USTAV/ZAKON/MIROVINSKO

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

REPUBLIKA HRVATSKA jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.

U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i
ravnopravnih državljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

SUVERENITET RH je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv. Prostire se nad njezinim kopnenim

područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim
morem te zračnim prostorom iznad tih područja.

VRIJEDNOSTI USTAVNOG PORETKA RH i temelj za tumačenje Ustava su: sloboda,

jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda,
poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša,
vladavina prava i demokratski višestranački sustav

DIOBA VLASTI:
1. Zakonodavna
2. Izvršna
3. Sudbena

U RH zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom.

Osnivanje političkih stranaka je slobodno.
Oružane snage RH štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu
cjelovitost.
Granice se RH mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora.
RH štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove
veze s domovinom.

GRB RH povijesni je hrvatski grb čija je osnovica 25 naizmjeničnih crvenih i bijelih

(srebrenih) polja. Ima obli štita, obrubljen je crvenom crtom. Kruna – 5 šiljaka = 5 manjih
štitova s povjesnim hrvatskim grbovima:
1. Najstariji poznati hrvatski grb – plavo polje, žuta šesterokraka zvijezda s bijelim
mladim mjesecom
2. Grb Dubrovačke republike – modro polje, dvije crvene grede
3. Dalmatinski grb – plavo polje, 3 okrunjene leopardove glave
4. Istarski grb – modro polje, žuta koza okrenuta uljevo, crveni papci i rogovi
 5. Slavonski grb – plavo polje, dvije poprečne bijele grede, između njih crveno polje –
kuna stupa uljevo, gornje plavo polje – žuta šesterokraka zvijezda

ZASTAVA RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u
sredini.
Himna je Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«.
U službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.

USTAVNA PRAVA SU SVE ŠTO JE UTVRĐENO USTAVOM!

I. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

1. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri,
političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju,
naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.

2. OSOBNE I POLITIČKE SLOBODE I PRAVA

3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA

- Hrvatska narodna banka je središnja banka RH. Samostalna i neovisna je i o svom
radu izvješćuje Hrvatski sabor. Njom upravlja i njezinim poslovanjem rukovodi
guverner Hrvatske narodne banke.
- Državni ured za reviziju je najviša revizijska institucija Republike Hrvatske, koja je
samostalna i neovisna u svom radu. Njim upravlja glavni državni revizor koji o
njegovu radu izvješćuje Hrvatski sabor.

II. USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI

TRODIOBA VLASTI:
1. ZAKONODAVNA – SABOR
2. IZVRŠNA – VLADA
3. SUDBENA

1. HRVATSKI SABOR
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici
Hrvatskoj.
Ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, koji se biraju tajnim glasovanjem na vrijeme od
četiri godine. Izbori se za zastupnike održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili
raspuštanja Hrvatskoga sabora. Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora održava se najkasnije 20
dana nakon provedenih izbora. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujući mandat te
imaju imunitet. Predsjednik može raspustiti Hrvatski sabor.
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put, između 15. siječnja i 15. srpnja i
drugi put, između 15. rujna i 15. prosinca. Zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika, Vlade
ili većine zastupnika.
Hrvatski sabor ima predsjednika (Boris Šprem) i jednog ili više potpredsjednika.
Hrvatski sabor:
– odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,
– donosi zakone,
– donosi državni proračun,
– odlučuje o ratu i miru,
– donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora,
– donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i obrane RH,
– ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH,
– odlučuje o promjeni granica RH,
– raspisuje referendum,
– obavlja izbore, imenovanja i razrješenja,
– nadzire rad Vlade
– daje amnestiju za kaznena djela,
Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih
prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim
pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Bira ga sabor na osam godina.
Pučki pravobranitelj samostalan je i neovisan u svom radu. Ima imunitet. Jurica Malčić

2. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Republike Hrvatske (Ivo Josipović) predstavlja i zastupa RH u zemlji i
inozemstvu.
Predsjednik Republike:
- raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje,
- raspisuje referendum,
- povjerava mandat za sastavljanje Vlade,
- Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike,
- daje pomilovanja,
- dodjeljuje odlikovanja i priznanja,
- vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH,
- imenuje i razrješuje vojne zapovjednike,
- na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik objavljuje rat i zaključuje mir,
- može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi,
 - ima imunitet nepovredivosti.

LENTA PREDSJEDNIKA – znak je predsjedničke časti, sastoji se od 3 boje, položene kao i

na zastavi, obrubljena je zlatnim rubom, u sredini je grb RH obrubljen zlatnim rubom, s lijeve
strane ukrašen izvezenim zlatnim grančicama hrasta, s desne strane grančicama masline. Nosi
se položena preko desnog ramena, dijagonalno presjek do struka gdje se kopčm spaja. Kopča
je kvadratičasta obrubljena zlatnim pleterom.

3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast. Čine je predsjednik (Zoran Milanović), jedan
ili više potpredsjednika i ministri. Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik povjerio
mandat za sastav Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od
prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru
i zatražiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina
svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.

Vlada Republike Hrvatske:

– predlaže zakone Hrvatskom saboru,
– predlaže državni proračun i završni račun,
– provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
– donosi uredbe za izvršenje zakona,
– vodi vanjsku i unutarnju politiku,
– usmjerava i nadzire rad državne uprave,
– brine o gospodarskom razvitku zemlje,
– usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi

4. SUDBENA VLAST
Sudbenu vlast obavljaju sudovi, samostalna je i neovisna.
Sudovi sude na temelju Ustava i zakona.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i
ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
Predsjednika (Branko Hrvatin) Vrhovnog suda bira i razrješuje Hrvatski sabor. Bira se na
četiri godine.
Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno, u ime RH.
Javnost se može isključiti: zbog državne sigurnosti, ako se sudi maloljetnicima, u bračnim
sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem, radi čuvanja vojne, službene ili
poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane RH.
5. DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO
Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati
protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite
imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava.

III. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske čini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor. Mandat suca
Ustavnog suda traje osam godina. Ustavni sud RH bira predsjednika suda (Jasna Omejec) na
vrijeme od četiri godine. Suci Ustavnog suda imaju imunitet.
Ustavni sud Republike Hrvatske:
– odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom,
– odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,
– može ocjenjivati ustavnost zakona i drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog
prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od
godine dana,
– odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima
kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode
– prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti
– rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti,
– odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
– nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može zabraniti njihov rad,
– nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma

IV. MJESNA, LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi - obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga

kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje
naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci,
socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu
kulturu i sport, tehničku kulturu, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
protupožarnu i civilnu zaštitu.

Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije - obavljaju poslove od područnog

(regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i
urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i
razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

V. EUROPSKA UNIJA
Republika Hrvatska, kao država članica Europske unije, sudjeluje u stvaranju europskog
zajedništva, kako bi zajedno s drugim europskim državama osigurala trajni mir, slobodu,
sigurnost i blagostanje te ostvarila druge zajedničke ciljeve, u skladu s temeljnim načelima i
vrijednostima na kojima se Europska unija zasniva.
Građani RH neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu gdje putem svojih izabranih
predstavnika odlučuju o stvarima iz njegove nadležnosti.
Državljani Republike Hrvatske su građani Europske unije i uživaju prava:
– slobodu kretanja i nastanjivanja na području svih država članica,
– aktivno i pasivno biračko pravo na izborima za Europski parlament,
– pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu bilo koje države članice,
– pravo podnošenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te
pravo obraćanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku,
kao i na svim službenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.

ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU

OPĆE ODREDBE

SUSTAV MIROVINSKOG OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ČINE

(STUPOVI):
1) OBVEZNO mir. osig. na temelju generacijske solidarnosti - plaćaju svi
2) OBVEZNO mir. osig. na temelju individualne kapitalizirane štednje - za zaposlenike mlađe
od 40g
3) DOBROVOLJNO mir. osig. na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za slučaj

starosti i invalidnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno
korisnika mirovine.

OBVEZNO SE OSIGURAVAJU PRAVA NA:

1) starosnu mirovinu,
2) prijevremenu starosnu mirovinu,
3) invalidsku mirovinu,
4) obiteljsku mirovinu,
5) najnižu mirovinu,
6) osnovnu mirovinu,
7) profesionalnu rehabilitaciju,
8) naknadu zbog tjelesnog oštećenja,
9) naknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava.

VRSTE OSIGURANJA I OSIGURANE OSOBE

A. OSIGURANICI

1. Obvezno osiguranje

2. Produženo osiguranje
Osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje mogu se osigurati na produženo
osiguranje ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od 12 mjeseci i ako
podnesu prijavu osiguranja u tom roku.

B. OSOBE OSIGURANE U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA

Za slučajeve invalidnosti i tjelesnog oštećenja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
osigurani su:
1) učenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme praktične nastave, za vrijeme
stručne prakse kod poslodavca, odnosno za vrijeme rada putem posrednika pri zapošljavanju
učenika i redovitih studenata
2) nezaposleni za vrijeme stručnog osposobljavanja, na koje ih je uputila nadležna služba
zapošljavanja,
3) osobe koje obavljaju određene poslove za vrijeme izdržavanja kazne zatvora,
4) zbog ozljede na radu, osigurane su osobe koje su ozlijeđene na teritoriju RH: sudjelujući u
spašavanju ili obrani od elementarnih nepogoda; obavljanja dužnosti građana u obrani

C. ČLANOVI OBITELJI OSIGURANIKA

U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske
mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to:
1) udovci
2) razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje
3) djeca rođena u braku ili izvan braka ili posvojena,
4) pastorčad, unučad koju je osiguranik uzdržavao - ako su bez oba roditelja ili ako imaju
jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad,
5) roditelji - otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao,
6) djeca bez roditelja
MIROVINSKI STAŽ
U staž osiguranja računa se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine
života u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju u punom radnom
vremenu 40h ili skraćenom radnom vremenu, sva bolovanja i profesionalna rehabilitacija

PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA

STAROSNA MIROVINA
Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik:M kada navrši 65 godina života i 15 godina
mirovinskog staža; Ž – 60g života i 15g staža

PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik: M kada navrši 60 godina života i 35
godina mirovinskog staža; Ž 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža.

PRAVA NA OSNOVI INVALIDNOSTI

Invalidnost postoji kada je kod osiguranika radna sposobnost trajno smanjena za više od
polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku.
Invalidnost može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne
bolesti. Potrebno je omogućiti profesionalnu rehabilitaciju prije umirovljenja.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaju mlađi od 50. god., ako može osposobiti za rad na
drugom radnom mjestu s punim radnim vremenom; osiguranik kod kojeg je nastala inv, a
postoji preostala radna sposobnost, ako je inval. nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti,
osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staža
za stjecanje prava na invalidsku mirovinu; ako je inval. nastala zbog ozljede na radu ili
profesionalne bolesti, ima pravo na prof. rehabilitaciju bez obzira na dužinu mirovinskog
staža.

Invalidska mirovina
Pravo na invalidsku mirovinu ima ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada
prije navršenih 65 godina života muškarci odnosno 60 žene i ako mu navršeni mirovinski staž
pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik i to:

 kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine života, a ima višu stručnu spremu i
najmanje 2 godine staža osiguranja, a osiguranik koji ima visoku stručnu spremu 1
godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od
jedne godine nakon prestanka osiguranja,
  kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine života, ako je navršio najmanje 1
godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od
jedne godine nakon prestanka osiguranja.

RADNI VIJEK - broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do
dana nastanka invalidnosti. Višu stručnu spremu - radni vijek računa se od navršene 23.
godine života, a osiguraniku koji je stekao visoku stručnu spremu - od navršene 26. godine
života.
Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka invalidnosti.
INVALIDSKA MIROVINA iznosi 66% pune mirovine ili 33% ako osoba nastavi raditi.
 Vlada imenuje vještake
 Potrebno je napraviti kontrolni pregled nakon 4g od utvrđivanja inval stanja
 Nalaz i mišljenje o inval poslije vještaka vrši REVIZIJA (koju obavlja stručno
povjerenstvo, imenuje ih Vlada)
 Reviziju obavlja središnja ustrojstvena jedinica zavoda

NAKNADA ZBOG TJELESNOG OŠTEĆENJA

Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od
najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Naknada zbog
tjelesnog oštećenja se određuje ovisno o postotku tjelesnog oštećenja u odgovarajućem
postotku od osnovice; od 100% - 40% osnovice je naknada, 90% - 36% , 80% - 32% ...

OBITELJSKA MIROVINA
Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je osiguranik
navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža, a ako je
nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na mirovinu
bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica s 50god života; razvedeni bračni drug s pravom na
uzdržavanje; dijete do navršene 15. godine života, odnosno do 18. godine života ako je
prijavljeno radi zaposlenja nadležnoj službi za zapošljavanje, kod djeteta dok traje opća
nesposobnost za rad, ako se redovito školuje do navršene 26. godine života; roditelj kojega je
osiguranik uzdržavao do svoje smrti koji je navršio 60.god ili mlađi kod kojeg je nastala opća
nesposobnost za rad. Stupanjem u brak odnosno izvanbračnu zajednicu gubi se pravo na
obiteljsku mirovinu.
ODREĐIVANJE MIROVINE
Svota mirovine izračunava se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i
aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu.
VISINA MIROVINE izračunava se na osnovu visine 10 god najboljih plaća, NAJNIŽA
MIROVINA 0,825% prosjećne bruto plaće za svaku god staža do 40 god mirovinskog staža.
O mirovinama odlučuje zavod za MIORH
Financiranje iz doprinosa

USTROJSTVO ZAVODA
 Zavod je javna ustanova
 Zavod ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja.
 Zavod ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama te odgovornošću
 Sjedište Zavoda je u Zagrebu.
 Zavod ima jedan žiro-račun.
 Rad Zavoda je javan.
 Zavodom upravlja upravno vijeće, a ima 13 članova koje imenuje Vlada RH
 Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.
 Zavod ima ravnatelja, aon ima jednog ili više pomoćnika- imenuje ih Vlada RH
 Zavod ima poslovni fond i fond pričuve. Gubitak se pokriva iz fonda pričuve, a ako ta
sredstva nisu dovoljna, pokrivaju se iz državnog proračuna.

ZAKON O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

1. Koje su vrste zdravstvenog osiguranja? Tko provodi obvezno, a koje su vrste

dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja?

- obvezno i dobrovoljno

- HZZO/dopunsko, dodatno i privatno

2. Tko je sve obvezan imati zdravstveno osiguranje?

- sve osobe s prebivalištem u RH i stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH

3. Tko su članovi obitelji osiguranika?

1) supružnik (bračni i izvanbračni)

2) djeca

3) roditelji (otac, majka, očuh, maćeha, posvojitelj) koji žive s osiguranikom i nesposobni su
za samostalan život i rad

4) unuci, braća, sestre, djed i baka koji žive s osiguranikom i nesposobni su za samostalan
život i rad

4. Do kada djeca osiguranika zadržavaju status člana obitelji?

1) do navršene 18. godine života

2) do završetka redovnog školovanja odnosno najduže do navršene 26. godine života

3) ako je školovanje prekinuto zbog bolesti ili ozlijede, osiguranje se produžava za period
prekida redovitog školovanja

4) djeca koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad

5. Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja?

1) pravo na zdravstvenu zaštitu

2) pravo na novčane naknade

6. Pravo na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja obuhvaća pravo

na?

1) PZZ 5) stomatološko-protetska usluga i nadomjesci

2) SKZZ 6) ortopedska i dr. pomagala

3) BZZ 7) ZZ u inozemstvu

4) lijekovi

7. Što uključuje pravo na novčane naknade?

1) pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja

2) novčana naknada (drugi dohodak – ugovor o djelu, autorski honorari)

3) naknada troškova prijevoza

8. Kada osiguranik nema pravo na naknadu plaće?

1) ako svjesno prouzroči privremenu nesposobnost za rad

2) ne izvijesti izabranog liječnika da je obolio/ozdravio u roku tri dana

3) namjerno sprečava ozdravljenje

4) radi za vrijeme bolovanja

5) bez suglasnosti izabranog liječnika otputuje ili zlorabi pravo na druge načine

6) ne odazove se na pregled liječnika bez opravdanog razloga

ZAKON O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

1. Što je dopunsko zdravstveno osiguranje?

- osigurava pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja:

1) u kojima su osigurane osobe obvezne sudjelovati, a odnose se na SKZZ , specijalističku
dijagnostiku, ortopedska i druga pomagala, liječenje u inozemstvu, troškove BZZ,
stomatološka mobilna i fiksna protetika

2) participacija za lijekove i pregled izabranog liječnika PZZ, ginekologije i dentalne

medicine

3) doplata za lijekove na Dopunskoj listi (ne provodi se)

2. Što je dodatno zdravstveno osiguranje?

- osigurava viši standard zdravstvene zaštite i veći opseg prava u odnosu na obvezno ZO

3. Tko su korisnici privatnog zdravstvenog osiguranja?

- osobe koje borave u RH, a nisu obvezne osigurati se sukladno Zakonu o obveznom ZO

ZAKON O RADU

1.OPĆE ODREDBE

 ZABRANA DISKRIMINACIJE
 TEMELJNE OBVEZE I PRAVA IZ RADNOG ODNOSA
Poslodavac je obavezan zaposleniku dati posao i plaću, a zaposlenik preuzeti posao
 DUŽNOST POŠTIVANJA PROPISA:
Prije stupanja u radni odnos treba zaposlenika upoznati s propisima, organizacijom i
zaštitom na radu.

2. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

UGOVOROM se zasniva radni odnos. Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Propust
ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i
valjanost tog ugovora. Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je
dužan radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Ako
poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne
izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu
na neodređeno vrijeme.

- UGOVOR NA NEODREĐENO- obvezuje stranke dok jedna od njih ne otkaže ili ne

prestane raditi
- UGOVOR NA ODREĐENO – sezonski posao, privremeni posao, zamjena ( ne smije
neprekidno trajati više od 3 god, a prekid mora trajati duže od 2 mj)
OBLIK UGOVORA: PISMENI ili PISMENA POTVRDA - Poslodavac je dužan radniku
dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od
petnaest dana od dana sklapanja ugovora o radu.
SADRŽAJ UGOVORA: mora sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o:
1) strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na
različitim mjestima,
3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili
opis poslova,
4) danu početka rada,
5) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav
podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu
određivanja trajanja toga odmora,
7) otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada
se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde,
načinu određivanja otkaznih rokova,
8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima
pravo,
9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
Najniža dob za zaposlenje je petnaest godina.
Poslovna sposobnost - maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje ugovora te
za poduzimanje svih pravnih radnji u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u
svezi s tim ugovorom, o davanju ovlaštenja za sklapanje ugovora o radu odlučuje tijelo
nadležno za poslove socijalne skrbi, vodeći računa o interesima maloljetnika.
Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje,
ili razvoj. Poslodavac ne smije prije prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposliti
maloljetnika.

3. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i
pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja
radnika. Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla kojeg radnik obavlja,
mora voditi računa o zaštiti života, zdravlja te vjeroispovijedi radnika.
Zaštita privatnosti radnika - Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i
dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći
poslodavac. Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se
brisati ili na drugi način ukloniti.

4. PROBNI RAD
- ne smije trajati duže od šest mjeseci
 - ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam dana

5. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Poslodavac je dužan omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada,
školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, a radnik je dužan to izvršiti.
PRIPRAVNIK - Osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, ugovor
na određeno, traje najduže godinu dana, nakon završetka pripravnik polaže stručni ispit
VOLONTERSKI RAD – trajanje najduže kao pripravnički staž, tu nema zasnivanja radnog
odnosa

6. RADNO VRIJEME
Puno radno vrijeme je 40 h tjedno. Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno
vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.
Skraćeno radno vrijeme - Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje
razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Plaća se
izjednačuje se s punim radnim vremenom.
Prekovremeni rad - najviše do osam sati tjedno, Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih
radnika, Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do
šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno
samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u
slučaju više sile.
Noćni rad – između 22 i 6 h, max uzastopce 1 tjedan

7. ODMORI I DOPUSTI
Stanka - 30 min pauza koja se ubraja u radno vrijeme
Dnevni odmor – 12h između dva radna dana
Tjedni odmor – u neprekidnom trajanju najmanje 24h, maloljetni radnik 48h
Godišnji odmor – najmanje 18 dana, nakon 6 mj neprekidnog rada, može se koristiti u dva
dijela, prvi dio min 12 dana, drugi dio do 30. 6. Iduće godine
Plaćeni dopust – do 7 dana godišnje, ne ubraja se u godišnji odmor. Koristi se u slučaju
sklapanjea braka, porodoa supruge, težoe bolesti ili smrti člana uže obitelji, vrijeme
obrazovanja ili usavršavanja.
Neplaćeni dopust – poslodavac ga može odobrit, a prava i obveze iz radnog odnosa miruju

8. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Zabrana teškog fizičkog rada ženama, poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu niti joj
otkazati ugovor o radu zbog njezine trudnoće. Zabrana otkaza za vrijeme trudnoće ili
porodiljnog.
PORODILJNI DOPUST
- 45 dana prije poroda, obavezno min 28 dana
- 1 god nakon poroda, min 6mj tj 42 dana
- Blizanci,treće dijete do 3 god
- Kod posvojiteljskog dopusta 270 dana za djecu mlađu od 12 god
DOJILJA – pravo dva puta po 1h na dojenje do 1g djeteta

9. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA

RAD
Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili
profesionalnom bolešću, zabrana štetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava,
pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove radnika koji je privremeno bio
nesposoban za rad, obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad, pravo
zaposlenja na drugim poslovima i prednost pri stručnom usavršavanju, otpremnina najmanje u
dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.

10. PLAĆE – određenoa je kolektivnim ugovorom, jednakost među spolovima, isplaćuje se

nakon obavljenog rada u novcu najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, najduže
obračun nakon 1 mj, poslodavac je dužan najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade
plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun plaće. Povećana plaća za otežane uvjete rada,
prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom. U slučaju stečaja – zadna 3 mj +
godišnji + otpremnina. Ako je nastupila invalidnost – dvostruka otpremnina.

11. PRESTANAK UGOVORA O RADU

NAČINI PRESTANKA:
- smrću radnika
- istekom ugovora o radu na određeno vrijeme
- kada radnik navrši 65 godina života i 15 god mirovinskog staža
- sporazumni prekid radnog odnosa
- invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad
- otkazom
- odlukom nadležnog suda.

OTKAZNI ROK:
Otkaz mora imati pisani oblik uz obrazloženje otkaza, počinje teći od dana dostave, otkaz se
mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
- Najmanje 2 tj za manje od 1 godine staža
- 1 mjesec za 1 godinu staža
- 1mjesec i 2 tjedna za 2 godine
- 2mjeseca za 5 godina
- Uz naknadu plaće 2mj i 2tj za 10 godina odnosno 3mj za 20 godina
- Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada
najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja
Otpremnina – nakon 2 god neprekidnog rada – ne može biti manja od jedne trećine prosječne
mjesečne plaće ni veća od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri
mjeseca prije prestanka ugovora o radu (ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije).

12. RADNIČKO VIJEĆE – štiti i promiče interese radnika, savjetovanjem, suodlučivanjem

ili pregovorima s poslodavcem, pazi na poštivanje ovoga Zakona, pravilnika o radu,
kolektivnih ugovora, pazi da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede
obračunavanja i uplaćivanja doprinosa, ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju
štrajka, bira se na 3 godine, izbori su u ožujku.

13. SINDIKATI – sindikat može utemeljiti najmanje 10 punoljetnih osoba, zaposlenik ima
pravo na udruženje u sindikate, a poslodavac u udruge poslodavaca – najmanje 3 osobe.
Udruživanje u sindikate je dobrovoljno. Poslodavci i njihove udruge ne smiju nadzirati
utemeljenje i djelovanje sindikata ni financirati ili na drugi način podupirati sindikate.
Članstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata ne smije biti okolnost na kojoj
poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu.
Sindikalni povjerenik je radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca. Povjerenici imaju
pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata.

14. KOLEKTIVNI UGOVORI – potpisuje stranke: poslodavac i zaposlenik (udruge).

Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može
sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa,
pitanja radničkog vijeća, pitanja socijalnog osiguranja, te druga pitanja iz radnih odnosa. U
kolektivnom ugovoru mora se naznačiti područje njegove primjene. Kolektivni ugovor mora
se sklopiti u pisanom obliku. Kolektivni ugovor može se sklopiti na određeno (ne duže od
5god) ili na neodređeno vrijeme. Kolektivni ugovor se mora javno objaviti.

15. ŠTRAJK - Sindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk i provesti
ga sa svrhom promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova ili zbog
plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene protekom roka od trideset dana od dana
dospijeća. Štrajk se mora najaviti, moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme
početka štrajka. Zaposlenik ima pravo na štrajk ako nije uspio postupak mirenja.
Organiziranje ili sudjelovanje u štrajku organiziranom u skladu s odredbama zakona,
kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

16. NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU - obavlja tijelo državne uprave
nadležno za poslove inspekcije rada. Radnik, radničko vijeće, sindikat te poslodavac mogu
zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskoga nadzora.

17. VOJNA SLUŽBA - Za vrijeme vršenja dužnosti građana u obrani, prava i obveze iz
radnog odnosa miruju. Nakon prestanka službe radnik je dužan obavjestiti poslodavca u roku
od mjesec dana o svom povratku, a poslodavac ga je dužan vratiti na poslove na kojima je
radio prije. Za vrijeme vršenja dužnosti građana u obrani poslodavac ne može otkazati ugovor
o radu.
RADNA KNJIŽICA - je javna isprava, dan početka rada predaje se poslodavcu, a
poslodavac ju je dužan vratiti nakon prestanka ugovora o radu.

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA je sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i

aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprečavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti,
pravodobno liječenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.
Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarenja najviše moguće
razine zdravlja.

NAČELA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

 SVEOBUHVATNOSTI - uključuje cjelokupno stanovništvo RH
 KONTINUIRANOSTI - postiže se ukupnom organizacijom zdravstvene djelatnosti,
osobito na razini primarne zdravstvene djelatnosti
 DOSTUPNOSTI - ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova, trgovačkih
društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika na području
Republike Hrvatske koji će omogućiti stanovništvu podjednake uvjete zdravstvene
zaštite, naročito na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti.
 CJELOVITOG PRISTUPA u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - osigurava se
provođenjem objedinjenih mjera za unapređenjem zdravlja i prevencijom bolesti te
liječenjem i rehabilitacijom.
 SPECIJALIZIRANOG PRISTUPA u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj
zdravstvenoj zaštiti.
MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
1. zaštita od ekoloških čimbenika štetnih za zdravlje uključujući sve mjere za očuvanje,
unapređenje, praćenje i poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za život i rad čovjeka,
2. provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje
3. otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti, tj. sprečavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i
njihovih posljedica,
4. mjere za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih masovnih bolesti,
5. mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita
radnika),
6. liječenje i rehabilitacija oboljelih
7. posebne mjere zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života,
8. palijativna skrb za neizlječivo bolesne, odnosno umiruće,
9. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i
mladeži,
10. osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji,
trudnoćom, porođajem i majčinstvom,
11. opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za zdravstvenu zaštitu,
12. pregledi umrlih.

Specifična zdravstvena zaštita radnika obuhvaća:

1. liječničke preglede i dijagnostičke postupke radi utvrđivanja radne sposobnosti,
2. praćenje zdravstvenog stanja radnika,
3. preventivne preglede radnika
4. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, organizaciji rada i zaštitnim sredstvima,
5. organiziranje pružanja prve pomoći i hitnih medicinskih intervencija na mjestu rada,
6. praćenje i analizu pobola s osnove ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
7. stalnu skrb o boljoj prilagođenosti rada, uključujući vrijeme, način i uvjete rada,
8. sudjelovanje u obavješćivanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju iz zaštite zdravlja
na radu, sigurnosti na radu i organizacije rada,
9. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zaštite radnika
10. promociju zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje,
11. sudjelovanje u mjerama profesionalne rehabilitacije radnika,
12. provođenje dijagnostičkih postupaka radi utvrđivanja profesionalnih bolesti.
PRAVA I DUŽNOSTI OSOBA U OSTVARIVANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
1. jednakost ostvarivanja zdravstvene zaštite
2. slobodan izbor liječnika i stomatologa
3. zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete
4. hitnu medicinsku pomoć
5. odbijanje liječenja od strane studenata i osoba bez stručnog ispita
6. odbijanje pregleda, liječenja i intervencije, osim u slučaju kada bi odbijanjem ugrozila
zdravlje drugih, uključujući tu i pravo da tijekom liječenja pisanim putem zatraži promjenu
doktora medicine, odnosno doktora dentalne medicine iz razloga koji ne mora šire obrazlagati
7. prehranu u skladu sa svojim svjetonazorom za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi
8. obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi u za to
predviđenome prostoru
9. opremanje u mrtvačnici u slučaju smrti, uz primjenu vjerskih, odnosno drugih običaja
umrle osobe
10. obavijest i poduku o pitanjima o zdravlju
11. odbijanje istraživanja
12. povjerljivost, profesionalna tajna

RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

Zdravstvena djelatnost obavlja se na:
1. primarnoj razini
2. sekundarnoj razini
3. tercijarnoj razini
4. razini zdravstvenih zavoda.

1. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA NA PRIMARNOJ RAZINI OBUHVAĆA:

– praćenje zdravstvenog stanja stanovnika i predlaganje mjera za zaštitu i unapređenje
zdravlja stanovnika,
– sprečavanje i otkrivanje bolesti kao i liječenje i rehabilitaciju bolesnika,
– specifičnu preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim
školama te visokim učilištima na svom području,
– zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina,
– zdravstvenu zaštitu žena,
– zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom,
–zdravstveno prosvjećivanje i promicanje zdravlja radi njegovog očuvanja i unapređenja,
– higijensko-epidemiološku zaštitu,
– sprečavanje, otkrivanje i liječenje bolesti zubi i usta s rehabilitacijom,
– zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladeži s poremećajima u tjelesnom i duševnom razvoju,
– patronažne posjete, zdravstvenu njegu u kući bolesnika,
– medicinu rada,
– hitnu medicinu,
– palijativnu skrb,
– zaštitu mentalnoga zdravlja,
– opskrbu i izradu lijekova te opskrbu medicinskim proizvodima,
– sanitetski prijevoz,

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA NA PRIMARNOJ RAZINI PRUŽA SE KROZ

DJELATNOSTI:
– opće medicine,
– zdravstvene zaštite predškolske djece,
– školska medicina,
– javnog zdravstva,
– zdravstvene zaštite žena,
– dentalne zdravstvene zaštite,
– higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite,
– medicine rada,
– zdravstvene zaštite mentalnoga zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti,
– patronažne zdravstvene zaštite,
– zdravstvene njege u kući bolesnika,
– hitne medicine,
– sanitetskog prijevoza,
– palijativne skrbi,
– ljekarništva,
– laboratorijske dijagnostike,
Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini obavljaju doktori medicine, specijalisti
opće medicine, specijalisti pedijatrije, specijalisti ginekologije, specijalisti medicine rada,
specijalisti epidemiologije, zdravstvene ekologije i javnog zdravstva, stomatologije i
farmacije.
Tim pzz čine liječnik + medicinska sestra
 2. ZDRAVSTVENA DJELATNOST NA SEKUNDARNOJ RAZINI OBUHVAĆA:
- specijalističko-konzilijarnu i bolničku djelatnost
Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini
obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja
bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije te medicinske rehabilitacije u kući
korisnika, odnosno štićenika u ustanovama za socijalnu skrb.

3. ZDRAVSTVENA DJELATNOST NA TERCIJARNOJ RAZINI OBUHVAĆA:

pružanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističko-konzilijarnih i bolničkih
djelatnosti, znanstvenio istraživački rad, nastava na fakultetima zdravstvenog usmjerenja.

TIJELA (UPRAVA) ZDRAVSTVENE USTANOVE

Čini:
 Upravno vijeće - upravlja zdravstvenom ustanovom; koje se sastoji od 5 članova:
osnivača (predsjednik i 2 člana), radnika ustanove (2 člana). Ako je osnivač RH
članove upravnog vijeća imenuje osnivač na prijedlog ministra, a ako je vlasnik grad
ili županija članove predlaže pročelnik ureda županije. Mandat članova upravnog
vijeća traje četiri godine.
 Ravnatelj organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i
odgovoran je za zakonitost rada. Imenuje ga i razrješuje upravno vijeće. Bira se
natječajem, a mandat mu traje 4 godine. Stručno vijeće zdravstvene ustanove je
savjetodavno tijelo ravnatelju.
 Stručno vijeće imenuje ravnatelj i čine ga najmanje voditelji ustrojstvenih jedinica
ustanove. U radu stručnog vijeća mogu sudjelovati i zdravstveni suradnici.
 Stručni kolegij je tijelo koje u svakoj djelatnosti zdravstvene ustanove razmatra pitanja
iz područja stručnog rada te djelatnosti.
 Etičko povjerenstvo imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova, 3
predstavnika ustanove, 1 član predstavnik nemedicinskih struka i 1 član koji nije
radnik zdravstvene ustanove. Etičko povjerenstvo osigurava obavljanje djelatnosti
ustanove na načelima medicinske etike i deontologije. Odobrava znanstvena
istraživanja, nadzire uzimanje dijelova tijela nakon obdukcije u medicinske i
znanstveno-nastavne svrhe, prati primjenu etičkih i deontoloških načela zdravstvene
struke u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove.
 Povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove jest tijelo koje osigurava provedbu
svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj
ustanovi. Imenuje ga upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz
redova specijalista medicine, stomatologije (dentologije) ili farmacije.
 Povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove jest tijelo koje osigurava kontrolu
kvalitete zdravstvene zaštite te osigurava provođenje propisa s područja kvalitete
zdravstvene zaštite. Imenuje ga upravno vijeće i ima najmanje pet članova, moraju biti
zastupljeni predstavnici svih djelatnosti.
AKTI ZDRAVSTVENE USTANOVE
Akti zdravstvenih ustanova su statut i drugi opći akti.
Statut je osnovni opći akt zdravstvene ustanove kojim se osobito uređuje:
- organizacija zdravstvene ustanove,
- način odlučivanja ravnatelja i upravnog vijeća,
- prava i obveze ravnatelja i upravnog vijeća,
- pitanja važna za obavljanje zdravstvene djelatnosti, rad i poslovanje zdravstvene
ustanove.

ZDRAVSTVENE USTANOVE NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE

DJELATNOSTI
 DOM ZDRAVLJA je zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite
stanovništvu određenog područja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini.
Dom zdravlja u svom sastavu ima opću medicinu, stomatologiju, zdravstvenu zaštitu
žena, dojenčadi i predškolske djece, medicinu rada, laboratorijsku, radiološku i drugu
dijagnostiku, sanitetski prijevoz, ljekarničku djelatnost, patronažnu zdravstvenu
zaštitu, zdravstvenu njegu i palijativnu skrb bolesnika.
 USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU SKRB jest zdravstvena ustanova u kojoj se
pruža zdravstvena zaštita u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini.
 USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU jest zdravstvena ustanova koja provodi
zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora medicine.
 USTANOVA ZA PALIJATIVNU SKRB jest zdravstvena ustanova koja ima
palijativni inetrdisciplinarni tim kućnih posjeta (liječnik, medicinska sestra,
fizioterapeut, socijalni radnik s posebnom naobrazbom za pristup umirućem)
ambulantu za bol i palijativnu skrb te dnevni boravak i stacionar.

ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE

DJELATNOSTI
POLIKLINIKA jest zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna
zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolničkog liječenja.
BOLNICA jest zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, liječenja,
medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osigurava boravak i prehranu
bolesnika.
Bolnica mora u svom sastavu imati jedinice za:
– specijalističko-konzilijarno liječenje,
– radiološku, laboratorijsku i drugu medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku,
– opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima.
Bolnica mora imati osiguranu:
– medicinsku rehabilitaciju,
– patologiju,
– citološku i mikrobiološku dijagnostiku,
– opskrbu krvlju i krvnim pripravcima,
– anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje ako to zahtijeva priroda njezina rada.
Bolnice dijelimo na:
 Opća bolnica- obavlja najmanje djelatnosti kirurgije, interne medicine, pedijatrije,
ginekologije i porodiljstva te hitne medicine i ima posteljne, dijagnostičke i druge
mogućnosti prilagođene svojoj namjeni.
 Specijalna bolnica - za specijalističko-konzilijarno i bolničko liječenje određenih
bolesti ili određenih dobnih skupina stanovništva, koja ima posteljne, dijagnostičke i
druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni.
LJEČILIŠTE jest zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi
preventivna zdravstvena zaštita, specijalistička i bolnička rehabilitacija.

ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE

DJELATNOSTI
Kliničke ustanove su klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centar.
 KLINIKA jest zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja uz obavljanje
zdravstvene djelatnosti obavlja najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz neke
specijalističko-konzilijarne djelatnosti, te se u njoj izvodi nastava visokih učilišta i
provodi znanstveno istraživački radovi.
 KLINIČKI ZAVOD jest dio zdravstvene ustanove koji obavlja uz djelatnost klinike i
djelatnost dijagnostike.
 KLINIČKA BOLNICA jest opća bolnica u kojoj najmanje dvije od navedenih
djelatnosti (interna medicina, kirurgija, pedijatrija, ginekologija i porodiljstvo) nose
naziv klinika kao i najmanje još dvije druge specijalnosti, odnosno dijagnostike.
 KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za
djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv
klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice
nastavnog programa medicinskog, dentološkog, odnosno farmaceutsko-biokemijskog
fakulteta.

ZDRAVSTVENI ZAVODI
Zdravstveni zavodi su državni zdravstveni zavodi, zavodi za javno zdravstvo jedinica
područne (regionalne) samouprave i zavodi za hitnu medicinu.jedinica područne (regionalne)
samouprave.
Državni zdravstveni zavodi su:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo - obavlja djelatnosti epidemiologije karantenskih i
drugih zaraznih bolesti te kroničnih masovnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva,
zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti, zdravstvene
ekologije, mikrobiologije, školske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti.
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu - obuhvaća promidžbu i organizaciju davalaštva,
prikupljanje krvi i prikupljanje plazme za preradu, preradu plazme, testiranje krvi, osiguranje
potreba za krvnim pripravcima i lijekovima proizvedenim iz krvi, osiguranje kvalitete krvnih
pripravaka, distribuciju pripravaka, dijagnostička ispitivanja, terapijske postupke, kontrolu i
nadzor transfuzijskog liječenja, prikupljanje matičnih stanica, tipizaciju tkiva i konzultaciju u
kliničkoj medicini.
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu - obavljanje djelatnosti medicine
rada, praćenje stanja i unapređenje sigurnosti na radu. Djelatnost medicine rada obuhvaća
zaštitu i očuvanje zdravlja radnika u sigurnoj i zdravoj radnoj okolini.
Hrvatski zavod za telemedicinu - uvođenje i promicanje primjene tehnika i tehnologija u
dijagnostici i liječenju na daljinu u RH.
Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping – obavlja ispitivanje kemikalija u okolišu,
nadziranje provođenja mjera zaštite zdravlja, vođenje evidencija o kemikalijama, predlaganje
i provođenje mjera u borbi protiv dopinga
Hrvatski zavod za hitnu medicinu - obuhvaća provođenje mjera hitnoga zdravstvenog
zbrinjavanja, hitnog prijevoza oboljelih i ozlijeđenih osoba u odgovarajuću zdravstvenu
ustanovu te zdravstvenog zbrinjavanja za vrijeme prijevoza.

REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA

Referentni centar ministarstva može biti zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove,
odnosno druga pravna osoba koja obavlja zdravstvenu djelatnost sukladno posebnome zakonu
koja ispunjava normative i standarde za pružanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite.
Naziv referentni centar dodjeljuje se na vrijeme od pet godina.

NADZOR NAD RADOM ZDRAVSTVENIH USTANOVA obuhvaća:

– unutarnji nadzor - odgovoran je ravnatelj, uprava
– stručni nadzor komore - provodi se sukladno općim aktima komore na koje daje suglasnost
ministar
– zdravstveno-inspekcijski nadzor - obavlja ministarstvo – zdravstvena inspekcija

UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA

Za svaku umrlu osobu utvrđuje se vrijeme i uzrok smrti.
Vrijeme i uzrok smrti utvrđuje doktor medicine.
Pokop umrle osobe obavlja se nakon što je smrt utvrđena, a u vremenu od 24 do 48 sati od
nastupa smrti.
Obdukcija se provodi: radi utvrđivanja uzroka smrti - kada postoji sumnja ili je očito da je
smrt prouzročena kaznenim djelom, radi zaštite zdravlja ljudi, na zahtjev obitelj, kada je
osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi.

MATIČNA EVIDENCIJA

Zavod obvezno vodi matičnu evidenciju o osiguranicima, obveznicima plaćanja doprinosa i

korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja.
U matičnu evidenciju unose se podaci:

1) o osiguranicima i osobama koje nisu osigurane, a kojima je mirovinski staž utvrđen

rješenjem, odnosno kojima je razdoblje provedeno u osiguranju upisano u radnu
knjižicu (osiguranici),

2) o osobama koje su ostvarile pravo iz mirovinskog osiguranja (korisnici prava),

3) o obveznicima uplaćivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Zavod je obvezan utvrditi točnost i potpunost podataka koji se unose, te osigurati tajnost
podataka.

*Za vođenje matične evidencije mjesno je nadležna područna ustrojstvena jedinica Zavoda, i
to:

1) za osiguranike zaposlene kod poslodavca - prema sjedištu poslodavca,odnosno prema

sjedištu njegove podružnice,

2) za osiguranike samostalnih djelatnosti - prema mjestu registracije, odnosno obavljanja

djelatnosti,

3) za osiguranike zaposlene u inozemstvu - prema prebivalištu koje je osiguranik imao prije

odlaska u inozemstvo,

4) za nezaposlene - prema sjedištu nadležne službe zapošljavanja,

5) za poljoprivrednike - prema prebivalištu osiguranika,

6) za korisnike prava - ustrojstvena jedinica Zavoda u kojem je osiguranik ostvario pravo iz
mirovinskog osiguranja, odnosno ustrojstvena jedinica Zavoda koja obavlja isplatu
mirovinskog primanja,

7) za osiguranike pomorce zaposlene na brodovima pod stranom zastavom -prema mjestu

prebivališta,

8) za osiguranike u produženom osiguranju - prema prebivalištu osiguranika,

9) za osiguranike članove uprave trgovačkih društava - prema sjedištu trgovačkog društva.

USTROJSTVO ZAVODA

Zavod je javna ustanova, na koju se primjenjuju propisi o ustanovama, ima javne ovlasti u
rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja.
Zavod ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama te odgovornošću utvrđenom ovim
Zakonom i Statutom.

Sjedište Zavoda je u Zagrebu, ima jedan žiro-račun.

Statut Zavoda donosi upravno vijeće, a potvrđuje ga Hrvatski državni sabor.

Statutom Zavoda uređuje se naročito:- ustrojstvo,- prava, obveze i odgovornosti tijela

upravljanja,

- obavljanje stručno - administrativnih, pravnih i njima sličnih poslova,

- i druga pitanja propisana zakonom značajna za rad Zavoda.

Rad Zavoda je javan, o svom radu obvezno najmanje jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski
državni sabor, osiguranike i korisnike prava iz mirovinskog osiguranja.

Zavod obavlja poslove u svezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba iz mirovinskog

osiguranja, osigurava provedbu međunarodnih ugovora o mirovinskom osiguranju, osigurava
zakonitost ostvarivanja prava osiguranih osoba te im pruža
stručnu pomoć pri ostvarivanju prava, provodi politiku razvitka i unapređivanja mirovinskog
osiguranja,

Zavodom upravlja upravno vijeće koje ima 13 članova koje imenuje Vlada Republike
Hrvatske (4 člana na prijedlog ministra nadležnog za mirovinsko osiguranje,3 člana na
prijedlog udruga osiguranika,3člana na prijedlog udruga umirovljenika,
3 člana na prijedlog udruga poslodavaca).

Predsjednika upravnog vijeća biraju članovi upravnog vijeća. Mandat članova upravnog
vijeća traje četiri godine.

Zavod ima ravnatelja, koji ima jednog ili više pomoćnika. Ravnatelja i pomoćnike ravnatelja
Zavoda imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za rad.
Djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornost ravnatelja i pomoćnika ravnatelja Zavoda utvrđuju
se Statutom.Zavod može imati nadzorna, stručna i savjetodavna tijela.

FINANCIRANJE
 1. Tekuće financiranje

Prihodi mirovinskog osiguranja jesu:

1) doprinosi osiguranika,
2) doprinosi poslodavaca,
3) doprinosi drugih obveznika plaćanja doprinosa utvrđenih zakonom,
4) doprinosi za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti,
5) doprinosi poslodavaca za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem,
6) prihodi iz državnog proračuna za pokriće izdataka za prava ostvarena pod povoljnijim
uvjetima,
7) prihodi iz državnog proračuna za pokriće manjka prihoda obveznoga mirovinskog
osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, 8) prihodi od dividendi, kamata, i drugo.

Izdaci mirovinskog osiguranja su:

1) mirovine, novčane naknade i druga novčana primanja na temelju stečenih prava,

2) troškovi profesionalne rehabilitacije,
3) troškovi vezani uz ocjenjivanje invalidnosti i preostale radne sposobnosti,
4) troškovi u svezi s isplatom mirovina i drugih mirovinskih primanja,
5) troškovi provedbe osiguranja i troškovi tijela upravljanja Zavodom,
6) drugi troškovi.
Izdaci mirovinskog osiguranja u jednoj kalendarskoj godini pokrivaju se prihodima u istoj
kalendarskoj godini.

2.Doprinosi

Stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje utvrđuje se tako da se očekivanim prihodima od

doprinosa i drugim prihodima pokriju očekivani izdaci.

3. Prihodi iz državnog proračuna

Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu za pokrivanje dijela obveza

mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i određivanjem mirovine pod povoljnijim
uvjetima za mirovinu ili dio mirovine hrvatskih branitelja, domobrani, bivše političke
zatvorenike, članove HAZU, zastupnike u Saboru, djelatnike MUP-a, pripadnici bivše JNA..

4.Financijsko poslovanje

Zavod ima poslovni fond i fond pričuve ( najmanje 1/12 planiranih izdataka tekuće godine).
Višak prihoda prema godišnjem financijskom izvješću raspoređuje se u poslovni fond i fond
pričuve. Gubitak se pokriva iz fonda pričuve, a ako ta sredstva nisu dovoljna, pokrivaju se iz
državnog proračuna.
NACIONALNO ZDRAVSTVENO VIJEĆE

Nacionalno zdravstveno vijeće broji devet članova od čega najmanje 40% osoba suprotnog
spola koje imenuje i razrješuje Hrvatski sabor, na prijedlog ministra, iz redova istaknutih
stručnjaka u pojedinim strukama medicine, radi proučavanja
zdravstvenih problema, davanja i predlaganja stručnih mišljenja iz područja planiranja,
programiranja, razvoja i drugih bitnih pitanja iz zdravstva koja su od važnosti za Republiku
Hrvatsku.

Članovi Nacionalnoga zdravstvenog vijeća biraju se na vrijeme od četiri godine.

TRGOVAČKO DRUŠTVO ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

Za obavljanje zdravstvene djelatnosti može se osnovati trgovačko društvo, koje ne može

obavljati ljekarničku
djelatnost, cjelovite djelatnosti zdravstvenih ustanova: kliničkoga bolničkog centra, kliničke
bolnice, klinike, opće bolnice, zdravstvenih zavoda i doma zdravlja.

ZDRAVSTVENI RADNICI- osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i

neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno
poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.

Obveza je zdravstvenih radnika da pri pružanju zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima
zdravstvene struke, na način da svojim postupcima ne ugroze život i zdravlje ljudi.

Zdravstveni radnici mogu se osigurati od odgovornosti za štetu koju bi mogli počiniti

obavljanjem zdravstvene djelatnosti.

Zdravstveni radnici dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom
stanju pacijenta. Na čuvanje profesionalne tajne obvezni su i drugi radnici u zdravstvu, te
studenti te praktikanti.
Zdravstveni radnici obvezni su nakon završenog obrazovanja obaviti pripravnički staž (1god),
na kojemu se osposobljavaju za samostalan rad. Nakon obavljenoga pripravničkog staža
zdravstveni radnici polažu stručni ispit i dobivaju odobrenje za samostalan rad.

PRIVATNA PRAKSA

Privatnu praksu može samostalno obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim

diplomskim studijem pod sljedećim uvjetima:
1. da ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, položen stručni ispit, a za
specijalističke ordinacije i odgovarajući specijalistički ispit te odobrenje za samostalan rad,
2. da je državljanin Republike Hrvatske, 3. da je radno sposoban za obavljanje privatne
prakse,
4. da je potpuno poslovno sposoban,
5. da mu pravomoćnom sudskom presudom nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera
zabrane obavljanja zdravstvene zaštite, odnosno zaštitna mjera udaljenja, dok te mjere traju,
6. da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost, 7. da
raspolaže odgovarajućim prostorom,
8. da raspolaže odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom,
9. da pribavi mišljenje Zavoda i nadležne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse u
mreži javne zdravstvene službe, odnosno mišljenje nadležne komore o opravdanosti osnivanja
privatne prakse.

ORGANIZIRANJE RADA I RADNO VRIJEME U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE

SLUŽBE

Zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost u mreži javne zdravstvene službe
obvezne su neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu, radom u jednoj, dvije ili više smjena,
pomakom radnog vremena, pripravnošću ili dežurstvom
u skladu s potrebama stanovništva i oblicima pružanja zdravstvenih usluga.
Dežurstvo jest oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi nakon
redovitoga radnog vremena. Dežurstvo počinje iza prve ili druge smjene, a završava
početkom rada prve smjene.

Stalna pripravnost jest oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi,
ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći.

Vrijeme provedeno u dežurstvu i stalnoj pripravnosti smatra se radnim vremenom i uračunava

se u redovit fond mjesečnih radnih sati.

Maksimalno ukupno trajanje radnog vremena tjedno uključujući rad u dežurstvu i pripravnosti
ne može biti duže od 48h, a iznimno i duže uz pisani pristanak radnika.
Naknada za rad u dežurstvu i naknada za rad u stalnoj pripravnosti sastavni je dio plaće.

Rad po pozivu jest oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali se
mora odazvati na poziv radi obavljanja djelatnosti.

Zdravstveni radnici ne smiju napustiti radno mjesto dok nemaju zamjenu, iako je njihovo
radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene
zaštite.

Zdravstvene ustanove svojim općim aktom utvrđuju pružanje zdravstvene zaštite i to:

– u djelatnosti hitne medicine neprekidno 24 sata,

– u primarnoj zdravstvenoj djelatnosti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene,
pomicanjem radnog vremena te stalnom pripravnošću i dežurstvom prema potrebama
stanovništva,
– u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj djelatnosti organiziranjem rada u jednoj ili dvije
smjene te pomicanjem radnog vremena prema potrebama stanovništva,
– u bolničkoj zdravstvenoj djelatnosti u jednoj ili više smjena te posebnim uvjetima rada
(dežurstvo i stalna pripravnost) prema potrebama stanovništva i pojedinih oblika bolničkog
liječenja te mogućnostima zdravstvene ustanove.

*U cilju upravljanja i koordiniranja rada zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih

radnika u većim incidentnim/kriznim situacijama osniva se Krizni stožer ministarstva.
Štrajk u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, zavodima za hitnu medicinu jedinica područne
(regionalne) samouprave i ugovorenim službama hitne medicine zdravstvenih ustanova nije
dopušten.

Štrajk u ostalim zdravstvenim djelatnostima zdravstvenih ustanova ne smije započeti prije

okončanja postupka mirenja prema općim propisima o štrajku.

Za zdravstvene djelatnosti zdravstvenih ustanova, izuzev djelatnosti hitne medicine,

ministarstvo uz prethodno mišljenje sindikata, u roku od 3 dana od najave štrajka određuje
prijeko potrebne poslove koji se moraju neprekidno obavljati radi
sprečavanja ugrožavanja života ili nastanka invalidnosti bolesnika.

Ako sindikat ne prihvaća odluku ministarstva može podnijeti pritužbu posebnoj arbitraži, 48h
od primitka odluke.

Arbitraža mora donijeti odluku po pritužbi sindikata u roku od 3 dana od dana prijema
pritužbe.

Odluka arbitraže je konačna.

NADZOR nad radom zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu
djelatnost, zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama te privatnih zdravstvenih radnika
obuhvaća:

– unutarnji nadzor,- stručni nadzor komore,– zdravstveno-inspekcijski nadzor.

Unutarnji nadzor
Zdravstvena ustanova i trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost obvezno
provode unutarnji nadzor nad radom svojih ustrojstvenih jedinica i zdravstvenih radnika.
Za stručni rad zdravstvene ustanove odgovoran je ravnatelj, uprava ili osoba ovlaštena za
vođenje poslova trgovačkog društva. Unutarnji nadzor provodi se na temelju općeg akta
zdravstvene ustanove.

Stručni nadzor komore

Stručni nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju
zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika u pružanju neposredne zdravstvene
zaštite građanima s obzirom na kvalitetu i vrstu zdravstvenih usluga provodi nadležna
komora.

Zdravstveno-inspekcijski nadzor
Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem zakona, drugih propisa i
općih akata u djelatnosti zdravstva kao i nadzor nad stručnim radom zdravstvenih ustanova,
trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, zdravstvenih radnika te privatnih
zdravstvenih radnika obavlja ministarstvo – zdravstvena inspekcija.

Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora obavljaju viši zdravstveni inspektori, zdravstveni

inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora.
Viši zdravstveni inspektor i zdravstveni inspektor imaju službenu iskaznicu kojom dokazuju
službeno svojstvo, identitet i ovlasti. Samostalan je, vodi postupak, donosi rješenja i
poduzima mjere u okviru prava, dužnosti i ovlasti.
*Zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici kod kojih se obavlja
inspekcijski nadzor dužni su inspektoru omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebne
podatke i obavijesti.

Inspektor u provođenju inspekcijskog nadzora pregledava poslovne prostorije, objekte,

uređaje i opremu te dokumentaciju i akte zdravstvene ustanove, trgovačkog društva, odnosno
zdravstvenog radnika.

UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA

Za svaku umrlu osobu utvrđuje se vrijeme i uzrok smrti, koje utvrđuje doktor medicine.

Smrt su dužne prijaviti bez odgađanja osobe koje su živjele u zajednici s umrlom osobom,
srodnici ili susjedi, a ako takvih nema, svaka osoba koja za nju sazna.
Kad osoba koja utvrđuje smrt ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti ili kao
posljedica nasilja obvezan je o istom odmah izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za
poslove zdravstva, odnosno policiju.

Pokop umrle osobe obavlja se nakon što je smrt utvrđena, a u vremenu od 24 do 48 sati od
nastupa smrti.

-Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrle osobe.

Obdukcija se provodi:

1. kada postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u vezi s
izvršenjem kaznenog djela,
2. kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki,
sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi, 3. kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle
osobe,
4. kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi.

KOMORE

Hrvatska liječnička komora, Hrvatska stomatološka komora, Hrvatska ljekarnička komora,

Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska
komora primalja, Hrvatska komora fizioterapeuta i ostale komore u zdravstvu strukovne su
organizacije zdravstvenih radnika sa statusom pravne osobe.

*Zdravstveni radnici za završenim sveučilišnim diplomskim studijem, prvostupnici te

zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području
RH,obvezno se učlanjuju u komore.