USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

to je Ustav Republike Hrvatske?

Ustav je temeljni i najvii pravni akt jedne drave (RH) na temelju kojega se donose ostali zakoni.
Temeljni i najvii pravni akt jedne drave (152 lanka - 10 cjelina). Ureuje organizaciju i ustroj vlasti te
jami ustavna prava graana.
1. izvorine osnove (povijest RH)
2. temeljne odredbe (ima ih 13)
3. zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda
4. ustrojstvo dravne vlasti
5. ustavni sud RH
6. mjesna, lokalna i podruna (R) samouprava
7. meunarodni odnosi
8. Europska unija
9. promjena ustava
10. zavrne odredbe
Politiki i pravni dokument
Kada je donesen i proglaen?
Donesen je 21.12.1990. godine , a proglaen je 22.12.1990. godine. Suverenost je uspostavljena
25.1.1991. godine Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne RH (zovu ga i Boini Ustav).
Izmjene Ustave bile su 1998 - terminologija, 2000. - odnos snaga segmenta dr. vlasti i 2001. ukidanje upanijskog doma, a 2010. napravljen je proieni tekst Ustava RH.

Tko donosi i usvaja izmjene Ustava?

Hrvatski Sabor.
- poseban postupak izmjena - 2/3 svih zastupnika
Sabor odluuje hoe li pristupiti promjenama, ako da onda 2/3 i zatim proglaenje promjena
Kakva je po ustavu drava Republika Hrvatska?
Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava u kojoj vlast
proizlaze iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana.

Koja podruja obuhvaa Ustav?.......10 cjelina

Ustav obuhvaa: izvorine osnove; temeljne odredbe; zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda;
ustrojstvo dravne vlasti; Ustavni sud Republike Hrvatske; mjesna, lokalna i regionalna samouprava;
meunarodni ugovori; promjena ustava, suverenitet RH (neotuiv, nedjeljiv,neprenosiv).

1.

IZVORINE OSNOVE (POVIJEST RH)

- nabrajanje povijesnih injenica (nebitno za ispit)

2.
1.
2.
3.

4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

TEMELJNE ODREDBE USTAVA

RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava,
suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv,
najvie vrednote (sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova,
mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode
i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav.)
trodioba vlasti - zakonodavna, izvrna i sudbena
ustavnost i zakonitost zakoni u skladu s ustavom, ostali propisi u skladu s ustavom i zakonima
slobodno osnivanje politikih stranaka,
oruane snage tite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost,
granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora,
Dravljanin RH - ureeno zakonom - zabrana progonstva, oduzimanja dravljanstva, izruivanja
drugoj dravi te
Zatita interesa hrvatskog dravljanina u stranoj dravi,
grb, zastava i himna - opis
slubena upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma - lokalno i drugo (ureeno zakonom)
Grad Zagreb - glavni grad RH.

Kako narod ostvaruje vlast u Republici Hrvatskoj?

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.

Tko je nositelj suvereniteta (definicija i prostiranje)?

Suverenitet RH neotuiv je, nedjeljiv i neprenosiv.
Suverenitet se prostire nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim
morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom iznad tih podruja.
RH ostvaruje, u skladu s meunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim podrujima i
u podmorju Jadranskoga mora izvan dravnoga podruja do granica sa susjedima.

Koje su najvie vrijednosti ustavnog poretka i temelj za tumaenje Ustava?

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna
pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia,
vladavine prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrijednosti ustavnog poretka Republike
Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.
Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj? Ili Objasnite naelo diobe vlasti.

meusobna provjera i suradnja

Dravna vlast je ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu,a ograniena
je Ustavom zajamenih pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu.
Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti
propisane Ustavom i zakonom.
Poloaj Ustavnog suda s obzirom na trodiobu vlasti:
rjeava sukob nadlenosti izmeu zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti
Kakav je odnos Ustava, zakona i ostalih propisa?
Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonima.
Na temelju Ustava se donose Zakoni
USTAV:
1. Ureuje organizaciju i ustroj vlasti
2. Jami ustavna prava graana
3. Uspostavlja politiki i pravni poredak
Da li se granice Republike Hrvatske mogu mijenjati i kako?
Granice Republike Hrvatske se mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskog Sabora (2/3 veinom).
Dravljanstvo Republike Hrvatske. Stjecanje i prestanak hrvatskog dravljanstva
Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se Zakonom o Hrvatskom
dravljanstvu. Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se
moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi.
RH titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu i promie njihove veze s
domovinom.
Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita RH.

Dravljanstvo se stjee:
podrijetlom,
roenjem na teritoriju RH,
priroenjem (stranci),
meunarodnim ugovorima
Dravljanstvo prestaje:
otpustom (kada netko ima dva dravljanstva i bira ono drugo ,a ne RH dravljanstvo)
odricanjem
meunarodnim ugovorima
Oruane snage Republike Hrvatske
Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu
cjelovitost.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica
samo na temelju prethodne odluke Hrvatskog Sabora. Bez prethodne odluke Hrvatskog Sabora mogu
prijei granice Republike Hrvatske u sklopu vjebi u okviru meunarodnih obrambenih organizacija
kojima je Republike Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja
humanitarne pomoi.

3.

ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

SVI SU PRED ZAKONOM JEDNAKI

A. Polazne osnove temeljnih sloboda i prava

B. osobne i politike slobode i prava
C. Gospodarska, socijalna i kulturna prava

A. Polazne osnove?
1.
2.
3.
4.
5.

Svatko u RH ima prava i slobode neovisno o bilo kojem obiljeju - svi su pred zakonom jednaki
Jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina
Jami se pravo na albu
Jami se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata
Za povredu ljudskih prava - osobna odgovornost

Koje su temeljne slobode i prava ovjeka?

Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili
drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju
ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.
4

U kojem sluaju se mogu ograniiti slobode i prava zajamena Ustavom?

Ogranienje je svedeno na minimum
Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila i prava drugih ljudi te
pravni poredak, javni moral i zdravlje, rat, nepogode (HS 2/3).
U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih
prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti o tome odluuje
Hrvatski Sabor 2/3 veinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz
supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike.
Koja se prava i slobode ne mogu ograniiti niti u sluaju neposredne opasnosti?
Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi
Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o
pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.

B. Koja su osobna i politika prava i slobode?

Pravo na ivot. (nema smrtne kazne)
Nepovredivost ovjekove slobode i osobnosti (nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim
kada to odlui sud).
Zabrana a prisilnog rada
Zabrana uhienja ili pritvora bez sudskog naloga;
Pravo albe. Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez odgode
odluiti o zakonitosti lienja slobode.
Svi su jednaki pred sudovima i drugim dravnim tijelima koja imaju javne ovlasti.
Svatko je neduan dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
Nikome se ne moe ponovno suditi za kazneno djelo za koje je ve osloboen ili osuen
Pravo na slobodno kretanje i biranje boravita.
Pravo naputanja teritorija RH i povratka u domovinu
Pravo na utoite u RH;
Dom je nepovrediv ;
Pravna zatita osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti.
Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja
Sigurnost i tajnost osobnih podataka;
Sloboda miljenja i izraavanja misli;
Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili
vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti.
Sloboda savjesti i vjeroispovijedi;
Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom.
Pravo na slobodno udruivanje;
Pravo svakog dravljana da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen
u javne slube.
Ope i jednako birako pravo s navrenih 18 godina svih hrvatskih dravljana;
5

Pravo na slanje predstavki i pritubi, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih
odgovor.
Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana.

C. Koja su gospodarska, socijalna i kulturna prava?

pravo vlasnitva i nasljeivanja,
poduzetnika i trina sloboda (zabranjeni monopoli),
mogunost ograniiti ili oduzeti vlasnitvo uz naknadu trine vrijednosti u interesu RH
porezni sustav temeljen na naelima jednakosti i pravednosti,
osobita zatita stvari od interesa za RH (more, obala, otoci, ivotinjske i biljne vrste),
HNB sredinja banka, samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru,
pravo na rad i slobodu rada,
pravo zaposlenih na zaradu,
pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor,
pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje,
pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba,
pravo na zdravstvenu zatitu,
pravo na osnivanje sindikata (moe se ograniiti u oruanim snagama i redarstvu),
pravo na trajk,
zatita obitelji,
zatita materinstva, djece i mladei,
dunost roditelja da odgajaju, uzdravaju i koluju djecu,
dunost je svih tititi djecu i nemone osobe,
osnovno kolovanje je obvezatno i besplatno,
jami se autonomija sveuilita,
sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva,
pravo na zdrav ivot i okoli.
to je to "prigovor savjesti"?
Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni
sudjelovati u obavljanju vojnih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezne ispunjavati druge
dunosti odreene zakonom.
Poloaj Hrvatske Narodne Banke?
Hrvatska Narodna Banka je sredinja banka Republike Hrvatske. Poloaj, prava i dunosti
Narodne Banke Hrvatske ureuje se zakonom.
HNB vodi monetarnu politiku RH
Hrvatska Narodna Banka je u svom radu samostalna i odgovorna Hrvatskom Saboru.

Pravo na osnivanje sindikata?

Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate
i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u
meunarodne sindikalne organizacije. U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti
sindikalno organiziranje. Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
Pravo na trajk?
Jami se pravo na trajk. U oruanim snagama, policiji, dravnoj upravi i javnim slubama
odreenim zakonom moe se ograniiti pravo na trajk.
Obitelj i obrazovanje?
Obitelj je pod osobitom zatitom drave.
Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ureuju se zakonom.
Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete
kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot.
Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim
sposobnostima.
Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom.
Sluenje vojnog roka?
Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana.
Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni
sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge
dunosti odreene zakonom.
Koja su prava uhienika, optuenika ili osumnjienika?
U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili optuenik ima
pravo:
da u najkraem roku bude obavijeten na jeziku koji razumije o razlozima optube i dokazima koji
ga terete
da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane
na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem,
da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava ima pravo na
besplatnog branitelja,
da mu se sudi u njegovoj nazonosti,
da ispituje svjedoke optube i zahtijeva da se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod
istim uvjetima
na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.
Ne smije se siliti da prizna krivnju.
Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku.
7

Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja.
Kaznena osuda za teka kaznena djela moe, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak
steenih ili zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih poslova.

4.

USTROJSTVO DRAVNE VLASTI

1. SABOR RH - ZAKONODAVNA

to je Hrvatski Sabor?
Hrvatski Sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici
Hrvatskoj.
Koliki je broj zastupnika u Saboru?
Hrvatski Sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakog
birakog prava, biraju neposrednim izborima i tajnim glasovanjem (14 zastupnika iz 10 izbornih
jedinica, 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika iz dijaspore)
Aktualni, sedmi saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine na temelju rezultata
izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, odranih 4. prosinca 2011. godine u dvanaest izbornih jedinica.
Na temelju glasova graana u Sabor je izabran151 zastupnik.
Koliko traje mandat zastupnika u Saboru?
Zastupnici se za Sabor biraju na vrijeme od 4 godine.
Kada se odravaju izbori za zastupnike u Sabor?
Izbori se za zastupnike u Sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili
rasputanja Sabora.
Kada se odrava prvo zasjedanje Sabora?
Prvo zasjedanje Sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Konstituira se
izborom predsjednika sabora na prvoj sjednici na kojoj je nazona veina zastupnika.
Koliko puta godinje se odrava redovito zasjedanje Sabora?
Sabor redovito zasjeda dva puta godinje: izmeu 15. sijenja i 15. srpnja (prvi puta) i 15. rujna i
15. prosinca (drugi puta).

Izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora?

Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika.
Predsjednik sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamenta stranaka
sazvati izvanredno zasjedanje.
Koja su prava zastupnika?
Zastupnici nemaju obvezujui mandat.
Zastupnici primaju stalnu novanu naknadu.
Zastupnici imaju imunitet.
Imaju li zastupnici u Saboru imunitet?
Zastupnici u Saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili
glasovanje u Saboru.
Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja
Sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo
za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina (o takvom se sluaju izvjeuje
predsjednik Sabora). Ako Sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv
njega stavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatno imunitetsko
povjerenstvo Sabora, s tim to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Sabor.
Kada se moe zastupnicima produiti mandat?
Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti samo u sluaju rata.
Tko moe raspustiti Hrvatski Sabor?
Sabor se moe raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih zastupnika.
Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 104. Ustava, raspustiti Hrvatski Sabor.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s
predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, moe raskinuti Sabor, ako na zahtjev Vlade
da se izglasa povjerenje, Sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja
ne donese dravni proraun. Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Sabor dok
traje postupak za utvrivanje njegove odgovornosti za povredu ustava.)
Kako sabor zasjeda?
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi
put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca.
Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika.
Predsjednik sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih
stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje.
9

Kako je ureen nain rada i unutarnje ustrojstvo Sabora?

Nain rada i ustrojstvo RH Sabora ureeno je Poslovnikom
Sabor ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika. Unutarnje ustrojstvo i nain rada
Sabora ureuje se Poslovnikom, a u skladu s Ustavom. Poslovnik se donosi veinom glasova svih
zastupnika.
1. Predsjednik Josip Leko
2. 2-5 potpredsjednika Nenad Stazi, Milorad Batini, eljko Reiner, Tomislav uljak i
Dragica Zgrebec
3. Tajnitvo - Slaven Hojski
4. Radna tijela - odbori i povjerenstva - osnovana u skladu s Poslovnikom
3 na prijedlog parlamentarne veine
2 na prijedlog parlamentarne manjine
O emu odluuje Sabor?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

odluuje o donoenju i promjeni Ustava,

donosi zakone,
donosi dravni proraun,
odluuje o ratu i miru,
donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora,
donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
raspisuje referendum,
obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom,
nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom
saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
daje amnestiju za kaznena djela,
obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

Kako sabor donosi odluke?

Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na
sjednici nazona veina zastupnika.
Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina sabor donosi dvotreinskom
veinom glasova svih zastupnika - 2/3
Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode,
izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i
podrune (regionalne) samouprave sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.
Sjednice su Hrvatskoga sabora javne.

10

Tko ima pravo predlagati zakone i koje ovlasti Sabor ima spram Vlade?
Sabor nadzire rad Vlade RH
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela sabora te Vlada.
AKTUALNI SAT Zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima zastupnika pitanja.
Najmanje jedna desetina zastupnika moe podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike
Hrvatske ili pojedinog njezinog lana.
Tko moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava?
Sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o
drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis
predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri
da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. O prethodna dva pitanja Sabor
e raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to trai 10% od ukupnog broja biraa u Republici
Hrvatskoj. Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su suglasni, uz uvjet da je referendumu
pristupila veina od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Odluka donesena na referendumu
obvezatna je. O referendumu se donosi zakon.
Kada sabor moe ovlastiti Vladu da ureuje uredbama?
Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da
uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom
utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain
rada dravnih tijela i lokalne samouprave.
Uredbe ne mogu djelovati unatrag.
Uredbe prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor
ne odlui drukije.
Tko donosi zakone a tko ih proglaava?
Donosi ih Sabor a proglaava Predsjednik RH u roku od 8 dana od kada su u skladu s Ustavom
doneseni u saboru.

Tko proglaava zakone? Kako zakoni stupaju na snagu?

Zakone proglaava predsjednik (promjenu Ustava Sabor) u roku od 8 dana od kada su izglasani u
Saboru.
Ako predsjednik Republike smatra da proglaeni zakoni nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti
postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred ustavnim sudom Republike Hrvatske.

11

Prije nego to stupe na snagu Zakoni i ostali propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama.
NN slibeni list Republike Hrvatske
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan o dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito
opravdanih razloga zakonom drukije odreeno. Zakoni ne mogu imati povratno djelovanje.
to je s proraunom?
Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu.
U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori.
Kada Sabor moe osnivati istrana povjerenstva?
Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.
Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika.
Tko je puki pravobranitelj?
Puki pravobranitelj je opunomoenik Sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana u
postupku pred dravnom upravom i tijelima koje imaju javne ovlasti.
Bira ga Sabor na vrijeme od 8 godina.
U okviru institucije pukog pravobranitelja osigurat e se zatita ustavnih i zakonskih prava graana u
postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane, oruanim snagama i slubama sigurnosti, zatita prava
graana pred tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave te zatita prava na lokalnu i podrunu
(regionalnu) samoupravu pred tijelima dravne vlasti.

PREDSJEDNIK RH

Koja je uloga predsjednika?

Predsjednik predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu.
Predsjednik brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti.
Predsjednik odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH.
Predsjednik ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost.
Nakon izbora Predsjednik podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o emu obavjetava Hrvatski
sabor.

Kako se bira predsjednik ?

Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava na neposrednim izborima
tajnim glasanjem na vrijeme od 5 godina.

12

Nitko ne moe biti biran vie od 2 puta za predsjednika Republike. Predsjednik Republike bira se
veinom svih biraa koji su glasali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbori se ponavljaju
nakon 14 dana.
Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom krugu glasanja
dobili najvie glasova. Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prije
isteka mandata.
Prije preuzimanja dunosti, predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda
Republike Hrvatske polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.
Tko zamjenjuje predsjednika u raznim sluajevima?
U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora, Predsjednik
Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost
odluuje Predsjednik Republike.
U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike
nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora
preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o
tome odluuje na prijedlog Vlade.
U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj
se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata
Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima
predsjednik Hrvatskoga sabora.
Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglaenju
zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana
preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike.
Nadlenost predsjednika Republike? Koje su ovlasti predsjednika?
raspisuje izbore za Sabor i saziva prvo zasjedanje Sabora;
raspisuje referendum u skladu s Ustavom;
povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u
Hrvatskom Saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine zastupnika u Saboru;
daje pomilovanja;
dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom;
obavlja druge dunosti odreene Ustavom;
vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike Hrvatske;
imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom;
na temelju odluke Hrvatskog Sabora, objavljuje rat i zakljuuje mir;
predsjednik Republike i Vlade, u skladu s Ustavom i zakonom, surauje u usmjeravanju rada
sigurnosnih slubi.
Koja je uloga predsjednika u vanjskoj politici?
1.

Predsjednik i Vlada surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike.

13

2.
3.

4.

Na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i

konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Predsjednik, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora sabora, donosi odluku o
postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni
supotpis predsjednika Vlade.
Prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija.

Koja je uloga predsjednika glede rata i mira?

Predsjednik vrhovni je zapovjednik oruanih snaga.
Predsjednik imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zakljuuje mir.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave Predsjednik
Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno
ratno stanje.
Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom
snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora.
Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa
zakonskom snagom ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad su
tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik
Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa
zakonskom snagom.
Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru im
se bude mogao sastati.
Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu u skladu sa stavkom 3.
ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje vaiti.
U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i
predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade.
Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja.
Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi.
Koja je uloga predsjednika glede rada sigurnosnih slubi?
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surauju u
usmjeravanju rada sigurnosnih slubi.
Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora
Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Kada predsjednik moe raspustiti Sabor?
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon
savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski
sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku
od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun.
14

Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za
utvrivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.
Povrede Ustava od strane predsjednika?
Predsjednik je odgovoran za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti.
Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti predsjednika moe pokrenuti Sabor 2/3 veinom
svih zastupnika. O odgovornosti predsjednika odluuje Ustavni sud 2/3 veinom svih sudaca.
Ustavni sud mora donijeti odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree
odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava.
Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje
dunost po sili Ustava.
Koji su imuniteti predsjednika?
Sve isto kao i zastupnici u RH Saboru
Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.
Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak
bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda.
Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini
kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju
dravno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika
Ustavnog suda.
Tko predsjedniku pomae pri obavljanju dunosti?
Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela. lanove tih
tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja koja su u suprotnosti s
naelom diobe vlasti. Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike.

2. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE - IZVRNA

to je vlada?
Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonima.
Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik Vlade (imenuje ga i razrjeuje predsjednik RH +
supotpis predsj. RH Sabora), jedan ili vie potpredsjednika, ministri i drugi lanovi Vlade (imenuje ili
razrjeuje predsjednik Vlade uz supotpis na prijedlog predsjednika RH Sabora)
Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili
profesionalnu dunost.
Ako tijekom trajanja mandata Vlade predsjednik RH imenuje novog lana Vlade, predsj. Vlade e u
roku 15 dana zatraiti glasanja o povjerenju tom lanu - sveana prisega pred Saborom RH
15

Kako se Vlada sastavlja?

NAKON PARLAMENTARNIH IZBORA
lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade.
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je
duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvruje
se zakonom.
IMENOVANJE PREMIJERA
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rjeenje o
imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga
sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika
Hrvatskoga sabora.
30 + 30
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata, Predsjednik
Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana.
Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne dobije povjerenje
Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj osobi.
Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 110. i 111. Ustava, Predsjednik Republike e
imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski
sabor.
Sastav vlade Republike Hrvatske?
Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik Zoran
potpredsjednika, jedan ili vie potpredsjednika i ministri.
Koje su uloge vlade?
predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru,
predlae dravni proraun i zavrni raun,
provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
donosi uredbe za izvrenje zakona,
vodi vanjsku i unutarnju politiku,
usmjerava i nadzire rad dravne uprave,
brine o gospodarskom razvitku zemlje,
usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,
obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.

16

Milanovi,

zamjenik

predsjednika

Predsjednik Vlade RH?

predstavlja Vladu
saziva i predsjeda sjednicama
upravlja radom Vlade i potpisuje akte koje ova donosi
Kome je Vlada odgovorna?
Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su
odgovorni za svoje podruje rada.
Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade?
Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti pitanje
povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili Vladi u cjelini.
Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik(premijer).
Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave
prijedloga Hrvatskom saboru.
Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave
prijedloga Hrvatskom saboru.
Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika u
Hrvatskom saboru.
Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga postavili ne
mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est mjeseci.
Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose
ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima koje predlae za
sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome Predsjednika Republike Hrvatske.
Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike e odmah donijeti
odluku o rasputanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor.
Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe umjesto njega predloiti
drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti
ostavku.
U svim sluajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu ostavku postupit e se u skladu sa
stavkom 7. ovoga lanka.
Vlada odluuje 2/3 veinom kad nadlenim dravnim tijelima predlae:
1.

promjenu Ustava RH

2.

udruivanje ili razdruivanje s drugim dravama

3.

promjenu granica RH

4.

rasputanje RH Sabora

5.

raspisivanje dravnog referenduma

ZASJEDANJE & ODLUIVANJE

- ako je na sjednici nazona veina lanova - natpolovinom veinom glasova svih lanova
17

Ui kabinet Vlade:
1.
2.

predsjednik Vlade Zoran Milanovi

potpredsjednici Vlade Vesna Pusi, Milanka Opai, Neven Mimica, Branko Gri
a njihova uloga je:
a. predlau provedbu politike vlade
b. prate ostvarivanje programa rada Vlade
c. prethodno raspravljaju odreena pitanja iz nadlenosti Vlade
d. usklauju rad lanova Vlade u obavljanju povjerenih im zadaa

Akti vlade:
1.

Uredbe - donosi ih u skladu s Ustavom i zakonom

2.
3.

Poslovnik - ureuje ustrojstvo i nain rada i odluivanje Vlade

pitanjima koja se ne ureuju Uredbama Vlada donosi:
Odluke - ureuju pojedina pitanja iz nadl. Vlade, mjere, suglasnosti, potvrde

4.

Zakljuak - utvr. se stajalita Vlade u pitanjima provedbe politike, odr. zadaa TDU

5.

Rjeenje - odluuje se o imenovanjima i razrjeenjima, te pojedinanim stvarima

3. SUDBENA VLAST

Sudbena vlast
Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju
ustava i zakona te na osnovu meunarodnih zakona
SUDOVI?
Ukupno 251 sud u RH (sloeni po strukturi od najnieg prema najviem sudu)
Prekrajni
Opinski
upanijski
Trgovaki
Visoki prekrajni sud RH
Visoki trgovaki sud RH
Upravni sud RH
Ustavni sud posebna kategorija....NEOVISAN SUD rjeava sukob nadlenosti izmeu trodiobe vlasti
Vrhovni sud

18

Pregled sudova i njihova nadlenost?

VRHOVNI SUD - najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana predsjednik: Branko Hrvatin 41 sudac + Presjednik suda
UPRAVNI SUD - sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju
javne ovlasti - predsjednik: Ante Gali 37 sudaca + Predsjednik suda
USTAVNI SUD - neovisan, kontrolira ustavnost - predsjednica: Jasna Omejec 12 sudaca + Predsjednica
Koji je najvii sud u Republici Hrvatskoj?
Vrhovni sud RH je najvii sud i osigurava jedinstvenu primjenu Zakona i ravnopravnost graana.
Koja je uloga vrhovnog suda?
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i
ravnopravnost graana.
Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog
suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike
bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na etiri
godine.
Sudske rasprave
Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske.
Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nuni u
demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno ako se sudi
maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi sa
skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne i zatite sigurnosti i obrane
Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim
okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde (tajna, maloljetnici, brak,...)
U suenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom.
Koja su prava i obveze sudaca?
Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom.
Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno
miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca
koje je kazneno djelo.
Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u obavljanju sudake
dunosti biti pritvoren bez odobrenja Dravnoga sudbenog vijea.
Sudaka dunost je stalna.
Iznimno, prigodom prvog stupanja na sudaku dunost suci e se imenovati na vrijeme od pet
godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno.

19

Kada e se sudac razrijeiti dunosti?

(DSV) Dravno sudbeno vijee - imenovanje i razrjeenje sudaca
(uz pribavljeno miljenje nadlenog odbora Sabora RH)

DSV 11 lanova vijea

Sudac e biti razrijeen sudake dunosti:
- ako to sam zatrai,
- ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost,
- ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti,
- ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno
sudbeno vijee,
- kad navri 70 godina.
Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave
odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske albu o kojoj Ustavni sud odluuje na nain i u
sastavu odreenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
to je stegovna odgovornost suca?
Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od 15 dana od
dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O albi odluuje Ustavni sud na
nain i po postupku kako je to odreeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Ustavni sud duan je odluiti u roku od 30 dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje
pravo na ustavnu tubu.
Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili preustroja suda
u skladu sa zakonom.
Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudakom
dunou.
Tko imenuje i razrjeuje suce?
Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje
Dravno sudbeno vijee.
Dravno sudbeno vijee u postupku imenovanja i razrjeenja sudaca duno je pribaviti miljenje
nadlenog odbora Hrvatskog Sabora.
Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. Sudaka dunost je stalna. Iznimno, prigodom prvog
stupanja na sudaku dunost suci e se imenovati na vrijeme od 5 godina, a nakon ponovnog
imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno.
Dravno sudbeno vijee ima 11 lanova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih
profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. Veina od ukupnog broja lanova mora biti iz reda
sudaca.
Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea.

20

DRAVNO ODVJETNITVO
to je dravno odvjetnitvo?
Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv
poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike
Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.
Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri godine Hrvatski sabor
na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora.
Mladen Baji Glavni dravni odvjetnik
Kako se imenuju dravni odvjetnici?
Prigodom prvog stupanja na dravno-odvjetniku dunost zamjenici dravnog odvjetnika e se
imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik dravnog odvjetnika obavlja
svoju dunost stalno.
Zamjenike dravnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje, razrjeuje i o njihovoj
stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno-odvjetniko vijee. Dravno-odvjetniko vijee (11 lanova)
bira Hrvatski sabor na nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova
Dravno-odvjetnikog vijea mora biti iz reda zamjenika dravnih odvjetnika.
elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravno-odvjetnikog vijea.

5.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske?

Ustavni sud Republike Hrvatske ini 13 sudaca (uvjeti: dravljanstvo, dipl.iur. s 15 god. iskustva ili
dr.sc. s 12 god. iskustva) koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika,
osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti.
Ustavni sud bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine - biraju suci iz svojih redova
Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Saboru. Polau prisegu pred predsjednikom RH,
tj. imenuje ih i razrjeava Sabor RH

SUD JE NEOVISAN!!!
Tko su suci suda?
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu
dunost.
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.

21

Razrjeenje suca US:

-

ako sam zatrai

ako bude osuen na zatvorsku kaznu
ako trajno izgubi sposobnost

Koje su nadlenosti Ustavnog suda? Ili Koja je uloga Ustavnog suda?

1.
2.
3.

4.

5.
6.
7.
8.
9.
10.

Odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom;

odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom;
moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti
ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie
od godine dana;
odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinice lokalne i
regionalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeene
temeljne slobode i prava ovjeka i graanina, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu
zajameno Ustavom RH
prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti
izvjeuje Hrvatski Sabor
rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti
odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike
nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti
njihov rad
nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u
djelokrugu sudova
obavlja druge poslove odreene Ustavom.

Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje odredaba Ustava, zakona
i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o tome obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila
duna donijeti Vlada, obavjetava Hrvatski sabor.
1. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan.
2. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdi da je
neustavan ili nezakonit. (donijet e odluku o utvrenju neustavnosti ili nezakonitosti).
Donoenje odluke?
Donosi veinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili Ustavnim zakonom nije drugaije propisano
to je ustavna tuba?
Svaka fizika i pravna osoba moe ustavnom sudu podnijeti ustavnu tubu. Tek nakon
iscrpljivanja svih drugih pravnih putova, u roku od 30 dana od primitka odluke.
O ustavnoj tubi odluuje vijee od 5 sudaca, a od 3 kad ne postoje pretpostavke za odluivanje o
biti stvari; jednoglasno - ako se u vijeu ne postigne jednoglasnost ili ako vijee smatra da se predmet
treba iznijeti na sjednicu, a o ustavnoj tubi odluit e ustavni sud na sjednici. Ustavni sud odluuje o
ustavnoj tubi odlukom (tuba se usvaja ili odbija kao neosnovana).
22

Zahtjev za pokretanje postupka pred US mogu podnijeti:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

1/5 zastupnika HS
radno tijelo HS (klub zastupnika)
predsjednik RH
VRH
Vrhovni sud RH
puki pravobranitelj
predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
svaka fizika i pravna osoba
Ustavni sud

Ustavna tuba se odbacuje

- ako sud nije nadlean, tuba je nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva, nedoputena.
Ustavna tuba se obustavlja ako:
-

ako podnositelj umre

pravna osoba koja je podnositelj prestane postojati

u sluaju povlaenja ustavne tube

Postupak pred Ustavnim sudom:

1.
pokretanje. pisani zahtjev, prijedlog, ustavna tuba
2.
postupak vodi sudac Ustavnog suda
3.
vodi se zapisnik o sjednicama
4.
odluivanje: ODLUKE (kad odluuje o biti stvari), RJEENJA (u ostalim sluajevima)
5.
sudac mora glasati, ne smije ako je sudjelovao pri donoenju zakona i sl.
6.
sadraj odluke/rjeenja: uvod - izreka - obrazloenje
7.

rok za donoenje odluke o zahtjevu, prihvaenom prijedlogu i ustavnoj tubi 1 GODINA

6.

MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

Tko su po ustavu jedinica lokalne samouprave?

JLS - Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi.
Tko su po Ustavu jedinice podrune (regionalne) samouprave?
JP(R)S - Jedinice podrune (regionalne) uprave i samouprave su upanije. Zakonom se moe glavnom
gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu
dati ovlasti upanije.

23

Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu?

Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.
Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih (regionalnih)
predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju
neposrednog, jednakog i opega birakog prava.
Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova,
referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom.
Koje poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave?
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno
ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i
urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu,
odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje
prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu.
Koje poslove obavljaju jedinice regionalne samouprave?
Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaenja,
a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski
razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i
kulturnih ustanova.
Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih
poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia graanima.
Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave mora se voditi
rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima uinkovitosti i ekonominosti.
ijem nadzoru podlijeu jedinice lokalne uprave?
Nadzor vri TDU (tijela dravne uprave)
U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela dravni
uredi i ministarstva.
Prihodi lokalne samouprave
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima
slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.
Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima
predvienim Ustavom i zakonom.
Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom.

24

7.

MEUNARODNI ODNOSI

Tko sklapa meunarodne ugovore?

U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora
u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskog sabora,
predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.
Tko potvruje meunarodne ugovore?
Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona,
meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju RH (2/3
veinom).
Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskog sabora sklapa predsjednik Republike
na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.
Hrvatski sabor OBAVEZNO (Ugovori):
meunarodni ugovori vojne i politike naravi
meunarodni ugovori koji financijski obvezuju RH
meunarodni ugovori koji zahtijevaju donoenje ili izmjenu zakona
Kakva je pravna snaga meunarodnih ugovora?
Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na
snazi, ine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona.
Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili
suglasno opim pravilima meunarodnog prava.
Objavljuju se u NN - Meunarodni ugovori
Tko ima pravo pokrenuti postupak udruivanja RH s drugim dravama?
Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama ima
najmanje 1/3 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u
kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva,
odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku.
O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova
svih zastupnika.
Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom glasova ukupnog
broja biraa u dravi.
Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga sabora.
Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja Republike
Hrvatske.
25

8.

EUROPSKA UNIJA

Republika Hrvatska, kao drava lanica Europske unije, sudjeluje u stvaranju europskog zajednitva,
kako bi zajedno s drugim europskim dravama osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i blagostanje te
ostvarila druge zajednike ciljeve, u skladu s temeljnim naelima i vrijednostima na kojima se Europska unija
zasniva.
RH institucijama Europske unije povjerava ovlasti koje su potrebne za ostvarivanje prava i ispunjavanje
obveza preuzetih na temelju lanstva.
Graani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu gdje putem svojih
izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti.
Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu zastupaju, sukladno njihovim ustavnim ovlastima, Vlada i
Predsjednik Republike Hrvatske.
Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne steevine Europske unije, izjednaeno je s ostvarivanjem
prava koja su zajamena hrvatskim pravnim poretkom.
Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u
Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom steevinom Europske unije.

Dravljani Republike Hrvatske su graani Europske unije i uivaju prava koja im jami pravna steevina
Europske unije, a osobito:
slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica,
aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj
dravi lanici, sukladno propisima te drave lanice,
pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku zatiti vlastitih dravljana
kada se nalaze u treoj dravi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatsko-konzularno predstavnitvo,
pravo podnoenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo
obraanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim slubenim
jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.
Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima na kojima se
temelji Europska unija te mjerama prihvaenima na temelju tih ugovora.
U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske unije uivaju svi graani
Europske unije.

26

9.

PROMJENE USTAVA

Tko ima pravo predloiti promjenu Ustava Republike Hrvatske?

Pravo da predloi promjenu ustava RH ima:
- najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru
- predsjednik Republike
- Vlada Republike Hrvatske
Tko proglaava promjene Ustava?
O promjeni Ustava odluuje Hrvatski Sabor 2/3 veinom glasova svih zastupnika.
Promjenu Ustava proglaava Hrvatski Sabor.

10.

ZAVRNE ODREDBE

Hrvatski sabor donijet e Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske u roku od 6 mjeseci
od 16. lipnja 2010., dana proglaenja Promjene Ustava Republike Hrvatske.
Promjena Ustava stupa na snagu danom proglaenja, 16. lipnja 2010. godine.

27

USTAVNI ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA I SLOBODAMA I O PRAVIMA

ETNIKIH I NACIONALNIH ZAJEDNICA ILI MANJINA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina - donosi se po postupku odreenom za promjenu Ustava

Pravni izvori na temelju kojih se RH obvezuje na potivanje prava nacionalnih manjina:

Ustav
Naela povelje UN-a
Opa deklaracija o pravima ovjeka
Na osnovu kojih pravnih izvora se Republika Hrvatska obvezuje na potovanje i zatitu
nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina?
Republika Hrvatska se obvezuje u skladu sa:
1.
Ustavom Republike Hrvatske
2.
Naelima Povelje Ujedinjenih Naroda
3.
Opom deklaracijom o pravima ovjeka, Meunarodnim paktom o graanima i politikim pravima,
Meunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima
4.
Zavrnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), i drugim dokumentima
OESS-a koji se odnose na prava ovjeka
5.
Konvencijom Vijea Europe za zatitu prava ovjeka i temeljnih sloboda
6.
Meunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Konvencijom o
sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida
7.
Okvirnom konvencijom za zatitu nacionalnih manjina Vijea Europe
Obvezuje se na potivanje i zatitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina,
vladavine prava i svih ostalih najviih vrednota svog ustavnog i meunarodnog pravnog poretka, svim
svojim dravljanima.
Da li pripadnici etnikih i nacionalnih zajednica imaju pravo a zastupljenost u Saboru i Vladi
Republike Hrvatske?
Pripadnici etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovnitvu RH s vie od 8%
imaju pravo na zastupljenost ravnomjerno svom udjelu u ukupnom stanovnitvu u Hrvatskom dravnom
saboru i Vladi RH te tijelima vrhovne sudbene vlasti.
Pripadnici etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina iji udio u stanovnitvu manji od 8% imaju
pravo izabrati najmanje 5 a najvie 7 zastupnika u Hrvatski Sabor, u skladu sa zakonom o izborima
zastupnika u Sabor.
Kako se zove tijelo zadueno za provedbu ovog ustavnog zakona?
U svrhu provedbe odredaba ovog zakona o pravu etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina na
kulturu, obrazovanje, pristup javnim medijima i ostvarivanje njihovog razmjernog udjela u javnim
28

slubama, i drugim institucijama u ovim podrujima, Vlada Republike Hrvatske ima, Ured za
meunacionalne odnose za podruje jedne ili vie opina u kojima broj pripadnika etnikih i
nacionalnih zajednica ili manjina i njihov interes to zahtjeva, Vlada Republike Hrvatske osnovat e
podruni ured za meunarodne odnose.
NACIONALNA MANJINA je skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na
teritoriju RH, a njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturna i/ili vjerska obiljeja razliita od drugih
graana. Imaju pravo na ouvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanja naziva naseljima, ulicama i
trgovima imena osoba i dogaaja od znaaja za povijest i kulturu nac. manjina, te pravo koritenja imena
i prezimena na jeziku kojim se slue. Kad se izvodi himna nac. manjine, obvezatno se prije nje izvodi
himna RH. Imaju pravo na osnivanje udruga, fundacija za obavljanje kulturnih i znanstvenih djelatnosti.
U Saboru:
-

biraju najmanje 5, a najvie 7 zastupnika - u posebnoj izbornoj jedinici koju ini podruje RH.

oni koji u ukupnom stanovnitvu RH sudjeluju s vie od 1,5% jami se najmanje 1, a najvie 3
zastupnika mjesta
oni koji u ukupnom stanovnitvu RH sudjeluju s manje od 1,5% imaju pravo izabrati najmanje 4
zastupnika.

Prava nacionalnih manjina:

-

sluenje svojim jezikom i pismom

uporabu svog znamenja i simbola
kulturna autonomija
pravo na oitovanje vjere
samoorganiziranje i udruivanje
pravo na zastupljenost u predstavnikim tijelima na dravnoj i lokalnoj razini.

Vijee nacionalnih manjina

Ako nacionalna manjina sudjeluje s najmanje 1,5% u ukupnom stanovnitvu jedinice l. ili p.
samouprave ili 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine u jedinici lokalne ili 500 u jedinici regionalne
(p) samouprave, mogu osnovati Vijee nacionalnih manjina. lanovi vijea biraju se neposredno tajnim
glasovanjem na razdoblje od 4 godine, bira se 10 lanova u opinsko vijee, 15 u gradsko i 25 u
upanijsko. VNM ima pravo u j. samouprave predlagati mjere za unapreivanje poloaja nacionalnih
manjina u nekom podruju, isticati kandidate za dunosti u TDU i TJS.
Savjet za nacionalne manjine
Imenuje se radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom ivotu RH. Rjeava pitanja u svezi s
ostvarivanjem i zatitom prava i sloboda nacionalnih manjina. Surauje s nadlenim TDU i TJS te VNM i
udrugama nacionalnih manjina. lanove imenuje VRH na 4 godine (7 lanova na prijedlog VNM i 5
lanova istaknutih kulturnih, znanstvenih i dr. osoba iz redova manjina). lanovi Savjeta su zastupnici
nacionalnih manjina u HS.

29

USTAVNI ZAKON O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE

to se ureuje ovim zakonom?
Ovim se Ustavnim zakonom ureuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i
prestanak njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona i
Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak, i pravno djelovanje njegovih
odluka, zatita ustavnih sloboda i prava ovjeka i graanina i druga pitanja vana za izvrenje dunosti i
rad Ustavnog suda.
Ustavni sudac vodi postupak
Svaki sudionik snosi svoje trokove
Tko moe podnijeti zahtjev za okretanje postupka pred Ustavnim sudom?
Zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom
Zahtjev kojim se pokree postupak pred Ustavnim sudom mogu podnijeti:
- 1/5 zastupnika Hrvatskog Sabora
- radno tijelo Hrvatskog Sabora
- predsjednik Republike Hrvatske
- Vlada Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom
- Vrhovni sud Republike Hrvatske ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred
sudovima
- puki pravobranitelj u postupcima zatite ustavnih i zakonskih prava graana u postupku pred
dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti
- predstavnika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave u stvarima iz ustrojstva lokalne
samouprave i uprave
- svaka fizika ili pravna osoba
- Ustavni sud.
Na koji nain se donose odluke?
Ustavni sud donosi odluke i rjeenja veinom glasova svih sudaca, ako ustavom ili ovim Ustavnim
zakonom nije drukije odreeno. Ustavni sud donosi odluku kada odluuje o biti stvari, a u ostalim
sluajevima donosi rjeenje. Odluka tj. rjeenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloenje.
Odluke i vanija rjeenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama.
Ustavnu tubu moe podnijeti svatko ako smatra da mu je pojedinanim aktom tijela dravne vlasti
povrijeeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda, ali tek nakon to je iscrpljen svaki drugi pravni put.
Ustavni sud ukinut e neki zakon ako utvrdi da je neustavan, a ponititi neki propis ako utvrdi da je
nezakonit i neustavan.

30

ZAKON O GRBU, ZASTAVI I HIMNI REPUBLIKE HRVATSKE, TE ZASTAVI I

LENTI PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
Grbom, zastavom i himnom RH predstavlja se RH i izraava pripadnost RH
to se ureuje ovim zakonom?
Ovim zakonom se ureuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne Republike
Hrvatske, te opis zastave i lente predsjednika Republike Hrvatske , kao i nain i zatita njihove uporabe.
Rabe se na nain kojim se istie ugled i dostojanstvo RH
Grb Republike Hrvatske?

Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku tita podijeljen u 25 crvenih i bijelih
(srebrnih) polja tako da je prvo polje crvene boje. Iznad tita se nalazi kruna s 5 iljaka. U krunu je
smjeteno 5 manjih titova s povijenim hrvatskim grbovima:
najstariji povijesni grb Hrvatske (zlatna 6-kratka zvijezda i srebrni mjesec na plavoj podlozi)
grb Dubrovake Republike (dvije poprene crvene grede na plavoj podlozi)
grb Dalmacije (3 zlatne okrunjene leopardove glave)
grb Istre (zlatna koza okrenuta u lijevo s crvenim papcima i rogovima)
grb Slavonije (dvije poprene srebrne grede izmeu kojih se na crvenom polju nalazi kuna koja
stupa u lijevo, a iznad toga je zlatna 6-kraka zvijezda).
Grb je obrubljen crvenom crtom.
Grb Republike Hrvatske se rabi:
u peatima i igovima dravnih tijela i drugih javnih tijela
u slubenim natpisima tijela drutveno-politikih zajednica istaknutih na zgradama u kojima su
smjeteni u Republici Hrvatskoj
u uredima Vlade Republike Hrvatske
na zgradama u kojima su smjeteni dravna tijela i druga javna tijela u Republici Hrvatskoj
na slubenim aktima kojima se slue zastupnici, predsjednik Sabora, predsjednik Vlade,
ministarstva i drugi dravni organi
na diplomama i svjedodbama o zavrenom kolovanju
Izvornik grba se uva u HRVATSKOM SABORU.

31

Zastava Republike Hrvatske?

Zastava se sastoji od 3 boje crvene, bijele i prave s grbom u sredini. Omjer irine i duine je 1:2.
Svaka boja ini 1/3 irine zastave.
Zastava se istie: stalno na zgradama svih dravnih tijela; u dane praznika RH; u dane alosti u RH
i vije se za trajanje alosti na pola stijega; pri javnim skupovima u RH (politikim, sportskim itd.);
brodovima i plovilima.
Himna RH?
Himna je Lijepa naa domovina. Himna se izvodi sviranjem, (Mihanovi napisao, 1846. Runjanin
uglazbio) i pjevanjem u slijedeim prigodama:
- na poetku zasjedanja Hrvatskog Sabora
- pri slubenom dolasku u Republiku Hrvatsku te ispraaja efa strane drave ili ovlatenog
predstavnika meunarodne organizacije
1891.g. proglaena himnom.
Izvornik teksta i napjeva uva se u RH Saboru
Zastava predsjednika Republike Hrvatske?

Istie se na zgradi u kojoj su slubene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi; na
prometnom sredstvu u kojem se nalazi predsjednik te sveanim prilikama
Kvadratnog oblika, obrubljena crveno-bijelim poljima, tit krasi vijenac medaljona u kojima je 5
grbova, iz njega se uzduno pruaju sklopovi zlatnih, crvenih i bijelih linija.
Lenta predsjednika Republike Hrvatske?
Predsjednik nosi lentu u posebnim sveanim prilikama koje su vezane uz:
- predstavljanje RH: na Dan dravnosti;
- pri predaji priznanja;
- kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika.
- i drugim sveanim prilikama

Kaznene odredbe
za prekritelje
32

ZAKON O DRAVNOM PEATU REPUBLIKE HRVATSKE

Veliki dravni peat
Krunog je oblika, promjera 80 mm, a u sredini peata je grb RH. U krugu oko grba na gornjoj strani
je Rije "Republika", a na donjoj strani je rije "Hrvatska". Oko grba i toga natpisa kruno se nalazi
starohrvatski troplet.
Veliki peat je namijenjen za utiskivanje u peatni vosak izravno na ispravu ili u peatni vosak u
zatitnoj kutijici, koja se privee trakom u bojama dravne zastave na ispravu.
Utiskuje se na ratificirane isprave te na vjerodajnice i pisma ovlatenja koja potpisuje predsjednik
Republike Hrvatske u okviru ustavnih ovlatenja predstavljanja i zastupnika Republike Hrvatske u
inozemstvu.

- uva ga UVAR dravnog peata

(imenuje ga predsjednik RH)
- predstojnik ureda Predsjednika donosi
pravila o uvanju

Mali dravni peat

Mali peat je istog sadraja kao i veliki ali mu je promjer 50 mm. (Krunog je oblika, a u sredini
peata je grb RH. U krugu oko grba na gornjoj strani je Rije "Republika", a na donjoj strani je rije
"Hrvatska". Oko grba i toga natpisa kruno se nalazi starohrvatski troplet.)
Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu
podlogu, koja se lijepi na ispravu.
Otiskuje se na odluke o proglaenju zakona; odluke o dodjeli odlikovanja te na druge akte i isprave
koje donosi predsjednik.

33

ZAKON O IZBORU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE

Tko bira predsjednika Republike Hrvatske?

Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od
5 godina.
Tko moe biti izabran?
Mogu biti birani hrvatski dravljani s navrenih 18 godina.
Pravo predlaganja kandidata:
a. registrirane politike stranke
b. birai
prijedlozi kandidata stiu u Izborno povjerenstvo RH u roku 48h nakon proteka roka od 12 dana izborna promidba - izborna utnja 24h prije - izbori - listi (ime i prezime + stranka) - biraki popisi
Tko raspisuje izbore za predsjednika?
Izbore raspisuje Vlada RH u roku koji omoguava da se oni obave najmanje 30 dana, a najvie
60 dana prije isteka mandata.
Tko moe predlagati kandidate za predsjednika Republike Hrvatske?
Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati politike stranke registrirane u
Republici Hrvatskoj i birai pojedinano i skupno. Kandidati za predsjednika su svi koji su predloeni od
jedne ili vie politikih stranaka i podrani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 biraa,
ili koji su predloeni od biraa na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa.
Prijedlozi moraju stii izbornoj komisiji RH u roku od 12 dana od raspisivanja izbora.
Koja su tijela za provoenje izbora?
1. Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, 2. opinska i gradska izborna povjerenstva i
3. biraki odbori.
lanovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti lanovi niti
jedne politike stranke. lanovi birakih odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti lanovi niti jedne
politike stranke.
Sastav izbornih povjerenstava i tko je imenuje?
Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske ini predsjednik i 4 lana, od kojih svaki ima zamjenika,
koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih
34

pravnika. Opinsku komisiju ine predsjednik i 2 lana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje
Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika.
Izborno povjerenstvo:
brine za zakonitu pripremu i provoenje izbora
imenuje lanove
propisuje obrasce
nadzire rad niih (opinskih) povj.
sastavlja liste kandidata za predsjednika
nadzire pravilnost
objavljuje rezultate
Tko utvruje rezultate izbora?
Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvruje Izborna povjerenstvo RH na temelju
rezultata glasovanja na svim birakim mjestima
Otkud se osiguravaju sredstva za pokrie trokova izbora?
Sredstva za pokrie trokova izbora osiguravaju se iz dravnog prorauna Republike
Hrvatske. Sredstvima raspolae izborno povjerenstvo koje odreuje nain koritenja i provodi nadzor.
Kad izabrani predsjednik stupa na dunost?
Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istie mandat.

Na dan stupanja na dunost polae pred Ustavnim sudom sveanu prisegu

kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.

35

ZAKON O POLITIKIM STRANKAMA

Pojam politike stranke

POLITIKE STRANKE - pravne osobe koje politiki djeluju u skladu s ciljevima utvrenim programom i
statutom, koji se mora objaviti u NN ili dnevnim novinama
Politikim strankama, u smislu ovog zakona, smatraju se udruge iji su ciljevi izraeni u programu i
statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje politike volje te politiko djelovanje graana.
Djelovanje im je javno.
Neprofitna pravna osoba.
Politike stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom naelu i ne mogu osnivati svoje
organizacijske oblike u dravnim tijela, tijelima jedinica lokalne samouprave, poduzeima, ustanovama,
vojsci, policiji i drugim pravnim osobama.
Politiku stranku moe osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana
Republike Hrvatske. Politike stranke se upisuju u registar stranaka RH koji vodi SDU.
Danom upisa u registar politika stranka stjee svojstvo pravne osobe.
Naziv politike stranke mora biti na hrvatskom jeziku, a moe se napisati i skraenica ako je ima te u
registar upisati i prijevod.
Statut stranke mora sadravati odredbe o: nazivu i sjeditu; znaku stranke; zastupanju; ciljevima i
nainu djelovanja; lanstvu;oblicima ustrojstva; sredstvima za rad.
Nadzor nad radom politikih stranaka - Ustavni sud
Sredstva za rad politikih stranaka
Politike stranke su neprofitne udruge i dune su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja
su im pristigla tijekom jedne kalendarske godine.
Prihode mogu stjecati od lanarine, dobrovoljnih priloga, izdavake djelatnosti, prodaje
propagandnog materijala, organizacije stranakih manifestacija, dravnog prorauna, jedinica
lokalne samouprave, dobiti poduzea iji su vlasnici i drugih propisa dozvoljenih izvora.
Ministarstvo nadleno za poslove ope uprave utvruje injenice na temelju kojih prestaje politika
stranka:
- ako je nadleno ministarstvo donijelo odluku o prestanku politike stranke
36

ako su prestale djelovati

ako je proteklo dvostruko vie vremena utvrenog statutom za odravanje sjednice, a sjednica
nije odrana
ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda RH

Politika stranka se brie iz registra danom objave odluke o zabrani rada.

Objasnite osnivanje politikih stranaka
Osnivanje politikih stranaka je slobodno.
Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim
naelima.
Stranke moraju javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine.
Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju
slobodnoga demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost RH.
O protuustavnosti odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske.
Zakonom se ureuje poloaj i financiranje politikih stranaka.

37

ZAKON O IZBORIMA ZASTUPNIKA U SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

to se ureuje Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor?
Ovim zakonom se ureuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje.
Za zastupnika moe biti biran hrvatski dravljanin s navrenih 18 godina. Zastupnike biraju hrvatski
dravljani s navrenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se moe produljiti jedino u sluaju rata.
Mandat zastupnika nije obvezujui i oni nisu opozivi
zastupnik zadrava mjesto u saboru neovisno u kojoj je stranci, to znai da prelaskom u drugu politiku
stranku prenosi i svoj mandat
mirovanje mandata - zamjenik zamjenjuje
prestanak mandata - ostavka, oduzeta posl. sposobnost, kazna zatvora > , smrt
Tko ne moe biti zastupnik istodobno?
Zastupnik istodobno s obnaanjem zastupnike dunosti ne moe biti: sudac Ustavnog suda
Republike Hrvatske, sudac, dravni odvjetnik, zamjenik dravnog odvjetnika, dravni pravobranitelj,
zamjenik dravnog pravobranitelja, puki pravobranitelj, predsjednik ili potpredsjednik Vlade, ministar ili
drugi lan Vlade, zamjenik ministra, dravni tajnik, veleposlanik, generalni konzul, upan, podupan,
gradonaelnik ili zamjenik gradonaelnika grada Zagreba, djelatnik asnik ili doasnik oruanih snaga,
lan uprave trgovakog drutva.
Pravo predlaganja stranakih lista?
Sve politike stranke registrirane u RH na dan objave odluke o raspisivanju izbora u NN - opcije:
jedna politika stranka
vie politikih stranaka - koalicija
kandidacijske liste - 500 potpisa biraa
Prijedlozi lista?
u Dr. izb. povjerenstvo u roku 14 dana od raspisivanja izbora
- oni rade ZBIRNU LISTU - ima svaku listu izb. jed. te ime i prezime nositelja liste
Izborna promidba?
Poinje danom objave zbirnih lista, a zavrava 24h prije dana odravanja izbora
Koliko se zastupnika bira za Hrvatski sabor?
Minimalno 100, a maksimalno 160 zastupnika.
38

140 zastupnika bira se tako da se podruje Republike Hrvatske podijeli na 10 izbornih jedinica, te
se u svakoj izbornoj jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika.
Birai koji nemaju prebivalite u RH biraju zastupnike na temelju liste 14 kandidata u posebnoj
izbornoj jedinici, a broj zastupnika koji e izabrati birai odreuju se na slijedei nain: ukupni broj
vaeih glasova biraa u 10 izbornih jedinica u RH se dijeli sa 140 koliko se ukupno zastupnika
bira u tim izbornim jedinicama. Dobivenim rezultatom dijeli se broj vaeih glasova u posebnoj
izbornoj jedinici. Rezultat koji se dobije je broj zastupnika koji je izabran u posebnoj izbornoj
jedinici. Ako rezultat nije cijeli broj, zaokruuje se na cijeli broj od 0,5 na vie, a ispod 0,5 na nie.
Pripadnici nacionalnih manjina biraju zastupnike pojedinanim izborom tako da je za zastupnika
izabran kandidat koji je dobio najvei broj glasova biraa koji su glasali. Ako dva ili vie kandidata
dobiju isti broj glasova, izbori s ponavljaju.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupnikih mjesta ostvaruju liste koje dobiju minimalno 5%
vaeih glasova biraa.
Tijela za provoenje izbora
Tijela za provoenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor su:
Dravno izborno povjerenstvo
Izborna povjerenstva izbornih jedinica
Opinska i gradska izborna povjerenstva
Biraki odbori
Etiko povjerenstvo nadstranako tijelo koje priopenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i
ostvarivanje etikih i demokratskih naela u izborima (predsjednik je predsjednik HAZU)
Izbori za zastupnike u Sabor:
-

provode se na birakim mjestima na podruju RH i u diplomatsko-konzularnim predstavnitvima

pravo predlaganja stranakih lista imaju sve politike stranke registrirane u RH
listu za izbor moe predloiti politika stranka samostalno ili kao koalicijska lista
birai predlau kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa (500 potpisa biraa
za zastupnika u HS)
izborna promidba poinje danom objave izbornih lista izbornih jedinica, a zavrava 24 sata prije
dana odravanja izbora
pravo na sudjelovanje u diobi zastupnikih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na
izborima dobiju najmanje 5% vaeih glasova biraa.
pripadnici nacionalnih manjina u Sabor biraju 7 zastupnika:
srpska manjina 3 zastupnika
maarska 1
talijanska 1
austrijska, bugarska, njemaka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska,
ukrajinska, vlaka, idovska 1
albanska, bonjaka, crnogorska, makedonska i slovenska 1

39

ZAKON O POPISIMA BIRAA

to se ureuje Zakonom o popisima biraa?
Tim zakonom se ureuje nain i postupak voenja popisa biraa radi evidentiranja hrvatskih
dravljana koji imaju birako pravo. Hrvatski dravljani ostvaruju birako pravo temeljem upisa u popis
biraa. Popisi biraa su javne knjige. Popis biraa se vodi za podruje svake opine.
Za hrvatske dravljane koji nemaju prebivalite u RH, popisi biraa se vode u Gradu Zagrebu.
Nain upisa u popis biraa
U popis biraa upisuju se hrvatski dravljani koji su navrili 18 godina ivota osim onih koji su
pravomonom sudskom odlukom potpuno lieni poslovne sposobnosti. Birai se upisuju u mjestu
prebivalita u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne opine.
Popis biraa ima sljedee rubrike:

Redni broj
prezime i ime
nacionalnost
jedinstveni matini broj graana
OIB
spol
datum roenja
prebivalite
primjedbe

Komisija za popise biraa opinske skuptine provjerava pravilnost popisa biraa, odluuje o zahtjevima
graana za upis, dopunu ili ispravak popisa biraa.

40

DODATNO:

Hijerarhija propisa:
1.
USTAV
2.
MEUNARODNI UGOVORI
3.
ZAKONI - ustavni, organski, ostali
4.
PODZAKONSKI PRAVNI AKTI - uredba (VRH), pravilnik, naredba, naputak (provedbeni)
VRH DONOSI -

uredbe, pravilnik, naredbe, naputci (upute, smjernice za rad) - provedbeni propisi

ELNICI TIJELA -

pravilnik

ORGANSKI ZAKONI
imaju jau pravnu snagu od ostalih zakona
svi ostali zakoni moraju biti u skladu s njima
2/3 veinom se donose organski zakoni koji ureuju prava nac. manjina,
veinom svih zastupnika organski zakoni koji razrauju Ustavom odreena ljudska prava i temeljne
slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada TDU i tijela JLP(R)S
HIMNA RH Lijepa naa domovino, tekst Antun Mihanovi, uglazbio Josip Runjanin, 1846, a himna postala 1891.

Lijepa naa domovino ,

Oj junaka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
Da bi vazda sretna bila!
Mila kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!.
Teci Dravo, Savo teci,
Nit' ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrae bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu ivo srce bije!

41