesiju
5) novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje
6) udio u zajedničkom porezu
7) sredstva pomoći RH iz državnog proračuna

75
Proračun JLRS
 akt kojeg donosi predstavničko tijelo jedinice, a sadrži plan za proračunsku godinu i
projekciju za slijedeće dvije godine u kojima se procjenjuju prihodi/primici i rashodi/izdaci
JLRS i njezinih proračunskih korisnika
 ako predstavničko tijelo prije početka proračunske godine ne donese proračun, donosi se

ODLUKA O PRIVREMENOM FINANCIRANJU

 ako pred. tijelo ne donese proračun, na osnovi odluke, nastavljaju se financijski planovi,
funkcije i programi tijela u visini koja je nužna za njihovo obavljanje i izvršavanje
 Odluku donosi predstavničko tijelo jedinice i može trajati najduže za prva tri mjeseca
proračunske godine

 Način donošenja proračuna

1. Izvršno tijelo jedinice predlaže proračun predstavničkom tijelu do 15. studenog tekuće
godine
3. Svi amandmani predst. tijela ne smiju mijenjati manjak/višak utvrđen u prijedlogu
4. Ako se povećaju rashodi trebaju se za isti iznos smanjiti drugi rashodi unutar istog izvora
financiranja
5. Pred. tijelo donosi proračun do kraja tekuće godine, a primjenjuje se od 1. siječnja
6. Izvršno tijelo dostavlja proračun, Odluku o izvršenju, izmjene i dopune proračuna
Ministarstva financija u roku od 15. dana od dana stupanja na snagu

 POLOŽAJ I DJELOKRUG GRADA ZAGREBA

 glavni grad RH
 ima položaj županije, ali spada pod jedinice lokalne samouprave
 položaj, djelokrug i ustrojstvo uređeni su Zakonom o Gradu Zagrebu
 Statutom je utvrđeno:
a) samoupravni djelokrug,
b) obilježja
c) javna priznanja
d) ustrojstvo
e) ovlasti i način rada tijela grada
f) oblici neposrednog odlučivanja građana
g) suradnja s drugom JLRS
 obavlja poslove samoupravnog djelokruga grada i županije (ima status grada i županije)
 nadležna upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslove državne uprave koji su povjereni
gradu
 za koordinaciju je zadužen KOORDINATOR POSLOVA DRŽ. UPRAVE ZA GRAD
ZAGREB

76
 Tijela Grada Zagreba
A) GRADSKA SKUPŠTINA
- predstavničko tijelo građana Grada Zagreba
- ima 47 zastupnika
- uređuje se Poslovnikom
- ima predsjednika i potpredsjednika (broj se utvrđuje statutom)

B) GRADONAČELNIK
- izvršno tijelo Grada Zagreba
- predstavlja i zastupa Grad
- nositelj izvršnih poslova
- odgovara za zakonito i pravilno obavljanje povjerenih poslova državne uprave
- posao obavlja profesionalno ili volonterski

C) UPRAVNA TIJELA
- obavljaju poslove iz djelokruga grada
- gradski uredi, zavodi, službe, javne ustanove
- obavljaju poslove državne uprave
- odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela donosi skupština

 Upravne odjele vode Pročelnici

- Poslove iz samoupravnog djelokruga Grada – odgovaraju gradonačelniku – imenuje ih
gradonačelnik na temelju javnog natječaja
- poslove državne uprave prenesene na gradonačelnik – na temelju javnog natječaja
imenuje ih gradonačelnik uz suglasnost čelnika tijela državne uprave i odgovaraju
gradonačelniku koji u tom slučaju ima ovlasti čelnika tijela državne uprave (Prema
Zakonu o sustavu državne uprave)
- imenuje se na vrijeme od 4 godine

 Koordinator poslova državne uprave za Grad Zagreb

- koordinira suradnju upravnih tijela Grada s nadležnim tijelima državne uprave zbog
obavljanja povjerenih poslova
- određuje ga gradonačelniku
- a bira ga između pročelnika upravnih tijela koji obavljaju samo poslove državne uprave

MJESNA SAMOUPRAVA GRADA ZAGREBA

- gradske četvrti i mjesni odbori
- osnivaju se prema Statutu Grada Zagreba
- djelokrug, ovlasti i tijela četvrti i odbora uređuju se Statutom

77
 2. TIJELA JLRS (13 pitanja)
- Tijela JLRS biraju građani na lokalnim izborima

Tijela JLRS su:

A) PREDSTAVNIČKA
1. Općinsko vijeće
2. Gradsko vijeće
3. Županijska skupština
B) IZVRŠNA
1. Općinski načelnik (općina)
2. Gradonačelnik (grad)
3 Župan (županija)

A) PREDSTAVNIČKA TIJELA
 Poslovi:
1. donose statut
2. donose odluke i druge opće akte (Pravilnik, proračun)
3. osnivaju radna tijela, biraju i razrješuju članove tih tijela
4. uređuju ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela
5. osnivaju javne ustanove i dr. Pravne osobe od interesa za jedinicu

 Broj članova predstavničkog tijela određuje se prema broju stanovnika

- Gradovi/županije s više od 300.000 – 47 vijećnika
- općine do 1.000 stanovnika – 7 članova
- grad/županije 200.000 – 300.000 stanovnika – 41 vijećnika

- Način rada pred. tijela uređuje se Poslovnikom kojeg donosi – VEĆINOM GLASOVA
SVIH ČLANOVA
- odluke se donose – većinom glasova ako je nazočna većina članova
- statut, proračun, god. izvješće donosi – većinom glasova svih članova
- predstavničko tijelo radi u sjednicama koje su javne te je javno i glasovanje
- ima predsjednika i 2 potpredsjednika (biraju se većinom glasova svih članova)
- predsjednik:
- saziva sjednice, najmanje jedom u 3 mjeseca
- dužan je sazvati sjednicu na zahtjev 1/3 članova u roku 15 dana
- ako je on ne sazove, sazvat će je predstavništvo izvrše vlasti u roku 8 dana
- ako se sazivanje sjednice ne provede na opisan način, sjednica je NEZAKONITA, a akti
NIŠTETNI.
- Osniva odbore i druga radna tijela (Komisija za financije i proračun, Komisija za
pravna pitanja, mandatna komisija, Komisija za izbor i imenovanje)
- Članovi predstavničkog tijela moraju izvršnim tijelima postavljati pitanja o njihovom radu
78
 - Članovi pred. tijela NEMAJU OBVEZUJUĆI MANDAT i NISU OPOZIVI (mogu
glasovati suprotno većini glasova pred. tijela političke stranke na čijoj su listi izabrani)
- Imaju MATERIJALNI IMUNITET, ne mogu kazneno odgovarati zbog iznošenja
mišljenja na sjednicama
- Mandat im miruje ako prihvate obnašanje druge nespojive dužnosti (izvršna vlast,
sudbena, pravosuđe, inspektorat, agencije) – tada ga mijenja zamjenik
- Dužnost obavljaju časno i ne primaju plaću (samo NAKNADU Odlukom predstavničkog
tijela)
 Neto godišnje 4.000-16.000 kn (ovisno o broju stanovnika u JLRS)
IZVRŠNA VLAST
 Poslovi:
1) Zastupaju i predstavljaju jedinicu, obavljaju izvršne poslove
2) Pripremaju prijedloge općih akata
3) Izvršavaju i osiguravaju izvršavanje općih akata pred. tijela
4) Usmjeravaju djelovanje i nadziru rad upravnih jedinica
5) Upravljaju nekretninama i pokretninama te prihodima i rashodima
6) Odlučuju o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina
7) Imenuju i razrješuju predstavnika JLRS u tijelima javnih ustanova, TD i drugih pravnih
osoba čiji su osnivači

 Izvršna tijela biraju se na neposrednim izborima

 Mogu imati zamjenika iz reda nac. Manjina – tada se broj zamjenika povećava za jedan
 Izvršna tijela podnose pred. tijelima polugodišnja izvješća o svom radu
 Mogu obustaviti akt pred. tijela ako smatraju da je nezakonit (u roku 8 dana)
 Izvršna tijela moraju obavijestiti predsjednika pred. tijela ako su onemogućeni u
obavljanju svojih dužnosti
 Dužnost obavljaju profesionalno ili volonterski
 Ako je iz bilo kojeg zakonskog razloga mandat gradonačelnika ili župana prestao NAKON
isteka 2 godine mandata, zamjenik koji je izabran na neposrednim izborima obnaša
njegovu dužnost do kraja mandata
 Ako PRIJE ISTEKA 2 godine mandata prestane mandat gradonačelniku ili županu,
raspisuju se prijevremeni izbori, a do provedbe, dužnost obavlja zamjenik; ako je i njemu
istekao mandat onda POVJERENIK VLADE RH
 Izvršna vlast i njihovi zamjenici mogu se opozvati putem referenduma za opoziv
 Referendum se ne smije raspisati:
 Prije isteka 6 mj. Od održanih izbora
 prije isteka 6 mj. Od ranije održanog referenduma za opoziv
 u godini u kojoj se održavaju redoviti izbori za izvršnu vlast

79
  može ga predložiti:
 20% ukupnog broja birača te jedinice (pred. tijelo raspisat će referendum
temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi i Zakona o raspisivanju
referenduma)
 2/3 članova predstavničkog tijela te jedinice (odluku o raspisivanju, predstavničko
će tijelo donijeti 2/3 većinom svih članova)

Odluka o opozivu donosi se:

- ako se za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali na referendumu
- ako ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača te jedinice
- Ide se na prijevremene izbore – Do tada dužnost obavlja Povjerenik Vlade RH.

IZBOR I MANDAT TIJELA JLRS

- Vlada RH raspisuje izbore za članove predstavničkih tijela JLRS te za općinske
načelnike, gradonačelnike i župane i njihove zamjenike
- Odluku dostavlja Državnom izbornom povjerenstvu
- Pravo birati (aktivno pravo) imaju svi hrv. državljani s 18 godina života koji imaju
prebivalište na području jedinice koja provodi izbore
- Članove pred. tijela imaju pravo birati i državljani EU u skladu s posebnim zakonom
- Pravo biti biran (pasivno pravo) imaju birači koji na dan raspisivanja izbora imaju
prijavljeno prebivalište na području jedinice koja provodi izbore.
- Za pred. tijelo mogu biti birani i državljani EU u skladu s posebnim zakonom

 Održavanje izbora
 Redoviti izbori – Istodobno, treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine.
 Prijevremeni izbori
o Za članove predstavničkih tijela JLRS kojima je mandat prestao zbog raspuštanja,
odnosno za izvršna tijela (u slučajevima propisanim zakonom kojim se uređuje
sustav JLRS), održavaju se u roku od 90 dana od dana raspuštanja predstavničkog
tijela, odnosno prestanka mandata izvršnog tijela
o ako je istovremeno raspušteno predstavničko i razriješeno izvršno tijelo - 90 dana
o prestanak mandata zamjenika iz redova nac. manjina – 90 dana
o ne održavaju se u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori

 Trajanje mandata
A) Za predstavnička tijela
 Mandat članova izabranih na redovnim izborima počinje danom konstituiranja pred. tijela
(IZBOROM PREDSJEDNIKA NA PRVOJ SJEDNICI na kojoj je nazočna većina članova)
 traje do stupanja na snagu Odluke Vlade o raspisivanju izbora ili o raspuštanju pred tijela

80
  mandat članova izabranih na prijevremenim izborima počinje danom konstituiranja pred.
tijela i traje do isteka tekućeg mandata pred. tijela izabranih na redovnim izborima
B) Za izvršno tijelo
 na redovnim ili izvanrednim izborima počinje prvog radnog dana od objave konačnih
rezultata izbora, a traje do prvog radnog dana nakon objave rezultata izbora za novo izvršno
tijelo

TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA

A) Državno izborno povjerenstvo RH (DIP)
- imenuje ŽIP i IP grada Zagreba
- brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora, nadzire rad ŽIP, GIP, OIP i BO, propisuje i
objavljuje obrasce za rad i izbor povjerenstva, nadzire financiranje izborne promidžbe
B) Izborno povjerenstvo Grada Zagreba
C) Županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva (ŽIP Imenuje GIP, OIP)
- brinu o zakonitosti izbora, nadziru rad povjerenstva, objavljuju kandidacijske liste,
ovjeravaju očitovanje kandidata, nadziru pravilnost izb. Promidžbe, objavljuju rezultate
izbora, utvrđuju zastupljenost nac. manjina, objavljuju rezultate po biračkim mjestima,
obavljaju poslove fin. promidžbe
 IP Grada Zagreba, GIP i OIP – određuju i biračka mjesta na svom području, nadziru rad
biračkih mjesta
D) Birački odbori
- uređuju biračka mjesta, provode glasovanje, utvrđuju identitet birača, brinu i pravilnosti i
trajnosti glasovanja, objašnjava način glasovanja biraču, osiguravaju biračko pravo
biračima koji ne mogu doći ili imaju tjelesnu manu, zatvaraju birališta, utvrđuju glasove,
sastavljaju zapisnik

 Postupak kandidiranja
- KANDIDIRANJE - postupak predlaganja kandidacijskih lista od strane ovlaštenih
predlagatelja
- ovlašteni predlagatelji su političke stranke i birači
- zabranu kandidiranja imaju: policijski službenici, djelatne vojne osobe, službenici i
namještenici oružanih snaga, osobe koje su za kazneno djelo osuđene na kaznu zatvora od
6 mjeseci
- nitko se ne može istodobno kandidirati za načelnika, gradonačelnika i župana

 Predlaganje od strane birača

- prikupljaju zakonom propisan broj birača
- za kandidacijske liste (za pred. tijela)
- jedinice sa > 500.000 stanovnika više od 2.500 potpisa

81
 - jedinice sa < 350 stanovnika do 35 potpisa
- za liste kandidata (izvršna tijela)
- jedinice sa >500.000 stanovnika više od 5000 potpisa
- jedinice sa <350 stanovnika do 35 potpisa

 Predlaganje od strane političkih stranaka

- nemaju obvezu skupljati potpise za kandidacijske liste (pred. tijela)
- za liste kandidata (izvršna tijela)
- jedinice sa >500.000 stanovnika preko 5.000 potpisa
- jedinice sa <350 stanovnika do 35 potpisa

 Način podnošenja, rokovi, pravovaljanost kandidacijskih lista i kandidatura

- Kandidacijske liste i kandidature se podnose se na obrascima čiji sadržaj i oblik propisuje
DIP obveznim uputama
- Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura dostavljaju se nadležnom IP u roku od 14
dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora
- Nadležno IP utvrđuje pravovaljanost kandidacijski lista i kandidatura, prihvaća iste te
objavljuje zbirne liste
- Liste imaju nositelja svake liste , a zbirna lista ide prema abecednom redu političkih
stranaka
- Liste sadržavaju imena i prezimena svih kandidata
- Pravovaljane kandidacijske liste i zbirne liste kandidata u roku od 48 sati od isteka roka
za kandidiranje, nadležna IP objavljuju u:
- lokalnim sredstvima javnog priopćenja i tisku
- na oglasnoj ploči
- na internetskim stranicama
- najkasnije 48 sati nakon što je kandidacijska lista za predstavničko tijelo objavljena od
strane nadležnog IP, političke stranke te grupa birača koja je dostavila prijedlog liste,
mogu odustati od te liste sukladno statutu političke stranke, odnosno sukladno odluci o
odustajanju koju u ime grupe građana donosi nositelj liste

 Pravila izborna promidžbe

- Izborna promidžba je skup radnji koje poduzimaju sudionici u svrhu javnog predstavljanja
i obrazlaganja izbornog programa biračima
- počinje objavom zbirnih listi
- prestaje 24 sata prije održavanja izbora jer tada započinje IZBORNA ŠUTNJA
- izborna šutnja završava na dan održavanja izbora u 19 sati
- za vrijeme izborne šutnje zabranjuje se predstavljanje programa, davanje intervjua,
navođenje izjava

82
  zaštita izbornog prava
- ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud rješavajući izborne sporove koji nisu u
djelokrugu sudova i odlučujući o žalbama na rješenje nadležnog IP

Pravna sredstva
A) PRIGOVOR
- zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili izbora članova predstavničkih i izvršnih
tijela
- mogu ga podnijeti:
o političke stranke
o kandidati
o najmanje 100 birača
o najmanje 5% birača jedinice
o nositelj kandidacijske liste birača (samo za izbor predstavničkog tijela)
- podnosi se DIP-u (županije i Grad Zagreb) i ŽIP-u (gradovi i općine)
- DIO i ŽIP su dužni u roku od 48 sati donijeti Rješenje o prigovoru
- odluka:
o rješenjem će se odbiti prigovor kao neosnovan
o rješenjem će se poništiti radnje – za koje se utvrdi da su zbog nepravilnosti bitno
utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, te odrediti da u određenom roku te
radnje ponove
o rješenjem će se poništiti izbori i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti – ako
ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili su se nepravilnosti odnosile
na postupak glasovanja te su bitno utjecale tj mogle utjecati na rezultat izbora
- Prigovor ne odgađa obavljanje izbornih radnji

B) ŽALBA
 ako je prigovor pobijan, u roku od 48 sati podnosi se žalba Ustavnom sudu putem nadležnog
IP
 Ustavni sud odlučuje u roku od 48 sati od njezina primitka
 Žalba ne odgađa obavljanje izbornih radnji

 Promatrači
 promatrači političkih stranaka, birača, nevladinih udruga, strani promatrači
 političke stranke i grupe građana mogu podnijeti zahtjev za promatranje od dana objave
zbirnih lista
 zahtjev za promatranje – dostavljaju se nadležnom IP 5 dana prije održavanja

83
 Troškovi provođenja izbora:
- Svaka jedinica osigurava sredstva u proračunu
- Sredstva za rad DIP osiguravaju se u državnom proračunu
- Sredstvima raspolaže izborno povjerenstvo i mora u roku od 30 dana od rezultata objaviti
izvješće o troškovima

 Izbor članova i konstituiranje tijela

1. PRESTAVNIČKA TIJELA
- Na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem
- Cijelo područje čini 1 izbornu jedinicu
- Broj članova pred. tijela je neparan
- Pravo sudjelovanja u diobi mjesta – liste koje dobiju najmanje 5% (izborni prag) važećih
glasova
- Konstituirano je izborom predsjednika na prvoj sjednici
- Konstituirajuću sjednicu saziva pročelnik upravnog odjela za poslove tijela ili čelnik tijela
drž. uprave za JLRS u roku od 30 dana od rezultata izbora
o Ako se tijelo ne konstituira, sazivač može sazvati sjednicu još dva puta u
razmacima po 30 dana, ako ni tada, raspisuju se novi izbori

- Mirovanje mandata:
o Može trajati samo jedan put
o Ako član prihvati obnašanje nespojive dužnosti (na stranici 64.)
o Ako član pred. tijela postane zamjenik tijela izvršne vlasti
o Stavi svoj mandat u mirovanje zbog osobnih razloga
o član predstavničkog tijela mora o nespojivoj dužnosti obavijestiti upravno tijelo
jedinice nadležnost za poslove predstavničkog tijela, a ako ne dostavi takvu
obavijest mandat mu miruje po sili zakona

- Prestanaka mandata
1. Istekom
2. Danom dostave pisane ostavke
3. Pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti
4. Pravomoćnosti sudske odluke o kazni zatvora od 6 mj
5. Danom odjave prebivališta
6. Danom prestanka hrv. Državljanstva
7. Danom odluke o razrješenju od dužnosti
8. Danom odluke o raspuštaju pred. tijela
9. Smrću
- Svi članovi pred. tijela imaju svoje zamjenike
84
 2. IZVRŠNA TIJELA
- Biraju se većinskim izbornim sustavom (cijelo područje općine, grada, županije, Grada
Zagreba je jedna izborna jedinica)
- Izabran je kandidat koji dobije više od 50% glasova (prvi krug)
- Za 14 dana drugi krug (ako nitko ne dobije 50%) između dva kandidata sa najvećim
brojem glasova
- Izvršno tijelo za vrijeme mandata na mogu biti članovi pred. tijela niti obavljati nespojive
dužnosti (stranica 67)
- Stupaju na dužnost prvog radnog dana nakon objave rezultata
- Prestanak mandata:
1. Istekom
2. Dostavom pisane ostavke
3. Pravomoćnom presudom suda o oduzimanju posl. sposobnosti
4. Pravomoćnom presudom suda o kazni zatvora od 6 mj
5. Odjavom prebivališta
6. Prestankom hrv. Državljanstva
7. Smrću
- Ako mandat prestane prije isteka 2 godine mandata, pročelnik za službeničke odnose
obavijestit će Vladu koja će raspisati prijevremene izbore

 Zastupljenost manjina u predstavničkom tijelu

- Određuje se prema odredbama Zakona o pravima nacionalnih manjina i Statutu JLRS
- udio nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu umnožava se s brojem članova pred.
tijela - cijeli broj bez decimalnog ostatka
- VLADA RH raspisati će DOPUNSKE IZBORE radi ostvarivanja zastupljenosti
nacionalnih manjina u roku 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela (broj može
biti paran)
- pravo predlagati kandidate imaju političke stranke, te za pravovaljanu kandidacijsku listu
moraju prikupiti broj potpisa koja zavisi od broja pripadnika manjine u ukupnom
stanovništvu jedinice i kreće se od 400 potpisa u jedinicama više od 20.000 nac.
manjina, i do 25 potpisa u jedinicama do 350 nac. manjine
- Zakonska presumpcija – zatupljenost nacionalnih manjina je osigurana tijekom čitavog
predstavničkog mandata ako je osigurana u trenutku proglašenja konačnih rezultata
izbora, dakle i redovnih i dopunskih

 Zastupljenost manjina u izvršnim tijelima

 određuje se sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, te statutu jedinice
 bez obzira na udio u stanovništvu jedinice, nacionalne manjine imaju pravo na zamjenika u
izvršnoj vlasti

85
 biraju se kao i izvršna vlast (na 4 godine, na izborima, tajnim glasovanjem)
 predlažu ih političke stranke i birači (pravo predlaganja samo pripadnici manjina)
 600 potpisa jedinice više od 20.000 pripadnika nac. manjine, 35 potpisa <350 pripadnika
nac. manjine

 UPRAVNA TIJELA JLRS

Upravni odjeli i službe
- za obavljanje poslova samoupravnog djelokruga jedinice i za povjerene poslove državne
uprave
- ustrojstvo se utvrđuje općim aktom jedinice

Jedinstveni upravni odjel (JUO)

o ustrojava se za obavljanje svih poslova iz samoupravnih djelokruga u općinama i
gradovima
- upravnim tijelima upravljaju pročelnici
- Pročelnik: imenuje/razrješuje izvršna vlast temeljem javnog natječaja
- Razrješavanje pročelnika:
o Ako sam zatraži
o Ako dođe do prestanka službe
o Ako ne postupa po aktima jedinice, ne izvršava odluke jedinice ili postupa
protivno
o Ako nesvjesnim ili nepravilnim radom prouzroči veću štetu
o Ako je razriješen, raspoređuje se na drugo slobodno radno mjesto u jedinici za
koje ispunjava uvjete

Poslovi koje obavljaju upravna tijela JLRS

 poslovi državne uprave koji se obavljaju u JLRS određuju se zakonom
 JLRS ili drugim pravnim osobama mogu se povjeriti poslovi državne uprave:
a) neposredne provedbe zakona u prvom stupnju i drugi upravni i stručni poslovi
 ako im je povjereno rješavanje u upravim stvarima u prvom stupnju, u drugom
stupnju rješavaju državna tijela državne uprave
b) provedba inspekcijskog nadzora u jednom ili više upravnih područja (ako je to nužno
za provedbu pravno obvezujućih akata EU) može se povjeriti posebnim zakonom
POJO
 Poslovi državne uprave povjeravaju se POJO:
a) ako je to nužno za provedbu pravno obvezujućih akata EU
b) ako se povjeravanjem određenih poslova državne uprave osigurava njihovo
učinkovitije obavljanje uz dokazivo manje troškove

86
 c) obavljanje određenih poslova državne uprave zahtijeva osobite tehničke ili stručne
uvjete koje nije moguće osigurati u tijelima državne uprave bez znatnog povećanja
troškova
 troškovi povjerenih poslova državne uprave koje obavljaju upravna tijela JLRS podmiruju se
iz državnog proračuna
 za zakonito i pravilno obavljanje povjerenih poslova državne uprave odgovara izvršno tijelo
JRLS odnosno odgovorna osoba u POJO

Zajedničko obavljanje poslova

 dvije ili više JLS mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga
organizirati zajednički, osobito u svrhu pripreme projekata za povlačenje novčanih sredstava
iz fondova EU
 Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga JLS mogu se osnovati
a) zajedničko tijelo
b) zajednički upravni odjel ili služba
c) zajedničko trgovačko društvo
d) mogu zajednički organizirati njihovo obavljanje u skladu s posebnim zakonima
o o osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu zajedničkog upravnog tijela odlučuju
predstavnička tijela JLS
 međusobni odnosi JLS u zajedničkom organiziranju obavljanja poslova iz samoupravnog
djelokruga uređuju se posebnim sporazumom u skladu sa zakonom i njihovim statutima i
općim aktima
 temeljem odluke predstavničkih tijela općinski načelnici i gradonačelnici sklopit će
sporazum o osnivanju zajedničkog upravnog tijela kojim se propisuje financiranje, način
upravljanja, odgovornost, statusna pitanja službenika i namještenika i druga pitanja od
značaja za to tijelo

3. NADZOR JLRS (4 pitanja)

A. OPĆI AKTI:
- Donosi predstavničko tijelo u skladu sa statutom
- Prije stupanja na snagu objavljuje se u službenom glasilu jedinice
- Stupa na snagu 8. dan od dana objave

B. POJEDINAČNI AKTI
- Donose ih upravna tijela JLRS kada izvršavaju opće akte
- Njima rješavaju o pravima, obvezama i interesima fizičkih/pravih osoba (upravne stvari)
- Pravni lijek koji se može podnijeti protiv pojedinačnih akata upravnih tijela JLRS:
1) Žalba nadležnom upravnom tijelu županije (ako je akt donio upravna tijela grad ili
općina)

87
 2) Žalba nadležnom ministarstvu (ako je akt donijelo upravno tijelo županija ili veliki
grad)
 Primjenjuju se odredbe ZUP-a
 Protiv ovakvih akta pokreće se upravni spor prema ZUS-u
- Protiv pojedinačnih akata koje donose predstavničko tijelo, općinski načelnik,
gradonačelnik ili župan, a kojim se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima
fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano – NE MOŽE
SE IZJAVITI ŽALBA, SAMO POKRENUTI UPRAVNI SPOR.

 Nadzor rada i akata jedinica JLRS

- Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje u samoupravnom djelokrugu
donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna tijela
državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom propisu
- Neupravni akt, državno će tijelo proglasiti NIŠTAVIM ako:
1) Ako je akt donijelo neovlašteno tijelo
2) Ako je u postupku donošenja povrijeđen zakon, statut ili drugi opći akti
3) Ako se akt odnosi na pitanje koje nije u djelokrugu JLRS
4) Ako je nepravilno primijenjen zakon ili drugi opći akt
- O ništavosti neupravnog akta donosi se RJEŠENJE
o Nije dopuštena ŽALBA, već se može pokrenuti UPRAVNI SPOR pred nadležnim
upravnim sudom

 Nadzor zakonitosti RADA predstavničkog tijela JLRS

- Obavlja tijelo državne uprave za JLRS
- Ako utvrdi nepravilnost u radu – donosi ODLUKU kojom će proglasiti:
o Sjednice - nezakonita
o Doneseni akti – ništavni
- Protiv ODLUKE nije dopuštena žalbe, nego se pokreće upravni spor pred VISOKIM
UPRAVNIM SUDOM

 Nadzor zakonitosti AKTA JLRS

- Obavljaju nadležna tijela državne uprave svatko u svom djelokrugu
a)
- Predsjednik predstavničkog tijela dostavlja sve donesene akte u roku od 15 dana tijelu
državne uprave
- Tijelo državne uprave ocjenjuje zakonitost i ustavnost akata
- Ako uoči nedostatke, daje rok predstavničkom tijelu 15 dana da ispravi nepravilnosti
- Ako pred. tijelo to ne napravi u roku, donosi se odluka o OBUSTAVI akta
- Odluka se dostavlja pred predstavničko tijelo i objavljuje se u službenim glasilu jedinice

88
 b)
- Izvršno tijelo ima pravo obustaviti opći akt predstavničkog tijela
- Obustavlja akt u roku od 8 dana od donošenja
- Traži od predstavničkog tijela da otkloni nedostatke
- Ako predstavničko tijelo ne otkloni nedostatke, izvršno tijelo bez odgode mora
obavijestiti tijelo državne uprave

 Raspuštanje TIJELA JLRS

 Vlada RH na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu
(regionalnu) samoupravu, raspušta predstavničko tijelo ako:
1) Donose akt koji ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH
2) Ako ne donese statut u roku 60 dana od konstituiranja
3) Ako učestalo donosi akte suprotne Ustavu, zakonima
4) Ako ostane bez dovoljnog broja članova za rad
5) Ako ne može donositi odluke dulje od 3 mj.
6) Ako ne raspiše referendum na prijedlog birača koji je dopušten
7) Ako ne raspiše referendum za opoziv izv. Vlasti, a potpisalo je 20% birača
8) Ako u tekućoj godini ne donese proračun ni odluku o privremenom financiranju
9) Ako ne donese novi proračun za 45 dana, a prethodni je proglašen nezakonitim
Odlukom VISOKOG upravnog suda

 Raspuštanje predstavničkog i izvršnog tijela istodobno

- Na prijedlog tijela državne uprave za JLRS Vlada će raspustiti
o Ako nakon raspuštanja pred. tijela koje nije raspisalo referendum za opoziv, novo
predstavničko tijelo ne donese proračun u roku od 90 dana
o Ako predstavničko tijelo ne donese proračun u roku od 45 dana od dana kada je
predložio novoizabrano tijelo

 Povjerenik Vlade RH u JLRS (slučajevi kada će ga imenovati Vlada)

 Imenuje ga Vlada:
1. Kada raspusti predstavničko tijelo
2. Kada se u JLRS ne održe izbori za novo predstavničko tijelo
3. Kada se predstavničko tijelo ne konstituira
4. Kada prestane mandat izvršnoj vlasti
5. Kada istovremeno raspusti predstavničko i izvršno tijelo jedinice
 Ovlasti:
1. Donosi/mijenja opće akte (osim proračuna) ako je potrebno radi provedbe zakona
2. Raspolaže imovinom jedinice ako mora izvršiti ranije preuzete obveze
3. Donosi odluke o imenovanjima radi osiguranja nesmetanog rada
4. Zaključuje ugovore veće vrijednosti da ne prouzroče veću materijalnu štetu

89
90
 4. SUDJELOVANJE GRAĐANA U JLRS (3 pitanja)
 Građani neposredno sudjeluju u upravljanju lokalnim poslovima putem:
A) REFERENDUM
1. LOKALNI REFERENDUM (općina, grad, županija)
- raspisuje predstavničko tijelo JLRS (općinsko/gradsko vijeće, županijska skupština)
- Predlaže:
o Najmanje 1/3 članova predstavničkog tijela ili izvršno tijelo
o Većina vijeća mjesnih odbora, gradskih četvrti li kotareva
o 20% ukupnog broja birača u jedinici
- Pravo glasovanja imaju birači koji imaju prebivalište na području jedinice
- Odluka je OBVEZNA za predstavničko tijelo
- predstavničko tijelo može raspisati savjetodavni referendum o pitanjima iz svog
djelokruga

2. REFERENDUM O OPOZIVU IZVRŠNE VLASTI – opoziv od strane birača

- Raspisuje predstavničko tijelo na zahtjev najmanje 20% birača jedinice
- Sudjeluju birači koji imaju prebivalište u jedinici
- Izvršna vlast će biti opozvana ako izglasa većina birača koji su pristupili
referendumu uz uvjet da je to najmanje 1/3 svih birača te jedinice

B) ZBOROVI GRAĐANA
- Sazivaju se radi izjašnjavanja građana o pitanjima i prijedlozima iz djelokruga
općine/grada
- Saziva ih vijeće mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskih kotara
- Može ih sazivati i općinsko/gradsko vijeće odnosno načelnik/gradonačelnik
- Odlučuje se javnim glasovanjem
- Mišljenje doneseno na zborovima građana
o OBVEZATNO za mjesni obor/kotar/četvrt
o SAVJETODAVNO za općinsko/gradsko vijeće, općinskog
načelnika/gradonačelnika

C) PETICIJE I PRIJEDLOZI
- građani imaju pravo predstavničkom tijelu JLRS predlagati donošenje općeg akta ili
rješavanje određenog pitanja iz njegova djelokruga te podnositi peticiju o pitanjima
iz djelokruga općine/grada/županije od lokalnoj značenja
- Predstavničko tijelo mora raspravljati o peticijama i prijedlozima – najmanje 10%
birača jedinice i dati odgovor najkasnije u roku od 3 mj. od zaprimanja prijedloga

91
 D) PREDSTAVKE I PRITUŽBE
- Na rad tijela, upravnih tijela i zaposlenika prema građanima
- Čelnik tijela JLRS odnosno upravnih tih jedinica mora u roku od 30 dana od dana
podnošenja predstavke odnosno pritužba dati odgovor na iste

MJESNA SAMOUPRAVA – MJESNI ODBORI

- Osniva se statutom jedinice
- Oblik je neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju
- Osniva se za jedno naselje, više povezanih naselja ili veći dio naselja
- Prijedlog za osnivanje:
o Građani i članovi predstavničkog tijela
- Mogu mu se povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga općine ili grada
(sredstva se osiguravaju u proračunu jedinice)

 Tijela mjesnog odbora

1. Vijeće mjesnog odbora
- Izbor članova za vijeće raspisuje predstavničko tijelo
- Biraju/mogu biti birani građani s područja i koji ima biračko pravo
- Članovi vijeća biraju se na 4 godine
2. Predsjednik vijeća mjesnog odbora
- Bira ga vijeće iz svog sastava većinom glasova na 4 godine
- Predstavlja mjesni odbor, odgovara vijeću mjesnog odbora

 Nadležnost mjesnog odbora

- Donosi program rada, pravila, poslovnik, fin. plan, godišnji obračun

Prigovori
 prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora člana vijeća mjesnih
odbora rješava nadležno izborno povjerenstvo
 protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora nezadovoljan
takvim rješenjem ima pravo žalbe nadležnom upravnom tijelu u županiji, tj. nadležnom
gradskom uredu u Gradu Zagrebu

 Nadzor
- Nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora provodi izvršno tijelo (općinski
načelnik/gradonačelnik) te na njegov prijedlog predstavničko tijelo može raspustiti vijeće
mjesnog odbora

92
93
 UPRAVNI POSTUPAK (18 pitanja)
1. TEMELJNE ODREDBE
 NAČELA
1. NAČELO ZAKONITOSTI
- Osnovno načelo upravnog postupka, jer se svi akti državne uprave moraju donijeti na
temelju zakona
- javnopravno tijelo se mora pridržavati materijalnih i procesnih propisa koje primjenjuje u
donošenju odluka, a u slučaju povrede stranke imaju pravo na pravne lijekove
- Slobodna (diskrecijska) ocjena donošenja akata – „prema prirodi stvari”, „ako ocijeni”,
„prema potrebi”

2. NAČELO RAZMJERNOSTI U ZAŠTITI PRAVA STRANAKA I JAVNOG INTERESA

- prilikom odlučivanja u upravnom postupku treba staviti u međusobni odnos ostvarivanje
prava ili nametanja obveze stranci s javnim interesom koji se želi zaštititi
- ako je nužno, pojedino pravo se može zakonom ograničiti (nabavka oružja), a mogu se i
obveze nametnuti (plaćanje poreza, rušenje nezakonitih nekretnina)
- dakle u svakom pojedinom slučaju treba voditi računa da ograničenje temeljnih prava i
sloboda određuje mjerama koje su nužne za postizanje zakonom propisne svrhe i
razmjerne naravi potrebne za ograničenjem (npr. udaljenje s područja RH osobe koja tu
nezakonito boravi)

3. NAČELO POMOĆI NEUKOJ STRANCI

- službena osoba u tijeku upravnog postupka dužna je upozoriti stranku na njena prava te
brinuti o neznanju odnosno neukosti stranke
- pomoć stranci je pravne naravi npr. davanje informacija, poučavanje, upozoravanje,
pribavljanje
- navedeno je obveza službene osobe samo u već pokrenutoj upravnoj stvari prema
osobama koje već imaju status stranke u postupku, a ne u odnosu na osobu koja bi tek
mogla postati stranka

4. NAČELO UTVRĐIVANJA MATERIJALNE ISTINE

- materijalna (objektivna) istina utvrđuje se svim sredstvima dokazivanja (isprave, očevid,
vještačenje, iskaz svjedoka)
- ovo načelo je bitno jer je uvjet za donošenje zakonitog rješenja

5. NAČELO SAMOSTALNOSTI I SLOBODNE OCJENE DOKAZA

- službena osoba samostalno ocjenjuje na kojim činjenicama i okolnostima će temeljiti
odluku
- ima slobodu u izboru dokaznih sredstava
- savjesno i brižljivo ocjenjuje svaki dokaz posebno i sve zajedno i donosi odluku
94
6. NAČELO EKONOMIČNOSTI I UČINKOVITOSTI
- u upravnim stvarima postupa se što jednostavnije, bez odgode, uz što manje troškova ali
da se utvrde sve činjenice i okolnosti bitna za rješavanje u upravnoj stvari
- postupak se vodi bez odugovlačenja, da stranka što bliže i lakše ostvari svoja prava
- značajni su stručnost i iskustvo službenika i tehnička opremljenost

7. NAČELO PRISTUPA PODACIMA I ZAŠTITA PODATAKA

- javnopravna tijela moraju strankama omogućiti pristup podacima, obrascima, pružiti
obavijesti, savjete, stručnu pomoć
- u tom postupku moraju zaštititi osobne i tajne podatke prema propisima o zaštiti osobnih
podataka odnosno tajnosti podataka

8. NAČELO PRAVA STRANKE NA PRAVNI LIJEK

- na odluku ili radi nedonošenja odluke (šutnja uprave), stranka ima pravo na pravni lijek:
o Žalba: pravo zajamčeno Ustavom RH; izjavljuje se protiv prvostupanjske odluke ili
ako odluka nije donesena
o Prigovor: protiv upravnog ugovora ili dr. Postupanja tijela ili pružatelja javnih
usluga
o Tužba: pred Upravnim sudom osporava odluku drugostupanjskog suda ili ako
drugostupanjsko tijelo nije donijelo odluku o žalbi ili protiv prvostupanjske odluke
ako nema prava žalbe

9. NAČELO ZAŠTITE STEČENIH PRAVA STRANAKA

- ostvaruje se na temelju pravomoćnih odluka
- pravomoćne odluke osiguravaju pravnu sigurnost jer je njihova pravna posljedica
rješenje upravne stvari u upravnom postupku
- protiv pravomoćnih odluka se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor
- mogu se poništiti/ukinuti/izmijeniti samo izvanrednim pravnim lijekovima

10. SLUŽBENA UPORABA JEZIKA I PISMA

- upravni postupak se vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ( no može se voditi i na
drugom jezik ili pismu koje je u službenoj uporabi pri javnom tijelu kod kojeg se vodi
postupak (npr. Istra –dvojezičnost  hrvatski i talijanski)

95
NADLEŽNOST JAVNOPRAVNIH TIJELA
- pravo i dužnost nekog javnopravnog tijela da vodi upravni postupak u upravnoj stvari i o
tome donose rješenje
- ako odluku o upravnoj stvari donese nenadležno tijelo rješenje treba poništiti

1. STVARNA NADLEŽNOST
- određuje se zakonom kojim se uređuje upravno područje
- ako ne može zakonom, utvrđuje se po naravi upravne stvari
- materijalni propisi najčešće određuju stvarnu nadležnost (npr. propisi o građenju propisuju
tko je stvarno nadležan za izdavanje građevinske dozvole)

2. MJESNA NADLEŽNOST
- označava područje na kojem tijelo provodi propise iz stvarne nadležnosti
- određuje se propisima o upravno-teritorijalnoj podjeli
- ako nije određena propisima, tada se određuje:
o za nekretnine: mjesto gdje se nalazi nekretnina
o za brodove, zrakoplove hrvatske državne pripadnosti : prema matičnoj luci
broda/zrakoplova
o za poslovnu ili drugu djelatnost stranke: prema mjestu sjedišta stranke
o za djelatnost javnopravnih tijela / pravnih osoba: prema mjestu njihova sjedišta
o u ostalim stvarima: prema prebivalištu stranke
*ako se ne može odrediti niti tako, onda prema mjestu gdje ne nastao povod za vođenje
postupka

- stvarna i mjesna nadležnost ne može se mijenjati dogovorom tijela, tijela i stranaka ni samih
stranaka
- tijekom cijelog postupka tijelo je dužno po službenoj dužnosti paziti na nadležnosti

 SUKOB NADLEŽNOSTI
- kada se tijela ne mogu usuglasiti tko je nadležan
- Pozitivan sukob: dva ili više tijela smatra da su stvarno i mjesno nadležna
- Negativan sukob: dva ili više tijela smatra da stvarno i mjesno nenadležna
Postupak u sukobu nadležnosti pokreće:
o na prijedlog stranke
o na prijedlog tijela koje je posljednje mjesno nadležno (rješavalo o nadležnosti)
- Odluku o nadležnosti donosi:
o tijelo 2. stupnja u djelokrugu kojeg se nalazi upravna stvar
o tijelo državne uprave za poslove opće uprave

96
 - Sukob nadležnosti između niže navedenih rješava UPRAVNI SUD;
1) tijela drž. uprave i dr. državnih tijela
2) tijela drž. uprave i tijela JLRS
3) dr. državnih tijela i tijela JLRS
- Protiv odluke o sukobu nadležnosti – ne može se izjaviti žalba ni pokrenuti upravni
spor

SURADNJA JAVNOPRAVNIH TIJELA

1. Zajedničke odluke javnopravnih tijela o upravnoj stvari
- Kada više javnopravnih tijela sudjeluje u rješavanju upravne stvari svatko od njih postupa
u toj stvari, ali moraju se sporazumjeti koje će tijelo donijeti odluku uz navođenje odluka
drugih tijela
- javnopravno tijelo može rješavati na temelju:
o Suglasnosti – Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti
o Potvrde – Zakon o kazalištima
o Odobrenja – Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi
o Mišljenja – Zakon o veterinarstvu
*ove akte treba izdati u roku od 30 dana od zahtjeva

2. Jedinstveno upravno mjesto

- ako stranka mora voditi više upravnih postupaka, tu može podnijeti sve zahtjeve koji će se
po službenoj dužnosti i bez odgode dostaviti nadležnim javnopravnim tijelima
- tu mogu dobiti obrasce, obavijesti, savjete i pomoći iz nadležnih tijela
- na jedinstvenom upravnom mjestu zahtjevi se ne mogu rješavati već to obavljaju tijela iz
stvarne i mjesne nadležnosti

 PRIMJENA Zakona o općem upravnom postupku

- Po ZUP-u postupaju
1) Tijelo državne uprave (ministarstva, Drž. inspektorat, Drž. geodetska uprava…)
2) Tijela JLRS (županijske/grad. skupštine, gradonačelnici, Gradski ured za
komunalne poslove)
3) Pravne osobe s javnim ovlastima (HZZO, HZMO, Hrv. šume)
- Po ZUP-u postupaju kada rješavaju u upravnim stvarima

 UPRAVNA STVAR – svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o
pravima, obvezama i pravnim interesima stranke primjenjujući zakone i akte
- Za PRAVA – izdavanje građevinske dozvole, registracija žiga, pravo na mirovinu,
zdravstvenu zaštitu, državljanstvo

97
 - Za OBVEZE – porez na dohodak, komunalna naknada, spomenička renta
- Za PRAVNE INTERESE – sudjelovanje u legalizaciji susjedne bespravne gradnje jer ta
nekretnina može utjecati na vrijednost vlastite nekretnine

 Zakon o općem upravnom postupku - Opći propis u svim upravnim stvarima, a odgovarajuće
se primjenjuje kod sklapanja upravnih ugovora, postupanja javnopravnih tijela te u postupcima
zaštite prava stranaka koje provode pružatelja javnih usluga

SUDIONICI U UPRAVNOM POSTUPKU

A) STRANKA
- Fizička ili pravna osoba o čijim pravima i interesima se vodi postupak
- Može pokrenuti postupak, biti pokrenut postupak protiv nje ili sudjelovati u postupku kao
zainteresirana osoba
- Može biti i tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijelo JLRS, te drugo
javnopravno tijelo
B) SLUŽBENA OSOBA
- Odlučivanje o pravima i obvezama stranke
- Vodi upravni postupak do rješenja i donosi rješenje
- Mora imati odgovarajuću stručnu spremu, iskustvo i položen DSI
→ Kolegijalno tijelo: sastavljeno od više stručnih osoba, odlučuje većinom glasova svih
članova

2. PRVOSTUPANJSKI I DRUGOSTUPANJSKI POSTUPAK

 POKRETANJE UPRAVNOG POSTUPKA
A) NA ZAHTJEV STRANKE
- Smatra se pokrenutim u trenutku predaje zahtjeva
- Zahtjev se podnosi : neposredno pisanim putem, usmeno na zapisnik, elektronskim putem
ili poštom
- Zahtjev se može izmijeniti ili podnijeti drugi sve do donošenja prvostupanjskog rješenja,
ali se mora temeljiti na istom činjeničnom stanju (ako službena osoba utvrdi da ne postoje
uvjeti za izmjenu podnesenog ili za podnošenje drugog zahtjeva, donijet će rješenje o
odbacivanju zahtjeva stranke
- Stranka može odustati od zahtjeva: obustava postupka
- Ako nema zakonske osnove za pokretanje postupka, zahtjev se odbacuje rješenjem

B) PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
 Kada je to propisano materijalnim propisom ili je nužno radi zaštite javnog interesa
 Postupak se smatra pokrenutim kada službena osoba poduzme bilo koju radnju sa svrhom
vođenja postupka (npr. pozivanje stranaka ili svjedoka na davanje iskaza, traženje drugog
tijela na dostavu određenih podataka ili isprava, obavljanje očevida)

98
  Uzima u obzir predstavke i druge obavijesti koje upućuju na potrebu zaštite javnog
interesa (prijava bespravne gradnje)
 Ako ne postoje uvjeti za pokretanje postupka obavijestit će podnositelja predstavke u
roku od 30 dana. On ima pravo izjaviti prigovor u roku od 8 dana
 Ako se iz postupanja stranke utvrdi da je odustala od zahtjeva – obustava postupka

C) JAVNOPRAVNO TIJELO JAVNOM OBJAVOM

- Kada su stranke nepoznate ili je način postupka propisan zakonom
- Oglašava se: u službenom glasilu, sredstvima javnog priopćavanja

 Spajanje upravnih stvari

- Iz razloga učinkovitosti ZAKLJUČKOM se spajaju dvije ili više upravnih stvari ako se
temelje na istoj pravnoj osnovi ili sličnom činjeničnom stanju, a tijelo koje vodi postupak
je stvarno i mjesno nadležno u svim postupcima

 Razdvajanje upravnih stvari

- Ako se promjene okolnosti spajanja, ZAKLJUČKOM će se postupci razdvojiti

SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

- Stranci se mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima, pitanjima a sve
u cilju da zaštiti svoja oprava i pravne interese
- Bez prethodnog izjašnjavanja stranke, postupak se može provesti samo:
o Ako se usvaja zahtjev stranke
o Ako odluka nema negativan učinak na pravni interes stranke
o Ako je propisano zakonom

- Radnje u postupku mogu poduzimati:

o Potpuno poslovno sposobne osobe – punoljetne osobe
o Osobe s ograničenom posl. sposobnošću – dijete starije od 14 godina. u
postupcima centra za soc. skrb radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi

- Stranku može zastupati:

o Zakonski zastupnik – stranka nema postupovnu sposobnost pa ju zastupa roditelj,
skrbnik, direktor, prokurist
o Privremeni zastupnik – ako nema zakonskog zastupnika, a hitno je poduzimanje
radnje
o Zajednički predstavnik – dvije ili više stranaka u postupku i imaju zajednički
interes

99
 o Opunomoćenik – odvjetnik, svaka druga potpuno poslovno sposobna osoba osim
one koja se bavi nadripisarstvom
- Ako u postupku stranka umre ili prestane postojati, postupak se može:
o Obustaviti – npr. Zahtjev za državljanstvom
o Nastaviti – npr. Ovrha radi nepodmirivanja javnih davanja
- O obustavi postupka donosi se RJEŠENJE koje se dostavlja nasljednicima, odnosno
pravnim slijednicima. Ako nisu poznati, rješenje će se objaviti javno u službenom glasilu.

PODNESAK
- Sva obraćanja stranke tijelu radi postupanja u upravnom postupku
- Podnose se:
1. Zahtjevi – stranka traži pokretanje postupka i rješavanje upravne stvari
2. Prijedlozi – stranka nešto predlaže
3. Obrasci – tipizirani obrasci s potrebnim podacima za unos
4. Prijave – stranka prijavljuje svoju namjenu
5. Molbe – stranka moli priznavanje prava
6. Žalbe – pravni lijek protiv rješenja
7. Predstavke – izražavanje nezadovoljstva stranke na određeni rad
8. Prigovori – pravni lijek na postupanje javnopravnih tijela
9. Obavijest/priopćenja – davanje informacija o nekom događaju
- ZUP-om se ne propisuje oblik podneska, ali mora biti razumljiv i sadržavati sve što je
potrebno da bi se moglo postupiti po njemu
- Predaju se:
o Neposredno u pisanom obliku
o Usmeno na zapisnik
o Poslati poštom ili elektroničkim putem
- Nerazumljiv podnesak – nije jasno navedeno što se njime traži
- Nepotpun podnesak
o nisu navedene ili priložene sve stvari koje se traže
- Službena osoba upozorit će podnositelja i dati mu rok da otkloni nedostatke. Ako otkloni
nedostatke smatrat će se da je uredan od dana kad je podnesen, ako ih ne otkloni, tijelo će
RJEŠENJEM ODBACITI podnesak.

ZAPISNIK
- dokaz o tijeku i sadržaju obavljene radnje
- službeni dokument javnopravnog tijela, ako je pravilno sastavljen ima karakter javne
isprave
- sastavlja se o usmenoj raspravi, očevidu...
- mora objektivno i jasno prikazivati sadržaj radnje

100
 - prije zaključenja mora se pročitati nazočnim osobama koje su sudjelovale u radnji
- Na kraju se navodi da je pročitan i da nitko nema primjedbi (ako ima, kratko s navodi
njihov sadržaj)
- zapisnik potpisuje službena osoba koja vodi radnju i zapisničar ako ga ima i osobe koje su
dale izjavu (neposredno iza izjave i na kraju svake str. gdje je izjava)
- potpisanom i zaključenom zapisniku ne smije se ništa dodavati ni mijenjati
- U zapisnik se upisuje:
o naziv javnopravnog tijela
o mjesto obavljanja radnje
o datum i sat obavljanja radnje
o upravna stvar zbog koje se vodi postupak
o imena službenih osoba, stranaka i osoba ovlaštenih za zastupanje
o opis i sadržaj provedenih radnji, danih izjava i isprava koje su korištene

UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA U UPRAVNOM POSUPKU POSTUPKU

 nakon pokretanja postupka tijelo je dužno u skladu s načelom materijalne istine utvrditi sve
relevantne činjenice pomoću kojih će riješiti upravnu stvar
 pravno relevantne činjenice su činjenice koje materijalni propis određuje kao uvjet za
priznavanje nekog prava ili utvrđivanje obveze stranci
 temeljem načela učinkovitosti , javnopravno tijelo treba pribaviti sve podatke o činjenicama
iz službene evidencije
 tijelo nije vezano samo činjenicama i dokazima koje prilaže stranka, premda oni moraju biti
točni i istiniti
 ako tijelo ne može riješiti upravnu stvar povodom zahtjeva, provest će ISPITNI POSTUPAK
o ako je to bitno da se utvrde činjenice i okolnosti za razrješenje pravog stanja stvari
o kad u postupku sudjeluje više stranaka s protivnim interesima
o da se stranki omogući zaštita njenih prava i interesa
 stranka može do donošenja odluke sudjelovati u ispitnom postupku, davati izjave i
objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti bitne za rješavanje stvari te pobijati točnost navoda
koji su u suprotnosti s njezinim navodima
 prije donošenja rješenja stranci se mora omogućiti IZJAŠNJAVANJE
o o svim okolnostima i činjenicama iz ispitnog postupka
o o prijedlozima za izvođenje dokaza i podnesenim dokazima
o sudjelovanje u izvođenju dokaza
o postavljanje pitanja drugim strankama, svjedocima i vještacima
o upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima
 stranka je dužna sudjelovati u utvrđivanju činjenica te osobno dati izjavu ako to zatraži
službena osoba

101
USMENA RASPRAVA
 procesna radnja u kojoj stranke moraju biti upoznate sa svim dokazima na koje se mogu
očitovati i proturječiti im
 usmena rasprava se određuje ZAKLJUČKOM
1) ako sudjeluje više stranaka s protivnim interesima
2) ako treba provesti očevid, saslušati svjedoke ili vještake
3) kada je korisno za rješavanje upravne stvari
 usmena rasprava je javna (osim kada treba zaštititi privatnost, javni moral ili sigurnost ili
postoji opasnost od ometanja)
- provodi se u prostorijama tijela (iznimno na mjestu očevida ili na drugom mj. zbog
smanjenja troškova, bržeg, jednostavnijeg rješavanja stvari)
- ako uredno pozvana stranka na čiji zahtjev je postupak pokrenut, bez opravdanog razloga
ne dođe na raspravu, službena osoba će smatrati da je stranka odustala od zahtjeva i
rješenjem će se OBUSTAVITI postupak
- službena osoba brine o održavanju reda na raspravi
o opomena – novčana kazna – udaljenje

PRETHODNO PITANJE
 neriješeno pravno pitanje za čije rješavanje je nadležno drugo tijelo bez čijeg rješenja
nije moguće riješiti u upravnoj stvari koja je predmet postupka
 službena osoba može riješiti prethodno pitanje, ali rješenje ima pravni učinak samo u
upravnoj stvari u kojoj je pitanje riješeno
 službena osoba dužna je postupak prekinuti rješenjem kada je prethodno pitanje:
1) postojanje kaznenog djela
2) postojanje braka
3) utvrđivanje očinstva ili majčinstva
 Kada službena osoba riješi prethodno pitanje, njegovo rješavanje ima pravni učinak
samo u upravnoj stvari u kojoj je to pitanje riješeno

 u slučaju kad službena osoba prekine postupak, a postupak rješavanje prethodnog pitanja
se pred nadležnim tijelom pokreće po
1) službenoj dužnosti – a nije pokrenut od strane nadležnog tijela, službena osoba će
zatražiti njegovo pokretanje
2) na zahtjev stranke – službena osoba zaključkom može naložiti stranci da u
primjerenom roku pokrene postupak pred nadležnim tijelom te dostavi dokaz da
je to učinila uz upozorenje na posljedice tog propuštanja
 ako stranka u određenom roku ne podnese dokaz o podnošenju zahtjeva,
smatrat će se da je odustala od zahtjeva te će se postupak rješenjem obustaviti

102
  postupak pokrenut radi rješavanja prethodnog pitanja nastavit će se kada odluka o tom
pitanju postane pravomoćna

NAGODBA U UPRAVNOM POSTUPKU

- procesna radnja koja je moguća samo kada u postupku sudjeluje više stranaka s
protivnim interesima
- može se odnositi samo na sporna pitanja odnosno između stranaka o kojima one mogu
slobodno odlučivati (pitanja isključive nadležnosti tijela – ne može nagodba)
- nije dopuštena nagodba protivna propisima, javnom interesu ili pravima treće osobe
- nagodba je sklopljena kada stranke potpišu
- ako je nagodbom u potpunosti riješena stvar – RJEŠENJEM OBUSTAVITI POSTUPAK
- ima snagu izvršnog rješenja, ali nije upravni akt
- može se pobijati jedino pred redovnim sudom

DOKAZNA SREDSTVA
 u postupku nije potrebno dokazivati:

o činjenice u kojima javnoppravna tijela vode službenu evidenciju

o općepoznate činjenice dopušteno je dokazivati nepostojanje
o činjenice koje su poznate službenoj osobi tih činjenica
o činjenice koje propis pretpostavlja

1) ISPRAVE: najčešće dokazno sredstvo

- javne isprave – izdane od nadležnih sudova i tijela, u propisanom obliku, dokazuju ono
što se njima utvrđuje ili potvrđuje
- privatne isprave – izdane od fizičkih/pravnih osoba, nemaju zakonsku pretpostavku,
dokazuje da je osoba koja je potpisala ispravu suglasna s njezinim sadržajem

2) SVJEDOK
- svaka osoba koja ima saznanja o činjenicama i može ih priopćiti
- ako je pozvana kao svjedok, dužna je svjedočiti
- može uskratiti svjedočenje:
1) ako bi sebe ili bliskog srodnika, bračnog druga, srodnika po tazbini, skrbnika,
štićenika, posvojitelja, posvojenika izložio kaznenom progonu, teškoj sramoti ili
znatnoj materijalnoj šteti
2) ako bi iskazom povrijedio utvrđenu tajnu

103
 3) na pitanja o onome što mu je stranka povjerila kao opunomoćeniku ili vjerskom
ispovjedniku
- svjedok se saslušava:
a) bez prisustva ostalih stranaka
b) ne smije otići bez dopuštenja dok se ne saslušaju ostali svjedoci jer može biti
potrebno ponovno njegovo saslušanje ili suočavanje s ostalim svjedocima
c) može se ispitati u stanu ili drugom mjestu zbog bolesti
d) preko prevoditelja ili tumača ako ne zna jezik na kojem se postupak vodi
e) maloljetna osoba uz prisustvo zakonskog skrbnika
- službena osoba treba uzeti od svjedoka podatke upozoriti ga da je dužan govoriti istinu,
postavljat mu samo pitanja o upravnoj stvari, a sugestivna pitanja su zabranjena

3) OČEVID
- provodi se kada je za utvrđivanje činjenica ili razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno
neposredno opažanje službene osobe
- određuje se ZAKLJUČKOM
- stranke mogu nazočiti, ali se može provesti i bez njih
- vlasnik/posjednik stvari na kojima treba izvršiti očevid dužan je dopustiti inače slijedi
novčana kazna
- za provedbu očevida mogu se upotrijebiti i druge mjere (neposredna prisila uz pomoć
policije)

4) VJEŠTAČENJE
- kada je potrebno utvrditi ili ocijeniti bitne činjenice, a službena osoba nema stručno
znanje za to se uzima VJEŠTAK – osoba odgovarajuće struke ili registrirana za
vještačenje
- određuje ga službena osoba po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke
- vještak mora razmotriti i u nalazu točno navesti što je zapazio i utvrdio te obrazložiti
svoje mišljenje nepristrano i po pravilima struke
- na usmenoj raspravi:
o izlaže svoj nalaz i mišljenje, službena osoba i stranke mogu mu postavljati pitanja
i tražiti objašnjenja
- izvan usmene rasprave:
o odrediti će vještaku predmet vještačenja, odnosno osobe ili stvari koje treba
razmotriti i u kojem pogledu
o nalaz i mišljenje treba dostaviti u pisanom obliku, a nakon toga ga na usmenoj
raspravi obrazložiti
- ako je više vještaka, mogu nalaz i mišljenje dat zajednički. Ako se ne slažu, nalaz i
mišljenje će dati odvojeno
- može se zatražiti i MIŠLJENJE ZNANSTVENE ILI STRUČNE USTANOVE

104
  kada nalaz i mišljenje vještaka nije jasan ili potpun
 kada se dva vještaka bitno razlikuju u nalazu i mišljenju
 kada mišljenje vještaka nije dovoljno obrazloženo
 kada se pojavi sumnja u točnost danog mišljenja vještaka

5) IZJAVA STRANKE
- uzima se u obzir ako za utvrđivanje činjenica ne postoje drugi dokazi

ROKOVI I OBAVJEŠĆIVANJE
 Rokovi:
- zakonski: određeni zakonom i drugim propisom, npr. rok za žalbu
- službeni: određuje ih službena osoba, npr. rok za otklanjanje nedostataka

Rokovi se računaju na:

- dane: početak roka računa se od prvog sljedećeg dana od dana dostave pismena
- mjesece: rok istječe onog dana u mjesecu koji po broju odgovara danu kad je pismeno
dostavljeno, ako nema tog dana u mjesecu, onda istječe posljednjeg dana mjeseca
- godine: dok ističe onog dana u godini koji po broju odgovara danu kad je pismeno
dostavljeno

Istjecanje rokova:
- nedjelje, blagdani i neradni dani (oni dani kad javnopravno tijelo ne radi – subota) ne
utječu na početak i tijek, ali ako zadnji dan toka padne na jedan od tih dana, rok istječe
prvog sljedećeg radnog dana

Obavješćivanje
- službena osoba može obavijestiti stranku osobno ili preko osobe ovlaštene za zastupanje
ili opunomoćenika
- načini obavješćivanja:
1. usmeno – službena bilješka u spis
2. el. putem – u trenutku kada je zabilježeno na poslužitelju, putem informacijskog
sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu (egrađani – porezna –
korisnički pretinac)
3. neposrednim uručenjem pismena – osobna dostava stranci
4. slanje pismena poštom – dostava poštom; ako nema tražene osobe, dostava
odraslom članu ili u sandučić
- uvid u spis – stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes
- Uvid se uskraćuje:

105
 o za zapisnik o vijećanju i glasovanju kolegijalnih tijela
o za nacrt rješenja
o akte označene stupnjem tajnosti
o ako je protivno interesu stranke ili treće osobe
- Razgledavanje spisa – u službenim prostorijama tijela kod kojeg se vodi postupak

ODLUKE U UPRAVNOM POSTUPKU

A) ZAKLJUČAK
- odluka o procesnim pitanjima (npr. otklanjanje formalnih nedostataka podneska)
B) RJEŠENJE
- odluka kojom završava postupak o upravnoj stvari (sukladno zakonu može imati i drugi
naziv: odluka, dozvola...)
 PROCESNO – rješava procesna pitanja kada zakon dopušta (obustava postupka, odbijanje
zahtjeva)

 MERITORNO – odlučuje o upravnoj stvari koje je predmet postupka

o djelomično – samo neka pitanja se mogu riješiti utvrđenim činjenicama
o dopunsko – ako nisu riješena sva pitanja
o privremeno – ako prije okončanja postupka treba donijeti odluku o nekim spornim
pitanjima
o rješenje o stvarima manjeg značaja – udovoljava stranci, a ne dira javni interes ili
interes treće osobe; samo izreka kao zabilješka u spisu
Rok za donošenje i dostavu rješenja:
- Po službenoj dužnosti – nema propisanog roka
- Na zahtjev stranke
o neposredno rješavanje – 30 dana od podnošenja zahtjeva
o ispitni postupak – 60 dana od podnošenja zahtjeva

 SADRŽAJ ODLUKE U UPRAVNOM POSTUPKU

1. ZAGLAVLJE
- grb RH
- naziv „Republika Hrvatska”
- naziv tijela
- klasifikacijska oznaka
- urudžbeni broj
- mjesto i datum izrade akta
2. UVOD

106
 - naziv i OIB tijela koje je donijelo rješenje
- propis o nadležnosti
- ime/naziv stranke i osobe ovlaštene za zastupanje i OIB
- kratku oznaku predmeta
- naznaku o pokretanju postupka „po sl. Dužnosti”, „na zahtjev stranke”
3 IZREKA
- mora biti kratka i određena
- rok, uvjet, namet, ukidanje, obveza... sve što je dio odluke
- može se podijeliti na više točaka
- troškovi postupka i žalba ne odgađa rješenje navode se u posljednjoj točki izreke

4. OBRAZLOŽENJE
- zahtjevi stranke
- utvrđene činjenice
- razlozi za utvrđivanje dokaza, zašto nije usvojen neki od zahtjeva stranke, donošenje
zaključka
- propisi temeljem kojih je riješena stvar
- pozivanje na zakon koji propisuje „žalba ne odgađa rješenje”
- datum podnošenja zahtjeva
5. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
- obavijest o izjavljivanju žalbe ili pokretanju upravnog spora
- kojem tijelu o u kojem roku i na koji način
- obavijest da se stranka može odreći prava na žalbu (od dana primitka do dana isteka roka
za žalbu)
6. POTPIS
- vlastoručni potpis službene osobe
- službeni pečat javnopravnog tijela

3. PRAVNI LIJEKOVI
 REDOVNI
1. ŽALBA
- osporava zakonitost donesenog prvostupanjskog rješenja te svrhovitost ako je donesen
diskrecijskom ocjenom
- žalbom stranka štiti svoja prava i pravne interese, izjavljivanjem žalbe štiti se javni interes
- stranka žalbu izjavljuje na prvostupanjsko rješenje ili ako rješenje nije doneseno u roku
(šutnja uprave)
- žalba odgađa rješenje (ima odgodni učinak)

107
 - drag and drop - tijelo može, radi zaštite javnog interesa ili poduzimanja hitnih mjera
odlučiti da žalba nema odgodni učinak
- u žalbi treba navesti:
o rješenje koje se pobija
o naziv tijela koje je rješenje donijelo
o razlog nezadovosljstva
- stranka može:
o odreći se prava na žalbu (kad žalba još nije izjavljena)
 u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik
 od dana primitka prvostupanjskog rješenja do dana isteka roka za
izjavljivanje žalbe
o odustati od izjavljene žalbe (kada je žalba već izjavljena)
 ako ima više stranaka, sve se trebaju odreći prava na žalbu
 otpreme rješenja o žalbi
* TE SE ŽALBE NE MOGU OPOZVATI

2. PRIGOVOR:
- izjavljuje se čelniku tijela, ako ZUP-om nije drugačije propisano
- oblik, sadržaj i predaja – isto kao kod žalbe
- čelnik tijela odlučuje u roku od 8 dana
- protiv rješenja o prigovoru prvostupanjskog tijela izjavljuje se žalba, a drugostupanjskog
tijela upravni spor

 IZVANREDNI
1. OBNOVA POSTUPKA
- može se izjaviti nakon isteka roka za žalbu na rješenje kojim je riješena upravna stvar
- pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od 3 godine od dostave
rješenja OBJEKTIVNI ROK

- Razlozi za obnovu postupka:

1) ako se sazna za nove činjenice ili dokaze koji bi mogli dovesti do drugačijeg
rješenja
2) ako je rješenje povoljno za stranku doneseno temeljem neistinitih navoda stranke
kojima je službena osoba dovedena u zabludu
3) ako je rješenje donijela osoba koja nije ovlaštena ili osoba koja je morala biti
izuzeta
4) ako osobi koja je trebala biti stranka nije dana mogućnost sudjelovanja u postupku
5) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik

108
 6) ako se osoba koja je sudjelovala u postupku nije mogla služiti svojim jezikom i
pismom
- stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja o razlozima
obnove – SUBJEKTIVNI ROK

- Bez vremenskog ograničenja može se pokrenuti obnova postupka:

1. ako je rješenje doneseno na temelju lažnog iskaza, isprava ili je posljedica
kaznenog djela
2. ako se rješenje temelji na donesenoj presudi, a ta je presuda pravomoćno ukinuta
3. ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a kasnije je u tom pitanju drugačije
odlučeno

PRIJEDLOG ZA OBNOVU POSTUPKA NE ODGAĐA RJEŠENJE

- kada primi prijedlog za obnovu postupka, tijelo mora:
a) ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe
b) ispitati je li okolnost prijedloga vjerojatna
 ako nisu ispunjeni ti uvjeti, prijedlog se odbacuje rješenjem
 ako su uvjeti ispunjeni, treba ispitati hoće li drugi dokazi dovesti do drugačijeg
rješenja, ako ne, prijedlog će se odbiti rješenjem
 ako se prijedlog ne odbaci niti odbije, donosi se rješenje o obnovi postupka
koje ODGAĐA izvršenje rješenja protiv kojeg je obnova postupka dopuštena
 Protiv rješenja kojim je odlučeno o prijedlogu za obnovu postupka i protiv rješenja donesenog
u obnovljenom postupku može se izjaviti žalba samo kad je rješenje donijelo prvostupanjsko
tijelo, ako je donijelo drugostupanjsko, protiv tog rješenja može se pokrenuti upravni spor
2. NIŠTAVNO RJEŠENJE
- najteži oblik nezakonitosti jer se takvo rješenje nije smjelo ni donijeti
- oglasit će se ništavnim:
1) ako je doneseno u stvari iz SUDSKE nadležnosti
2) ako je doneseno u stvari koja se ne može rješavati u upravnom postupku (prekršajna
odgovornost)
3) ako izvršenje nije pravno ili stvarno moguće (umrloj osobi se priznaje pravo na
mirovinu)
4) ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo
5) ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno nije
pristala
6) ako je sadržavalo nepravilnosti koje po zakonu određuju da je ništavno
- ništavnost rješenja će proglasiti tijelo koje ga je donijelo ili tijelo koje provodi nadzor
nad tijelom U SVAKO DOBA
- rješenje koje je proglašeno ništavnim nema pravni učinak

109
 Zaštite od postupanja javnopravnih tijela i pružatelja javnih usluga
1. JAVNOPRAVNO TIJELO dužno je obavijestiti zainteresiranu osobu na njezin zahtjev o
uvjetima, načinu i postupku ostvarivanja ili zaštite njezinog prava ili pravnog interesa u
određenoj upravnoj stvari
 Na zahtjev zainteresirane osobe javnopravno tijelo dužno je u roku od 15 dana od
podnošenja zahtjeva izdati obavijest u pisanom obliku

Ako javnopravno tijelo:

odbije izdati obavijest u pisanom obliku ne izda obavijest (šutnja),
zainteresirana osoba u roku od 8 dana ima zainteresirana osoba ima pravo izjaviti
pravo izjaviti prigovor prigovor (nakon proteka15 dana od dana
podnošenja zahtjeva)
o prigovoru odlučuje rješenjem čelnik tijela u roku od 8 dana
 Osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog
prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može
izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice
2. Pod postupanjem PRUŽATELJA JAVNIH USLUGA smatra se poduzimanje ili propuštanje
radnji pružatelja javnih usluga koje imaju učinak na prava, obveze ili pravne interese fizičkih
i pravnih osoba, a o kojima se ne rješava u upravnom postupku (opća supsidijarna zaštita
pojedinaca od radnji javnopravnih tijela)
 Ako korisnik javnih usluga smatra da su postupanjem pružatelja javnih usluga povrijeđena
njegova prava ili pravni interesi, može izjaviti i prigovor radi zaštite svojih prava (npr. pravo
na uslugu, kontinuitet usluge, kvaliteta usluge, razumna cijena), odnosno pravnih interesa
tijelu nadležnom za provedbu nadzora nad obavljanjem tih javnih usluga
 Prigovor se može izjaviti sve dok radnja ili propuštanje radnje pružatelja javnih usluga traje.

 Nadležno javnopravno tijelo dužno je ispitati navode korisnika javnih usluga te poduzeti
mjere iz svoje nadležnosti po pravu nadzora.
 Nadležno tijelo dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana izjavljivanja
prigovora, obavijestiti korisnika usluga u pisanom obliku o mjerama koje je u povodu
prigovora poduzelo. Ako korisnik usluga nije zadovoljan poduzetim mjerama ili u
propisanom roku nije obaviješten o poduzetim mjerama, može pokrenuti upravni spor.

110
4. IZVRŠENJE UPRAVNOG AKTA
- cilj postupka je da se rješenje izvrši kako je određeno izrekom
- rješenje se izvršava kada postane izvršno
1. PRVOSTUPANJSKO RJEŠENJE
1. istekom roka za žalbu ako nije izjavljena
2. dostavom rješenja stranci ako žalba nije dopuštena
3. dostavom rješenja stranci ako žalba nema odgodni učinak
4. dostavom rješenja stranci kojom se žalba odbacuje ili odbija
5. danom odricanja stranke od prava na žalbu
6. dostavom rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe
2. DRUGOSTUPANJSKO RJEŠENJE
o dostavom stranci
**IZNIMKA: kada je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u
ostavljenom roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka

- izvršenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu (IZVRŠENIK) ili protiv
pravnih slijednika
- Provođenje izvršenja:
o po službenoj dužnosti
o na prijedlog stranke
o na temelju nagodbe stranaka
- zastara izvršenja:
o rok propisan zakonom kojim se uređuje posebno upravno područje
o opći rok od 5 godina od dana izvršnosti
- predmet izvršenja:
o novčane obveze (novčano davanje)
o nenovčane obveze (poduzimanje radnje, trpljenje radnje, davanje stvari)

ODGODA IZVRŠENJA (određuje se rješenjem)

1) obvezna – kada je u izvršenju obveze dopušten poček
 kada se umjesto izvršnog privremenog rješenja donese rješenje o glavnoj stvari koja se
razlikuje od privremenog rješenja
2) fakultativna – moguća je do donošenja pravomoćne odluke radi izbjegavanja nastanka
teško popravljive štete kada god nije drukčije propisano zakonom te kada se to ne protivi
javnom interesu

- vrijeme izvršenja:
o radnim danom, danju

111
 o nedjeljom, blagdanima, neradnim danima, noću – ako postoji opasnost od odgode
ili se poduzimaju hitne mjere za zaštitu života i zdravlja ljudi ili imovine veće
vrijednosti
- prisilno izvršenje nenovčanih obveza:
o novčanom kaznom – ako je izvršenik ne ispuni sam, ako izvršenje putem trećih
osoba nije moguće ili je neprikladno za postizanje svrhe izvršenja
o putem trećih osoba na trošak izvršenika – kada se obveza izvršenika sastoji od
radnji koje mogu obaviti i treće osobe, a izvršenik je ne izvrši u cijelosti, ta će se
radnja obaviti putem trećih osoba na trošak izvršenik
o neposrednom prisilom - ako se primjenom drugih sredstava izvršenja nenovčane
obveze ne može postići ili se izvršenje ne može provesti pravodobno, izvršenje se
provodi u skladu s prirodom obveze, a kad je nužno, može se provesti i
neposrednom prisilom

Razmjernost izvršenja
 Izvršenje se provodi na način i primjenom sredstava koja su najblaža za izvršenika, a dovode
do cilja izvršenja.
Javnopravno tijelo će rješenjem obustaviti izvršenje, a izvršene radnje poništiti:
1. ako utvrdi da je obveza izvršena,
2. ako utvrdi da izvršenje uopće nije bilo dopušteno,
3. ako utvrdi da je izvršenje započeto prema osobi koja nije u obvezi,
4. ako predlagatelj izvršenja odustane od prijedloga,
5. ako utvrdi da je rješenje koje čini osnovu izvršenja oglašeno ništavim, poništeno ili ukinuto,
6. u drugim propisanim slučajevima.
 kad je nakon provedenog izvršenja rješenje oglašeno ništavim, poništeno ili izmijenjeno u
korist izvršenika, izvršenik ima pravo na povrat predmeta izvršenja u prijašnje stanje ili
naknadu štete

5. UPRAVNI UGOVOR
- javnopravno tijelo i stranka sklapaju upravni ugovor i pravima i obvezama iz rješenja
kojim je riješena upravna stvar
Uvjeti za sklapanje:
1) samo kada je zakonom propisano
2) pisani oblik
3) ne smije biti sklopljen protivno izreci rješenja
4) ne smije biti sklopljen protivno prinudnim propisima
5) ne smije biti sklopljen protivno javnom interesu
6) ne smije biti sklopljen na štetu trećih osoba

112
 7) ako ima pravni učinak na prava trećih osoba valjan je samo uz pisani pristanak tih
osoba

Izmjena upravnog ugovora

 stranka ugovora kojoj bi ispunjenje ugovorne obveze postalo bitno otežano zbog okolnosti
nastalih nakon sklapanja ugovora, koje se nisu mogle predvidjeti u svijeme sklapanja
ugovora, može zahtijevati da se ugovor izmijeni sukladno nastalim okolnostima
o o izmjeni ugovora, ugovorne stranke se moraju usuglasiti

Javnopravno tijelo ima pravo na jednostrani RASKID UPRAVNOG UGOVORA:

1. kad se javnopravno tijelo i stranke ne suglase o izmjeni ugovora ili ako se javnopravno
tijelo ili treće osobe uključene u upravni ugovor na takvu izmjenu ne pristanu
2. ako stranka ne ispunjava obveze iz upravnog ugovora
3. kad je to potrebno radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i
javnu sigurnost, ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje
diralo u stečena prava
 upravni ugovor se RASKIDA RJEŠENJEM u kojem moraju biti navedeni i obrazloženi
razlozi raskida i određen iznos štete ukoliko je javnopravnom tijelu šteta nastala
o protiv rješenja o raskidu upravnog ugovora može se pokrenuti upravni spor
 Stranka može izjaviti PRIGOVOR zbog neispunjavanja obveza tijela. Može tražiti naknadu
štete zbog neispunjavanja obveza
o prigovor se izjavljuje i predaje tijelu koje na temelju zakona obavlja nadzor nad
javnopravnim tijelom s kojima je stranka sklopila upravni ugovor
o o prigovoru se odlučuje rješenjem protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor

TROŠKOVI
 javnopravno tijelo snosi redovite troškove postupka, a stranka troškove upravnih pristojbi
 ako je više stranki u postupku:
o troškove snosi stranka koja je zahtjevom pokrenula postupak ili
o stranka protiv koje se vodi postupak ako je nepovoljno okončan za nju
o nagodbom – svaka stranka snosi svoje troškove

UPRAVNI SPOR (5 PITANJA)

ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA

Cilj zakona: osigurati zakonitost i sudsku zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih osoba
i drugih stranaka povrijeđenih pojedinačnim odlukama ili postupanjem javnopravnih tijela
 cilj veća pravna sigurnost i bolja zaštita prava stranaka od odluka i postupanja uprave što se
nastojalo postići otvaranjem procesne mogućnosti suda da sam utvrđuje činjenice i da u
pravilu provodi usmenu raspravu

113
POJAM JAVNOPRAVNOG TIJELA
Javnopravnim tijelom smatra se:
1. tijelo državne uprave i drugo državno tijelo
2. tijelo JLRS
3. POJO
4. Pravna osoba koja obavlja javnu službu (pružatelj javnih usluga)

Razlika između 3 i 4 javnopravnog tijela: javne ovlasti razumijevaju obavljanje određenog

oblika javne vlasti, dok je smisao javnih službi pružanje javnih usluga

Predmet Zakona u upravnim sporovima – na temelju kojim upravni sudovi odlučuju u

upravnim sporovima
1) nadležnost
2) sastav suda
3) pravila postupka

POJAM I PREDMET UPRAVNOG SPORA

Upravni spor je spor o zakonitosti odluka javnopravnih tijela o pravima, obvezama i pravnim
interesima fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka te o zakonitosti postupanja javnopravnih
tijela iz područja upravnog prava.
 stranke u sporu su: tužitelj, tuženik i zainteresirana osoba

Predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti:

1) pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom
interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti
pravni lijek
2) postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo,
obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek
3) propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku
odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da
postupi prema propisu (šutnja uprave tj. šutnja administracije)
4) sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora
5) općeg akta JLRS, POJO i pravne osobe koja obavlja javnu službu

Iznimke od vođenja upravnog spora – spor se ne može voditi:

a) u stvarima u kojima je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora
b) o pravilnosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene javnopravnog
tijela, ali se može voditi o zakonitosti takve odluke, u granicama ovlasti i svrsi radi koje je
ovlast dana
c) protiv postupovne odluke javnopravnog tijela (zaključka), već se takva odluka može pobijati
tužbom protiv odluke o glavnoj stvari, ako zakonom nije drukčije propisano

114
TEMELJNA NAČELA UPRAVNOG SPORA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE
1) NAČELO ZAKONITOSTI
 znači da u upravnom sporu sud odlučuje na temelju Ustava i zakona odnosno pozitivnih
pravnih propisa u širem smislu

2) NAČELO IZJAŠNJAVANJA STRANKE

 zahtijeva da prije donošenja presude sud svakoj stranci dade mogućnost izjašnjavanja o
zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su
predmet upravnog spora

3) NAČELO USMENE RASPRAVE

 sud u upravnom sporu odlučuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave. Bez
održavanja rasprave sud može donijeti samo u slučajevima propisani ZUS-om

4) NAČELO UČINKOVITOSTI
 upravni spor se treba provesti brzo i bez odugovlačenja, iz izbjegavanje nepotrebnih radnji i
troškovi

5) NAČELO POMOĆI NEUKOJ STRANCI

 budući da nema obveze da stranke u upravnom sporu zastupaju profesionalni punomoćnici
(odvjetnici). sud pazi da neukost i neznanje stranke ne bude na štetu prava koje imaju

6) NAČELO OBVEZATNOSTI SUDSKIH ODLUKA

 pravomoćna presuda obvezna je za stranke i upravnom sporu i njihove sljednike, međutim
pravomoćna presuda suda kojom se odlučuje o zakonitosti općeg akta obvezna je za sve

7) NAČELO OSIGURANJA KORIŠTENJA HRVATSKOG JEZIKA

 spor se vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, ipak stranke i drugi sudionici u
upravnom sporu imaju pravo pred sudom upotrebljavati svoj jezik uz ovlaštenog prevoditelja

UVJETI ZA POKRETANJE UPRAVNIH SPOROVA TE SADRŽAJ TUŽBENOG

ZAHTJEVA
 uvjet je da je iscrpljena svaka druga zakonom propisana pravna zaštita
 upravni spor pokreće se TUŽBOM nadležnom prvostupanjskom upravnom sudu

TUŽBOM SE MOŽE ZAHTIJEVATI:

1) poništavanje ili oglašivanje ništavom pojedinačne odluke
 u tom se slučaju tužbom može zahtijevati da sud odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu
stranke (spor pune jurisdikcije)

2) donošenje pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku

115
 i u tom se slučaju tužbom može zahtijevati da sud odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu
stranke (spor pune jurisdikcije)

 stranka može pokrenuti upravni spor i u slučaju „šutnje uprave ili šutnje administracije“
o tužba se ne podnosi protiv upravno akta, već zato što nije donesen
Slučajevi:
1. nerješavanje žalbe izjavljene protiv prvostupanjskog rješenja
2. nedonošenja prvostupanjskog rješenja protiv kojeg žalba nije dozvoljena
3. nedonošenja ni prvostupanjskog ni drugostupanjskog rješenja

 Upravnom tužbom zbog nedonošenja rješenja u roku, osim naloga da se riješi zahtjev u
određenom roku (nalog upravnom tijelu da u roku 60 dana postupi po podnesenom zahtjevu),
može se tražiti da tijelo koje odlučuje o zahtjevu za nedonošenje rješenja u roku odluči i o
samom meritumu zahtjeva

3) postupanje koje je tuženik prema propisima ili pojedinačnoj odluci obvezan izvršiti

4) oglašavanje ništetnim upravnog ugovora ili izvršavanje obveze iz upravnog ugovora

 Uz neki od glavnih zahtjeva tužbom se može zahtijevati i :
1. povrat stvari
2. naknada štete koju je počinio tuženik

NAČIN POKRETANJA UPRAVNOG SPORA TE ROKOVI ZA PODNOŠENJE TUŽBE

ROKOVI
 zakonom propisani rok za podnošenje tužbe sudu je 30 dana od dostave osporene
pojedinačne odluke ili odluke o prigovoru na osporeno postupanje

Rokovi u posebnim slučajevima:

a) ako pojedinačna odluka nije dostavljena stranci u skladu s propisanim pravilima o dostavi,
tužba se može podnijeti u roku od 90 dana od kada je saznala ili je mogla saznati za odluku,
najkasnije 5 godina nakon isteka roka iz prethodnog stavka
b) ako pojedinačna odluka u uputi o pravnom lijeku sadržava dulji rok za pokretanje spora od
roka propisanog zakonom, tužba se može podnijeti u roku navedenom u uputi o pravnom
lijeku .
o ako pak pojedinačna odluka sadržava uputu o pravnom lijeku u kojoj je pogrešno
navedeno da tužba nije dopuštena, tužba se može podnijeti u roku 90 dana od kad je
stranka saznala ili mogla saznati za mogućnost podnošenja tužbe
c) pri pokretanju spora zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili propuštanja
postupanja u propisanom roku (tužba zbog šutnje uprave) tužba se sudu podnosi najranije 8
dana nakon proteka propisanog roka

116
Načini predaje tužbe
 neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili poštom, odnosno u elektroničkom
obliku
 kad je tužba upućena poštom preporučeno ili predana ovlaštenom pružatelju poštanskih
usluga, dan predaje pošti odnosno pružatelju pošt.usluga, smatra se danom predaje sudu
 dan kad je informacijski sustav potvrdio podnositelju primitak tužbe smatra se danom
predaje tužbe sudu kojemu je upućen
 smatra se da je tužba podnesena u roku i kad je u roku predana nenadležnom sudu ili
tuženiku

SADRŽAJ TUŽBE
1. naziv suda kojem se podnosi
2. osobno ime, naziv, OIB i adresu tužitelja
3. naziv i OIB tuženika
4. oznaku osporavane pojedinačne odluke ili upravnog ugovora, odnosno opis postupanja ili
obveze izvršenje kojih se zahtijeva
5. tužbeni zahtjev
6. opseg osporavanja pojedinačne odluke, postupanja ili upravnog ugovora
7. razloge za pokretanje spora glede glavne stvari i sporednih tužitelja
8. činjenice i dokaze na kojima tužitelj temelji tužbeni zahtjev
9. potpis tužitelja

 ako se u sporu traži povrat stvari ili naknada štete, zahtjev u svezi s stvarima i visinom
pretrpljene štete mora biti sadržaj u tužbi
 ako tužitelj nema prebivalište, odnosno boravište ili sjedište u RH, u tužbi je obvezan
naznačiti opunomoćenika ili opunomoćenika za primanje pismena
 tužbi treba priložiti izbornik ili presliku osporene pojedinačne odluke, upravnog ugovora ili
dokaz o postupanju
 pri pokretanju spora zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili postupanja u
propisanom roku, tužbi treba priložiti i dokaz o trenutku pokretanja upravnog postupka,
odnosno podnošenja zahtjeva za postupanjem
 uz tužbu se podnosi prijepis tužbe i prilog za tuženika, i ako ih ima za svaku zainteresiranu
osobu

TIJELA NADLEŽNA ZA RJEŠAVANJE UPRAVNIH SPOROVA, NJIHOV SASTAV I

NADLEŽNOST
Za rješavanje upravnih sporova nadležni su specijalizirani sudovi i to:
1) upravni sudovi koji se ustanovljavaju za područje 1 ili više županija
2) Visoki upravni sud RH

117
Upravni sudovi odlučuju o:
1. tužbama protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela
2. tužbama protiv postupanja javnopravnih tijela
3. tužbama zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u
zakonom propisanom roku (šutnja uprave)
4. tužbama protiv upravnih ugovora i izvršavanja upravnih ugovora
5. u drugim zakonima propisanim slučajevima
 odlučuje sudac pojedinac

VUS odlučuje:
1. o žalbama protiv presuda upravnih sudova i rješenja upravnih sudova protiv kojih je
dopuštena žalba
2. o zakonitosti općih akata
3. o sukobu nadležnosti između upravnih sudova
4. u drugim zakonom propisanim slučajevima
 Visoki upravni sud odlučuje u vijeću od 3 suca, a o zakonitosti općih akata kada odlučuje u
vijeću od 5 sudaca

Mjesna nadležnost
 Za rješavanje u sporu mjesno je nadležan upravni sud na području kojeg tužitelj ima
prebivalište, odnosno sjedište, ako zakonom nije drukčije propisano.
o Ako tužitelj nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud na
području kojeg tužitelj ima boravište.
o Ako tužitelj nema prebivalište, boravište ili sjedište u Republici Hrvatskoj, mjesno je
nadležan upravni sud na području kojeg javnopravno tijelo koje je donijelo odluku u
prvom stupnju ili je postupilo ima sjedište.
o Za rješavanje u sporovima pokrenutim po tužbama više tužitelja u istoj stvari,
koji nemaju prebivalište, boravište ili sjedište na istom području, mjesno nadležan je
upravni sud na području kojeg javnopravno tijelo koje je donijelo odluku u prvom
stupnju ili je postupilo ima sjedište
 U sporovima koji se odnose na nekretninu ili na pravno pitanje koje je povezano s
nekim mjestom, mjesno je nadležan upravni sud na području kojeg se nalazi ta nekretnina ili
mjesto s kojim je povezano to pravno pitanje.
 U sporovima koji se odnose na upravne ugovore mjesno je nadležan upravni sud na
području kojeg se nalazi sjedište javnopravnog tijela koje je stranka ugovora.
 U sporovima koji se odnose na brodove i zrakoplove hrvatske državne pripadnosti , ili u
stvarima u kojima je povod za vođenje spora nastao na brodu ili zrakoplovu hrvatske državne
pripadnosti mjesno je nadležan upravni sud prema matičnoj luci broda ili zrakoplova.

118
PRVOSTUPANJSKI UPRAVNI SPOR I ŽALBA PROTIV PRESUDE
Postupanja suda nakon primitka tužbe
Sud će, nakon što primi tužbu ispitati:
1) nadležnost za postupanje po tužbi:
 Sud ocjenjuje nadležnost prema podacima iz tužbe i činjenicama koje su mu poznate
 Ako sud utvrdi da je nadležan drugi sud, rješenjem će se oglasiti nenadležnim, ustupit će
tužbu nadležnom sudu i o tome obavijestiti podnositelja.
 Ako se tijekom spora promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadležnost suda, sud koji
je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe zadržava nadležnost za vođenje spora

2) urednost tužbe
 Ako tužba ne sadrži propisane dijelove ili je nerazumljiva, sud će pozvati tužitelja da u
određenom roku otkloni nedostatke tužbe i upozorit će se na posljedice koje će nastati ako
ne postupi po traženju suda
 Ako tužitelj u ostavljenom roku ne otkloni naznačene nedostatke tužbe, a oni su takvi da
sprječavaju rad suda, sud će RJEŠENJEM ODBACITI TUŽBU KAO NEUREDNU, ako
ne nađe da je osporena pojedinačna odluka ništava ili upravni ugovor ništetan

3) postojanje pretpostavki za vođenje spora

Ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako:
1. je tužba podnesena nepravodobno ili prijevremeno,
2. se pojedinačnom odlukom, postupanjem ili upravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni
interes tužitelja,
3. protiv pojedinačne odluke, postupanja ili upravnog ugovora nije iskorišten redoviti pravni
lijek,
4. je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora,
5. već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu u istoj stvari,
6. je tužba podnesena protiv postupovne odluke, osim ako zakonom nije drukčije propisano,
7. je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora

 utvrdi li sud da ne postoje pretpostavke za vođenje upravno spora, svojim će RJEŠENJEM

TUŽBU ODBACITI
 Ako sud utvrdi da pretpostavke postoje, tužbu sa svim prilozima dostavlja na odgovor
tuženiku i zainteresiranim osobama.
 Sud određuje rok za odgovor na tužbu prema okolnostima slučaja koji ne može biti kraći
od 30 niti dulji od 60 dana. U odgovoru na tužbu tuženik se treba izjasniti o zahtjevima i
navodima tužbe te predložiti dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Uz odgovor na tužbu
tuženik je dužan priložiti sve dokaze kojima raspolaže. Uz odgovor na tužbu tuženik je dužan
sudu dostaviti sve spise koji se odnose na predmet spora. Ako tuženik ne dostavi sve spise
predmeta ili izjavi da ih ne može dostaviti, sud može riješiti spor i bez spisa predmeta.

119
Način utvrđivanja činjeničnog stanja u upravnom sporu te rješavanja upravnog spora bez
rasprave
 Sud odlučuje u granicama tužbenog zahtjeva, ali nije vezan razlozima tužbe
 Stranke su obvezne u tužbi i odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje
zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za njihovo utvrđivanje i izjasniti se o činjeničnim
navodima i dokaznim prijedlozima drugih stranaka.
 Dokazi su: isprave, saslušanje stranaka, iskaz svjedoka, nalaz i mišljenje vještaka, očevid i
druga dokazna sredstva. Dokazi za koje sud odluči da ih je potrebno provesti (saslušanje
svjedoka, vještaka ili stranaka) izvode se na raspravi (očevidu) ili, pod zakonom propisanim
pretpostavkama, izvan rasprave
 Na zahtjev suda javnopravna tijela dostavit će isprave kojima raspolažu. Isprave ili
dijelove isprava kojima je pristup eventualno ograničen ili zabranjen prema posebnim
propisima javnopravno tijelo će posebno označiti. S takvim ispravama postupat će se u skladu
s tim propisima
 Sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice. Sud uzima u obzir činjenice utvrđene
u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio
(činjenično stanje)
 Sud odlučuje PRESUDOM O TUŽBENOM ZAHTJEVU koji se odnosi na glavnu stvar i
sporedna traženja. Presudu sud donosi prema svom slobodnom uvjerenju te na temelju
razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja. O POSTUPOVNIM PITANJIMA SUD
ODLUČUJE RJEŠENJEM

Sud može donijeti presudu u upravnom sporu i bez rasprave u slijedećim slučajevima:
1. ako je tuženik priznao tužbeni zahtjev u cijelosti,
2. u predmetu u kojem se rješava na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu,7
3. ako utvrdi da pojedinačna odluka, postupanje ili upravni ugovor sadržava nedostatke koji
sprječavaju ocjenu njihove zakonitosti,
4. ako tužitelj osporava samo primjenu prava, činjenice su nesporne, a stranke u tužbi ili u
odgovoru na tužbu izričito ne zahtijevaju održavanje rasprave,
5. ako se stranke o tome izrijekom suglase, a sud utvrdi da nije potrebno izvoditi nove dokaze

Svaka sudska presuda mora sadržavati uvod, izreku, obrazloženje i uputu o pravnom
lijeku.
Uvod sadržava:
1) naznaku da se presuda izriče u ime Republike Hrvatske,
2) naziv suda,
3) ime i prezime suca odnosno članova sudskog vijeća i zapisničara,
4) ime i prezime ili naziv te adresu stranaka i osoba ovlaštenih za zastupanje,
5) kratku oznaku predmeta spora,

120
6) datum presude.
 Izreka sadržava odluku suda.
 U obrazloženju sud izlaže zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su
predložile, koje je činjenice sud utvrđivao, zašto i kada ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio
dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i kako ih je ocijenio. Sud će posebno navesti koje je
odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući u sporu i izjasniti se o prijedlozima i
prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora.
 Uputom o pravnom lijeku stranka se obavješćuje može li protiv presude podnijeti žalbu,
kojem sudu, u kojem roku i na koji način

SADRŽAJ ŽALBE U UPRAVNOM SPORU, NAČIN I ROK PODNOŠENJA ŽALBE TE

TIJELA NADLEŽNA ZA ODLUČIVANJE O ŽALBI
Dopuštenost žalbe
 Protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu
o Izuzetno, žalba nije dopuštena protiv presude kojom je pojedinačna odluka
javnopravnog tijela poništena ili oglašena ništavom i predmet prvi put vraćen na
ponovni postupak,
o kao ni protiv presude kojom je sud naložio donošenje pojedinačne odluke koja nije
donesena u propisanom roku.
o Također, žalba nije dopuštena niti protiv dijela presude u koji je uključen sadržaj
sudske nagodbe.
Protiv rješenja upravnog suda žalba se može podnijeti samo kad je to propisano ZUS-om.
Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

Sadržaj žalbe
Žalba treba sadržavati:
1. oznaku presude protiv koje se podnosi,
2. opseg osporavane presude,
3. razloge zbog kojih se žalba podnosi,
4. ostale podatke kao i svaki drugi podnesak sudu.
Razlozi zbog kojih se žalba podnosi moraju biti detaljno obrazloženi.
U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice.

Žalbeni razlozi
Protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog:
1) bitne povrede pravila sudskog postupka,
 Bitna povreda pravila sudskog postupka postoji kad upravni sud u tijeku spora nije primijenio
ili je nepravilno primijenio odredbe ZUS-a, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne
presude
2) pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu,

121
 Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje u sporu postoji kad je upravni sud kakvu
odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio ili je nije utvrdio ili je o činjeničnom stanju izveo
pogrešan zaključak

3) pogrešne primjene materijalnog prava

 Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad upravni sud nije primijenio odredbu
materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio

Rok za žalbu
 Žalba se podnosi upravnom sudu koji je donio presudu u roku od 15 dana od dana dostave
presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu. Dopušteni načini
podnošenja žalbe jednaki su kao i načini podnošenja tužbe sudu.

POSTUPANJE U POVODU IZJAVLJENE ŽALBE

1) Postupanje upravnog suda
 Prvostupanjski će sud ocijeniti je li žalba izjavljena u roku, je li dopuštena i je li žalbu izjavila
ovlaštena osoba, kao i je li žalba uredna i razumljiva
 Nepravodobnu žalbu, nedopuštenu žalbu ili žalbu podnesenu od neovlaštene osobe upravni
SUD ĆE ODBACITI RJEŠENJEM.
o (Ako je žalba neuredna, upravni sud će u roku od 15 dana od primitka žalbe rješenjem
pozvati žalitelja da dopuni ili ispravi žalbu i za to mu odrediti primjereni rok. Ako
žalitelj u roku ne postupi po traženju suda, sud će žalbu rješenjem odbaciti kao
neurednu).
 Primjerak uredne žalbe dostavit će prvostupanjski sud protivnoj stranci koja može u roku od
petnaest dana od primitka žalbe podnijeti tome sudu odgovor na žalbu. Primjerak odgovora
na žalbu dostavit će prvostupanjski sud žalitelju bez odgode
 Nakon primitka odgovora na žalbu ili nakon isteka roka za odgovor na žalbu sud će žalbu i
odgovor na žalbu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom sudu (VUS)

2) Postupanje drugostupanjskog suda

 Nepravodobnu žalbu, nedopuštenu žalbu, žalbu podnesenu od neovlaštene osobe , odnosno
neurednu žalbu ODBACITI ĆE RJEŠENJEM VUS, ako je to propustio učiniti upravni sud
 Ako žalbu nije odbacio, VUS će žalbu razmotriti u dijelu u kojem je presuda osporavana
žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi.
 Na razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora VUS pazi po
službenoj dužnosti. U obrazloženju presude Visoki upravni sud treba ocijeniti žalbene
navode koji su od odlučnog značenja te navesti razloge koje je uzeo u obzir pri
donošenju odluke.
 žalbi VUS odlučuje na sjednici vijeća u sastavu od 3 suca, većinom glasova.

122
Odluke VUS u povodu žalbe:
a) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad utvrdi da ne postoje
razlozi zbog kojih se presuda pobija ili da oni ne utječu na donošenje drukčije odluke.
b) poništiti prvostupanjsku presudu te će sam otkloniti nedostatke i presudom riješiti stvar ako
utvrdi da je upravni sud počinio bitnu povredu pravila sudskog postupka, da je pogrešno ili
nepotpuno utvrdio činjenično stanje ili da je pogrešno primijenio materijalno pravo.

123
 OSNOVE EUROPSKE UNIJE
1. POVIJEST I RAZVOJ EUROPSKE UNIJE – 6 pitanja
 ideje o ujedinjavanju europskih država i stvaranju zajednice slobodnih europskih naroda
19. stoljeće
 u to vrijeme Victor Hugo govori o Sjedinjenim Državama Europe i
 Ideja je oživjela nakon završetka Drugog svjetskog rata u razdoblju od 1945.-1950.
zahvaljujući političarima Schumanu, Adenaueru, De Gasperiu i Churchillu (spominje se
kasnije tko su)
 Zürich – Churchill 1946. govor u kojem se zalaže za uniju europskih država pod
vodstvom Francuske i Njemačke
 Primarni motiv za oživljavanje ideje o ujedinjenoj Europi i stvaranju zajednice slobodnih
europskih naroda bilo je očuvanje teško postignutog mira nakon dva svjetska rata i
sprječavanje novih ratnih sukoba na europskom tlu
 Ključni motivi za europsku integraciju:
1. Želja za novom spoznajom
2. Želja za sigurnošću i mirom
3. Želja za slobodom i mobilnošću
4. Nada u gospodarsko blagostanje
5. Očekivanja vezana uz zajedničku moć (zajednička moć ujedinjenih europskih
zemalja)
RAZDOBLJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA
 1948. osnovana je Organizacija za europsku gospodarsku suradnju (OECC), 1961.
prerasta u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD)
 OECC osnovan radi provedbe Europskog programa oporavka te distribucije pomoći
iz Marshallovog plana nakon Drugog svjetskog rata

EUROPSKI KONGRES U DEN HAAGU 1948. – rođen Europski pokret

 Sudjelovali europski političari: Robert Schuman Alcide de Gasperi. Paul-Henri Spaak.
Konrad Adenauer
 Zatraženo osnivanje Vijeća Europe i ujedinjavanje europskih država u političkom i
gospodarskom smislu uz odricanje dijela nacionalnog suvereniteta
 1949. osnovano Vijeće Europe međunarodna organizacija za zaštitu i promicanje
demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, danas 46 država članica, svih 27 DČ EU
 Osnivači:
1. Winston Churchill – predsjednik Vlade Ujedinjene Kraljevine
2. Konrad Adenauer – kancelar i ministar vanjskih poslova Savezne Republike
Njemačke
3. Robert Schuman – ministar vanjskih poslova Francuske
4. Paul Henri Spaak – predsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Belgije
5. Alcide de Gasperi – predsjednik Vlade Italije
6. Ernest Bevin – državni tajnik za vanjske poslove Ujedinjene Kraljevine

121
 Europskim pokretom pripremljen teren za ujedinjavanje europskih država u Zajednicu pa
kasnije u Uniju
PRVI OBLICI INTEGRACIJA
 Nakon Drugog svjetskog rata Jeanu Monnetu izradio Plan za modernizaciju i obnovu
uz ideju da se proizvodnja ugljena i čelika Francuske i Njemačke (zaraćene strane) stavi u
nadležnost jednog zajedničkog tijela – Visoko povjerenstvo
 Na simboličan način ujedinjavanjem proizvodnje ugljena i čelika te se zemlje željelo
staviti u službu trajnog mira na europskom kontinentu

SCHUMANOVA DEKLARACIJA ili SCHUMANOV PLAN

 9.5.1950. Dan pobjede nad fašizmom i nacizmom
 Osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ)
 Osnovana potpisivanjem Pariškog ugovora 18.04.1951., stupio na snagu 23.7.1952., na
snazi 50 godina (do 23.07. 2002.)
 TIJELA EZUČ:
 Visoko povjerenstvo (izvršne ovlasti) – danas Europska Komisija
 Zajednička skupština (diskusije i ograničeno pravo nadzora) – danas EP
 Posebno ministarsko vijeće (političke smjernice i zakonodavne ovlasti) – danas VEU
 Sudsko vijeće (nadzor nad tumačenjem ugovora) – danas Sud EU

 Zemlje utemeljiteljice Europske zajednice za ugljen i čelik: FRANCUSKA,

NJEMAČKA, ITALIJA, ZEMLJE BENELUXA –BELGIJA, NIZOZEMSKA I
LUXEMBOURG

EEZ i EURATOM
 1955. ministri vanjskih poslova tih 6 zemalja sastali se na Konferenciji u Messini na
Siciliji, osnovan Međuvladin odbor za europsku integraciju, predsjedatelj Paul Henri
Spaak
 kroz godinu dana Odbor izradio Izvješće o općem zajedničkom tržištu (Spaakovo
izvješće) koje je postalo temelj za Međuvladinu konferenciju 1956. te donošenje Rimskih
ugovora 1957. kojima su osnovane Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska
zajednica za atomsku energiju (EURATOM)
 RIMSKI UGOVORI o osnivanju EEZ-a i EURATOM-a, 2 ugovora, potpisani 1957.,
stupili na snagu 1958.
 Ciljevi EEZ-a:
 Smanjenje trgovinskih barijera
 Stvaranje jedinstvenog tržišta
 Omogućavanje slobodnog kretanja roba, usluga i kapitala
 Ciljevi EURATOM-a:
 Promicati istraživanje i distribuciju tehničkih podataka
 Utvrditi jedinstvene sigurnosne standarde radi zaštite javnosti i radnika u industriji
 Osigurati da se civilni nuklearni materijali ne rabe u druge svrhe, posebno ne u
vojne svrhe

122
  EZUČ, EEZ i EURATOM spojene su u EUROPSKU ZAJEDNICU Ugovorom o
spajanju 1965., stupio na snagu 1967.
 2 temeljna načela u poimanju integracije:
 Zajednica europskih zemalja poima se kao SAVEZ DRŽAVA –
INTERGUVERNMENTALIZAM
 Savezna država – FEDERALIZAM
 Ne postoji jedinstven plan ili vizija europskog integracijskog procesa već ga države
članice i institucije Unije neprestano grade i mijenjaju kroz svoje međusobne odnose i
procese odlučivanja
1946. Zurich – Churchill govor – unija europskih 1955. Konferencija u Messini na Siciliji
država
1956. Međuvladina konferencija
1948. Organizacija za europsku gospodarsku
1957. donošenje Rimskih ugovora kojima su
suradnju (OECC)
osnovane EEZ i EURATOM
1948. Europski kongres u Den Haagu
1958. stupili na snagu Rimski ugovori
1949. Vijeće Europe
1961. Organizacija za gospodarsku suradnju i
9.5.1950. Schumanova deklaracija ili Schumanov razvoj (OECD)
plan
1965. Ugovor o spajanju EZUČ-a, EEZ-a i
1951. potpisivanje Pariškog ugovora i osnivanje EURATOM-a u Europsku zajednicu
EZUČ
1967. stupio na snagu Ugovor o spajanju

OSNIVAČKI UGOVORI I DRUGI TEMELJNI PRAVNI IZVORI EU-a

 Temeljni dokumenti kojima se uređuju ustrojstvo i ovlasti Europske unije
 Njima su države članice prenijele svoje ovlasti na Europsku uniju
 Akti ustavnog karaktera za pravni poredak Unije

1. PARIŠKI UGOVOR (EZUČ)

 Potpisan 1951., stupio na snagu 1952., traje 50 g, do 2002.
 6 zemalja: Francuska, Italija, Njemačka i zemlje Beneluxa potpisalo Ugovor o uspostavi
EZUČ-a
 Temelj za gospodarski razvoj

2. RIMSKI UGOVORI (EEZ i EURATOM)

 Potpisani 1957., stupili na snagu 1958.
 Iste zemlje potpisale Ugovor o osnutku EEZ-a i EURATOM-a

3. JEDINSTVENI EUROPSKI AKT

 Potpisalo ga je 9 članica 1986. u Luxembourgu i Haagu, stupio na snagu 1987.
 Ciljevi:

123
  Širenje ovlasti zajednice na područje: Monetarne politike, Socijalne politike.
Gospodarske i socijalne kohezije, Okoliša, Istraživanja, Tehnološkog razvoja
 Jačanje utjecaja Europskog parlamenta (postupak suradnje) s Vijećem Europe u
postupku donošenja akata

4. UGOVOR IZ MAASTRICHTA (UGOVOR O EUROPSKOJ UNIJI)

 Potpisan 1992., stupio na snagu 1993.
 Uspostavljena EUROPSKA UNIJA
 Ciljevi:
 Ekonomska i monetarna unija
 Jedinstvena valuta
 Zajednička vanjska i sigurnosna politika
 Zajednička obrambena politika
 Uvođenje državljanstva Unije
 Uska suradnja u kaznenom pravosuđu i unutarnjim poslovima

 Izraz Europska zajednica počinje se rabiti kao Europska unija

 EU se prikazuje kao grčki hram na 3 stupa:
1. STUP – NADNACIONALNI STUP – Europske zajednice zadržavaju pravnu
osobnost i imaju nadnacionalni karakter (ekonomski i socijalni razvoj)
2. STUP – suradnja u vanjskoj i sigurnosnoj politici, način rada klasične
međudržavne suradnje, učinci odluka ovise o spremnosti DČ da ih provedu u interno
pravo (politička suradnja – europski identitet)
3. STUP – suradnja u unutarnjim poslovima i suradnja u pitanjima kaznenog
prava, nema karakter nadnacionalnog, odluke se inkorporiraju u interna prava država
ovisno o odluci samih država (područje slobode, sigurnosti i pravde)

INSTITUCIJE EU NAKON MAASTRICHTA:

1. VIJEĆE (Vijeće ministaraVijeće EU)
2. EUROPSKI PARLAMENT
3. EUROPSKA KOMISIJA
4. REVIZORSKI SUD

 Uveden je postupak SUODLUČIVANJA kojim Parlament dobiva veće ovlasti u

postupku donošenja akata s Vijećem Europe mislim da treba pisat s Vijećem EU

5. UGOVOR IZ AMSTERDAMA
 Potpisan 1997., stupio je na snagu 1999. godine
 Uvodi se jačanje Europskog parlamenta s većim brojem područja u kojima se odluke
donose postupkom sudjelovanja Parlamenta – suodlučivanja
 Uvodi se mogućnost suspenzije država članica iz postupka donošenja odluka

124
 Dio odredaba iz 3. stupa koji se odnose na suradnju u području pravosuđa i unutarnjih
poslova – VIZNI REŽIM, AZIL, PRAVOSUDNA SURADNJA U GRAĐANSKIM
STVARIMA prenosi se u 1. stup
 Uvrštava se Schengenski sporazum u Ugovor
 Uključuju se socijalni protokoli u tekst Ugovora
 Izmjenjuju se odredbe o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici
 Ističe se borba za većom zaposlenošću kao cilj Unije
 CILJEVI UGOVORA:
 Održivi razvoj
 Visoka razina zaposlenosti
 Sporazum o socijalnoj politici
 Suverenitet EU-a proširuje se na prava građana te bližu suradnju država u
društvenim pitanjima i politici zapošljavanja

6. UGOVOR IZ NICE
 Potpisan 2001., stupio na snagu 2003.
 Trebalo je riješiti pitanja institucionalne prilagodbe EU-a pred novim proširenjima
 Sadrži 7 aneksa Ugovora o EU:
 2 Protokola o proširenju EU-a i o statutu Europskog suda
 3 Deklaracije o proširenju EU-a, o kvalificiranoj većini i blokirajućoj manjini te o
budućnosti Unije
 O uspostavi Eurojusta
 Najvažnije odredbe: sastav institucija te način odlučivanja u Vijeću (novo ponderiranje
glasova)
 EK dobiva po jednog POVJERENIKA iz svake države članice
 EP – broj zastupnika najviše 732 zastupnika
 Povećane ovlasti EP – proširen postupak suodlučivanja
 uvedena reforma Suda EU, pojačana suradnja u sva 3 stupa EU
 2002. osnovan EUROJUST – Agencija EU-a za pravosudnu suradnju
 Po jedan nacionalni član iz svake DČ
 Suci ili državni odvjetnici
 Značajno doprinosi efikasnosti i suradnji kod zajedničkih istraga i
prekograničnog kriminaliteta
 2002. okvirna odluka Vijeća o europskom uhidbenom nalogu – efikasnost pravosuđa i
suradnja pravosudnih tijela EU-a
 2008. osnovan EUROPOL – Europski policijski ured

7. UGOVOR IZ LISABONA
 Potpisan 2007., stupio na snagu 2009.
 Čine ga Ugovor o EU-u, Ugovor o funkcioniranju EU, Povelja o temeljnim pravima –
sva 3 akta imaju isti pravni značaj
 Nestaje EU kao grčki hram s 3 stupa, treći stup – policijska i pravosudna suradnja u
kaznenim stvarima, postaje dio prvog stupa
125
 Najznačajnije odredbe:
o EU dobiva pravnu osobnost i može potpisivati međunarodne ugovore
o Osnažena uloga NACIONALNIH PARLAMENATA – dobivaju izravan utjecaj na
proces donošenja odluka ( ima 8 tjedana da argumentira prigovor ako smatra da
prijedlog zakona nije prikladan za EU–POSTUPAK PRAVOVREMENOG
UPOZORENJA)
o Kvalificirana većina postaje DVOSTRUKA VEĆINA – odluke Vijeća EU se donose
ako imaju potporu 55% DČ, a mora biti zastupljeno najmanje 65% stanovništva Europe

NOVI ZAKONODAVNI POSTUPCI

 Redoviti postupak zamijenio je postupak SUODLUČIVANJA
 Zakonodavna inicijativa EK – prijedlog akta prihvaćen je ako ga uz 3 čitanja
KVALIFICIRANOM većinom prihvati Vijeće te običnom većinom EP
 Posebni zakonodavni postupci – Ako nije postignuta suglasnost država članica u
postupku donošenja odluka, Vijeće odluku donosi jednoglasno uz ograničenu ulogu EP
(potreban je ili suglasnost ili mišljenje EP)
 Proširuje se uloga EU na borbu protiv kriminala, ilegalne migracije, trgovanja ljudima,
oružjem i drogom, borbu protiv klimatskih promjena
 EV priznato kao institucija i uvedena je nova funkcija predsjednika Vijeća
 Nova funkcija Visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a
 Pravno su regulirani uvjeti pod kojima nove države mogu pristupiti EU (zahtjev za
članstvo, kome se podnosi, tko daje mišljenje i suglasnost)
 Pravno je regulirana mogućnost i način izlaska pojedine zemlje iz EU-a
 Pravo inicijative građana – peticijom s milijun potpisa građani mogu tražiti od
Europske komisije da unaprijedi nove nacrte politika
 2021. EPPO, Ured europskog javnog tužitelja – odgovoran je za istrage, kazneni
progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima EU-
a (prijevare, korupcija, pranje novca, prekogranične prijevare u području PDV-a)

Granice nadležnosti:
1) ISKLJUČIVA NADLEŽNOST EU-a
Jedino EU može donositi pravne akte, a države članice provode zakonodavstvo EU-a u
slijedećim područjima:
 Carinska unija
 Pravila tržišnog natjecanja
 Monetarna politika za države članice čija je valuta euro
 Zajednička trgovinska politika
 Očuvanje morskih bioloških resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike
2) PODIJELJENA NADLEŽNOST
Nadležnost EU-a i država članica
Radi ujednačavanja domaćeg prava s pravom EU-a država članica može donositi
pravno obvezujuće akte ako to nije učinila Unija, a koji se odnose na područja:
 Unutarnje tržište

126
  Socijalna politika  Transport
 Ekonomska ili teritorijalna kohezija  Energija
 Poljoprivreda i ribarstvo
 Zaštita potrošača
 Promet
 Zaštita javnog zdravlja
 Područje slobode, sigurnosti i pravde

3) NADOPUNJUJUĆE (KOMPLEMENTARNE) NADLEŽNOSTI

Podijeljena ovlasti EU-a i DČ
Nadležnosti u kojima se nadopunjuju DČ i EU:
 Istraživanje  Suradnja u razvoju humanitarne pomoći
 Tehnološki razvoj  Obrazovanje
 Istraživanje svemira  Sport
 Suradnja u razvoju  Kultura
 Turizam

 Ugovorom iz Lisabona
utvrđuju se ovlasti za donošenje propisa prema načelima:
1. NAČELO „OGRANIČENOG OPSEGA OVLAŠTENJA“ ILI „DODJELE
OVLASTI“
 Prema tim načelima, tijela EU-a smiju djelovati samo onda kada su za to izričito
dobila nadležnost
 Nadležnosti koje nisu prenesene na Uniju osnivačkim ugovorima, ostaju državama
članicama (npr. područja u isključivoj nadležnosti EU-a, primjeri gore navedeni)

2. NAČELO SUPSIDIJARNOSTI
 U područjima u kojima se ne radi o isključivoj nadležnosti EU-a, Unija smije djelovati
samo onda kada ciljevi Unije ne mogu biti zadovoljavajuće ostvareni od strane država
članica, ali mogu zbog razmjera ili učinaka biti bolje ostvareni na razini Unije (npr.
primjenjuje se u područjima podijeljenih ovlasti između EU i država članica)

3. NAČELO PROPORCIONALNOSTI
 Sadržaj i oblik djelovanja EU-a ne smije prelaziti ono što je nužno kako bi se
ostvarili ciljevi osnivačkih ugovora, tj. EU ne smije ograničavati ostale interese u
pitanju više nego što je to nužno pa se objašnjava sintagmom „ne možeš muhu ubiti
topom“

DINAMIKA I ZNAČAJKE VALOVA PROŠIRENJA EUROPSKE UNIJE

 EU ima 27 članica
 Do sada je bilo 6 valova proširenja
 Hrvatska i Grčka jedine su dvije države članice koje su same pristupile Europskoj uniji,
odnosno nisu bile dijelom skupine zemalja
127
1. val, 1973. Danska, Irska, Ujedinjena Kraljevina
 Prema sjeveru i zapadu europskog kontinenta
 Trebala i Norveška, ali građani su na referendumu bili protiv ulaska
2. val, 1981. Grčka
3. val, 1986. Portugal i Španjolska
 Zajednica se proširila na jug i jugozapad europskog kontinenta
4. val, 1995. Austrija, Finska i Švedska
 Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA) – Austrija, Finska, Norveška i
Švedska
 Proširenje na sjever
 Građani Norveške na referendumu opet protiv
5. val, 2004. Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i
Slovenija (prva faza)
5. val, 2007. Bugarska i Rumunjska (druga faza)
6. val, 2013. Hrvatska
 Pristupni pregovori RH s EU počeli 3.10.2005., okončani 30.6.2011., u prosincu te
godine potpisan Ugovor o pristupanju

DRŽAVE KANDIDATI ZA ČLANSTVO

 Albanija – 2020. Europsko vijeće donijelo odluku da se otvore pristupni pregovori
 Crna Gora – 2012. počeli pristupni pregovori
 Sjeverna Makedonija – 2020. Europsko vijeće donijelo odluku da se otvore pristupni
pregovori
 Srbija – 2014. počeli pristupni pregovori
 Turska – 1987. podnijela zahtjev za članstvo, 2005. počeli pristupni pregovori, 2018.
pregovori zaustavljeni zbog nepostizanja napretka
 Ukrajina – dobila status kandidata 23.6.2022.

DRŽAVE KOJE SU POTENCIJALNI KANDIDATI ZA ČLANSTVO

 Bosna i Hercegovina – 2016. podnijela zahtjev za članstvom
 Kosovo – EU podupire stabilnost na Kosovu kroz EULEX-ovu misiju na Kosovu i kroz
Specijalnog predstavnika EU-a na Kosovu
 31. siječnja 2020. Velika Britanija izlazi iz Unije – „Brexit“
 Države koje imaju uvjete za članstvo, ali se njihovi građani protive ulasku u Uniju:
Lihtenštajn, Norveška i Švicarska
SIMBOLI I JEZICI EUROPSKE UNIJE
Himna
 Beethovenova „Oda radosti“ 1985.
 Stihove napisao Friedrich von Schiller

Dan Europe
 9. svibnja – Dan pobjede nad fašizmom, dan predaje Njemačke 1945. i Schuman
predstavio deklaraciju kojom se zalaže za osnivanje EZUČ-a

128
Europska zastava
 zlatne zvjezdice na plavom nebu
 12 zvjezdica, simbol savršenstva i cjelovitosti, nije povezan s brojem DČ
 Krug zvjezdica – jedinstvo, solidarnost i sklad europskih zemalja

Moto EU-a
 „UJEDINJENI U RAZLIČITOSTI“, počinje se upotrebljavati 2000., simbolizira
jedinstvo DČ uz poštivanje nacionalnih identiteta svake od njih

Službeni jezici – 24 službena jezika:

 Bugarski, češki, danski, engleski, estonski, finski, grčki, hrvatski, irski, latvijski, litavski,
mađarski, malteški, nizozemski, njemački, poljski, portugalski, rumunjski, slovački,
slovenski, talijanski, španjolski i švedski
 Engleski je službeni jezik na Malti (uz malteški) i u Irskoj (uz irski)
 Službeni jezik Austrije je njemački, službeni jezici Belgije su francuski, nizozemski i
njemački, službeni jezik Cipra je grčki, u Luxembourgu francuski i njemački

EU putovnica
 izdaje ju jedna od 27 država članica Unije građanima EU-a, omogućava slobodna
putovanja među svim državama članicama EU i u veliki broj zemalja s kojima EU ima
sklopljene bilateralne sporazume

Europski digitalni identitet/e-ID za sve građane Unije

 Svaki građanin Unije koji ima osobnu iskaznicu izdanu u svojoj državi imat će pravo
na digitalni identitet priznat na području cijele Unije
 Funkcionirat će putem digitalnih novčanika na mobilnim aplikacijama
 EK pokrenula je online platformu kako bi prikupila mišljenje građana o tome

Euro
 službena valuta EU, u 20 od 27 država članica, europodručje ili eurozona – područje
država koje koriste euro

PROCES PRISTUPANJA DRŽAVE U PUNOPRAVNO ČLANSTVO U UNIJI

o Pravna osnova za pristupanje, čl. 49 Ugovora o EU – propisuje da svaka europska
država koja poštuje načela slobode, demokracije, ljudskih prava, vladavine prava te
jednakosti može podnijeti zahtjev za članstvo u EU

KRITERIJI ZA ČLANSTVO
A. KOPENHAŠKI KRITERIJ
o Na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu 1993. postavilo tri kriterija
a) Politički – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava i
poštivanje ljudskih prava i prava manjina te prihvaćanje političkih ciljeva Unije

129
 b) Gospodarski – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva, sposobnost tržišta da
se nosi s konkurencijom i tržišnim zakonitostima u EU-u
c) Pravni – usvajanje cijele pravne stečevine EU-a

B. KRITERIJ IZ MADRIDA
o Na sastanku Europskog vijeća u Madridu 1995. ADMINISTRATIVNI KRITERIJ –
o Provedbu svih reformi političke, gospodarske i pravne naravi mora pratiti odgovarajuće
administrativno ustrojstvo u državama
o prilagodba administrativnih struktura (jačanje administrativne sposobnosti, učinkovit
sustav državne uprave) s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju u
usvajanju i provedbi pravne stečevine EU-a.
o PRAVNA STEČEVINA EUROPSKE UNIJE – ukupnost pravnih normi, u bilo kojem
obliku, koje su sadržane u osnivačkim ugovorima ili donesene na temelju osnivačkih
ugovora ili izvedene iz osnivačkih ugovora
 Obuhvaća i interpretaciju tih pravnih normi kroz praksu Suda Europske Unije

KORACI U PROCESU PRISTUPANJA DRŽAVE U PUNOPRAVNO ČLANSTVO EU

1. POTPISIVANJE SPORAZUMA O PRIDRUŽIVANJU (europski sporazumi i Sporazum
o stabilizaciji i pridruživanju)
 Cilj sporazuma je priprema država za punopravno članstvo u EU-u te uspostavljanje
konkretnih odnosa suradnje s EU-om
 Npr. RH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s europskim zajednicama
(EZUČ, EEZ i EURATOM) i njihovim državama članicama (pobrojene sve države
članice koje su tada bile u EU)

2. IZRADA ZAHTJEVA ZA ČLANSTVO U EU

 Kraće pismo koje potpisuje predsjednik države i/ili vlade podnositeljice, a u kojem
se ističe europska pripadnost države, njezin cilj za uključivanje u EU te spremnost
prihvaćanja svih ciljeva i obveza koje proizlaze iz članstva u EU-u
 Podnosi se Vijeću EU

3. RAZMATRANJE ZAHTJEVA I DAVANJE MIŠLJENJA O ZAHTJEVU

 Vijeće EU upućuje zahtjev na razmatranje Europskom vijeću
 Vijeće EU poziva Europsku komisiju da izradi mišljenje o zahtjevu za članstvo
 Postupak donošenja mišljenja EK o zahtjevu za članstvo traje oko godinu dana
 EK u postupku donošenja mišljenja šalje zemlji kandidatu opsežan upitnik koji se
sastoji od OPĆEG DIJELA (zajednički za sve države kandidatkinje koje su u
postupku ulaska u EU) i POSEBNOG DIJELA (koji se odnosi samo na tu konkretnu
državu)

4. ODGOVOR DRŽAVE NA UPITNIK

 EK daje rok u kojem je država podnositeljica zahtjeva dužna odgovoriti na upitnik
(postavljena pitanja) – u pravilu 3 mjeseca

130
5. MIŠLJENJE EUROPSKE KOMISIJE
 Nakon dostave odgovora EK donosi mišljenje (pozitivno ili negativno) o
pripremljenosti države za ispunjavanje uvjeta za članstvo – traje oko godinu dana, a
može i dulje
 mišljenje o zahtjevu za članstvo sadrži prikaz odnosa države podnositeljice zahtjeva i
EU-a, analizira stanje u vezi s ispunjavanjem političkih i gospodarskih uvjeta te
prihvaćanje pravne stečevine EU-a
 Daje i preporuku o otvaranju pregovora o primanju države u članstvo EU
 EK mišljenje s preporukom šalje Europskom vijeću koje KONAČNO odlučuje o
odobravanju statusa kandidata

6. STJECANJE STATUSA KANDIDATA

 na pozitivno mišljenje EK Europsko vijeće saziva bilateralnu međuvladinu
konferenciju između EU i države podnositeljice zahtjevadobiva status kandidata

7. OTVARANJE PREGOVORA O PRISTUPANJU

 Nakon stjecanja statusa kandidata otvaraju se pristupni pregovori s EU
 odluku o otvaranju pregovora donosi Europsko vijeće
 1990. EK je cjelokupnu pravnu stečevinu EU-a podijelila u 31 poglavlje (RH je imala
35)
 U pregovorima pregovaračka stajališta EU zastupa predsjedavajući Vijeća EU-a, a
EK je zadužena za tehničku provedbu pregovora
 Na strani države kandidatkinje pregovore vodi izaslanstvo uz:
a) voditelja izaslanstva na visokoj političkoj razini (ministar)
b) glavnog pregovarača i
c) pregovaračku skupinu

 Pregovori se vode po pregovaračkim poglavljima (tematskim), do ulaska u članstvo

EU svaka država kandidatkinja treba u potpunosti prihvatiti i primijeniti pravnu
stečevinu EU-a
 Neke države trebaju dodatna razdoblja za prilagodbu gospodarstva te državne i javne
uprave uvjetima članstva, dodatna razdoblja za potpunu primjenu nacionalnog
zakonodavstva usklađenog s pravnom stečevinom Unije – PRIJELAZNA
RAZDOBLJA
 Pregovori se vode u sklopu bilateralnih međuvladinih konferencija na kojoj
sudjeluju svi sudionici pregovora

FAZE PREGOVORA:
a. Screening zakonodavstva

131
  Faza analitičkog pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnog zakonodavstva i države
kandidatkinje s pravnom stečevinom EU-a
 Svrha je utvrditi postojeće razlike u svakom poglavlju pregovora između
zakonodavstva države kandidatkinje i pravne stečevine EU s kojom je do trenutka
pristupanja u članstvo potrebno uskladiti nacionalno zakonodavstvo
 Postupak screeninga u pravilu traje oko godinu dana
 Na strani EU-a sudjeluju predstavnici EK, a na strani države kandidatkinje članovi
radne skupine(pregovaračke) za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima (EU –
DČ)
 EK izrađuje izvješće i ocjenjuje spremnost države za prihvaćanje i provedbu normi
pravne stečevine te daje preporuke za otvaranje sadržajnih pregovora o pojedinom
poglavlju

b. Sadržajna faza
 počinje odlukom o otvaranju pregovora o pojedinom poglavlju koju donose države
članice u Vijeću EU-a, ovisno o screeningu
 EK izrađuje nacrt pregovaračkog stajališta temeljem kojeg VIJEĆE EU
jednoglasnom odlukom donosi zajedničko stajalište u kojem određuje i preduvjete
koje država kandidatkinja mora ispuniti prije privremenog zatvaranja pojedinog
poglavlja
 EK prati napredak države kroz redovita godišnja izvješća koja dostavlja Vijeću EU
 Država kandidatkinja mora redovito EK dostavljati informacije o napretku
 Nakon postizanja dogovora, formalnu odluku o privremenom zatvaranju poglavlja
donosi međuvladina konferencija na ministarskoj razini

9. ZAVRŠETAK PREGOVORA
 Kada se pregovori privremeno zatvore u svim poglavljima, EUROPSKO VIJEĆE
ZAKLJUČKOM označava završetak pregovora
 Rezultati pregovora ugrađuju se u odredbe nacrta Ugovora o pristupanju, a u izradi
sudjeluju:
1) Predstavnici država članica EU-a
2) Predstavnici institucija EU-a
3) Predstavnici države kandidatkinje

10. POTPISIVANJE UGOVORA O PRISTUPANJU – RATIFIKACIJA –

PUNOPRAVNO ČLANSTVO
 Na temelju nacrta Ugovora o pristupanju:
 EK mora donijeti konačno mišljenje o zahtjevu za članstvo
 EP suglasnost
 Vijeće jednoglasnu odluku o prihvaćanju nove DČ
 Država kandidatkinja postaje država pristupnica – stječe pravo sudjelovanja u radu
tijela Vijeća i EP kao aktivni promatrač

132
 Ugovor o pristupanju potpisuju predstavnici DČ EU-a i predstavnik države
pristupnice
 Stupa na snagu potvrdom/ratifikacijom:
 EP, parlamenata svih država članica EU-a i parlamenta države pristupnice
 Prije ratifikacije država pristupnica provodi referendum na kojem građani donose
odluku o ulasku države u EU
 Nakon što je okončan postupak ratifikacije, država pristupnica postaje punopravna
članica EU

133
 2. USTROJ I FUNKCIONIRANJE EUROPSKE UNIJE – 8 pitanja
Institucionalni ustroj Europske Unije

INSTITUCIJE (7) TIJELA (7) AGENCIJE

Europska komisija (EK) Europska služba za vanjsko Preko 30 decentraliziranih
djelovanje agencija.
Europski parlament (EP) Europski gospodarski i
socijalni odbor
Vijeće Europske unije Europski odbor regija
(VEU)
Europsko vijeće (EV) Europska investicijska
banka
Sud pravde Europske unije Europski ombudsman
(Sud EU-a)
Europski revizorski sud Europski nadzornik za
zaštitu podataka
Europska središnja banka Europski odbor za zaštitu
(ESB) podataka

Institucionalnu jezgru čine: EUROPSKO VIJEĆE, EUROPSKA KOMISIJA, EUROPSKI

PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE
INSTITUCIJE UNIJE:
1. EUROPSKO VIJEĆE (EV) (najviše političko tijelo)
 najviše političko tijelo Unije sastavljeno od šefova država i vlada država članica
 osnovano 1974., 1992. dobilo službeni status
 2009. Lisabonskim ugovorom postaje službenom institucijom Unije
 Ima svog predsjednika, a u radu EV sudjeluje i predsjednik/ca EK
 Predsjednik EV Charles Michel (Fr, mandat lipanj 2022.-studeni 2024., 2,5 godine)
 sastaje se obično dva puta godišnje, sredinom i krajem godine, na kraju svakog sastanka
donosi ZAKLJUČKE
 ne donosi zakonodavne akte
 određuje strateške prioritete i smjer daljnjeg razvoja i djelovanja Unije
 zaključci EV značajno odredili dinamiku najvećeg proširenja Unije
 važni su i za razvoj raznih politika, npr. razvoj imigracijske politike pa zahvaljujući tim
zaključcima postaje jednim od ključnih aktera ove europske politike
 odluke u EV donose se uglavnom konsenzusom (sporazumna jednoglasna odluka)

2. EUROPSKA KOMISIJA (EK) (izvršno tijelo)

 Nastala iz Visokog povjerenstva EZUČ-a (izvršno tijelo)
 „okosnica Unije“ – višestruke uloge

134
 „čuvarica ugovora“ – uz Sud EU prati da li države članice ispravno primjenjuju europsko
pravo, ako smatra da je došlo do povrede u primjeni nekog akta, može pokrenuti
„postupak zbog povrede“
 Institucija koja je u svom radu potpuno neovisna od bilo koje vlade ili druge institucije,
tijela, ureda ili pravne osobe
 ISKLJUČIVO PRAVO ZAKONODAVNE INICIJATIVE – Ugovorom iz Amsterdama
1997., zakonodavni akti Unije mogu se donijeti samo na temelju prijedloga EK-a
 Prema Ugovoru iz Lisabona, 2009., Komisija je dužna: „promicati opće interese Unije“,
„osigurati primjenu Ugovora“, „nadzirati primjenu prava Unije pod kontrolom Suda
Europske unije“, „izvršavati proračun i upravljati programima Unije“, pokretati godišnja
i višegodišnja financijska programiranja, predstavlja Uniju u vanjskim odnosima, uz
iznimku Zajedničke vanjske i sigurnosne politike

Ovlasti EK-a:
 zakonodavna: daje prijedloge novih zakonodavnih akata
 izvršna: provodi politike Europske unije
 proračunske: daje prijedlog proračuna, inicira i upravlja godišnjim i višegodišnjim
financijskim programiranjem
 nadzorne: nadzire provedbu politika, nadzire primjenu prava EU-a i izvršenje
proračuna

Sastav EK-a:
 PREDSJEDNIK KOMISIJE i 26 POVJERENIKA (svaka država ima po jednog
člana/povjerenika)
 = KOLEGIJ EK – političko vodstvo EKbira EP
 Predsjednica – Ursula von der Leyen, DE, ima mandat do 2024.
 Mandat 5 godina
 8 povjerenika ima ulogu potpredsjednika (3 izvršna potpredsjednika i Visoki
predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku)
 18 POVJERENIKA ZA 18 PORTFELJA (portfelj – područje rada, nabrojani su u
priručniku, mislim da nije toliko bitno) str. 36
 Čelnici predlažu moguće kandidate za predsjednika Komisije, što ovisi o rezultatima
koje su pojedine stranke postigle na izborima za EP
 Nacionalni dužnosnik koji dobije povjerenje EP, dobiva mandat za sastavljanje
Kolegija Komisije, odnosno odlučuje koji povjerenik će biti zadužen za koje
područje rada, odnosno koji portfelj će dobiti

Ustrojstvo EK-a:
 Rad EK-a organiziran je kroz 20 GLAVNIH UPRAVA, u radu sudjeluju i razne izvršne
agencije, službe i uredi
 Npr. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Europska izvršna agencija za
obrazovanje i kulturu (EACEA), Europski ured za odabir osoblja (EPSO)

135
  Službe su zadužene za administrativna pitanja, npr. Služba za povijesne arhive, Služba za
unutarnju reviziju, Služba za zaštitu podataka…
 Izvršne agencije upravljaju programima koje je pokrenula Komisija

Odnos EK i ostalih institucija:

 Dostavlja prijedloge novih zakonodavnih akata na donošenje VEU i EP
 Dostavlja prijedloge godišnjih proračuna na odobrenje VEU i EP
 Za svoje djelovanje odgovara EP
 EP može izglasati nepovjerenje EK i tada svi povjerenici moraju odstupiti s dužnosti
 Provodi odluke EP i VEU

NEMA U PRIRUČNIKU, ALI JE U PITANJIMA

Bijela knjiga je dokument koji sadrži prijedloge za djelovanje EU u određenom
području
Zelene knjige objavljuju se radi pokretanja savjetovanja na razini EU
Svrha Bijele knjige je pokretanje rasprave s javnošću, dionicima, EP VEU u cilju
postizanja političkog konsenzusa

3. VIJEĆE EUROPSKE UNIJE (VEU) – nastalo iz Vijeća EEZ-a 1958.

(zakonodavno)
 čine ga ministri država članica i predstavlja izravnu vezu između europske i nacionalne
razine odlučivanja – „glas država članica“
 ministri raznih resora okupljaju se u raznim sastavima vijeća, ovisno o svojim područjima
rada
10 sastava VEU:
1) Poljoprivreda i ribarstvo 6) Obrazovanje, mladi, kultura i sport
2) Konkurentnost 7) Vanjski poslovi
3) Ekonomski i financijski poslovi 8) Opći poslovi
4) Okoliš 9) Pravosuđe i unutarnji poslovi
5) Zapošljavanje, socijalna politika, 10) Promet, telekomunikacije i
zdravstvo i pitanja potrošača energetika

 Svakih 6 mjeseci jedna država predsjeda VEU (01.01-30.06. i 01.07.-31.12.)

 „TRIO“ – suradnja države koja je predsjedala, koja predsjeda i koja će predsjedati
 Država koja predsjeda VEU-om na početku predsjedanja iznosi PROGRAM i
PRIORITETE predsjedanja
ZADACI PREDSJEDNIŠTVA VEU-A TIJEKOM PREDSJEDANJA
 Planiranje i predsjedanje sastancima Vijeća i njegovih pripremnih tijela
 Predstavljanje u odnosima prema drugim institucijama Unije: država koja
predsjeda brani stavove Vijeća kada se odlučuje o zakonodavnim aktima koje predlaže
EK (važna u odnosima VEU-a s EK i EP)

136
  Iznimka!!! - Sastancima Vijeća ministara za vanjske poslove ne predsjeda ministar
vanjskih poslova države koja predsjeda, već predsjeda Visoki predstavnik Unije za
vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Ovlasti VEU-a:
 donosi zakone zajedno s EP, a na prijedlog EK
 donosi proračun zajedno s EP, a na prijedlog EK
 usklađuje politike DČ u pojedinim područjima
 kreira i provodi vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a zajedno s EV
 sklapa međunarodne sporazume između Unije i jedne ili više država članica ili
međunarodnih organizacija

Način funkcioniranja VEU-a

 u svim sastavima djeluje velik broj radnih skupina čiji su članovi državni službenici
nacionalnih ministarstava, a sastanke u pravilu održavaju u Bruxellesu i raspravljaju o
inicijativama i zakonodavnim prijedlozima EK
 COREPER – Odbor stalnih predstavnika
 Vijeće odlučuje o prijedlozima Komisije te svaki prijedlog prođe COREPER I ili
COREPER II
 COREPER 1 – zamjenici stalnih predstavnika DČ
 COREPER II – stalni predstavnici DČ
 Stalno predstavništvo pri EU djeluje kao veleposlanstvo DČ pri EU u Bruxellesu.
Diplomati u SP podijeljeni su po raznim područjima ili politikama Unije te su posrednici
između nacionalnih državnih tijela i tijela EU

Vijeće EU donosi odluke glasovanjem:

 Kvalificiranom većinom – da zakonodavni prijedlog bude prihvaćen za njega treba
glasovati 55% država na način da tih 55% država obuhvaća 65% stanovništva Unije
 Jednoglasno – primjenjuje se kad se radi o zakonodavnim prijedlozima koji su posebno
osjetljivi za države članice (npr. oporezivanje, nova proširenja Unije, uvođenje nove
zajedničke politike Unije)

GLAVNO TAJNIŠTVO – u službi Europskog vijeća i Vijeća EU

 Pomaže predsjedniku EV te predsjedništvu VEU u koordinaciji poslova i organizaciji
sastanaka

4. EUROPSKI PARLAMENT (jedino izravno izabrano tijelo, zakonodavno tijelo)

 „glas građana Unije“
 Preteča je Zajednička skupština EZUČ-a
 Utemeljena 1962., a prvi izbori održani 1979.
 Djeluje u 3 grada: Bruxelles (sastanci odbora), Strasbourg (plenarne sjednice 12 puta
godišnje) i Luxembourg

137
Ovlasti EP-a
1) Zakonodavna: donosi zakonodavne akte zajedno s VEU-om, a na prijedlog EK-a,
donosi odluke o proširenjima i međunarodnim sporazumima te može zatražiti od
Komisije izradu zakonodavnog prijedloga
2) Nadzorna: bira predsjednika/cu EK i odobrava njezin sastav, a može glasovati i o
nepovjerenju Komisiji, nadzire izvršenje proračuna, prima predstavke građana,
raspravlja s predsjednikom Europske središnje banke o monetarnoj politici
3) Proračunska: odlučuje o proračunu EU-a zajedno s VEU-om i odobrava višegodišnji
financijski okvir

Sastav EP-a
 Zastupnici se biraju putem nacionalnih izbora za EP i podijeljeni su po klubovima
zastupnika prema političkom opredjeljenju
 Najveći klub je onaj Europske pučke stranke (EPP), najmanji Klub zastupnika ljevice
 U svom radu i javnom nastupanju u Parlamentu, europski parlamentarni zastupnici
nastupaju kao zastupnici klubova, a ne zastupnici nacionalnih interesa svojih zemalja
 EP ima 705 zastupnika (država ne može imati manje od 6 zastupnika, niti više od 96) –
704 zastupnika i predsjednik Parlamenta
 Broj zastupnika po državama razmjeran je broju stanovnika svake DČ
 RH ima 12 zastupnika u EP, najveći broj zastupnika Njemačka, a najmanji Cipar, Malta
i Luxembourg
 EP predsjeda Roberta Metsola – na mandat od 2,5 godine
Način rada EP-a
 Organiziran je kroz ODBORE, ima ih 20 I 3 PODODBORA
 Odluke donosi ako je prilikom glasovanja prisutna barem trećina zastupnika, a prijedlog
se može usvojiti uz običnu većinu prisutnih
 Iznimka: u slučaju važnih prijedloga potrebna je većina glasova svih zastupnika (izbor
predsjednika Komisije)

EV – političko tijelo, određuje politički i strateški smjer razvoja Unije

EK – izvršno tijelo, ima isključivu zakonodavnu inicijativu
Vijeće EU – zakonodavno tijelo, „glas država članica“
EP – jedino izravno izabrano tijelo, zakonodavno tijelo, „glas građana
Unije“

138
5. SUD EUROPSKE UNIJE
Preteča je Sudsko vijeće EZUČ-a
Sastavljen je od 2 suda, sjedište u Luxembourgu:
1. SUD – po jedan sudac iz svake DČ i 11 nezavisnih odvjetnika, RH Siniša Rodin (od
2013.), mandat sudaca je 6 godina i može se obnoviti
2. OPĆI SUD – po 2 suca iz svake DČ, RH Vesna Tomljenović (2013.) i Tamara
Perišin (2019.), mandat 6 godina i može se obnoviti
 Oba suda su europske institucije sudbene vlasti
SUD ODLUČUJE:
 O zahtjevima za prethodnom odlukom – nacionalni sudovi nisu sigurni u ispravnost
tumačenja europskog prava ili nisu sigurni je li nacionalni propis u skladu s europskim,
upućuju zahtjev Sudu EU-a za donošenje odluke o prethodnom pitanju
 O postupku zbog povrede prava Unije – Komisija može pokrenuti postupak pred
Sudom EU-a kada nije zadovoljna tumačenjem DČ o potencijalnoj povredi prava Unije na
koje je Komisija ukazala
 O tužbi radi poništenja – tužbu može podnijeti DČ, VEU, EK i u nekim okolnostima EP
ako smatraju da određeni propis EU-a nije zakonit
 O tužbi zbog propusta – europske institucije, DČ i građani mogu podnijeti tužbu kako bi
se službeno zabilježio propust EP, VEU ili EK u donošenju neke odluke u zadanom
vremenskom roku
Opći sud odlučuje o:
 Tužbama radi naknade štete koje su prouzročile institucije, tijela, uredi ili agencije
Unije ili njihovi zaposlenici
 Sporovima između institucija Unije i njihovih zaposlenika (npr. u vezi radnog odnosa)

o Ima ovlasti nadzirati zakonitost svih akata i institucija EU

o DČ imaju obvezu poštovati i provoditi odluke Suda EU
o Interpretacija prava koju zauzme Sud EU obvezujuća je za sve DČ

6. EUROPSKI REVIZORSKI SUD

 u cijelosti NEOVISAN o drugim institucijama Unije i DČ to mu daje samostalnost u
odlučivanju o zakonitosti upravljanja prihodima i rashodima u europskome proračunu
 osnovan 1977., sjedište u Luxembourgu
 izrađuje godišnja izvješća o izvršenju proračuna Unije i dostavlja ih EP i VEU
 2021. sklopio dogovor o suradnji s Uredom europskog javnog tužitelja u svrhu zaštite
proračunskih interesa Unije
 može dati mišljenje o zakonodavnim aktima koji mogu imati utjecaj na financije Unije
 Sastav: po jedan predstavnik iz svake DČ, članica iz Hrvatske je Ivana Maletić (od 2019.
na mandat od 6 godina koji se može obnoviti)

139
 7. EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA (ESB)
 Osnovana 1998. sa sjedištem u Frankfurtu
 Zadatak: provedba ekonomske i monetarne politike Unije, upravljanje eurom i održavanje
stabilnosti cijena na način da godišnja stopa inflacije ne bude veća od 2%

POMOĆNA TIJELA UNIJE

A. EUROPSKI GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR (glas civilnog društva!)
 savjetodavno tijelo kao glas civilnog društva za EK, VEU i EP
 osnovan 1957. Rimskim ugovorima
 cilj: gospodarske i socijalne cjeline uključiti u uspostavu zajedničkog tržišta, biti podrška
VEU i EK kod rasprava o europskim temama
 3 skupine članova:
1. Poslodavci
2. radnici
3. druge interesne skupine koje dokumentiraju raznolikost Europe
 Preko 300 članova, način raspodjele po država propisan Ugovorima (RH 9 članova)
 Imenuje ih VEU kvalificiranom većinom, na rok od 5 godina, na prijedlog DČ, uz
savjetovanje s EK
 članovi nisu vezani naputcima, neovisni u obavljanju svojih dužnosti

 Savjetuje EK, VEU i EP kroz:

I. OBVEZNO SAVJETOVANJE:
a) Javno zdravstvo
b) Zaštita potrošača
c) Socijalna politika
d) Obrazovanje, strukovno obrazovanje mladih
 VEU i EK moraju se savjetovati s Odborom i tražiti mišljenje prije donošenja odluka u
ovim područjima (ako Odbor nije dao mišljenje u traženom roku, izostanak mišljenja ne
sprječava daljnje djelovanje institucija)
II. NEOBVEZNO SAVJETOVANJE:
 VEU, EK i EP mogu se savjetovati s Odborom i u dr. slučajevima kada to smatraju
potrebnim

III. DAVANJE MIŠLJENJA NA VLASTITU INICIJATIVU

 Odbor može dati mišljenje kada god to smatra potrebnim

B. ODBOR REGIJA (glas lokalne vlasti!)

 Savjetodavno tijelo kao glas lokalne vlasti za EK, VEU i EP
 Zadaća:
o uključiti regionalne i lokalne vlasti u europski proces odlučivanja i
o poticati veće sudjelovanje građana
 Preko 300 članova, predstavljaju regionalna i lokalna tijela iz 27 DČ
 Osnovan 1994. nakon stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta

140
 Zastupa interese regionalnih i lokalnih tijela DČ i u njihovo ime upućuje mišljenja
Vijeću i Komisiji
 Imenuje ga VEU jednoglasnom odlukom na rok od 5 godina, na temelju prijedloga DČ,
način raspodjele članova propisan Ugovorima (RH 9 članova)
 Imenovani članovi moraju imati izborni mandat regionalnog ili lokalnog biračkog tijela –
biti dužnosnici lokalne ili regionalne samouprave
 kada im istekne mandat, biraju se novi
 nisu vezani nikakvim naputcima i potpuno su neovisni u obavljanju svojih dužnosti

ZADAĆE ODBORA REGIJA OSTVARUJU SE KROZ:

1. OBVEZNO SAVJETOVANJE:
 Obrazovanje
 Kultura
 Javno zdravlje
 Ekonomska i socijalna kohezija
 VEU i EK moraju se savjetovati s Odborom regija i tražiti mišljenje prije donošenja
odluka u ovim područjima

2. NEOBVEZNO SAVJETOVANJE
 VEU, EK i EP mogu se savjetovati s Odborom kada god smatraju da je to potrebno

3. DAVANJE MIŠLJENJA NA VLASTITU INICIJATIVU

 Odbor može savjetovati VEU, EK i EP kada god smatra potrebnim
 U slučaju savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom potrebno je
obavijestiti Odbor regija koji može dati mišljenje o tom pitanju

4. Ovlast Odbora regija za pokretanje postupka pred Sudom EU-a

 Ima ovlast aktivne legitimacije pred Sudom EU (prema UFEU), odnosno može
pokrenuti postupke radi zaštite svojih prava u slučajevima:
 kada smatra da se nije tražilo njegovo mišljenje, a bilo je obvezno
 ili ako postupci savjetovanja nisu provedeni na pravilan način te
 Odbor može zatražiti od Suda da utvrdi da li je zakonodavnim aktom koji potpada pod
nadležnost Odbora regija poštovano načelo supsidijarnosti

C. EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

 Institucija koja dugoročnim financiranjem projekata, jamstvima i savjetima unaprjeđuje
ciljeve EU
 Podupire projekte unutar i izvan EU-a
 Dioničari su DČ
 Upravljačka struktura: (1) Vijeće guvernera, (2) Upravno vijeće, (3) Upravljački
odbor , (4) Revizorski odbor

141
 Zadaća EIB je da doprinosi uravnoteženom i kontinuiranom razvoju unutarnjeg tržišta
cijele EU te olakšava financiranje gospodarskih projekata i to:
1) Radeći na razvoju slabije razvijenih regija
2) Usmjeravanjem modernizacije ili preustrojem tvrtki ili razvojem novih
djelatnosti koje ne mogu financirati pojedine DČ
3) Financiranjem projekata koji su od zajedničkog interesa za više DČ
 EP svake godine analizira aktivnosti EIB kroz njezina godišnja izvješća te na taj način
nadzire njezin rad

D. EUROPSKI OMBUDSMAN – Pravobranitelj EP

 Ima nadzornu funkciju u sklopu EP
 Provodi istrage o nepravilnostima u postupanju institucija, tijela, ureda i agencija EU i
djeluje na vlastitu inicijativu ili na temelju pritužbi građana EU ili onih podnesenih
preko zastupnika u EP
 Bira ga EP nakon europskih izborapredsjednik EP poziva na podnošenje kandidatura za
funkciju EO i određuje rok za predaju kandidatura
 Kandidati moraju imati potporu najmanje 40 zastupnika u Parlamentu koji moraju biti
iz najmanje 2 DČ
 EO mora imati uvjete za obnašanje najviše sudačke dužnosti u zemlji iz koje dolazi te
biti dovoljno stručan i iskusan za izvršavanje dužnosti ombudsmana, predočiti
jamstva o neovisnosti, ne smije primati upute ni od jednog drugog tijela niti obavljati
druge dužnosti bez obzira jesu plaćene ili neplaćene
 Izabran ako je dobio većinu glasova, a mandat traje koliko i parlamentarni saziv uz
mogućnost reizbora
 Zadaća:
 Vođenje istraga ako neka institucija ne poštuje temeljna prava, zakonske propise ili
zakonska načela te načela dobrog upravljanja, najveći broj se odnosi na financijsko
upravljanje, etička pitanja, nedostatak ili odbijanje pružanja informacija, poštovanje
postupovnih prava
 Ako utvrdi nepravilnost, dostavlja preporuke instituciji ili tijelu koje je počinilo
nepravilnost, a ono je dužno u roku od 3 mjeseca dostaviti svoje mišljenje, ako njegovu
preporuku institucija ne prihvati, može podnijeti posebno izvješće EP

AGENCIJE UNIJE
1. DECENTRALIZIRANE AGENCIJE
 tijela sa sjedištima u raznim europskim gradovima – decentralizirana
 preko 30, svaka ima svoju pravnu osobnost i poseban djelokrug
 svojim radom pridonose boljoj provedbi europskih politika
 okupljaju nacionalne stručnjake iz područja za koja su zadužena što pospješuje suradnju
EU i nacionalnih vlada

142
 područja rada:
PRAVOSUĐE
 Eurojust – Haag, podrška suradnji pravosudnih tijela DČ u slučajevima
prekograničnog kriminala (npr. terorizam, trgovanje drogama, kibernetički
kriminal)
 Agencija za temeljna prava (FRA) – Beč, savjetovanje EU-a i nacionalnih tijela
o temeljnim pravima
 Europski ured za podršku u pitanjima azila (EASO) – Valetta, Malta
UNUTARNJI POSLOVI
 Europski policijski ured (Europol) – Haag, suradnja policijskih službenika DČ
 Europska policijska akademija (CEPOL) – Budimpešta, edukacija policajaca
 Frontex – Varšava, podrška DČ u upravljanju njihovim vanjskim granicama i
usklađivanju graničnih kontrola
PROMET
 Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA) – Koln
ZAŠTITA OKOLIŠA
 Europska agencija za okoliš (EEA) – Kopenhagen
SIGURNOST HRANE
 Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) – Parma, prikupljanje podataka o
mogućim rizicima u opskrbi prehrambenim proizvodima
ZDRAVSTVO
 Europska agencija za lijekove – Amsterdam, sigurnost lijekova, istraživanje i
inovacije u području razvoja lijekova
 Bave se znanstvenim pitanjima (Europska agencija za lijekove) ili pružaju podršku DČ u
pojedinim resorima (Europol, Eurojust)

2. IZVRŠNE AGENCIJE
 Izvršavaju, upravljaju programima Unije
 Osnivaju se na određeno vrijeme
 Sjedište u gradovima u kojima djeluje i EK – Bruxelles ili Luxembourg
U Bruxellesu:
 Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) – programi
Unije koji pridonose dekarbonizaciji i održivom razvoju
 Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA) – financiranje
obrazovanja, kulture, audio-vizualnih umjetnosti, sporta, građanstva i volontiranja
 Izvršna agencija za Europsko istraživačko vijeće (ERCEA)

3. AGENCIJE I TIJELA EURATOMA

 Zadatak im je koordinirati istraživanja primjene nuklearne energije u mirnodopske
svrhe u DČ
 Time pridonose i sigurnijoj opskrbi atomskom energijom na području Unije

143
PRIMARNO ZAKONODAVSTVO EU
Pravna stečevina sadrži sljedeće elemente:
• Sadržaj, načela i političke ciljeve ugovora
• Ugovore
• Pravne akte koji proizlaze iz ugovora
• Stalnu sudsku praksu Suda EU
• Deklaracije i rezolucije koje je donijela Unija
• Mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
• Međunarodne ugovore koje je sklopila Zajednica i one koje su sklopile države članice u
područjima koja su u nadležnosti EU

 Države kandidatkinje moraju prihvatiti pravnu stečevinu EU i provesti je u svoje

nacionalno zakonodavstvo prije pridruživanja u EU
• Primarno zakonodavstvo EU:
1. osnivački ugovori
2. opća načela prava EU
3. temeljna ljudska prava – preko Općih načela, kodifikacija Poveljom EU-a o
temeljnim pravima

I. OSNIVAČKI UGOVORI
Pojam osnivačkog ugovora u formalno pravnom smislu obuhvaća:
 Prvobitne ugovore o osnivanju Europskih zajednica i Europske unije
 Sve izmjene i dopune navedenih ugovora, npr. Jedinstveni europski akt, Ugovor iz
Maastrichta, Amsterdama, Nice i Lisabona
 Protokole pridodane navedenim ugovorima
 Dodatne ugovore kojima se mijenjaju posebni dijelovi Osnivačkih ugovora, npr. Ugovor o
spajanju triju zajednica
 Sve ugovore o pristupanju novih DČ
 Povelju EU o temeljnim pravima
 Ugovor o EURATOM-u

 oni su akti međunarodnog prava jer se svaki tekst Osnivačkog ugovora ili njegove
izmjene mora ratificirati u svakoj DČ
 nazivaju se ustavni akti EU (imaju svojstva slična Ustavu)
 NAČELO IZRAVNOG UČINKA – norma EU-a je nadređena odredbama nacionalnog
prava te stvara subjektivna prava za pravne subjekte (fizičke i pravne osobe), koja prava
su nacionalni sudovi DČ dužni štititi
Primarno pravo EU ima vertikalni i horizontalni izravan učinak
1. Vertikalni izravni učinak – omogućuje pojedincima da svoja subjektivna prava
ostvaruju protiv države, na normu EU-a se mogu pozvati pojedinci protiv države
2. Horizontalni izravni učinak – omogućuje pojedincima da svoja subjektivna prava
ostvaruju protiv drugih pojedinaca, na normu EU-a se mogu pozvati pojedinci između
sebe

144
 II. OPĆA NAČELA PRAVA EU-A
 Nepisana pravna pravila svojstvena pravnom poretku EU koja se artikuliraju kroz praksu
Europskog suda
 Ne postoji utvrđena lista, ali kroz praksu Suda razvila su se načela poput pravne
sigurnosti, djelotvorne pravne zaštite, proporcionalnosti, zabrane retroaktivnosti, načela
odgovornosti države za štetu, načela nadređenosti prava EU-a i zaštite temeljnih ljudskih
prava
 Obvezuju institucije Unije i DČ

III. TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

 Kroz praksu Suda EU-a imala značaj općih načela prava EU-a, a Lisabonskim ugovorom
temeljna ljudska prava dignuta su na razinu jedne od vrednota EU-a
 Povelja EU-a o temeljnim pravima istog je pravnog značaja kao i svaki ugovor u
sastavu Lisabonskog ugovora i obvezujući pravni status za države članice i EU
 Poveljom su zaštićene vrednote:
1) Poštivanje ljudskog dostojanstva
2) Poštivanje slobode, demokracije i jednakosti
3) Poštivanje vladavine prava i temeljnih ljudskih prava, uključujući prava manjina
4) Poštivanje pluralizma, nediskriminacije
5) Poštivanje tolerancije, pravednosti i solidarnosti te jednakosti muškaraca i žena
 Kodificirana Povelja o temeljnim pravima većinski odgovara katalogu temeljnih prava iz
Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama pa se kroz praksu i
Europskog suda za LJP u Strasbourgu i Suda EU-a u Luxembourgu isprepliće sudska
praksa
 EU još uvijek nije potpisala EKZLJPTS Vijeća Europe

SEKUNDARNO ZAKONODAVSTVO EU
 Nastaje aktivnošću institucija EU, ima pravni temelj u Osnivačkim ugovorima
 Uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja, međunarodni ugovori koje sklopi EU

1. UREDBE
 Imaju opću primjenu, obvezujuće su u cijelosti i neposredno se primjenjuju u svim
državama članicama
 Kao i osnivački ugovori, imaju izravan vertikalni i horizontalni učinak, nadređene
nacionalnom pravu
 Akti koji dovode do ujednačavanja prava te im je cilj u potpunosti zamijeniti postojeće
norme u državama članicama koje su uređene jednakom europskom pravnom normom
 Izravno su primjenjive u DČ po objavi u Službenom listu EU-a (nije ih potrebno
implementirati u nacionalno pravo)
 Države su obvezne ukloniti nacionalna pravila koja dupliciraju uredbe ili su im
suprotna

145
2. DIREKTIVE
 Sadržaj i cilj obvezujući je za svaku DČ, a način i oblik na koji će se direktiva
implementirati u nacionalno zakonodavstvo stvar je svake DČ
 Može se implementirati i zakonskim i podzakonskim aktom, ali učinak direktive mora
biti postignut
 Ako se direktiva ne unese u zakonom propisanom roku ili nepotpuno ili nepravilno na
način da se u slučaju VERTIKALNOG IZRAVNOG UČINKA građani mogu pozvati
na direktivu u sporu s državom, a u SLUČAJU HORIZONTALNOG IZRAVNOG
UČINKA građani mogu tražiti naknadu štete od države jer gore navedeni razlozi
znače dovoljno ozbiljnu povredu koja implicira odgovornost nacionalne države za štetu
 SVRHA DIREKTIVA JE približavanje nacionalnih prava u mjeri u kojoj je to nužno za
postizanje regulatornog cilja zbog kojeg je direktiva usvojena
 U direktivama postoji provedbeni rok koji počinje teći od dana objave u Službenom
listu EU-a
 Direktive imaju izravan vertikalni učinak što znači da se pojedinci u sporu protiv
države mogu pozvati na direktivu
 Direktive nemaju izravan horizontalni učinak te se pojedinci u međusobnom sporu
ne mogu pozvati na direktivu

3. ODLUKE
 akti koji se upotrebljavaju za uređenje odnosa između i unutar institucija EU, u
cijelosti obvezujuće
 ako je u odlukama određeno kome su upućene (DČ, fizičkim ili pravnim osobama),
obvezujuće su samo za njih
 pojedinac se može pozvati na prava koja proizlaze iz odluke koja je upućena DČ u
kojoj živi samo ako je ta država donijela akt o prijenosu, odnosno implementirala je

4. PREPORUKE i MIŠLJENJA
 Ne mogu stvarati prava i obveze, ali mogu utjecati na interpretaciju pravno
obvezujućih akata EU-a, odnosno biti SMJERNICE ZA TUMAČENJE I SADRŽAJ
PRAVA UNIJE

5. MEĐUNARODNI UGOVORI KOJE SKLOPI EU

 EU ima pravnu osobnost te međunarodnopravni subjektivitet, a njezine institucije
mogu u suradnji s trećim državama ili međunarodnim organizacijama sklapati i
međunarodne sporazume te ugovore koji također postaju izvor prava EU
 Međunarodni ugovori moraju biti utemeljeni na ovlaštenju – izričitom ili implicitnom
koje mora biti sadržano u Osnivačkim ugovorima
 U ime EU pregovara EK ili Visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku
 Sporazume ratificira VEU po dobivenom pristanku EP
 Mogu imati izravne učinke te su ih nacionalni sudovi dužni primjenjivati pri rješavanju
sporova koji dolaze u doseg prava EU

Izvor prava EU-a je i PRAKSA SUDA EU

146
 Sud ima ovlast nadzirati zakonitost svih akata i institucija EU-a
 Izvor prava su izreka i obrazloženje
 Interpretacija prava EU koju zauzme SUD EU obvezujuća je za sve DČ i institucije EU
 DČ i njezini sudovi imaju obvezu poštovati i provoditi odluke Suda EU-a, u suprotnom će
se raditi o ozbiljnoj povredi prava EU što je pretpostavka za fizičke i pravne osobe za
naknadu štete – osnova za naknadu štete od države u kojoj živi

OSTALI PRAVNI AKTI EU

• Lisabonskim ugovorom osim zakonodavnih, propisana je mogućnost donošenja tzv.
NEZAKONODAVNIH AKATA
• Nezakonodavni akti usvajaju se na temelju zakonodavnog ili drugog nezakonodavnog
akta, a donosi ih u pravilu EK
 Ovlast za njihovo usvajanje ne izvire iz OSNIVAČKIH UGOVORA već iz drugog akta
za čije donošenje ovlast mora postojati izravno u Osnivačkom ugovoru

 Mogu biti delegirani ili provedbeni

1) delegirani akti
 Donosi ih isključivo EK
 Do delegacije dolazi tako što neki zakonodavni akt donesen od EP i VEU ovlasti
EK na usvajanje akata opće primjene radi dopunjavanja ili mijenjanja nekih
nebitnih dijelova zakonodavnog akta
 Nadzor nad provedbom obavljaju zakonodavna tijela – EP I VEU prije ili poslije
donošenja delegiranog akta

2) provedbeni akti
 Donošenje u pravilu prepušteno DČ, Ugovor predviđa kada za to postoje opravdani
razlozi provedbene akte može donositi EK ili VEU
 Nadzor provedbenog akta, odnosno kontrolu rada EK obavljaju DČ kroz odbore
tijekom donošenja provedbenog akta, što znači da se EK prije donošenja ovog akta
mora savjetovati sa državama članicama
 Razlika između delegiranog i provedbenog akta značajna je u sustavu nadzora nad
radom Komisije, ovisno o tome usvaja li EK delegirani ili provedbeni akt
PITANJA:
1. Što pripada u primarno zakonodavstvo? Osnivački ugovori, opća načela prava EU,
temeljna ljudska prava
2. Sekundarno zakonodavstvo – uredba
3. Sekundarno pravo – koji akt obvezuje
4. Preporuke i mišljenja

147
 3. ZAJEDNIČKE POLITIKE EU – 6 pitanja
1. JEDINSTVENO UNUTARNJE TRŽIŠTE EU

 Unutarnje tržište je područje bez unutarnjih granica (granica DČ), odnosno jedinstveni
geografski prostor koji obuhvaća zajednički prostor svih DČ EU
 Osigurava se i definira kroz 4 tržišne slobode:
1) sloboda kretanja roba
2) sloboda kretanja osoba (radnika i poslovnog nastana)
3) sloboda pružanja usluga
4) sloboda kretanja kapitala
 dio su procesa integracije koji je počeo Rimskim ugovorima iz 1957. godine cilj
Ugovora o osnutku EEZ-a je stvaranje jedinstvenog tržišta koje bi osiguralo slobodno
kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala

 Pravno uređene Ugovorom o funkcioniranju EU-a (dio Lisabonskog ugovora), imaju

značajnu ulogu jer kroz jamstva tržišnih sloboda pravne i fizičke osobe mogu ostvarivati
pojedinačna prava u DČ u kojima žive
 Subjektivna prava pojedinaca (fizičkih i pravnih osoba) temeljena na tržišnim slobodama
mogu se koristiti:
 KAO ŠTIT – fizička ili pravna osoba može tražiti od suda da u sporu izuzme iz
primjene nacionalni propis koji ograničava pristup tržištu roba ili usluga
 KAO MAČ – od države članice može zahtijevati ostvarenje subjektivnog prava, npr.
fizička osoba može tužiti državu na priznavanje visokoškolske kvalifikacije dobivene
izvan te države (osnova: sloboda kretanja radnika)

 Jedinstveno unutarnje tržište razvijalo se kroz FAZE EKONOMSKE INTEGRACIJE:

1. Zona slobodne trgovine
 Prijelazno razdoblje u koje ulaze DČ koje pristupaju EU
 Uspostavlja se područje slobode trgovine između DČ EU kroz sporazume o
pridruživanju, zabranjene su sve prepreke trgovini, ali svaka država prema trećim
zemljama još uvijek ima svoju vlastitu carinu
2. Carinska unija
 Faza integracije u kojoj su sporazumno ukinute carine i sva druga ograničenja s
istovrsnim učinkom između država u međusobnoj trgovini, te su prihvaćene
zajedničke carinske tarife prema trećim državama
3. Zajedničko tržište
 Djelovanje carinske unije za cijelo područje, sloboda osnivanja tvrtki unutar
zajedničkog tržišta, razvijanje zajedničkih politika, npr. poljoprivredna, socijalna,
usklađivanje fiskalne, monetarne i ekonomske politike
4. Monetarna unija
 Zajedničko tržište s jedinstvenom valutom i monetarnom politikom
 Bilo je potrebno uskladiti nacionalne propise, potpuno ukloniti nacionalne propise
koji ograničavaju pristup proizvodima iz drugih DČ

148
1. SLOBODNO KRETANJE ROBA
 Regulirano Ugovorom o funkcioniranju EU
 Zabranjene su sve carine i sve mjere s istovrsnim učinkom između DČ
 U nacionalnom pravu se može isključiti protupravnost određene mjere koja ograničava
slobodu kretanja roba ako je opravdana razlozima morala, javne sigurnosti, zaštite
zdravlja, životinja, biljaka, nacionalnog blaga, industrijskog vlasništva i dr.
 Ako postoje dopušteni razlozi isključenja protupravnosti, oni nikad ne smiju biti arbitrarna
diskriminacija ili prikriveno ograničenje između DČ jer su one uvijek zabranjene, npr. ne
smije postojati ni jedna mjera kojom bi se diskriminirali uvozni proizvodi

2. SLOBODNO KRETANJE OSOBA

 Omogućava slobodno kretanje radnika unutar Unije i podrazumijeva ukidanje svake
diskriminacije temeljem državljanstva između radnika u pogledu zapošljavanja, zarade i
svih ostalih oblika rada
 Jedina obveza je posjedovanje važećeg identifikacijskog dokumenta te eventualno
registriranje boravka (boravak duži od 3 mjeseca)
 Ovom slobodom potiče se mobilnost radnika, a cilj je poboljšanje životnog standarda
svakog pojedinca
 Slobodnom kretanju radnika doprinijelo je potpisivanje Schengenskog sporazuma 1985.
koji je ukinuo unutarnje granice između DČ tako da nema carinskih ni drugih
kontrola ni u jednoj vrsti kretanja ljudi (kopnom, zrakom, morem) i uklonjene su sve
fizičke granice u obliku rampi, kućica…
 Pravo boravka u drugoj zemlji vrijedi bez ograničenja unutar razdoblja od 6 mjeseci, a
iznad tog razdoblja radnik mora obavljati gospodarsku djelatnost, odnosno raditi u toj
zemlji EU
 trajni boravak se može steći nakon 5 godina legalnog rada provedenog u drugoj DČ
 uključuje i pravo poslovnog nastana, tj. osnivanje podružnica, ogranaka, zastupništava
od strane državljana druge DČ

3. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA

 zabranjeno je ograničiti naplatne usluge u djelatnostima:
 industrijske prirode, trgovačke prirode, obrtničke prirode i slobodna zanimanja
 osigurava i slobodu pružanja usluga i na području prijevoza te liberalizaciju bankarskih i
osiguravateljskih usluga

4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA

 regulirana Ugovorom o funkcioniranju EU
 sve fizičke i pravne osobe mogu kapital slobodno transferirati u svaku DČ EU i tamo
obavljati plaćanja i poduzimati poslovne aktivnosti
 slobodni protok sredstava kroz otvorenje bankovnih računa i štednje u inozemnim
bankama
 dobivanje bankarskih i hipotekarnih zajmova i usluga u drugim zemljama
 kupnja dionica stranih poduzeća

149
 investiranje u strana poduzeća te kupnja nekretnina u drugim DČ
 kako bi se onemogućio financijski kriminal, pranje novca, terorizam, utvrđena su točno
određena pravila kojih se DČ moraju držati (identifikacija korisnika, provjera transakcija)

2. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA

1969.-1979.
 1969. na sastanku EV u Haagu, inicijativu za pokretanje monetarne Unije dali W. Brandt
i G. Pompidou, osniva se i grupa visoko pozicioniranih dužnosnika na čelu sa Pierreom
Wernerom, predsjednikom Vlade Luxembourga sa zadatkom sastavljanja plana za
uspostavu ekonomske i monetarne unije
 1971. prihvaćen Wernerov plan – EMU se treba osnovati kroz 10 godina – nije zaživio

1980-te
 Krajem 70-ih predlaže se osnivanje Europskog monetarnog sustava (EMS) koji je
osnovan 1979. (zemlje EEZ-a osim UK)
 EV 1988. na sastanku u Hanoveru daje zadatak EK da napravi novi plan za EMU i za to
zadužuje predsjednika Komisije Jacquesa Delorsa
 Grupa kojom je predsjedao sastavila je Delorsovo izvješće u kojem je naglasak bio na
stabilnosti cijena i monetarnoj disciplini kao važnim elementima EMU
 Izvješće predstavljeno na sastanku EV u Madridu 1989. i temelj je za izradu Ugovora o
EU u dijelu koji se tiču EMU
 EV na sastanku u Maastrichtu 1991. odlučilo da će uspostaviti monetarnu uniju i to je
uneseno u Ugovor o EU 1992.

 Ugovor o EU/Maastrichta potpisan 1992. i u njega su unesene odredbe o utemeljenju

EMU-a u 3 faze:
1. faza – 1.7.1990. konvergencija nacionalnih gospodarskih i monetarnih politika, ulažu
se napori da bi se što više uskladile ekonomske i monetarne politike DČ, pokrenuti su
strukturni fondovi radi uklanjanja razlika između europskih regija i ukinute su devizne
kontrole za slobodno kretanje kapitala u EU
2. faza – 1.1.1994. osnivanje Europskog monetarnog instituta (EMI) u Frankfurtu –
preteča današnje Europske središnje banke, sastavljen od guvernera nacionalnih banaka
(zadržava se neovisnost središnjih banaka DČ od državnog nadzora), uvedena pravila za
ograničavanje nacionalnog deficita
3. faza – 1.1.1999. uvođenje eura, postupak uvođenja eura traje od 1.1.1999. do 1.1.2002.,
uveden u 12 od 15 država (ne u Danskoj, Švedskoj i UK, odbile valutu iz političkih razloga)

 Kovanice i novčanice eura puštene u promet 1.1.2002.

Ciljevi EMU-a:
 Koordinacija gospodarskih i proračunskih politika DČ
 Uklanjanje prepreka slobodnom kretanju kapitala, roba i usluga
 Jačanje gospodarskog rasta jačanjem prekogranične trgovine

150
KRITERIJI ZA UVOĐENJE EURA
 Ugovorom iz Maastrichta propisano je da do uvođenja jedinstvene valute treba doći do
1.1.1999. te se taj datum smatra službenim utemeljenjem EMU
 Propisani su kriteriji koje država treba ispunjavati kako bi mogla uvesti euro – tzv.
KRITERIJI KONVERGENCIJE (ispunjavanjem država pokazuje da je svoje
gospodarske, fiskalne i financijske politike uskladila s tim politikama drugih DČ):
1. VISOKI STUPANJ STABILNOSTI CIJENA – mjeri se prema stopi inflacije u
trima DČ s najnižom stopom, ne smije biti veća od 1,5 postotnih bodova u odnosu na
stopu inflacije u tim zemljama
2. DUGOROČNE KAMATNE STOPE – moraju biti blizu takvih kamatnih stopa u
trima DČ s najnižom stopom inflacije, ne smiju premašivati tu stopu za više od 2
postotna boda u odnosu na prosjek 3 zemalja s najnižom stopom inflacije
3. GODIŠNJI DEFICIT DRŽAVNOG PRORAČUNA – najviše 3% BDP-a
4. UKUPNI JAVNI DUG – ne smije premašiti 60% BDP-a, mora biti ispod te razine
5. STABILNOST TEČAJA – tečaj može FLUKTUIRATI (mijenjati se), ali u
dogovorenim granicama za prethodne 2 godine

SADAŠNJE STANJE
 Europodručje ili eurozona – DČ u kojima je službena valuta euro
 Euro je službena valuta u 19 od 27 DČ (RH 20) - U RH službena valuta od 1.1.2023.
 Bugarska, Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska – nisu uvele euro
 Danska – ispunjava uvjete za uvođenje eura, ali je zatražila izuzeće od pridruživanja
 Andora, Crna Gora, Monako, San Marino i Država Vatikanskog Grada  euro službena
valuta iako nisu dio europodručja jer nisu članice EU
 Simbol € temelji se na grčkom slovu epsilon i prvo slovo riječi Europa, dvije paralelne
crte simboliziraju stabilnost
 Naziv euro: odabran 1995. na sjednici EV u Madridu
Glavni akteri funkcioniranja EMU:
 EV – određuje političko i strateško usmjerenje politika i Unije u cijelosti, pa tako i
EMU
 VEU – koordinacija nacionalnih gospodarskih politika i odlučivanje o tome je li
pojedina DČ spremna uvesti euro
 Euroskupina – sastoji se od ministara financija DČ koje su u europodručju,
usklađuju gospodarske politike svojih država i prate njihove proračunske i financijske
politike, predstavlja interese eura na međunarodnim skupovima
 EK – prati izvršenje i poštivanje kriterija EMU
 ESB – glavni nadzornik financijskih interesa u europodručju, jamči sigurnost i
stabilnost bankarskog sustava u EU, nadzire kretanje cijena i procjenjuje rizike za
njihovu stabilnost, nadležna je za monetarnu i tečajnu politiku u europodručju te
podupire gospodarske politike EU
 EP – demokratski nadzor nad monetarnom politikom kroz rasprave o toj politici s ESB

151
PRORAČUN EUROPSKE UNIJE
 Proračun EU je INVESTICIJSKI, primarno je namijenjen ulaganjima
 Glavni izvori proračunskih prihoda EU-a:
1) VLASTITA SREDSTVA
 Najveći dio proračunskih prihoda EU-a
 To su:
a) Doprinosi država članica – dio BDP-a (bruto nacionalni dohodak) svake DČ u
skladu sa snagom njenog gospodarstva
b) Uvozne carine na proizvode uvezene iz zemalja izvan EU
c) Manji udio PDV-a iz svake DČ
d) Doprinos od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj članici –
novi izvor prihoda uveden 2021. za proračunsko razdoblje 2021.-2027.
e) Ostali prihodi – novčane kazne kada članice krše propise Unije ili viškovi iz
prethodnih godina

2) MOGUĆI NOVI IZVORI PRIHODA

 Kako bi se smanjila važnost nacionalnih doprinosa za europski proračun i kako bi
novi izvori prihoda bili što raznovrsniji i jasnije povezani s prioritetima Unije
 Npr. mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika
Višegodišnje programiranje
 Dugoročni proračuni u kojima su određeni prioriteti i ograničenja potrošnje po pojedinim
područjima politika, tj. kategorijama rashoda za razdoblje od 7 GODINA
 VIŠEGODIŠNJI PRORAČUNSKI CIKLUSI ili PRORAČUNSKA RAZDOBLJA 
VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR (VFO)
 Svaki godišnji proračun dio je sedmogodišnjeg proračunskog ciklusa
 Prijedlog VFO izrađuje EK, DČ moraju ga jednoglasno odobriti pa slijede pregovori s
EP

RASHODI
 Podijeljeni u 7 kategorija koje se obično nazivaju naslovima (headings) – stavke
proračuna

 Jedinstveno tržište, inovacije i  Migracije i upravljanje granicama

digitalizacija  Sigurnost i obrana
 Kohezija, otpornost i vrijednosti  Susjedstvo i svijet
 Prirodni resursi i okoliš  Europska javna uprava

INSTRUMENT EU SLJEDEĆE GENERACIJE (NGEU)

 Posebnost tekućeg proračunskog razdoblja 2021.-2027. je da osim sredstava predviđenih
kroz VFO postoje sredstva predviđena kroz Instrument NextGeneration EU (NGEU) –
instrument EU namijenjen oporavku društva i gospodarstava DČ od posljedica izazvanih
pandemijom bolesti COVID-19
 806,9 milijardi eura, kroz zajmove na tržištima kapitala (rok otplate: 31.12.2058.)

152
DONOŠENJE I NADZOR NAD IZVRŠENJEM PRORAČUNA
 Proračun EU zajednički donose EP i VEU, na prijedlog EK
 Od 2009. Lisabonskim ugovorom proračunski postupak je pojednostavljen na način da
prijedlog proračuna mora proći samo jedno čitanje u svakoj od tih dviju institucija (prije 2
u svakom)
1. EK izrađuje nacrt proračuna i dostavlja ga VEU i EP
2. DČ u VEU pregledavaju nacrt i daju svoje mišljenje koje dostavljaju EP
3. EP pregledavala mišljenje VEU
 Ako se s njim ne slaže VEU i EP sazivaju sastanak Odbora za mirenje u kojem su
predstavnici EP-a i VEU
 21 dan – rok za dogovor VEU i EP o zajedničkom tekstu, ako se ne slože EK treba
sastaviti novi nacrt proračuna

 Ako se slože s nacrtom proračuna bez sazivanja Odbora, smatra se da je proračun

DONESEN
 Ako dođe do postupka mirenja i dogovore se o zajedničkom tekstu u zadanom roku, imaju
14 dana za prihvaćanje, odnosno donošenje zajedničkog teksta
 EP 1975. dobio ovlast odbacivanja predloženog proračuna
 Odbor za mirenje 2 puta nije uspio postići dogovor – 2011. i 2013.
 EP – ključna uloga u fazi pripreme i donošenja te izvršenja proračuna
 Za upravljanje proračunom i praćenje izvršenja nadležna je EK, ali EP svake godine
ocjenjuje izvršenje proračuna za prethodnu godinu i odobrava izvršenje na preporuku
VEU
Partneri EK-a u praćenju izvršenja proračuna:
 Europski revizorski sud – prijavljuje prijevare Europskom uredu za borbu protiv
prijevara (OLAF)
 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) – od 2020., suzbijanje prekograničnog
kriminala, prijevare, korupcija, prijevare koje se tiču PDV-a, a utječu na proračun Unije,
sjedište u Luxembourgu

ZNAČAJKE, CILJEVI I FONDOVI ZA PROVEDBU ZAJEDNIČKIH POLITIKA

UNIJE
 JAVNE POLITIKE (eng. policy) – kolektivni odgovori na određene probleme u društvu:
 moraju potjecati od tijela vlasti
 imati točno određenu svrhu
 baviti se određenim društvenim problemom na sveobuhvatan način
 posjedovati određenu razinu predvidljivosti ishoda

153
 Područja javnih politika Unije
GOSPODARSKO – POLITIČKO – KULTURNO-
SOCIJALNA PODRUČJA PRAVOSUDNA ZNANSTVENA PODRUČJA
PODRUČJA
Jedinstveno tržište Humanitarna pomoć i Razvoj i suradnja
civilna zaštita
Oporezivanje Ljudska prava i Istraživanje i inovacije
demokracija
Carina Pravosuđe i temeljna Obrazovanje, osposobljavanje i
prava mladi
Tržišno natjecanje Vanjska i sigurnosna Kultura
politika
Poduzetništvo i industrija
Poljoprivreda
Trgovina
Promet
Zapošljavanje i socijalna pitanja
Zdravlje
Sigurnost hrane
Regionalna politika
Energetika
Okoliš
 Većina politika ima značaj za svakodnevni život građana svih DČ pa se zovu
ZAJEDNIČKIM POLITIKAMA
 NADLEŽNOST – spominje se i kod Ugovora iz Lisabona
U ISKLJUČIVOJ PODIJELJENA NADLEŽNOST DČ;
NADLEŽNOSTI UNIJE NADLEŽNOST IZMEĐU EU PODUPIRE I
UNIJE I DČ KOORDINIRA
Carinska unija Unutarnje tržište Zaštita i poboljšanje
zdravlja ljudi
Pravila o tržišnom natjecanju Industrija
potrebna za funkcioniranje Socijalna politika
unutarnjeg tržišta
Monetarna politika za države Ekonomska, socijalna i Kultura
članice čija je valuta euro teritorijalna kohezija
Očuvanje morskih bioloških Poljoprivreda i ribarstvo (osim Turizam
resursa u okviru zajedničke dijela koji je u isključivoj
ribarstvene politike nadležnosti Unije)
Zajednička trgovinska Okoliš Obrazovanje, strukovno
politika obrazovanje, mladi i sport
Zaštita potrošača Civilna zaštita
Promet Administrativna suradnja
Transeuropske mreže
Energetika
Područje slobode, sigurnosti i
pravde

154
 Zajednička briga za sigurnost
u pitanjima javnog zdravstva
1. REGIONALNA I KOHEZIJSKA POLITIKA
 Glavna investicijska politika Unije
 Važna za postizanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije
 Kohezija – ujednačavanje razvoja regija, urbanih i ruralnih područja na cijelom teritoriju
Unije

Ciljevi:
 Smanjenje razlika među regijama
 Pružanje potpore otvaranju radnih mjesta, gospodarskom rastu, održivom razvoju i
kvaliteti života svih građana Unije
 Ujednačavanje razvoja među DČ Unije
 Omogućavanje regijama s poteškoćama u razvoju da se po standardu i kvaliteti života
približe razvijenijim regijama

Provedba:
 u portfelju povjerenice EK za koheziju i reforme
 politiku provodi i nadzire Glavna uprava EK za podršku strukturnim reformama (DG
REFORM)
 u tekućem proračunskom razdoblju trećina proračuna namijenjena ovoj politici

Realizira se kroz PROJEKTE koji se financiraju iz slijedećih fondova:

1) Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
 Namijenjen uklanjanju regionalnih neravnoteža u Uniji
 Ulaganje u inovacije i podrška malim i srednjim poduzećima
 Projekti za zeleniju Europu
 Ulaganja u vještine radi veće mobilnosti u društvu
2) Kohezijski fond (KF)
 Ulaganje u okoliš i promet u slabije razvijenim područjima Unije (npr.
moderniziranje javnog gradskog prijevoza)
3) Europski socijalni fond+ (ESF+)
 Ulaganja u otvaranje novih radnih mjesta, stvaranje uključivog društva,
uklanjanje nejednakosti i siromaštva u društvu (npr. projekti za zapošljavanje
mladih, žena, osoba s invaliditetom)
4) Fond za pravednu tranziciju (FPT)
 Novi fond u tekućem proračunskom razdoblju
 Namijenjen pružanju podrške regijama i sektorima u Europi u prelasku na
klimatsku neutralnost do 2050. godine
 Namijenjen regijama i sektorima koje je najviše pogodila tranzicija jer su ovisni o
fosilnim gorivima ili proizvode velike količine stakleničkih plinova
2. ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA (ZPP, eng. CAP)
 Najstarija zajednička politika Unije, spaja poljoprivredu i društvo 1962
 Elementi:

155
 o Izravna plaćanja poljoprivrednicima (ekološki uzgoj i briga za prirodu)
o Tržišne mjere: pomoć poljoprivrednicima u slučajevima iznenadnih promjena na
tržištima (pad cijena poljoprivrednih proizvoda zbog prevelike ponude na tržištu)
o Mjere ruralnog razvoja: za posebne potrebe ruralnih područja
Ciljevi:
 Pružanje podrške poljoprivrednicima, zaštita i briga za njihov primjeren životni
standard
 Poboljšanje poljoprivrednih proizvoda
 Osiguravanje redovite opskrbe hranom po razumnim cijenama
 Pružanje podrške u suočavanju s klimatskim promjenama i održivom upravljanju
prirodnim resursima
 Očuvanje poljoprivrednih i ruralnih područja Unije
 Očuvanje gospodarstva u poljoprivrednim područjima promicanjem zapošljavanja u
poljoprivredi i srodnim sektorima

Provedba:
 ZPP na europskoj razini provodi i nadzire Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni
razvoj (DG AGRI)
 U portfelju povjerenika za poljoprivredu
 Uključenost ekspertnih skupina, nevladinih organizacija

Fondovi za provedbu:
a) Europski fond za jamstva u poljoprivedi (EFJP)
 izravna plaćanja poljoprivrednicima
b) Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)
 financira ruralni razvoj

3. ZAJEDNIČKA RIBARSTVENA POLITIKA

„PLAVA EUROPA“
Među najmlađim zajedničkim politikama Unije
Nekad dio poljoprivredne politike, izdvaja se kao samostalna 1983.

Ciljevi:
Osigurati održivo ribarstvo
Zajamčiti prihode i stabilna radna mjesta ribarima
Dugoročna ekološka, gospodarska i socijalna održivost ribolova i akvakulture

Provedba:
Provodi i nadzire Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE)
U portfelju povjerenika EK za okoliš, oceane i ribarstvo

Fondovi za provedbu:
Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFRA)

156
  Podrška inovativnim projektima za zaštitu morskih resursa uz promicanje održivosti

4. SOCIJALNA POLITIKA
 U vrijeme Rimskih ugovora bila prepuštena DČ Zajednice kao načelno pitanje
 S razvojem jedinstvenog tržišta javlja se potreba koordiniranja pitanja vezanih uz
slobodno kretanje radnika i ostvarivanje njihovih prava kada rade u drugim DČ
 Važan je SOCIJALNI DIJALOG svih dionika u području zapošljavanja – poslodavaca,
zaposlenika, sindikata, nacionalnih administracija
 Unija na europskoj razini potiče socijalni dijalog i promiče ulogu SOCIJALNOG
PARTNERA, ali istovremeno poštuje različitost nacionalnih sustava, bez zadiranja u
njihovu autonomiju
Ciljevi (prema UFEU):
 Promicanje zapošljavanja
 Poboljšanje životnih i radnih uvjeta
 Osiguravanje odgovarajuće socijalne zaštite
 Socijalni dijalog
 Razvoj ljudskih potencijala radi postizanja trajne visoke stope zaposlenosti i
sprječavanje socijalne isključenosti

Provedba:
 Socijalna politika i zapošljavanje u mandatu su povjerenika za zapošljavanje i socijalna
prava koji je zadužen za Glavnu upravu za zapošljavanje, socijalna pitanja i
uključenost (DG EMPL)
 Unija pruža podršku državama članicama u provedbi aktivnosti u 10-ak područja kako bi
se ostvarili ciljevi socijalne politike:
1. RADNO OKRUŽENJE – poboljšanje radne okoline radi zaštite zdravlja i sigurnosti
radnika, radni uvjeti
2. PRAVA RADNIKA – socijalna sigurnost i socijalna zaštita radnika, zaštita radnika po
prestanku ugovora o radu, obavješćivanje radnika i savjetovanje s njima, zastupanje i
kolektivna obrana interesa radnika i poslodavaca, uključujući suodlučivanje,
modernizacija sustava socijalne zaštite
3. SUZBIJANJE DISKRIMINACIJE I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI – uvjeti
zapošljavanja za državljane trećih zemalja sa zakonitim boravkom u EU, integriranje
osoba isključenih s tržišta rada, jednakost muškaraca i žena na tržištu rada i na radnome
mjestu, borba protiv društvene isključenosti
 Ključan akter za provedbu socijalne politike je EUROPSKA KOMISIJA

DJELOVANJE EK u području socijalne politike:

 Pružanje podrške DČ u provedbi aktivnosti na nacionalnoj razini u području zapošljavanja
i suzbijanja socijalne isključenosti
 Savjetovanje sa socijalnim partnerima u vezi postupanja Unije u ovom području
 Poticanje suradnje među DČ

157
 Olakšavanje koordinacije među DČ, posebno u vezi aktivnosti koje se tiču zapošljavanja,
prava radnika, uvjeta rada, socijalne sigurnosti, strukovnog osposobljavanja, sprječavanja
ozljeda na radu, prava na udruživanje i kolektivno pregovaranje i sl.
 Izrada GODIŠNJEG IZVJEŠĆA o napretku u ostvarivanju ciljeva socijalne politike, ono
uključuje i izvješće o demografskom stanju u Uniji te socijalnom razvoju u Uniji, a
podnosi se EP, VEU i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru
 Na zahtjev EP izrađuje izvješća o bilo kojem posebno izdvojenom problemu koji se tiče
socijalne politike

 Upravlja EUROPSKIM SOCIJALNIM FONDOM (ESF):

o Namijenjen financiranju projekata koji imaju cilj povećati stopu zaposlenosti,
povećati mobilnost radnika unutar Unije i među profesijama, unaprijediti
strukovno osposobljavanje, utjecati na smanjivanje socijalnih razlika i borbu
protiv socijalne isključenosti
o Primjeri projekata koji se financiranju iz ESF: zapošljavanje asistenata u nastavi,
zapošljavanje asistenata za djecu s posebnim potrebama u vrtićima, zapošljavanje
mladih…
o Suradnja s posebnim odborom u uspravljanju ESF-om: članovi odbora su
predsjednici vlada, sindikata i udruga poslodavaca, a predsjeda mu član EK
 Države članice smiju uvesti i zadržati nacionalne mjere koje su strože od europskih
mjera u području socijalne sigurnosti, pod uvjetom da su u skladu s UFEU

5. ZAŠTITA POTROŠAČA
 Dio javnih politika unutar širokog područja pravosuđa i temeljnih prava zajedno s
politikama koje se odnose na graničnu kontrolu, azil i useljavanje, policijsku
suradnju te pravosuđe u užem smislu (priznavanje sudskih odluka između različitih
DČ, suradnja pravosudnih tijela DČ)
 Početci datiraju od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća
 Ugovorom iz Lisabona je Povelja EU-a o temeljnim pravima postala obvezujuća, a
ona propisuje da je Unija dužna kroz svoje politike osigurati visoku razinu ZAŠTITE
POTROŠAČA
 Tako je postala važnom europskom politikom koja je povezana sa svim drugim politikama
u kojima interesi potrošača mogu biti ugroženi (npr. energetika, promet, zaštita
okoliša…)
Ciljevi:
 Osigurati visoki stupanj zaštite potrošača
 Dostupnost održivih proizvoda
 Bolje informiranje potrošača u donošenju odluka, obaviještenost, obrazovanje i
organiziranje u svrhu zaštite interesa potrošača
 Sprječavanje zanemarivanja prava potrošača
 Zaštita određenih grupa potrošača: djeca, starije osobe, invalidi
 Prilagodba digitalizaciji
 Promicanje popravaka i uporabe održivih proizvoda

158
  Pomoć DČ u primjeni europskih propisa za zaštitu potrošača
 Podrška DČ u utvrđivanju proizvoda koji su štetni po zdravlje potrošača

Provedba:
 U portfelju povjerenika za pravosuđe i potrošače koji je na čelu istoimene Glavne
uprave (DG JUST)
 EK u donošenju prijedloga aktivno surađuje s nacionalnim tijelima za zaštitu
potrošača (DČ dostavila popis tijela)

 U tekućem proračunskom razdoblju ova politika provodi se prema Novoj strategiji za

potrošače iz 2020. „Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavka“

Pet ključnih prioritetnih područja zaštite potrošača prema Novoj strategiji 2020.-2025.:
1) Zelena tranzicija
2) Digitalna transformacija
3) Djelotvorna zaštita prava potrošača
4) Posebne potrebe određenih grupa potrošača
5) Međunarodna suradnja
 Bavi se i posljedicama izbijanja pandemije COVID-19 na potrošače s obzirom na
utvrđeni porast prijevara potrošača
 Projekti namijenjeni zaštiti potrošača mogu se financirati iz jednog od sljedećih
programa u tekućem proračunskom razdoblju:
1. Program pravosuđe 2021.-2027.
2. Program građani, jednakost, prava i vrijednosti
3. Program za jedinstveno tržište
 Države članice smiju uvesti i zadržati nacionalne mjere koje su strože od europskih
mjera u području zaštite potrošača pod uvjetom da su u skladu s UFEU.

159
 4. REPUBLIKA HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA – 10 pitanja
PRETPRISTUPNO RAZDOBLJE – SPORAZUM O STABILIZACIJI I
PRIDRUŽIVANJU
 Posebna vrsta sporazuma koji je EU ponudila državama obuhvaćenim Procesom
stabilizacije i pridruživanja (Albanija, BIH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija+RH)
 Potpisom ovog sporazuma država potpisnica dobiva status pridruženog člana i
potencijalnog kandidata za članstvo u EU
 JEDINI UGOVORNI KORAK DO PRISTUPANJA, ODNOSNO POTPISIVANJA
UGOVORA O PRISTUPANJU EU
 Sporazum je politički važan jer znači uspostavu dijaloga između EU i države odnosno
RH, usklađivanje zakonodavstva, promicanje gospodarskih odnosa, razvoj zone slobodne
trgovine, financijsku suradnju, slobodu kretanja osoba, roba, usluga i kapitala te prava
poslovnog nastana
 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju RH je s EU potpisala 29.10.2001., a stupio je na
snagu 1.2.2005., nakon ratifikacije Hrvatskog sabora, Europskog parlamenta i
parlamenata svih DČ
 U preambuli konstatirano da je EU spremna u najvećoj mogućoj mjeri integrirati
Hrvatsku u političku i gospodarsku matricu Europe
 Donesen: Zakon o provedbi Sporazuma o s. i p. između RH i EZ i njihovih DČ,
Privremeni sporazum o trgovinskim i njima povezanim pitanjima između RH i EZ,
Rezolucija o strategijskim odrednicama pregovora RH s EU
 SPADA U PRIMARNO PRAVO ZAJEDNICE, IMA IZRAVAN UČINAK TE
STVARA SUBJEKTIVNA PRAVA ZA POJEDINCE KOJE SU SUDOVI U RH
OBVEZNI ŠTITITI
 Sporazumom je propisana ASIMETRIČNA LIBERALIZACIJA TRGOVINE, a to
znači da su: ukinute carine na proizvode iz RH kada se uvoze u EU te carine na proizvode
kada se iz ostalih DČ uvozi roba u RH. Početno su carine snižene na 60% osnovne carine
pa su se sukcesivno (periodično) smanjivale po godinama, a od 1.1.2007. ukinute su sve
carine. Propisano je mirovanje ugovaranja novih uvoznih ili izvoznih carina i pristojbi s
jednakim (istovrsnim) učinkom

GLAVNI ELEMENTI PRETPRISTUPNIH STRATEGIJA ZA RH:

a) Izrađivanje redovitih izvješća EK o napretku RH počevši s 2005.
b) Otvaranje pretpristupnih financijskih programa RH i to: PHARE, ISPA i SAPARD
c) Uspostavu Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje te istoimenog odbora kao tijela za
praćenje primjene i provedbe SSP
d) Donošenje Okvirnog sporazuma kojim se RH omogućuje sudjelovanje u programima
Zajednice
e) Politički dijalog
 Dio navedene strategije bilo je i Pristupno partnerstvo kao jedan od instrumenata koji
razrađuje prioritete u usklađivanju zakonodavstva, financijsku pomoć te pripreme za
pregovore država kandidatkinja prioriteti su se sastojali u reformi pravosuđa, borbi
protiv korupcije, zaštiti manjina…
160
PROCES PRISTUPANJA HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI
2001. potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
21.02.2003. podnijela je zahtjev za članstvo VEU u Ateni (predsjedala je Grčka)
2003. ispunila je upitnik EK
2004. EK je dala pozitivno mišljenje i dala preporuku o otvaranju pregovora o pristupanju
18.06.2004. na zasjedanju EV u Bruxellesu dobila status službenog kandidata za
punopravno članstvo u EU
2004. EK objavila Pretpristupnu strategiju koja je sadržavala donošenje Okvirnog
sporazuma kojim se RH omogućilo sudjelovanje u programima Zajednice te otvaranje
pretpristupnih financijskih programa PHARE, ISPA i SAPARD
2004. EV je donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora (ONA NAPISALA, JA
NISAM NIGDJE PRONAŠLA)
3.10.2005. otvoreni su pristupni pregovori održavanjem prve sjednice bilateralne
međuvladine konferencije između DČ (predsjedavajuće Vijećem EU) i RH
30.6.2011. završili su pristupni pregovori te je napravljen nacrt Ugovora o pristupanju
(nakon analitičkog pregleda hrvatskog zakonodavstva te prethodno okončanog
zakonodavnog screeninga, a po privremenom zatvaranju pojedinih poglavlja)
9.12.2011. POTPISAN JE UGOVOR O PRISTUPANJU U BRUXELLESU čime je RH
postala DRŽAVA PRISTUPNICA
1.12.2011. EP je dao pristanak za pristupanje RH u EU, 5.12.2011. ga je odobrilo VEU) pa
je ugovor išao na potvrdu, ratifikaciju u parlamente svih DČ i u RH
22.1.2012. u RH održan referendum za ulazak u EU te su građani podržali s 66,27%
9.3.2012. Hrvatski sabor ratificirao Ugovor o pristupanju (ostale DČ tijekom 2012. i u
prvoj polovici 2013.)
1.7.2013. RH je postala PUNOPRAVNA ČLANICA EU

PREGOVORI
 Pregovaralo se o prihvaćanju pravne stečevine i prilagođavanju pravnog, gospodarskog i
socijalnog sustava EU u 35 tematskih poglavlja te o uvjetima pod kojima RH pristupa
EU
 Vlada RH je prije toga uspostavila strukturu za vođenje pregovora i sklapanje Ugovora o
pristupanju na način da je imenovala:
a. Državno izaslanstvo RH (voditelj – ministar vanjskih poslova, zamjenik voditelja
i glavni pregovarač)
b. Pregovaračku skupinu za vođenje pregovora (zamjenici glavnog pregovarača,
šef misije RH pri EU, administrativni dio)
c. Koordinaciju za pregovore o pristupanju – međuresorno radno tijelo
d. Radne skupine za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima
e. Ured glavnog pregovarača – stručna, tehnička i administrativna pomoć
f. Tajništvo pregovaračke skupine – administrativna pomoć

161
Poglavlja pregovora (35 poglavlja, bitno!!!)
 Slobodno kretanje roba, radnika, kapitala, pružanje usluga
 Javna nabava, pravo trgovačkih društava, tržišno natjecanje, poduzetništvo i industrijska
politika
 Pravo intelektualnog vlasništva, financijske usluge, informacijsko društvo i medij
 Poljoprivreda, sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, ribarstvo
 Promet, energetika, statistika, ekonomska i monetarna politika, financijski nadzor,
proračun, carinska unija
 Transeuropske mreže, regionalna politika i koordinacija, vanjska i sigurnosna i obrambena
politika, vanjski odnosi
 Pravosuđe i temeljna ljudska prava, prostor slobode i sigurnosti pravde
 Obrazovanje i kultura, okoliš, zaštita potrošača i zdravlja

PRAVA I OBVEZE REPUBLIKE HRVATSKE KAO ČLANICE EUROPSKE UNIJE

1. VEZANO UZ EP – pravo njezinih građana da na neposrednim izborima tajnim
glasovanjem svakih 5 godina bira 12 članova EP, sudjelovanje u radu Parlamenta i
sudjelovanje u redovitom zakonodavnom i posebnim zakonodavnim postupcima te u radu
na svim ostalim zadaćama EP
2. PRAVO NACIONALNOG PARLAMENTA da daje mišljenje o predloženom propisu
3. SUDJELOVANJE U EUROPSKOM VIJEĆU putem predsjednika Vlade ili
predsjednika RH, u definiranju općih političkih smjernica i prioriteta razvoja Unije te
smjernica zajedničke vanjske i sigurnosne politike
4. SUDJELOVANJE U VIJEĆU EUROPSKE UNIJE – jedan ministar iz svake DČ,
ovisno o području u kojem se raspravlja u VEU, sudjeluje u donošenju sekundarnog
zakonodavstva
5. ČLANSTVO U EKONOMSKOJ I MONETARNOJ UNIJI – putem Euroskupine
(novo tijelo unutar VEU čiji su članovi ministri gospodarstva i financija)
6. SUDJELOVANJE U EK – jedan povjerenik iz svake DČ, sudjelovanje u zakonodavnoj
inicijativi i izvršnim ovlastima u području tržišnog natjecanja i vanjske trgovine
7. SUDJELOVANJE U RADU SUDA EU – po jedan sudac iz svake DČ
8. SUDJELOVANJE U RADU OPĆEG SUDA – po dva suca iz svake DČ
9. SUDJELOVANJE U RADU EV EUROPSKOG SUSTAVA SREDIŠNJIH BANAKA:
guverneri 27 nacionalnih središnjih banaka
10. SUDJELOVANJE U RADU EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA – po jedan sudac
iz svake DČ, revizija i financije EU
11. SUDJELOVANJE U RADU EUROPSKOG GOSPODARSKOG I SOCIJALNOG
ODBORA – broj članova određen za svaku DČ, sudjelovanje u savjetodavnom tijelu i
davanje mišljenja za područje određeno Ugovorom te ostalih mišljenja
12. SUDJELOVANJE U ODBORU REGIJA – broj članova određen za svaku DČ,
sudjelovanje u savjetodavnom tijelu i davanje mišljenja za područje određeno Ugovorom
te ostalih mišljenja

162
13. DIONIČARSTVO U EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI I ČLANSTVO U
ODBORU DIREKTORA: po jedan iz svake DČ, sudjelovanje u razvoju slabije
razvijenih regija, modernizacija…
14. Sudjelovanje u radu agencija i ureda, npr. Ured europskog javnog tužitelja
15. Pravo korištenja odobrenih sredstava za različita područja sukladno višegodišnjim
financijskim okvirima i područjima
16. Sudjelovanje u raspodjeljivanju financijskih sredstava i upravljanju rashodima u izvršenju
proračuna eu
17. Obveza prijenosa određenog postotka procijenjenog pdv-a u proračun eu te pristojbe u
postotku od bruto nacionalnog dohotka u proračun eu
18. Korisnica sredstava iz europskih fondova namijenjih za provedbu kohezijske politike te iz
europskih fondova određenih za pojedina razdoblja financijske perspektive

PRAVA I OBVEZE GRAĐANA TE GRAĐANA RH U EU

Lisabonskim ugovorom definiran je pojam građanina Unije, a to je da svaka osoba koja
ima državljanstvo neke DČ EU je i državljanin EU
Svakom građaninu Unije jamči se:
Pravo slobodnog kretanja i boravka na državnom području DČ, što uključuje sustav
međunarodnog priznavanja visokoškolskih kvalifikacija te rad u obrazovnim,
zdravstvenim i drugim javnim ustanovama u Uniji
Pravo da glasuje i da bude biran na izborima za Europski parlament i na lokalnim
izborima u DČ u kojoj ima boravište
Pravo na diplomatsku ili konzularnu zaštitu druge DČ na teritoriju treće zemlje, ako
njegova država u toj zemlji nema diplomatsko predstavništvo
Pravo na podnošenje predstavki Europskom parlamentu i pravo na obraćanje
Europskom obmudsmanu
Pravo obraćanja pisanim putem svim institucijama ili tijelima na jednom od službenih
jezika DČ i pravo na odgovor na istom jeziku
Pravo pristupa dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije pod uvjetima
propisanim Ugovorima
Pravo inicijative najmanje jednog milijuna građana, znatnog broja DČ da na svoju
inicijativu pozovu Europsku komisiju da u okviru svojih ovlasti podnese prijedlog o
pitanjima za koje građani smatraju da je potreban pravni akt Unije
To za građane RH znači sljedeće:
Hrvatski jezik je jedan od službenih jezika EU – mogućnost obraćanja institucijama
i savjetodavnim tijelima te Sudu EU na hrvatskom jeziku
Putovanje bez putovnica i viza, samo osobnom iskaznicom
Mogućnost zapošljavanja bez posebnih radnih dozvola
Zaštita potrošača kroz jaču kontrolu kvalitete proizvoda
Pravo na zaštitu okoliša podizanjem standarda
Mogućnost poslovanja poduzetnika na cijelom području unutarnjeg tržišta EU
Slobodna kupovina bez plaćanja carina
Zaštitu potrošača kroz mogućnost zamjene proizvoda

163
 Mogućnost dobivanja Europske vozačke dozvole te kartice Europskog
zdravstvenog osiguranja, korištenje jedinstvenog broja službe 112 za hitne
slučajeve u cijeloj Europi besplatno
Studiranje pod istim uvjetima koje u bilo kojoj DČ imaju studenti te države
Statusna prava, npr. brak, automatski se priznaje u svim DČ EU

KOORDINACIJA EUROPSKIH POSLOVA NA NACIONALNOJ RAZINI

 Europski se poslovi na nacionalnoj razini koordiniraju između Hrvatskog sabora i Vlade
RH u skladu s hrvatskim Ustavom, UEU i UFEU
 Europski poslovi su pobliže definirani Zakonom o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade
RH u europskim poslovima iz 2013., sva pitanja koja proizlaze iz hrvatskog članstva u
Uniji
 Europske poslove Sabora obavlja saborski ODBOR ZA EUROPSKE POSLOVE
 Početni korak je izrada popisa prijedloga zakonodavnih akata EU o kojima će se
raspravljati na razini Unije tijekom godine, taj popis Vlada je dužna dostaviti Saboru do
15. siječnja za svaku godinu
 Odbor za europske poslove donosi Radni program za razmatranje stajališta RH za
tekuću godinu

Radni program OEP temelji se na:

1) Radnim programima EK
2) Programima predsjedništva Vijeća EU
3) Drugim dokumentima EU o kojima Vlada može obavijestiti Sabor, a Odbor ih
uključiti u Radni program i o tome obavijestiti predsjednika Sabora
 Uz dokumente o kojima će izrađivati nacionalna stajališta, Vlada RH Odboru za
europske poslove dostavlja sljedeće:
a) Podaci o vrsti postupka koji će se primjenjivati prilikom odlučivanja u institucijama
EU
b) Razloge i ciljeve za donošenje svakog pojedinog dokumenta
c) Očekivano trajanje rasprave o svakom dokumentu u institucijama EU

 OEP je OVLAŠTEN zatražiti od Vlade provedbu postupka za procjenu učinka

propisa Unije za dokumente koji su uvršteni u Radni program
 Proces koordinacije europskih poslova nakon donošenja Radnog programa Odbora
za europske poslove:
1. Vlada dostavlja Odboru sve dokumente iz Radnog programa i druge dokumente EU
putem EU baze (informativno-aplikativni sustav koji je uspostavljen kao alat za
usuglašavanje i odobravanje nacionalnih stajališta RH)
2. Vlada donosi nacionalno stajalište i dostavlja ga Odboru. Ako dolazi do promjene u
zakonodavnom aktu i/ili nacionalnom stajalištu, Vlada o tome obavještava Odbor.
3. Odbor održava sjednicu na kojoj razmatra nacionalno stajalište dobiveno od Vlade.
Stajalište pred Odborom predstavlja predsjednik kojeg odredi Vlada. Ta se sjednica

164
 održava čim Odbor dobije stajalište kako bi se poštovali rokovi za usvajanje
dokumenata u EU.
 VLADA JE DUŽNA obavijestiti Sabor i o postupcima pokrenutim protiv RH zbog
povrede prava Unije te dostaviti sve podatke koje Sabor može zatražiti u vezi europskih
poslova

Ishodi rada Odbora za europske poslove u razmatranju nacionalnih stajališta

a) Odbor može donijeti zaključak o dokumentima EU i nacionalnim stajalištima koja su
mu dostavljena na razmatranje
b) Zaključak se dostavlja predsjedniku Sabora, a Vlada može djelovati u institucijama
Unije na temelju tog zaključka

UKLJUČIVANJE HRVATSKIH PREDSTAVNIKA U INSTITUCIJE I TIJELA EU

 Predstavnici RH sudjeluju u radu institucija, tijela, ureda i agencija Unije te raznih
radnih skupina unutar EK

RADNE SKUPINE EK
 Riječ je o operativnim, radnim skupinama čiji članovi nisu imenovani dužnosnici, već
službenici raznih nacionalnih tijela državne uprave
 Obično se određuju internom odlukom čelnika tijela državne uprave
 Sudjeluju u radnim skupinama s obzirom na prirodu i opseg poslova radnog mjesta koje
obavljaju

 INSTITUCIJE I TIJELA EU:

1) Europska komisija
2) Sud EU
3) Opći sud
4) Europski revizorski sud
5) Upravno vijeće EIB
 Sudjeluju imenovani nacionalni dužnosnici
 Vlada sastavlja izvješće o kandidatu za pojedina mjesta i dostavlja ga Odboru za
europske poslove Hrvatskog sabora
 Odbor na sjednici razmatra dostavljena izvješća i poziva na sjednicu kandidata kojeg
je Vlada predložila
 Donosi mišljenje i dostavlja ga predsjedniku Hrvatskog sabora
 Vlada uzima u obzir mišljenje Odbora, ali nije obavezna. Ako ne prihvati mišljenje,
dostavlja pisano obrazloženje Saboru koji o tome provodi raspravu

EUROPSKI PARLAMENT
 Jedina izravno izabrana institucija od građana EU
 Ne zastupaju interese svojih država, podijeljeni u klubove zastupnika po političkom
opredjeljenju

165
 Zastupaju interese svih europskih građana iz različitih DČ, a obzirom na njihova
politička opredjeljenja

PRETPRISTUPNI PROGRAMI POMOĆI EU HRVATSKOJ

Po razdobljima s obzirom na status RH na putu prema članstvu
2001.- 2004. do stjecanja statusa kandidata za članstvo
 CARDS PROGRAM
 Za države s područja Zapadnog Balkana uključene u Proces stabilizacije i
pridruživanja
 Ciljevi: izgradnja institucionalnog, zakonodavnog, gospodarskog i socijalnog okvira
države na putu prema EU i promicanje tržišnog gospodarstva u tim državama
 ima:
 nacionalnu komponentu: dostupna do stjecanja statusa kandidata za članstvo 2004.
 regionalnu komponentu: do kraja 2006., više država uključilo bi se u provedbu
pojedinih projekata financiranih iz ove komponente
 istek programa: kraj 2006.
 na raspolaganju 262 milijuna €
2005.-2007. PHARE, ISPA I SAPARD
 PHARE PROGRAM
 Namijenjen za izgradnju institucija potrebnih u procesu približavanja EU, za
razvoj infrastrukture i privatnog poduzetništva, obrazovanja, usavršavanja i
istraživanja
o 30% sredstava za izgradnju institucija u procesu približavanja Uniji
o 70% sredstava za investicijske projekte
 Ukupno za 2005. i 2006. 167 milijuna €

 ISPA PROGRAM
 za usklađivanje sa standardima EU u području PROMETA I ZAŠTITE OKOLIŠA
(investicijski projekti za izgradnju infrastrukture u tim područjima)
 na raspolaganju 60 milijuna €

 SAPARD PROGRAM
 Za strukturne prilagodbe u području POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA
 Za podršku državama kandidatima u usklađivanju s ZPP-om (Zajedničkom
poljoprivrednom politikom)
 Za 2006. na raspolaganju 25 milijuna €

2007.-2013.
 IPA PROGRAM
 Zamijenio pretpristupne programe pomoći PHARE, ISPA i SAPARD
 U provedbi u proračunskom razdoblju 2007.-2013., na raspolaganju 997,6 milijuna €

166
  Korisnice: države kandidati i potencijalni kandidati za članstvo (ALBANIJA,
BIH, CRNA GORA, HRVATSKA, ISLAND, KOSOVO, MAKEDONIJA, SRBIJA I
TURSKA)
Ciljevi:
 Pomoć u usklađivanju s pravnom stečevinom EU i u njezinoj provedbi
 Priprema za korištenje strukturnih fondova nakon pristupanja EU
 Sastavnice(5):
1. Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija
2. Prekogranična suradnja
3. Regionalni razvoj
4. Razvoj ljudskih potencijala
5. Ruralni razvoj

Proračunsko razdoblje 2013.-2020.

 IPA II, iste korisnice, bez RH zbog stjecanja statusa punopravne članice EU 2013.

TAIEX – Ured tehničke pomoći za razmjenu informacija

 Cilj je pružanje tehničke pomoći u procesu usklađivanja zakonodavstva i provedbe
propisa EU
 Dostupan i nakon primanja države u članstvo
 Npr. seminari o pravu EU, studijski posjeti institucijama EU

PROGRAMI ZAJEDNICE (od 2009. programi Unije)

 Korištenju svakog programa prethodilo je potpisivanje Memoranduma o
razumijevanju između Vlade RH i EU za svaki program
 TEMPUS – za područje visokoškolskog obrazovanja
 PROGRESS – za zapošljavanje i socijalnu solidarnost
 FISCALIS – za područje poreza

PROGRAMI I FONDOVI NA RASPOLAGANJU OD 2013.

Programi Unije 2021.-2027.
 U zaključku Vlade o sudjelovanju RH u ovim programima, određeno je:
 16 programa u kojima sudjeluje RH
 Tijelo državne uprave zaduženo za koordinaciju svakog pojedinog programa
 Tijela državne uprave te nevladine organizacije uključeni u provedbu svakog programa

Program pravosuđe 2021.-2027.

 Nacionalno tijelo zaduženo za koordinaciju: Ministarstvo pravosuđa i uprave
 Tijela uključena u provedbu:
1) Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
2) Ured za ravnopravnost spolova
3) Ured pučke pravobraniteljice
4) Pravosudna akademija

167
 5) Vrhovni sud
6) Hrvatski pravni centar
7) Centar za mirovne studije
 Tijela uključena u provedbu projekata mogu imati ulogu partnera, dok projekt provodi
organizacija ili ustanova iz druge DČ
 MPU na godišnjoj razini od tijela uključenih u provedbu prikuplja podatke o
provedenim projektima i dostavlja ih Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU

PROGRAMI UNIJE 2021 – 2027 PO PODRUČJIMA:

1) GOSPODARSTVO I FINANCIJE: Carina; Fiscalis; Program jedinstvenog tržišta
2) PRAVOSUĐE: Građani, jednakost, prava i vrijednosti; Pravosuđe; Program Unije za
borbu protiv prijevara
3) ZAŠTITA OKOLIŠA: LIFE
4) ZNANOST, OBRAZOVANJE, ISTRAŽIVANJE, INOVACIJE: Obzor Europa –
Okvirni program za istraživanje i inovacije; Digitalna Europa; Svemirski program Unije;
Erasmus+

Programi koji zahvaćaju društvo u cjelini:

a) EU za zdravlje – jačanje zdravstvenih sustava DČ i suradnja među njima te
poboljšanje zdravlja svih ljudi u Uniji
b) Mehanizam Unije za civilnu zaštitu – jačanje suradnje u poboljšanju učinkovitosti
sustava za prevenciju, pripremu i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe
uzrokovane ljudskim djelovanjem
c) Europske snage solidarnosti – za mlade koji se žele uključiti u aktivnosti solidarnosti
u raznim područjima (pružanje humanitarne pomoći, briga za zdravlje i okoliš)

FONDOVI NA RASPOLAGANJU RH U RAZDOBLJU 2021.-2027.

1) FONDOVI ZA PROVEDBU KOHEZIJSKE POLITIKE
1) Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
2) Kohezijski fond (KF)
3) Europski socijalni fond plus (ESF+)
4) Fond za pravednu tranziciju (FPT)
 U NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EU

2) FONDOVI ZA PROVEDBU ZAJEDNIČKE RIBARSTVENE POLITIKE I

ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE
1) Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) – u nadležnosti
Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
2) Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) Ministarstvo
3) Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) poljoprivrede

168
 3) FONDOVI ZA UNUTARNJE POSLOVE
1) Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI)
2) Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne
politike
3) Fond za unutarnju sigurnost (FUS)
 U nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova

PITANJA EU:
1. Za koje dvije zemlje je bio Schumanov plan? Francusku i Njemačku
2. Koje godine su spojene EEZ, EURATOM I EZUČ? 1965. Ugovorom o spajanju koji je
stupio na snagu 1967.
3. Cilj Europske ekonomske zajednice
4. Ciljevi stvaranja Europske Unije – primarni motiv za oživljavanje…
5. EU osnivački ugovori – godina potpisivanja i godina stupanja na snagu
Pariški ugovor – P: 1951., S: 1952.
Rimski ugovori – P: 1957., S: 1958.
Jedinstveni europski akt – P: 1986., S:1987.
Ugovor iz Maastrichta – P: 1992., S: 1993.
Ugovor iz Amsterdama – P: 1997., S: 1999.
Ugovor iz Nice – P: 2001., S: 2003.
Ugovor iz Lisabona – P: 2007., S: 2009.
6. Koja zemlja nije potpisala Pariški ugovor?
7. Ugovor o zajednici ugljena i čelika? Pariški ugovor – 1951., 1952.
8. Europska zajednica za ugljen i čelik
9. Jedinstveni europski akt
10. Kojim ugovorom su postavljeni temelji za monetarnu uniju? Ugovorom o EU – Ugovor iz
Maastrichta
11. Što od navedenog ne pripada stupovima Ugovora iz Maastrichta?
12. Ugovor iz Maastrichta
13. Koji osnivački ugovor je za područje zajedničke vanjske i sigurnosne politike? Ugovor iz
Maastrichta, Ugovor o EU
14. Ugovor iz Nice
15. Glavni cilj Ugovora iz Nice
16. Godina Ugovora iz Nice, 2001., 2003.
17. Ugovor iz Lisabona
18. U kojem Ugovoru je sadržana Povelja o temeljnim pravima? Lisabonski ugovor
19. Povelja o temeljnim pravima, obvezujuća Lisabonskim ugovorom
20. Kojim ugovorom je uređena dvostruka većina? Ugovorom iz Lisabona
21. U koje nadležnosti prema Lisabonskom ugovoru pripada zajednička trgovina? Isključiva
22. U području kulture, kakva je ovlast država članica? Podijeljena, nadopunjujuća
23. U čijoj je nadležnosti energetika? Podijeljena
24. Koja od navedenih pripada u isključivu nadležnost EU? Carinska unija, pravila tržišnog
natjecanja, monetarna politika za države čija je valuta euro, zajednička trgovinska politika,
očuvanje morskih bioloških resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike

169
25. Koliko je valova proširenja bilo?
26. Koja država nije ušla u 1. valu?
27. Koja je država 1985. ušla u EU? 3. val, Portugal i Španjolska
28. Koja zemlja se priključila u 4. valu?
29. Koja je zemlja ušla u EU 2004.?
30. Koja država je ušla u EU 2007.?
31. Zašto je bilo dvije faze proširenja?
32. Dan Europe? 9. svibnja
33. Kako se zove provjera usklađivanja zakonodavstva RH i EU? Screening zakonodavstva
34. Prilagodba zakonodavstva EU
35. Tko daje suglasnost za pristupanje novih DČ? EP

PITANJA EU:
1. Ovlasti Europskog vijeća
2. Godina kada su odlučili da će se sastati kao Europsko vijeće?
3. Kada je održan prvi sastanak EV?
4. U kojem je tijelu Visoki povjerenik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku? Europska
komisija
5. Bijela knjiga EU – Bijela knjiga EK dokument je koji sadrži prijedloge za djelovanje EU u
određenom području. U nekim slučajevima one slijede Zelene knjige koje se objavljuju
radi pokretanja procesa savjetovanja na razini EU. Svrha je Bijele knjige pokretanje
rasprave s javnošću, dionicima, EP i Vijećem u cilju postizanja političkog konsenzusa
6. Prepoznati značenje Bijele knjige EK
7. Koliko povjerenika ima Hrvatska u EK? 1
8. Koja institucija predlaže zakonodavne akte? EK
9. Koja institucija odobrava sastav EK? EP bira predsjednika/cu EK i odobrava njezin sastav,
a može glasovati i o nepovjerenju Komisiji
10. Tko imenuje Visokog predstavnika za vanjske poslove? Na petogodišnji mandat ga
imenuje Europsko vijeće kvalificiranom većinom, uz suglasnost predsjednika EK
11. Kome odgovara EK? EP
12. S kim surađuje Europska komisija? VEU i EP
13. Vijeće EU
14. Coreper je odbor stalnih predstavnika ili njihovih zamjenika – Coreper I i II
15. Vijeće Europske unije – ovlasti
16. Institucija koja predstavlja države članice? VEU
17. Tko zastupa interese DČ? Vijeće EU
18. Europski parlament je… zakonodavno tijelo EU
19. Kada su bili prvi parlamentarni izbori u EU? 1979. godine
20. Kada su u Hrvatskoj održani prvi izbori za EP? 2013.
21. Ovlasti EP
22. Od kada RH ima predstavnika na Sudu EU? 4.7.2013.
23. Zadaće Europske središnje banke?
24. Europski gospodarski i socijalni odbor

170
25. Za koja područja savjetuje Europski gospodarski i socijalni odbor? Socijalna
26. Koliko članova Hrvatska ima u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru? 9
27. Vrsta nadležnosti u pogledu zaštite javnog zdravlja? EGSO
28. Tko predstavlja Odbor regija?
29. Odbor regija je kakvo tijelo za Komisiju, Vijeće i Parlament? Savjetodavno
30. Broj članova RH u Odboru regija? 9 članova
31. Ombudsman
32. Ombudsman – tko ga izabire? Parlament nakon europskih izbora
33. Kome se podnosi pritužba na institucije EU? Europskom ombudsmanu
34. Europska investicijska banka
35. Decentralizirane agencije – koju osobnost imaju? Pravnu osobnost i poseban djelokrug
36. Eurojust – koji je djelokrug? Podrška suradnji pravosudnih tijela DČ u slučajevima
prekograničnog kriminala (npr. terorizam, trgovanje drogama, kibernetički kriminal)
37. ERCEA – Izvršna agencija za Europsko istraživačko vijeće, upravlja programima Unije
koji se bave istraživanjem

PITANJA EU:
1. Sloboda kretanja osoba
2. Slobodno kretanje putnika, Schengenski sporazum, 1985.
3. Slobodna kretanja kapitala (nešto za bankovne račune)
4. Koje je godine osigurano slobodno kretanje kapitala?
5. Koliko faza ima EMU? 3
6. U kojoj državi je uveden euro?
7. Kriteriji konvergencije
8. Kriteriji za uvođenje eura
9. Godišnji deficit državnog proračuna – najviše 3% BDP-a
10. Za koliko se godina donosi plan proračuna? 7 godina
11. Proračunski prihodi EU
12. Koliko se često donosi proračun?
13. Proračunski prihodi od vlastitih sredstava
14. Cilj regionalne i kohezijske politike
15. Kohezijska politika
16. Europski socijalni fond+

PITANJA EU:
1. Što je Hrvatska stekla potpisivanjem ugovora o stabilizaciji i pridruživanju?
2. Što je propisano u sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju?
3. Glavni elementi pretpristupne strategije za RH?
4. Što je Hrvatska dobila stjecanjem statusa države kandidatkinje?
5. Tko donosi mišljenje za pristupanje EU?
6. S kime je Hrvatska potpisala Ugovor o pristupanju u EU?
7. Koja prava i mogućnosti građani imaju prema EU institucijama?

171
8. Koji od navedenih poglavlja nije jedan od 35 pregovaračkih poglavlja Hrvatske za ulazak
u EU?
9. Poslovi sabora u EU, Tko obavlja europske poslove Sabora?
10. Što nije sastavnica IPA programa?
11. Sastavnice programa IPA?
12. IPA instrument pretpristupne pomoći
13. Čemu je namijenjen ISPA?
14. Koji program je zamijenio PHARE, ISPA I SAPARD?
15. Koje programe je Hrvatska mogla koristiti stjecanjem statusa kandidata?
16. Programi Unije zajednice, koji je za inovacije? Obzor Europa
17. Koji fond je za uravnoteženje razvoja EU? EFRR
18. Program Unije za 2021.-2027.
19. Fondovi za provedbu kohezijske politike?
20. Fiscalis
21. TAIEX ured?
22. Programi EU
Nepoznata:
23. Što nije uvjet za ulazak u Schengen?
24. Iz kojeg fonda se financiraju klimatske promjene i zaštita životinjskog svijeta?
25. Koji postotak u JLPRS za opoziv? 20%
26. Odluka o ulasku oružanih snaga država saveznica RH?
27. Godina osnivanja carinske unije?
28. Što spada od navedenih tijela u Eurosustav?
29. Što ne spada u specijalne agencije?
30. Načini odlučivanja između EU i DČ – podijeljeno odlučivanje, u potpunosti EU, u
potpunosti samostalno

172