DAHL

1)Zato je ustav vaan?Dahl kae da je to zbog stabilnosti, temeljnih prava, neutralnosti, odgovornosti.Objasni ove razloge! Vanost ustava se moe oitovat na mnogo naina.Stabilnost.Ustav omouuje stabilnost temeljnim demokratskim politikim institucijama.On ne samo dadaje demokratski okvir vlasti nego takoer osigurava neophodna prava i jamstva to ih zahtijevaju temeljne pol.institucije.Temeljna prava.Ustav titi prava i veine i manjine.Iako je taj kriterij implicitno sadran u prvom, zbog razlika meu demokratskim ustavima korisno je obratit posebnu pozornost temeljnim pravima i dunostima koje pruaju jamstva kako veini, tako manjini.Neutralnost.Ustav osigurava neutralnost meu graanima drave.Osiguravi temeljna prava i dunosti, ustavna rjeenja takoer osiguravaju da postupak formuliranja zakona bude tako oblikovan da ne favorizira ni kanjava shvaanja ili legitimne interese bilo jeg graana ili skune.Odgovornost.Graani mogu zahvaljujui ustavu unutar razumnog vremenskog razdoblja drati politike voe odgovornima za njihove odluk epostupke i ponaanja. 2)Navedite 5 kriterija demokratskog procesa i ukratko ih objasnite. 1. Djelotvorna participacija - svi lanovi moraju imati jednake i djelotvorne mogunosti da sa svojim shvaanjima upoznaju druge lanove. Npr. ako se nekome prua vea mogunost izraavanja njegovog miljena, vjerojatno je da e prevladati njegova politika. 2. Jednakost u glasovanju - svatko mora imati jednaku i djelotvornu mogunost glasovanja, a glasovi se moraju raunati kao jednaki. Npr. da se vanost glasova odreuje prema koliini imetka, ono se od glasaa do glasaa bitno razlikuje. Stoga, glasovi ne bi bili jednaki. 3. Obavijeteno razumijevanje - svatko mora imati jednake i djelotvorne mogunosti da bude upoznat s relevantnom alternativnom politikom i njezinim posljedicama. Svi,pomou mogunosti istraivanja, rasprave i rasuivanja, imaju pravo upoznati se s materijom. 4. Kontrola nad dnevnim redom - ukljuuje mogunost odluivanja o tome na koji e nain i (ako o tome donesu odluku) koje e teme staviti na dnevni red. Takoer, imaju mogunost promijeniti smjer materije, ako tako odlue. Na takav nain se izbjegava kontrola malobrojnih lanova te im omoguava da konanu kontrolu imaju svi lanovi. 5. Obuhvaenost punoljetnih osoba - graanska prava prvih 4 kriterija trebaju imati svi ili barem veina punoljetnih osoba sa stalnim prebivalitem. Graansko tijelo u dravi s demokratskom vlau mora obuhvatiti sve ljude koji se podloeni zakonima te drave, osim osoba koji su u njoj privremeno te osoba koje se dokazano ne mogu brinuti za sebe. 3)Naelo intrinzine jednakosti i zato bi ga trebali prihvatiti? Kada govorimo o jednakosti iskazujemo moralni sud kazujemo to vjerujemo da bi trebalo biti. Prema svim ljudima se treba odnositi kao da imaju jednako pravo na ivot, slobodu i sreu, kao i na sva druga temeljna dobra i interese taj je sud Dahl nazvao naelom intrinzine jednakosti. Intrinzina jednakost je razumno naelo na kojem se moe utemeljiti dravna vlast, te bi se trebalo prihvatiti zbog nekoliko razloga: Zbog etikih i religijskih temelja - naelo intr. jednakosti je za veinu ljudi u skladu s njihovim najtemeljitijim etikim naelima i uvjerenjima. Ukljuujui judaizam i kranstvo (svi ljudi su Boja djeca) i donekle budizam. Takoer zbog slabe strane alternativnog naela jer svaka druga opa alternativa u vladanju dravom smatra se nevjerojatnom i neuvjerljivom. Kao npr. intrinzina superiornost koja u sebi ima crtu egoizma i zastupa neije vlastite interese. S toga, sva druga alternativna naela su besmislena i neprihvatljiva. Kao naelo vladanja, za veinu je ljudi opravdano s obzirom na moral (zato to je veini ljudi u etikom i religijskom temelju to da ne vjeruju u superiornost niijeg ivota, slobode ili sree), s obzirom na razboritost (zato to vladanje dravom osim velike koristi moe donijeti i veliku tetu, pa je moda pametnije da moji interesi budu uzeti u obzir koliko i tui) i s obzirom na prihvatljivost (zato to e naelo koje je razborito i prihvatljivo jednom ovjeku biti prihvatljivo i mnogim drugim ljudima proces koji svima jami podjednako voenje rauna, vjerojatnije e osigurati pristanak i svih drugih ija nam je suradnja potrebna kako bi ostvarili nae ciljeve), a takoer i zbog slabe strane alternativnog naela (naelo intrinzine superiornosti je mnogo loije).

4)Kakve politike institucije zahtjeva stvarna demokracija? Objasnite zato/navedite i kratko obrazloite barem 5 institucija suvremene predstavnike demokracije Politike institucije suvremene predstavnike demokracije jesu: 1) birani dunosnici: nadzor nad politikim odlukama to ih donosi vlast ustavno pripada dunosnicima koje su izabrali graani jer jedino rjeenje za participiranje graana jest u tome da oni sami izaberu najvie dunosnike i da ih dre u veoj ili manjoj mjeri odgovornima 2) slobodni, poteni i uestali izbori - sporazumijeva provoenje potenih izbora koje ne karakterizira uporaba sredstava prisile. Slobodni izbori znae da graani moraju pristupiti izborima bez straha da e vlast nad njima provoditi represiju, dok poteni izbori sporazumijevaju da se svi glasovi moraju raunati kao jednako vaei. Bez estih izbora graani bi izgubili visok stupanj nadzora nad izabranim slubenicima 3) sloboda izraavanja - graani IMAJU pravo iskazati svoje miljenje o najire definiranim politikim pitanjima bez opasnosti da zbog toga budu otro kanjeni 4) pristup alternativnim izvorima informacija - graani imaju pravo traiti alternativne i neovisne izvore informacija od drugih graana, strunjaka, novina, asopisa, knjiga, radiotelevizijskih postaja i sl. Alternativni izvori informacija bi i trebali postojati izvan nadzora vlasti ili bilo koje druge pojedinane politike skupine te su zakonski zatieni 5) autonomija udruenja - kako bi graani ostvarili svoja razliita prava koja zastupaju, ukljuujui i ona to ih zahtjeva efikasno djelovanje politikih institucija, takoer imaju pravo zasnivati relativno nezavisne organizacije ukljuujui nezavisne pol. stranke i interesne skupine 5)Dahl posebno obrazlae zato demokracija treba slobodu izraavanja, alternativne i neovisne izvore informacija i postojanje neovisnih udruenja. Izvedi njegove argumente Sloboda izraavanja sloboda izraavanja je neophodna kako bi graani mogli sudjelovati u politikom ivotu. Na taj nain oni upoznavaju druge sa svojim shvaanjima i pokuavaju uvjeriti druge da ta shvaanja i prihvate. Sloboda izraavanja, osim to znai da moete neto kazati, takoer znai da vi imate pravo uti to drugi imaju za rei. Sl. izraavanje neophodno je zbog toga to omoguuje obavijeteno razumijevanje moguih djelovanja i politike vlasti. Bez toga, graani bi vrlo brzo izgubili utjecaj na dnevni red odluke vlasti. Alternativni i neovisni izvori informacija graani imaju pravo traiti alternativne i neovisne izvore informacija od drugih graana, strunjaka, novina, asopisa, knjiga, radiotelevizijskih postaja i sl. No, ti izvori ne smiju biti pod kontrolom vlasti ili pod dominacijom bilo koje druge skupine ili shvaanja. Pomou alt. izvora graani mogu dobiti informacije da bi razumjeli vana politika pitanja. Postojanje neovisnih udruenja pod neovisna udruenja misli se na interesne skupine, organizacije za lobiranje, politike stranke i razne druge organizacije. Nezavisna udruenja izvor su graanskog obrazovanja i prosvjeivanja. One graanima, osim informiranosti, takoer pruaju i mogunost sudjelovanja u raspravama, promiljanje politike i stjecanje razliitih politikih vjetina. 6)Navedi uvjete demokracije Uvjeti bitni za demokraciju: 1) Nadzor nad vojskom i policijom od strane izabranih obnaatelja vlasti. 2) Demokratska uvjerenja i politika kultura 3) Nepostojanje snane inozemne kontrole koja bi se neprijateljski odnosila prema demokraciji Uvjeti koji pogoduju demokraciji: 4) Suvremena trina ekonomija i drutvo 5) Nerazvijeni subkulturni pluralizam 7)Zato se prema Dahlu demokracija proirila po svijetu? 20. st. pokazalo se stoljeem pobjede demokracije zbog toga to se smanjila opasnost od intervencije neke vanjske sile neprijateljski rasploene prema demokratizaciji, nakon propada kolonijalnih imperija, nezavisnosti naroda, propada totalitarnih reima i sl. Nakon to je civilima i vojnim vrhovima postalo jasno da vojska nije dorasla izazovima suvremenog drutva, smanjila se primamljivost vojne diktature. U nekim zemljama je uklonjena ili u velikoj mjeri smanjena. Mnoge zemlje bile su u dovoljnoj mjeri homogene da mogu izbjei sukobe meu kulturama. Najee su to manje zemlje, a u zemljama u kojima vlada znatnija kulturna podjela razvijeni su konsenzualni mehanizmi. Antidemokratska uvjerenja i ideologije su u najveem dijelu svijeta izgubile svoju prijanju privlanost. Pri tom, imajui na umu neuspjehe totalitarnih sustava, vojnih diktatura i sl. institucije trinog kapitalizma proirile su se u mnogim zemljama, to je rezultiralo viim ekonomskim rastom i blagostanjem te stvaranjem utjecajne srednje klase.

8)Navedite najvanije kriterije razlikovanja meu ustavima 1) Pisani ili nepisani ustav? - u pojedinim zemljama odreene institucije i praksa shvaaju se dijelom ustavnog sistema iako i ne bili propisani u jedinstvenom dokumentu (pisani ustav). Meu starijim demokracijama, nepisani ustav posljedica je neobinih povijesnih okolnosti, a te iznimke su: V. Britanija, Izrael i Novi Zeland. 2) Socijalna i ekonomska prava? - ustavi koji su nastali nakon Drugog svjetskog rata redovito obuhvaaju ta prava, iako ih nema u ustavima starijih demokracija iz 19. st. i u amerikom ustavu.. No ponekad su propisana socijalna i ekonomska prava jedva neto vie od puke simbolike. 3) Federalni ili unitarni sustav? - u federalnom sustavu vlastima pojedinih manjih teritorijalnih jedinica (saveznih drava, pokrajina i regija), zajamena je trajnost i znatan opseg ovlasti; u unitarnim sustavima njihovo postojanje i ovlasti ovise o odlukama sredinje vlasti. 4) Sudska revizija? - postupak zvan sudska revizija (kad ustavni sud proglasi neki zakon neustavnim kojeg je na ispravan/neispravan nain donio. Parlament - uobiajen je u demokratskim zemljama s federalnim ustrojstvom. vicarska ograniava mo sudske revizije na kantonalno zakonodavstvo. S druge strane, Vrhovni sud u Americi ponekad upotrebljava golemu mo. 5) Doivotni ili ogranieni sudski mandat? - prednost doivotnog mandata jest u tome to sudcima omoguava nezavisnost od politikih pritisaka. No, ako oni uz to jo imaju i mo sudske revizije , njihove presude, ne bi, voene pod utjecajem stare ideologije, vie nitko podravao. SAD je primjer zemlje gdje sudstvo prema ustavnoj odredbi imaju doivotni mandat. 6) Predsjedniki ili parlamentarni sustav? - u predsjednikom sustavu ef izvrne vlasti bira se neovisno o zakonodavnim tijelima i ima veoma vanu ovlast. U parlamentarnom ili kabinetskom sustavu efa izvrne vlasti bira i smjenjuje parlament. Klasian primjer predsj. vlade je SAD, a parlam. V. Britanija. 9) Zato trini kapitalizam pogoduje demokraciji? Poliarhijska demokracija preivjela je jedino u zemljama u kojima prevladava trino kapitalistika ekonomija; nije opstala ni u jednoj zemlji u kojoj prevladava netrina ekonomija. Poliarhijska demokracija i trini kapitalizam povezani su zato to su odreene temeljne znaajke tr. kapitalizma povoljne za demokracije: Institucije, ekonomski entiteti; pojedinci ili tvrtke. Trini kapitalizam redovito prouzrokuje ekonomski rast , a ekonomski rast pogoduje demokraciji. Pogoduje demokraciji i zbog njegovog drutvenih i politikih posljedica. 10)Zato trini kapitalizam teti demokraciji?(Dahl) Demokracija i trini kapitalizam u neprekidnom su sukobu i meusobno se ublaavaju i ograniavaju. Trini kapitalizam nekom je donio korist, a drugima tetu. Velika Britanija je primjer zemlje gdje je trini kapitalizam u potpunosti uveden. Tek nakon to su stanovnici zadobili svoje glasako pravo, pokazali su nezadovoljstvo s nereguliranim trinim kapitalizmom. Tek oni koji su zatraili dravno upletanje i regulaciju esto su u svojim zamislima uspjeli. Trini kapitalizam bez upletanja drave nemogu je zbog 2 razloga: 1. temeljne institucije trinog kapitalizma i same zahtijevaju obuhvatniju vladinu intervenciju i regulaciju. 2. bez dravnog uplitanja i regulacije t. ekonomija nekim ljudima nanosi tetu. SAD je primjer zemlje poznate po prednosti trinog kapitalizma u kojoj federalna, lokalna, dravna i lokalna vlast intervenira na vie podruja. Neke od njih si: obrazovanje, zdravstveno osiguranje, mirovinsku osiguranje itd. Trini kapitalizam neizbjeno stvara nejednakosti, on ograniava dem. potencijal poliarhijske dem., izazivajui nejednakosti u razdiobi pol. resursa. Zahvaljujui nejednakostima u pol. resursima ( * pol. Resursi obuhvaaju sve ime raspolae neka osoba ili skupina osoba, a to se moe iskoristiti kako bi utjecala na ponaanje druge osobe) neki graani imaju znatno vei utjecaj na politikum odluke i djelovanja vlasti nego drugi posljedica toga je politika nejednakost graana. Na taj nain se naruava moralni temelj demokracije- pol. jednakost graana. Trini kapitalizam u velikoj mjeri pogoduje razvitku demokracije do razine poliarhijske demokracije. Meutim, zahvaljujui tetnim posljedicama za politiku jednakost on je nepovoljan za razvitak demokracije na razini iznad poliarhije.Trini kapitalizam je mono sredstvo za slabljene autoritativnog reima. (transformira drutvo, poboljava pismenost) no, im trini kapitalizam preobrazi drutvo i politiku i im uspostavi demokratske institucije, perspektiva se iz temelja mijenja. Nejednakost u posjedovanju resursima to ih proizvodi t. k., stvara ozbiljne politike nejednakosti meu graanima.

11)Definiraj poliarhiju Rije poliarhija nastala je od dviju grkih rijei koje znae mnogo i vladati, to prema tome znai vladavina mnogih. Ovaj izraz je u praksu uveden 1953. godine, kao prikladan nain da se opie suvremena predstavnika demokracija s opim pravom glasa. Poliarhijska demokracija jest politiki sustav sa est demokratskih institucija. Prema tome ona se razlikuje od predstavnike demokracije iz 19. st., od starijih demokracija i republika s ogranienim pravom glasa, jer u njima nisu postojale jedne od najvanijih znaajki poliarhije kao to su: politike stranke, pravo osnivanja politikih organizacija koje utjeu na postojeu vlast ili se nalaze u opoziciji, organizirane interesne skupine itd. 12)Dahl se bavim uvjetima koji pogoduju demokraciji. Prvo obrazloi uinak ''nerazvijenog subkulturnog pluralizma''. Nakon toga obrazloi neka rjeenja koja se primjenjuju u razmjerno uspjenim demokratskim, ali kulturno pluralnim zemljama kao to su SAD, vicarska, Kanada... (asimilacija i odluivanjem konsenzusom). Demokratske politike institucije lake e se odrati u dravi koja je u kulturnom pogledu homogena, a tee u dravi u kojoj se subkulture oto razlikuju i meusobno sukobljavaju. Razliite kulture najee nastaju zbog razlike u jeziku, religiji, rasi, etnikom identitetu, a ponekad i u ideologiji. Pripadnici odreene kulture dijele zajedniki identitet i uvstveno su povezani. Sukobi meu kulturama mogu se pojaviti i u politikoj areni, to se esto dogaa. Sukobi mogu nastati zbog jezika, religije i naina odijevanja u kolama ili zbog nejednakih mogunosti obrazovanja, zato to je jedna skupina diskriminirana u odnosu na drugu, zatim zbog toga to se jedna skupina ponaa prema drugoj na nain koji ona shvaa duboko uvredljivim i ele ga sprijeiti; pitanje pobaaja, pokolja krava i sl. Takva pitanja predstavljaju probleme demokraciji, jer pripadnici odreene kulture smatraju svoja politike zahtjeve pitanjem naela ili nekih dubokih uvjerenja, te ih zbog toga smatraju odve vanim da bi pravili kompromise. No, u miroljubivom demokratskom procesu politiki sukobi ove vrste se najee rjeavaju pregovaranjem, pomirenjem i kompromisom. Razlike meu kulturama osobito su znaajne u SAD-u, vicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Kanadi. Neke od njih su ponudile ova rjeenja: Asimilacija: ovim rjeenjem posluili su se Amerikanci. Kolonijalna vladavina bijelih doseljenika iz V.B., suoila se dolaskom nekoliko valova nebritanskih doseljenika iz Irske, Skandinavije, Poljske i dr. zemalja. Najee razliiti po jeziku, obiajima, nainu ponaanjadoseljenici su se vrlo brzo uklopili ve unutar samo jedne ili dvije generacije, njihovi potomci postali su sastavni dio prevladavajue kulture. Prijetnja asimilacije je bila uvelike ublaena, jer su punoljetni doseljenici doli za boljim ivotom i eljeli su se asimilirati i postati pravi amerikanac ili su to postali zbog nekih nametnutih drutvenih mehanizama (primjerice stid) no vrlo brzo se pokazalo ogranienje tog pristupa, kad se ameriko drutvo suoavalo s dubokim rasnim i kulturnim razlikama. Npr. Domorodci, umjesto asimilacije, prisilno su premjeteni i izolirani iz drutva. No najvei neuspjeh asimilacije je umjesto kompromisom i pregovaranjem rijeen graanskim ratom. Koji je uzrokovan razvijanjem razliitih supkultura, ekonomija i drutvo zasnovano na ropstvu, u junim zemljama SAD-a. Odluivanje konsenzusom: u kulturno pluralnim zemljama - vicarskoj, Belgiji i Nizozemskoj, kreirano je politiko rjeenje koje je zahtijevalo jednodunost i postizanje konsenzusa glede odluke to ih donosi vlada i parlament. Tako se bilo koja odluka vlasti, koja bi mogla znaajno utjecati na interese jedne ili druge subkulture, moe donijeti jedino ako se s njom IZRIITO suglase predstavnici te skupine u vladi i parlamentu. Zahvaljujui naelu konsenzusa, lanovi vlade iz svake subkulture mogli su staviti veto na bilo koju politiku odluku s kojom se ne slau 13)Detaljno objasni emu slui politika jednakost ? Politika jednakost podrazumijeva jednaku i djelotvornu mogunost glasovanja svih graana te jednakost njihovih glasova. Nadalje, jednakost u glasovanju trai potene i slobodne izbore, a kako graani ne bi izgubili visok stupanj nadzora nad izabranim slubenicima, izbori moraju biti esti (zamislimo da se oni biraju na rok od 20 godina!?). Ostaju dvojbe da li glasovanje treba biti javno ili tajno (danas je praksa tajno glasovanje, dok se javno glasovanje moe smatrati znakom nepotenih izbora), i da li je poteniji razmjerni ili veinski izborni sustav (za oba postoje razumni argumenti).

14)Dahl propituje odnos demokracije i veih jedinica odnosno meunarodnih organizacija.podrobno izvedi njegovu poziciju. Glede izazova da se meunarodne organizacije demokratiziraju, Dahl nije pretjerano optimistian. ak i u dravama gdje demokratske institucije i praksa postoje dugo vremena, graanima je vrlo teko djelotvorno kontrolirati odluke vanjske politike, a jo tei sluaj su meunarodne organizacije. Vrlo rjeit primjer ovoga je Europska unija. U EU postoje demokratske strukture kao to su narodni izbori i parlament. Ipak, najvanije odluke donose se kroz pogaanje politikih i birokratskih elita. Ishod je odreen hijerarhijom, tritem, te mogunou pregovaraa da prisile onog ili one druge na ovu ili onu odluku. Osim kod ratificiranja rezultata pogaanja, demokratski procesi ne igraju gotovo nikakvu ulogu. Da bi se meunarodne organizacije pribliile stupnju kontrole kakvu narod ima u demokratskim zemljama, politiki voe morali bi stvoriti institucije koje e graanima omoguiti politiku participaciju, utjecaj i kontrolu koji je jednak onima koji imaju demokratske zemlje, graani bi se morali zainteresirati za politike odluke meunarodnih organizacija i upoznati s njima kao to su upoznati s odlukama u vlastitim zemljama itd Nadalje, problem je i u broju zastupnika koji bi imala pojedina zemalja poto zemlje imaju razliite brojeve stanovnika, nijedan sustav ne bi osigurao jednaku teinu glasu svakog graanina, a isto tako ne bi mogao sprijeiti da velike zemlje nadglasaju one manje. Bilo bi potrebno stvoriti i zajedniki identitet, odreenu politiku kulturu kao potporu institucijama ... Sve u svemu, Dahl ne vjeruje da je to ostvarivo. 15)Zato demokracija potrebuje birane predstavnike, te este i slobodne izbore? Kada broj graana i njihova geografska rasprenost u nekoj zemlji postane prevelika, oni ne mogu djelotvorno participirati u vlasti tako da se okupljaju na jednom mjestu npr. nekima je to mjesto predaleko od mjesta ivljenja, pa im je stoga preskupo da dou do njega. Kako graani mogu biti sigurni da unosnici na odgovarajui nain razmatraju pitanja koja su njima najbitnija? Kako graani mogu kontrolirati dnevni red? Jedino i nesavreno rjeenje jest to da graani izabiru najvie dunosnike i da ih dre odgovornima za ispunjavanje ili neispunjavanje njihovih oekivanja (na sljedeim izborima mogu ih ponovno izabrati ili "otpustiti").1861. godine, John Stuart Mill pie: "...oigledno je da jedino vlast u kojoj sudjeluje itav narod u potpunosti zadovoljava sve vane potrebe odreenog drutvenog stanja, ali kako ne mogu svi koji ive u zajednici veoj od manjeg gradia sudjelovati u javnim poslovima (osim u neznatnoj mjeri), jasno je da idealni tip savrene vlasti mora biti predstavniki!!!" Politika jednakost podrazumijeva jednaku i djelotvornu mogunost glasovanja svih graana te jednakost njihovih glasova. Nadalje, jednakost u glasovanju trai potene i slobodne izore, a kako graani ne bi izgubili visok stupanj nadzora nad izabranim slubenicima, izbori moraju biti esti (zamislimo da se oni biraju na rok od 20 godina!?). Ostaju dvojbe da li glasovanje treba biti javno ili tajno (danas je praksa tajno glasovanje, dok se javno glasovanje moe smatrati znakom nepotenih izbora), i da li je poteniji razmjerni ili veinski izborni sustav (za oba postoje razumni argumenti). 16)emu slui demokracija. Navedite i ukratko opiite neke od Dahlovih razloga koje demokraciju ine poeljnim oblikom vlasti (spreavanje tiranije i jamenje temeljnih prava) (blagostanje i tenja miru). Izbjegavanje tiranije demokracija spreava vlast okrutnih i pokvarenih autokrata. Nije ni potrebno objanjavati na to mislimo kad govorimo o Staljinu, Hitleru ili Pol Potu. Ipak i narodna vlast (demokratska) nije bez nedostataka, pogotovo njeno nepravedno i okrutno ponaanje prema strancima, stanovnicima kolonija i sl. A to je sa "tiranijom veine"? Svaki zakon nuno nanosi tetu nekim ljudima - neki su bili protiv njega, ali ga je ipak izglasala veina. Stvar je u tome da e na dulje staze ova mala nepravda demokratskog procesa manje nakoditi temeljnim pravima i interesu svojih graana, nego bilo koja nedemokratska alternativa. Temeljna prava demokracija jami graanima niz temeljnih prava koja im nedemokratski sustavi vlasti ne jame. Demokracija nije samo proces vladanja ona je i sustav prava. Prava kao pravo participiranja ili pravo glasovanja moraju biti djelotvorno nametnuta i pristupana svim graanima inae sustav nije demokratski (njemu je demokracija samo fasada). Tenja miru suvremene predstavnike demokracije ne vode meusobne ratove. Od 34 rata koja su se vodila izmeu 1945. i 1989. godine niti jedan se nije vodio izmeu demokratskih drava. Ipak,

demokratske su se drave uplitale u zbacivanje nejakih nedemokratskih vlada, ali i u potpomaganje vojnih diktatura (SAD-Gvatemala, 1954. godine). Blagostanje zemlje sa demokratskom vlau imaju tendenciju da budu bogatije od onih sa nedemokratskom vlau. Objanjenje ove injenice je u povezanosti predstavnike demokracije i trine ekonomije trita nisu regulirana, radnici slobodno mijenjaju poslove, poticanje obrazovanja to je vano za inovacije, pravna drava (zatita vlasnitva i ugovora), olakano komuniciranje i kolanje informacija 17)Dahl se bavi uvjetima koji pogoduju demokraciji. Iako ih je veina nedohvatljiva za Indiju, Dahl ju naziva ''nevjerojatnom demokracijom''. Podrobno obrazloi njegove razloge. Indija potvruje tvrdnju da ukoliko u nekoj zemlji jedan ili nekoliko, ali ne svih pet uvjeta koji pogoduju demokraciji, demokracija je neizvjesna ali ne i nemogua. Na prvi pogled, potpuno je nevjerojatno to je zemlja poput Indije, ije je stanovnitvo toliko razliito u smislu jezika, religija, kasta ili regija, uspjela toliko dugo ouvati svoje demokratske institucije. Svemu ovome treba nadodati i golemu stopu nepismenosti meu stanovnitvom, golemu korupciju, esto krenje temeljnih prava Ipak, kada je 1975. godine premijerka Indira Gandhi izvela dravni udar, ukinula demokratske institucije, uvela vojnu diktaturu, suspendirala graanska prava i dr., ona je ve dvije godine kasnije, na prvim relativno potenim izborima izgubila vlast!!! Kako je mogue da su temeljne demokratske institucije ipak i dalje uspijevale djelovati? Kao prvo u Indiji doista postoji nekoliko povoljnih uvjeta po demokraciju. Indijska vojska stvorila je i zadrala kodeks pokoravanja izabranim civilnim politiarima. Utemeljitelji suvremene Indije i politiki pokreti to su ih stvorili bili su privreni demokratskim uvjerenjima. Nadalje, veina je obinih Indijaca (graana) kroz cijelo vrijeme trajanja dravnog udara i diktature Indire Gandhi, prualo potporu demokratskim institucijama reklo bi se da je demokracija nacionalna ideologija Indije!!! Nadalje, poto je hinduizam daleko najbrojnija religija (80% Indijaca su hinduisti), on je omoguio odreen stupanj zajednikog identiteta veini Indijaca. Pa ipak, posvemanje siromatvo moglo bi biti plodno tlo za antidemokratske pokrete. Zato se to nije dogodilo? Prvo, svaki je Indijac pripadnik neke kulturne jedinice koja je toliko siuna da ne moe predstavljati veinu ili sama vladati golemim potkontinentom. Drugo, pripadnici kulturnih manjina ne ive zajedno u jednom podruju, ve su raspreni po razliitim indijskim regijama. 18)U nekim zemljama ne postoje povoljni uvjeti za demokraciju. tako Dahl govori o indiji,ali i napominje da je tamo demokracija djelatni sustav.zasto je tako? Indija potvruje tvrdnju da ukoliko je u nekoj zemlji jedan ili nekoliko, ali ne svih pet uvjeta koji pogoduju demokraciji, demokracija je neizvjesna ali ne i nemogua. Indijska vojska stvorila je i zadrala kodeks pokoravanja izabranim civilnim politiarima. Utemeljitelji suvremene Indije i politiki pokreti to su ih stvorili bili su privreni demokratskim uvjerenjima. Veina je obinih Indijaca kroz cijelo vrijeme trajanja dravnog udara i diktature Indire Gandhi prualo potporu demokratskim institucijama reklo bi se da je demokracija nacionalna ideologija Indije. Nadalje, poto je hinduizam daleko najbrojnija religija (80%), on je omoguio odreen stupanj zajednikog identiteta veini Indijaca. Pa ipak, posvemanje siromatvo moglo bi biti plodno tlo za antidemokratske pokrete. To se nije dogodilo iz nekoliko razloga. Prvo, svaki je Indijac pripadnik neke kulturne jedinice koja je toliko siuna da ne moe predstavljati veinu ili sama vladati golemim potkontinentom. Drugo, pripadnici kulturnih manjina ne ive zajedno u jednom podruju, ve su raspreni po razliitim indijskim regijama. I tree, veina Indijaca ne vidi nikakvu realnu alternativu demokraciji. 19)Dahl smatra da demokracija ima vie blagotvornih uinaka.Obrazloi odnos demokracije i samoodreenja te demokracije i mira. Samoodreenje samo demokratska vlast prua ljudima maksimalnu mogunost koritenja slobode samoodreenja tj. ivljenja po zakonima koje su sami odabrali. ovjek mora slijediti stanovita pravila ili prakse grupe kojoj pripada i mora im se pokoriti. Kako ljudi mogu odabrati pravila koja ih prisiljavaju potovati skupinu kojoj pripadaju? Tako to e pokuati usvojiti proceduru za donoenje odluka o pravilima i vrlinama koja zadovoljava neke razumne kriterije. Tenja miru suvremene predstavnike demokracije ne vode meusobne ratove. Od 34 rata koja su se vodila izmeu 1945. i 1989. godine niti jedan se nije vodio izmeu demokratskih drava. Ipak, demokratske su se drave uplitale u zbacivanje nejakih nedemokratskih vlada, ali i u potpomaganje vojnih diktatura (Gvatemala, 1954.)

20)Navedi i objasni institucije predstavnike demokracije. Birani dunosnici nadzor nad politikim odlukama to ih donosi vlast ustavno pripada dunosnicima koje su izabrali graani. Kada broj graana i njihova geografska rasprenost u nekoj zemlji postane prevelika, oni ne mogu djelotvorno participirati u vlasti tako da se okupljaju na jednom mjestu. Jedino i nesavreno rjeenje jest to da graani izabiru najvie dunosnike i da ih dre odgovornima za ispunjavanje ili neispunjavanje njihovih oekivanja (na sljedeim izborima mogu ih ponovno izabrati ili otpustiti). Slobodni, poteni i uestali izbori dunosnici se izabiru na uestalim i potenim izborima bez uporabe sredstava prisile. Jednakost u glasovanju trai potene (svi se glasovi moraju raunati kao jednako vaei) i slobodne (graani moraju pristupiti izborima bez straha da e vlast nad njima provoditi represiju) izbore, a kako graani ne bi izgubili visok stupanj nadzora nad izabranim slubenicima, izbori moraju biti esti. Ostaju dvojbe da li glasovanje treba biti javno ili tajno (danas je praksa tajno jer se javno glasovanje moe smatrati znakom nepotenih izbora) i da li je poteniji razmjerni ili veinski izborni sustav, Sloboda izraavanja graani imaju pravo iskazati svoje miljenje o najirim politikim pitanjima bez opasnosti da budu kanjeni ili kritizirani od strane dunosnika, vlasti, reima Sloboda izraavanja je pravo da vi neto kaete drugima i da ujete to drugi kau. Osim toga, sloboda izraavanja omoguuje obavijeteno razumijevanje djelovanja i politika vlasti, te omoguuje utjecanje na dnevni red odluka vlasti. Pristup alternativnim izborima informacija graani imaju pravo traiti alternativne i neovisne izvore informacija koji su zakonski zatieni i koji su izvan nadzora vlasti ili bilo koje druge skupine koja eli utjecati na politiko miljenje. To je potrebno da bi graani mogli dobiti informacije o vanim politikim pitanjima (obavijeteno razumijevanje), te kako bi mogli djelotvorno participirati i utjecati na prioritetne politike teme (dnevni red). Autonomija udruenja graani imaju pravo osnivanja relativno nezavisnih udruenja ili organizacija, ukljuujui politike stranke i interesne skupine, kako bi stvarili svoja razliita prava. Nezavisna udruenja su izvor graanskog obrazovanja i prosvijeivanja, omoguuju stjecanje politikog iskustva, pruaju mogunost sudjelovanja u raspravama, omoguuju informiranost Ako gledamo na udruge u smislu politikih stranaka, one omoguuju natjecanje na izborima i politiko djelovanje izmeu dvaju izbora (za zakonodavna tijela, ope dobro ili odreenu politiku moe se utjecati neprekidno, bez obzira jesu li u tijeku izbor ili ne). Sveobuhvatno graansko pravo nijednoj punoljetnoj osobi koja ima stalno prebivalite u zemlji i koja je podlona njezinim zakonima, ne smiju se osporiti prava iz prvih pet toaka. Sveobuhvatno graansko pravo potrebno je kako bi se neprestano moglo poveavati razinu demokratizacije nekog drutva neke zemlje tako mogu dostii razinu demokratizacije koja postoji u poliarhijskoj demokraciji, a ovi koji ve imaju tu razinu ele je jo vie podii Bez sveobuhvatnog graanskog prava nema poliarhijske demokracije. 21)Postavlja se pitanje koji uvjeti pogoduju demokraciji. Pokai utjecaj strane intervencije i nadzora nad vojskom i policijom. Strana intervencija. Nije vjerojatno da e se demokratske institucije razviti u zemljama koje su izloene intervenciji druge drave, a koja pokazuje neprijateljstvo prema demokratskoj vlasti u toj zemlji. Primjeri toga su Sovjetsko uplitanje u ehoslovakoj, Maarskoj ili Poljskoj, ali i SAD tijekom 1960-ih u Latinskoj Americi. Potkraj 20.st., a pogotovo nakon pada SSSR-a, SAD i meunarodna zajednica poeli su se suprotstavljati diktaturama i pruati potporu razvitku demokratskih institucija irom svijeta. Nikada u ljudskoj povijesti meunarodne sile nisu u tolikoj mjeri podravale demokratske ideje i institucije. Nadzor nad vojskom i policijom. Ako u nekoj zemlji vojska i policija nisu pod potpunim nadzorom demokratske vlasti, u njoj se teko mogu razviti i odrati demokratske politike institucije. Bez civilnog nadzora nad vojskom i policijom demokracija nema prevelike anse (primjer je Srednja Amerika gdje je velik broj vlada u Gvatemali, Salvadoru, Hondurasu ili Nikaragvi na vlast dola uz pomo vojnog pua).

HIRSCHMAN
1)Obrazloi ovjek kakav stvarno jest. Spinoza je bio filozof koji je ponovio sve Machiavellijeve optube protiv utopijskih mislilaca prolosti, sada u vezi s individualnim ljudskim ponaanjem. On napada filozofe koji ne zamiljaju ljude onakvima kakvi jesu, ve onakvima kakvi oni ele da ljudi budu. ovjek kakav stvarno jest bio je u 18.st pravi predmet onoga to danas nazivamo politikom znanou. Smatralo se da je filozofija korisna samo malobrojnima jer razmatra ovjeka kakav bi trebao biti, a zakonodavstvo, s druge strane, se bavi ovjekom kakv stvarno jest i pokuava ga uiniti korisnim ljudskome drutvu. Ovdje se ak i Rousseau dijelomino slae govorei uzimajui ljude kakvi jesu, a zakone kakvi bi mogli biti, elim istraiti je li mogue naii na ispravan i pouzdan princip upravljanja. 2)to se dogodilo sa slavom kad je dolo do njenog pada? Na primjerima objasni ideju slave i njezin pad!(Hirschman) Na poetku svojeg slavnog eseja "Duh kapitalzma" Max weber se pita kako su bankarstvo, trgovina i slini naini stjecanja novca u moderno doba postali vrijedni potovanja, nakon to su stoljeima bili osueni ili prezreni kao phlepa, koristoljublje ili krtost?!? Na srednjevjekovnoj ljestvici vrijednosti trgovina i drugi oblici stjecanja novca kotirali su nie od npr. tenje za slavom! Osnovu takvog razmiljanja postavio je poetkom kranske ere sv. Augustin (4/5.st.) pohlepu za novcem i posjedima, elju za vlau i seksualnu poudu proglasio je trima glavnim grijesima! Iako se tenja za asti i slavom u srednjem vijeku smatrala uzvienom ("srednjevjekovna viteka etika"), glavni uitelji srednjovjekovnog naina razmiljanja kao sv. Augustin, Dante ili sv. Toma Akvinski smatrali su da je tenja za slavom isprazna i grena! Za vrijeme renesanse, tenja za slavom je dobila status dominantne ideologije. Utjecaj je Crkve oslabio, a branitelji aristokratskog ideala mogli su se osloniti na brojne grke i rimske tekstove koji veliaju tenju za slavom. To se nastavilo sve do 17. st. Kada su pisci (Hobbes, Pascal, Racine i Cervantesd samo su neki od njih) iz raznih zapadnoeuropskih zemalja suraivali u tom ruenju heroja s piscima iz Francuske zemlje u kojoj je kult heroja uzeo najvie maha. No oni koji su odgovorni za ruenje nisu oborili tradicionalne vrijednosti zato da bi predloili novi moralni kod koji bi odgovarao interesima ili potrebama nove klase. Razaranje herojskog ideala moglo je samo ponovno uspostaviti jednakost u neasnosti koju je sv. Augustin pripisao ljubavi prema slavi, novcu i poudi. No, injenica je da su kojih stotinu godina kasnije, poduzetnitvo i industrija iroko pozdravljeni. 3)Pokazalo se da uvjerenje o interesu kao realistinoj osnovi za drutveni poredak ima niz prednosti. Objasni o emu je tu rije. Te su prednosti predvidljivost i stalnost. Ideja o ljudima koje stalno vodi njihov interes mogla je postii mnogo iru prihvatljivost, a laganu odvratnost koja za njom ostaje rasprila je utjena misao da na taj nain svijet postaje lake predvidljiv. Rezultat predvidljiva ponaanja pojedinca u skladu s njihovim interesima nije nesigurna ravnotea nego jaka mrea meuovisnosti. Tako se oekivalo da e irenje domae trgovine stvoriti vre povezane zajednice, a vanjska e trgovina pomoi da se izbjegnu ratovi meu njima. Najelementarniji oblik predvidljivosti jest stalnost i moda je upravo ta kvaliteta bila najvaniji razlog za dobrodolicu svijetu kojim vlada interes. Primjeeno je da su svojstva ljubavi prema novcu postojanost, tvrdokornost, jednolinost iz dan u dan i u odnosu prema razliitim ljudima. 4Macchiavellijev doprinos kroenja strasti pomou strasti. Opet se na poetku ideje naao Machiavelli on je propisao odreeno ponaanje za vladare ali ga nije obuhvatio jedinstvenim imenom. Te upute vladarima donosile su ogranienja koja je opisao

hugenotski dravnik vojvoda od Rohana vladari zapovijedaju narodu, a interesi zapovijedaju vladarima! Po Rohanu, interes je taj koji odreuje nae djelovanje (uz pomonu ulogu razuma). Nova se doktrina uskoro pokazala prilino nekorisnom - stare norme kreposnog ponaanja teko su se mogle postii, a interes je bilo teko definirati (lako je rei da je to poveanje moi i bogatstva kraljevstva) i nije bilo pravila ponaanja za odreene situacije.Za razliku kod vladara ili drave, ideja interesa odlino se primjenjivala na grupe ili pojedince unutar drave mjeavina sebinosti i racionalnosti je bit ponaanja motiviranog interesom. Ovaj prijelaz sa interesa vladara na interese grupa razliito se odvijao u Engleskoj i Francuskoj.

5)Objasni kroenje strasti pomou strasti na primjeru Humea, Helvetiusa i Federalistikih spisa. Hume naglaava neovisnost strasti o razumu, smatra da je razum samo rob strasti, te tvrdi da je strast toliko mona da joj se samo druga strast moe suprotstaviti. Hume zakljuuje i da su dva suprotna poroka za dravu korisnija nego svaki od njih posebno, ali kae da porok nikad nije koristan sam po sebi (vjerojatno misli da korist proizlazi iz borbe tih dvaju poroka) - Rasko jest zlo ali je manje zlo od lijenosti koja bi mogla proizai iz ukidanja raskoi! Najpoznatiji branitelj asti u Francuskoj bio je Helvetius. On je stvorio jednu od najfinijih formulacija strasti u kojoj je sve one strasti koje imaju ulogu protutee nazvao jedinstvenim imenom INTERES! U SAD Hamilton opravdava princip ponovnog izbora predsjednika te govori kako bi predsjednik kojem se blii kraj mandata bio u iskuenju iskoristiti svoj poloaj za vlastiti dobitak, ali ukoliko ima anse ponovno biti izabran on vjerojatno nee riskirati svoje redovite prihode (plau) koje e primati u sluaju reizbora. On govori i o podjeli moi na razliite grane (vjerojatno unutar dravne uprave) tj. o meusobnom koenju i ravnotei unutar vlasti to opravdava stavom da "ambicija mora djelovati protiv ambicije". Hume naglaava neovisnost strasti o razumu, te zakljuuje da jedna strast moe biti protutea drugoj. Hume smatra da je udnja za stjecanjem dobara i posjeda potencijalno toliko destruktivna i jedinstveno mona da se moe obuzdati jedino ako samoj sebi stvori protuteu. Zastupa obuzdavanje ljubavi prema uivanju ljubavlju prema dobitku. On tvrdi da rasko jest zlo, ali da je moda manje zlo od lijenosti koja bi mogla proizai iz ukidanja raskoi. Dakle, iako nijedan porok nije koristan, dva suprotna poroka za dravu mogu biti korisnija nego ijedan od njih posebno. Helvetius je u Francuskoj bio najsmjeliji branitelj strasti. On takoer smatra da jedino strast moe nadvladati strast, te koristi rije interes kao opi naziv za one strasti kojima se dodjeljuje uloga protutee. Hamilton (katkad uz pomo Johna Jaya i Madisona) u Federalistu Broj 51 iznosi primjer gdje se podjela moi na razliite grane upravo rjeito opravdava stavom da ambicija mora djelovati protiv ambicije. Ovdje to znai da ambicija jedne grane uprave djeluje protiv druge. Relativno nova ideja meusobnog koenja i ravnotee dobila je na uvjerljivosti jer je prikazana kao oblik primjene iroko prihvaenog i posvuda priznatog principa ravnotee strasti. 6)Detaljno izvedi Rohanov doprinos ideji interesa. U Engleskoj je za razvitak pojma interes bilo osobito vano Rohanovo djelo "O interesima kranskih vladara i draava" i izvorite je gesla Interes nee slagati. Zbog revolucije i graanskog rata pojam interes Engleske ne razmatra se u odnosu prema interesu panjolske ili Francuske ve prema interesu Engleske prema domaim grupama (koje se meusobno bore), prema prezbiterijancima, kvekerima ili katolicima, da bi se krajem 17.st. (kad se situacija smirila) sve vie govorilo o interesima grupa ili pojedinaca u ekonomskom smislu. Ogranienja to ih koncepcija interesa kao putokaza za akciju donosi vladarima dola je do izraaja kad je ideja iz Italije stigla u Francusku i Englesku. Ona se otro istiu u slavnoj reenici eseja O interesima kranskih vladara i drava koji je napisao hugenotski dravnik, vojvoda od Rohana: Vladari zapovijedaju narodu, a interesi zapovijedaju vladarima. U svojem eseju Rohan je definirao interes s obzirom na dinastiku ili vanjsku politiku. Zbog revolucije i graanskog rata sredinom 17.st. u Engleskoj je ideja nuno primijenjena vie na unutranja pitanja i usmjerenja grupa. Interes Engleske ne razmatra se vie u odnosu prema interesu panjolske ili Francuske, ve prije u odnosu prema razliitim protagonistima domaih borbi. Nakon restauracije, rasprave u vezi s vjerskom tolerancijom bavile su se interesom Engleske s obzirom na interese prezbiterijanaca, kvekera, katolika i drugih. Kasnije, kad je ponovno uspostavljena politika stabilnost i osigurana stanovita mjera vjerske tolerancije, poelo se sve vie razgovarati o interesima skupina i pojedinaca u smislu ekonomskih tenji. 7)Detaljno objasni Rohanov doprinos ideji kroenja strasti pomou strasti.

Ideja suprotstavljanja strasti i interesa prvi se put pojavila u Rohanovom djelu o vladarima i dravnicima.

8) U 17. stoljeu se pojavljuje ideja da moralistika filozofija i vjera vie nisu dovoljne da obuzdaju destruktivnost ljudskih strasti. Trebalo je, stoga, pronai nov nain obuzdavanja. Prema Hirschmanu, javio se niz ideja u tom smislu. Navedi ih i objasni. Mogue je razabrati bar tri niza argumenata predloenih umjesto oslanjanja na vjersku zapovijed. Prvo jest poziv na prisilu i represiju. Zadatak susprezanja, silom ako je nuno, najgorih oitovanja i najopasniih posljedica strasti, povjeren je dravi. Druga je ideja koritenja strasti umjesto jednostavnog guenja strasti. Opet se poziva drava, ili drutvo, da to izvri, ali sad vie ne kao represivan tit, ve kao onaj koji preobraava, kao posrednik civilizacije. Anticipirajui nevidljivu ruku Adama Smitha, Pascal uvjerava u veliinu ovjeka zato to je uspio iz poude izvui zadivljujui sporazum i prekrasan poredak. Vico tvrdi da strasti ljudi koji su posve zaokupljeni tenjom za vlastitom koriu preobraene su u dravni poredak koji ljudima omoguuje da ive u ljudskome drutvu. Ideju uprezanja ljudskih strasti tako da djeluju u opu korist podrobnije je izloio Mandeville, koji priziva Vjetu Upravu Spretnog Politiara kao prijeko potreban uvjet i sredstvo preobraaja privatnih poroka u opu dobrobit. Smith je zamijenio rijei strast i porok takvim blagim izrazima kao probitak i interes. Tree rjeenje je princip suprotne strasti. Srednjovjekovne alegorije esto su prikazivale borbe vrlina protiv poroka, s ljudskom duom kao bojnim poljem. Ova je tradicija omoguila kasnije da se zamisli drugaija vrsta borbe, u kojoj se jedna strast suprotstavlja drugoj, a njihov boj, kao i onaj srednjovjekovni, pridonosi dobrobiti ovjeka i ovjeanstva. Ta se ideja javila kod Bacona (kritizira filozofe jer istiu dobrotu, vrlinu, dunost i sreu, a ne govore kako to postii) i Spinoze (uzbuenje se moe obuzdati ili ukloniti samo suprotnim i jaim uzbuenjem). Hume naglaava neovisnost strasti o razumu, te zakljuuje da jedna strast moe biti protutea drugoj. On tvrdi da, iako porok nije koristan, dva suprotna poroka za dravu mogu biti korisnija nego ijedan od njih posebno. Zastupa obuzdavanje ljubavi prema uivanju ljubavlju prema dobitku. Prema d' Holbachu, razum je in izbora onih strasti koje treba da slijedimo radi vlastite sree. Helvetius koristi rije interes kao opi naziv za one strasti kojima se dodjeljuje uloga protutee. Hamilton (katkad uz pomo Johna Jaya i Madisona) u Federalistu Broj 51 iznosi primjer gdje se podjela moi na razliite grane upravo rjeito opravdava stavom da ambicija mora djelovati protiv ambicije. Ovdje to znai da ambicija jedne grane uprave djeluje protiv druge. Relativno nova ideja meusobnog koenja i ravnotee dobila je na uvjerljivosti jer je prikazana kao oblik primjene iroko prihvaenog i posvuda priznatog principa ravnotee strasti. 9)Moralisti: naelo suprotne strasti (kroenje) kao manje tetno; Hume, Helvetiu. Princip suprotne strasti sugerirao je da se napravi razlika na nekodljive i opasne strasti, te da se onda jednima bori protiv onih drugih, a sa ciljem da se postigne dobrobit po ovjeka i ovjeanstvo vatrom protiv vatre, zavadi pa vladaj Hume naglaava neovisnost strasti o razumu, smatra da je razum samo rob strasti, te tvrdi da je strast toliko mona da joj se samo druga strast moe suprotstaviti. Hume zakljuuje i da su dva suprotna poroka za dravu korisnija nego svaki od njih posebno, ali kae da porok nikad nije koristan sam po sebi (vjerojatno misli da korist proizlazi iz borbe tih dvaju poroka) - Rasko jest zlo ali je manje zlo od lijenosti koja bi mogla proizai iz ukidanja raskoi! Najpoznatiji branitelj asti u Francuskoj bio je Helvetius. On je stvorio jednu od najfinijih formulacija strasti u kojoj je sve one strasti koje imaju ulogu protutee nazvao jedinstvenim imenom INTERES! 10) Naelo suprotne strasti ,kroenje jedne strasti drugom kao manje tetno po baconu i spinozi. Bacon (iskusan dravnik i politiar) kritizira moralne filozofe da istiu dobrotu, vrline, dunosti ili sreu, ali nikako nisu objasnili kako oblikovati i obuzdati ljudsku volju da postane odana tim

ciljevima prikazali su lijepe uzorke pisanja i spajanja slova, ali nisu objasnili kao drati ruku ili oblikovati slova. On kae da se pojedina stranka katkad moe obuzdati samo pomou druge stranke, ili da se ivotinja goni pomou druge ivotinje! Spinoza je ideju prihvatio iz drukijih razloga od Bacona - on je isticao snagu i nezavisnost strasti, a rjeenje problema vidio je u pobjedi razuma i ljubavi prema Bogu nad strastima. Iako je bio prvi veliki filozof koji je uvidio mogunost borbe strastima protiv strasti on to nije pokuao praktino primijeniti.

SCHWARZMANTEL
1)Podrobno izvedi 'filozofiju prosvjetiteljstva'. Neke struje filozofije prosvjetiteljstva predlagale su da bi ograniena grupa ljudi (elita) trebala tvoriti kimu svakog drutva, a da vulgarne mase (la canaille, rulja) nisu u stanju igrati neku ulogu u prosvjetljenom drutvenom poretku. Francuski revolucionar Saint-Just izjavio je da je srea nova ideja u Europi, prije Francuske revolucije srea se smatrala dostinom samo na drugom svijetu. Pretpostavke moderne kao to su napredak, racionalnost, postizanje sree bile su ozbiljno ugroene zbog skepticizma u pogledu ljudske naravi, koji je dijelom proizaao iz iskustva s totalitarnom politikom u 20.stoljeu. Furet i drugi poput njega kau da su svi utke pristali na barbarstvo faizma i masovni teror staljinizma i smatrali da je teror prihvatljiva cijena koju valja platiti za napredak drutva; te sredinje epizode politike dvadesetog stoljea ilustriraju neshvaanje principa prosvjetiteljstva. Miliband kae da kolektivna okrutnost i pojedinana zlodjela nisu neuklonjiv dio ljudske naravi ve ih uglavnom proizvodi nesigurnost, frustracije, strahovi i otuenja; drugim rijeima, ljudska narav nije nepromjenjiva, ve na nju utjeu prevladavajui drutveni uvjeti, politike i drutvene institucije u kojima se ljudi povezuju i koji u nekoj mjeri djeluju na ljudsku narav i oblikuju je. R. Owen pretpostavlja da ljudsku narav oblikuju okolina i okolnosti i prema njemu elite su te koje imaju mo promijeniti te okolnosti, no takav je stav podloan iskrivljenjima. Prilagodljivost ljudske naravi je jedan od glavnih elemenata politike moderne, prosvjetiteljska tradicija ukazuje na mogunost suraivanja i altruizma. 2)Prikai filozofiju emancipacije na osnovi Kantova spisa to je prosvjetiteljstvo? Kantov esej to je prosvjetiteljstvo je osnova za opisivanje ideja koje tvore temelj politike moderne. Javljaju se dvije osnovne ideje. Prva se tie Kantove tvrdnje da prosvjetiteljstvo ukljuuje miljenje za sebe, rabljenje vlastitog razuma izlazak ovjeanstva iz nezrelosti koja je samonametnuta ako ljudi nemaju hrabrosti misliti sami za sebe i trae vodstvo autoriteta kako bi oblikovali svoje miljenje. Druga toka je sredinja za informiranu i kritiku javnost Kant tvrdi da je izoliranim i razdvojenim pojedincima teko emancipirati se od intelektualnog skrbnitva, to je lake postii kroz javno mnijenje. Za Kanta je napredak prosvjetiteljstva nuno stupnjevit i ne moe se postii nasilnom revolucijom, tadanje doba nije bilo prosvijetljeno doba ve doba prosvjeivanja; drugi znalajan aspekt je Kantovo razlikovanje javne upotrebe razuma i njegove privatne upotrebe. Za javnu upotrebu kae da je to ona upotreba kakvu svatko moe primijeniti kao uen ovjek koji se obraa naitanoj javnosti, dok je privatna upotreba razuma povezana s odreenim poloajem koji neka osoba zauzima. Tako se model napretka sastoji od pojedinaca koji se obraaju obrazovanoj javnosti, a ta intelektualna diskusija i kritika idu ruku pod ruku s drutvenim poretkom i izbjegavanjem revolucije. Put do prosvjetljenja vodi kroz razvoj obrazovane javnosti, racionalnu raspravu o zajednikim interesima i doprinos poboljanja drutva. Mirno irenje prosvijeenih i racionalnih ideja djelovat e na mentalitet ljudi i vladara tako da e ustanoviti da i sami mogu profitirati tako to ovjeka, koji je vie od stroja, tretiraju na nain primjeren njegovom dostojanstvu. 3) Izdvoji dvojbe koje filozofiji liberalizma donosi moderna. Liberalizam je modernu smatrao potencijalnom prijetnjom iz 2 razloga 1. Postojala je opasnost od demokratskog ekscesa, masovnog drutva koje bi unitilo individualnu slobodu i 2. opasnost od

pretjerano atomiziranog i privatnog drutva, u kojem bi se moga stvoriti novi despotizam, od paternalistike vladavine drave koja bi se uzdigla na leima pretjerano privatiziranog drutva. No osnovni problem je bio taj to je svijet moderne, u liberalnoj teoriji, bio svijet vlasnika imovine, u kojem svi ljudi ispunjavaju svoje intrese i u kojem se drava dri po strani kao neutralni entitet. No, u modernom drutvu se razvio novi sloj ljudi (radnici) koji nisu imali vlastitu imovinu i stoga nisu mogli ui u kategoriju graana, jer su se liberali bojali da bi pojava radnikih masa mogla ugroziti racionalnost drutva i stoga se javila dilema kako taj sloj integrirati u drutvo izbjegavajui revoluciju. 4)Schwarzmantel pokazuje da je Marx istraivao kreativne i destruktivne aspekte moderne. Prikai njene kreativne aspekte na osnovi Komunistikog manifesta. Moderna je, prema Marxu, poprimila oblik kapitalizma, u smislu da je kapitalizam, proizvodnja dobara za razmjensku vrijednost i akumulacija daljnjeg kapitala, bio djelatna snaga moderne, Marx je u manifestu esto hvalio buroaziju te njihova djela, ideje i postignua. Hvali boroaziju u njenom pokazivanju to ljudska energija moe uiniti, u ovladavanju prirodom, u poveanju proizvodnje i stvaranju svjetskog trita. Smatrao je da je samo na takvom poretku mogao nastati socijalizam. Marxov socijalizam je bio po prirodi modernistiki, za razliku od nazadnog koji su prakticirali razni pobunjeni komunisti. Marx je shvaao da je postojanje kapitalizma bilo nuno za zadovoljavanje potreba, razvitka i naposljetku, za polaganje temelja socijalizma. 5)Prikai Hrochov model razvoja nacionalistikih pokreta. Hrochov model se dijeli na A, B i C stupanj. Rani stupanj nacionalistikog pokreta, stupanj A, ogranien je na znanstveno ili intelektualno istraivanje povijesti i kulture odreene nacije, To je elitna, predpolitika faza, u kojoj se istrauju kulturni korijeni nacionalizma. Na stupnju B, koji je mnogo politiniji, grupe intelektualaca prilaze s iskljuivo znanstvenog istraivanja na formuliranje nacionalistikih zahtjeva i na izricianje poruke nacionalnog samoodreenja. Na tom stupnju nacionalistika je elita aktivna i odvija se politizacija kulturnog nacionalizma. Konano, u fazi C, nacionalistika poruka mobilizira odreen stupanj masovne podrke i poinje se razvijati masovni pokret. 6)Schwarzmantel pokazuje da je Marx istraivao kreativne i destruktivne aspekte moderne. Prikai njene destruktivne aspekte na osnovi Komunistikog manifesta. Marksizam se kritiki odnosio prema moderni, tj. prema njenoj destruktivnoj, iskorjenjujuoj i dehumanizirajuoj sili. Ideja civilnog drutva je bila da je to drutvo individualne slobode, u kojem su se pojedinci mogli udruiti kao samodostatne individue kako bi ostvarili svoje ambicije i ciljeve. No podjela rada i specijalizacija koja je bila nuan preduvjet produktivnosti ljudskih bia u takvoj vrsti drutva bila je i duboko otuujua sila, koja e za posljedicu imati zaustavljanje razvoja ljudskih moi i ljude odijeliti od ostalih ljudskih bia i istinske biti vrste. Stoga je moderna, po Marxovom promiljanju, u svojem kapitalistikom obliku dehumanizirala, ograniavala i osakaivala, a ujedno je bila sustav koji je prema marksistikom vienju stvorio nune preduvjete da ovjeanstvo krene naprijed prema carstvu slobode. 7)Detaljno obrazloi javno mijenje, uini to preko Kanta i Habermasa. Kant je graane definirao kao one koji imaju pravo glasa, i koji posjeduju razinu neovisnosti koju mogu imati samo muki vlasnici imovine. Znai graanin je morao biti odrastao mukarac koji je svoj gospodar re posjeduje neku imovinu (vjetinu, zanat, lijepu umjetnost ili znanost) kako bi se mogao uzdravati. Takoer napominje da su kuni sluga, trgovaki pomonik, radnik ili ak brija, tek radnici, a ne stvaratelji, i nisu kvalificirani da budu graani. Habermas je izrekao da bi upueno i aktivno javno mijenje svakako bilo buroasko, tj. stvoreno od vlasnika imovine. No on je otiao dalje i podijelio tu buroasku javnu sferu na privatnu i javnu. Privatno je podruje bilo sfera buroaskih glava domainstava, koje su patrijarhalno upravljale svojim obiteljskim poslovima. U ideji javne sfere, prema Habermasu, radi se o zajednikom i opem interesu, u kojem o politikim pitanjima raspravlja racionalno upuenjo javno mijenje. Ta je javnost bila javnost obrazovanih uglednika koji svoj utjeca ire prema dolje, meu narodne mase. Taj je buroaski sloj bio sposoban reagirati protiv nositelja politike moi i kontrolirati ih, a politiku podvrgnuti racionalnoj raspravi. 8)Detaljno objasni zato je francuska revolucija bila radikalnija od amerike. Amerika revolucija se pozivala na zakone uspostavljene po engleskom ustavu, nije se kao francuska revolucija pozivala na niz apstraktnih prava, ve je bila usmjerena na dostizanje ideala to

bi ustav Engleske trebao biti. Takoer se pozivala na prava inkorporirana u nacionalnoj tradiciji, dok je jedan od temelja francuske revolucije bila deklaracija o pravima ovjeka i graanina. Glavna drutvena razlika je bila to je francuska rev bila puno drutveno i politiki radikalnija jer se htjela osloboditi okova ancien regimea i zbog njezinog izaenog antagonizma prema monarhiji, dok su amerikanci imali tu prednost to nisu morali provesti demokratsku revolucije jer su ve roeni kao slobodni ljudi. 9)Velika je dvojba jeli Burke bio reakcionar pa ak i konzervativac. Detaljno izvedi vienje Conora Cruisea O'Briena. Burke se, prema O'Brienu, bojao opasnosti od moi. Prema tome, Burke nije bio toliko konzervativan, koliko liberal koji je pozdravljao dolazak moderne i upozoravao na opasnosti od ekstremnog radikalizma francuske revolucije, jer je ta revolucija stvorila novi oblik tiranije. Po ovome, Burke nije bio protivnik moderniteta, ve branitelj slobode nasuprot neogranienoj moi drave i kritiar francuske revolucije. S druge strane, bio je skloniji amerikoj revoluciji jer je pretpostavljao da se Amerikanci bore da ouvaju to su imali prema engleskom ustavu. Smatrao je opasnim apstraktna metafizika prava na kojoj je poivala francuska revolucija, a koja su govorila univerzalistiki, kao da vrijede za sva bia u sva vremena. Navei dio kritike upuuje zbog njegovog uvjerenja da je razum nitavan u usporedbi s tradicionalnoj hijerarhiji drutva u kojoj je ovjek bio u sredini, bog iznad njega, a ivotinje ispod. Zato je smatrao da da su kontinuitet i tradicija vrijednosti koje pojedinani razum nikada nije mogao dostii. 10)Izvedi socijaldemokratsku krizu prema Schwarzmantelu. Moderna je stvorila agenta socijalizma (veinsku radnu klasu), ekonomske preduvjete socijalizma (preteno industrijsko drutvo) i okvir (demokratsku dravu-naciju) kroz koji se moe postii mirno preuzimanje vlasti. Demokratska drava-nacija pruala je dravnu mo potrebnu za socijalizaciju i regulaciju ekonomije. Meutim, razvoj moderne na neke je naine minirao te preduvjete socijalizma, a to je dovelo do njegove sadanje velike krize. Moderna je dovela do postmoderne, drutva u kojemu je radnika klasa postala fragmentirana, razjedinjena i tek jedna u nizu initelja. Svoju transformacijsku ulogu ona sada dijeli s mnotvom raznih drutvenih, etnikih, nacionalnih i religijskih pokreta, koji u nekim situacijama mogu biti mnogo privlaniji od klase. Slino tome, suvremeni tok zbivanja pridaje veu vanost identitetu ljudi kao individualnih potroaa, koji svoju slobodu i identitet nalaze u razmrvljenom inu kupovanja i troenja robe. Reforma kapitalizma, a socijalna demokracija je bila njegov tako moan initelj, zaustavila je daljnji razvoj socijalizma jer je vea kupovna mo pojedinanu potronju uinila vanijom od sklonosti pojedinaca klasnom identitetu. U tom se smislu moe rei da je, paradoksalno, socijalizam bio spasitelj, a ne grobar kapitalizma. 11)Constant je razlikovao modernu od stare slobode. Izvedi detaljno o emu se tu radi? Moderno drutvo, kakvim ga je vidio Constant, bilo je komercijalno i miroljubivo drutvo. Komercijalno drutvo bilo je drutvo u kojemu je vlastiti interes bio pokretaka snaga, i zbog toga jedinstvenost i kohezija koje su karakterizirale predkomercijalno, antiko drutvo nisu mogle biti ponovno stvorene, osim kroz nuno neuspjenu i samorazarajuu despotsku dravu. Itekako je bio svjestan negativnih impikacija i vrste slobode kakva je odgovarala tome modernome drutvu. Constant je dobro izrazio teoriju o vrsti slobode kakvu su moderni htjeli i trebali, i opasnost od traenja slobode kakvu su uivali stari. Vratiti se toj antikoj slobodi za moderno bi drutva bila vrsta regresije jer bi je morala nametnuti sanana ili despotska drava, koja bi unitila slobodu modernih u jalovom pokuaju da nametne jednoobraznost koja je zauvijek nestala. Sloboda starih znaila je izravno participiranje u poslovima polisa, u stvaranju zakona. Sloboda je bila mogunost interveniranja u politiki ivot bez ikakvog predstavljanja, mogunost obraanja ostalim graanima. Bila je to participacija u krajnje stvarnom smislu, ali ta je sloboda imala cijenu, a ta bi cijena bila znatno via u modernom drutvu. Sastojala se od aktivnog sudjelovanja u kolektivnoj vlasti, a ne u mirnom uivanju u individualnoj neovisnosti. A da se osigura ta participacija, bilo je ak potrebno da graani rtvuju velik dio tog uivanja, ali apsurdno je traiti takvu rtvu, kao to ju je i nemogue provesti, na stupnju do kojega su ljudi stigli. 12)Kod konzervativizma posebno mjesto zauzima shvaanje tzv. organske zajednice. Izvedi pozicije koje imaju de Maistre i Burke. Moe li se tu govoriti o razlikama? Organska zajednica je organsko jedinstvo koje se mora obnoviti usuprot dezintegracijskim tendencijama modernog trinog drutva. Postie se (prema Burkeu) prihvaanjem ekonomske strukture moderne, ali ublaene tradicijom i nametnutom hijerarhijom da bi se smanjili atomizirajui

uinci moderne. Tradicionalni konzervativizam je djelovao u skladu s idejom organske zajednice, koja moe imati manje ili vie natranjake oblike. To znai da ideja jedinstva, kohezije i privlanosti konzervativizma u njegovim razliitim oblicima upravo i jest ta ideja zajednice s odreenom tradicijom, izgraene vremenom kako bi oblikovala naciju s vlastitom povijeu, jezikom i kulturom. Konzervativni mislioci otro su kritizirali modernu i njezinu cijenu. Za de Maistrea suoenog s realnou poslijerevolucionarne Francuske, zajednica se mogla obnoviti samo dravnim udarom, dovoenjem monarha na tron i ponovnim stvaranjem reda i hijerarhije to su ih revolucionarne ideje tako grubo unitile. Burkeova vizija zajednice bila je manje reakcionarna i natranjaka. On je imao mnogo pozitivniji liberalan stav prema moderni jer je smatrao da su zakoni trita zakoni Boji, no temeljna misao obojice je bila potinjenost razuma zahtjevima tradicije i obrane hijerarhijskog drutva. 13)to misle Mill, Marx i Engels o nacionalizmu malih naroda? Mill je smatrao da bi vee i naprednije nacije trebale trebale apsorbirati nacije koje nisu dovoljno prosvijeene i moderne. Taj nain razmiljanja je jako slian marxovom i Engelsovom shvaanju pozicije mali naroda koji su smatrali da svaka zemlja ima nekakav narod-ostatak koji su uvijek kroz povijest bili fanatini predstavnici kontrarevolucije te to i ostaju dok ne budu potpuno denacionalizirani. Napredak je i za Engelsa i za Millsa leao u formiranju veih nacionalnih jedinica, a ne u principu nacionalnosti kao takvom. I formiranje veih nacija je vieno kao korak u internacionalan svijet. Tu se izvodi zajedniki zakljuak: sve to pridonosi mijeanju nacionalnosti te spajanju njihovih atributa i posebnosti u zajedniku uniju, dobrobit je za ljudsku rasu.

14)Socijaldemokratska perspektiva? Doprinosi Engelsa, Bernsteina i Bauera. Klasini marksistiki stav je bio da buroazija nee biti u stanju dovriti proces moderne i da e ta zadaa biit namijenjena pokretima radnike klase. U tom bi se smislu socijalizam pojavio kroz reforme koje humaniziraju kapitalizam i na taj nain razvijaju modernu. Socijalna demokracija i socijalistike partije, koegzistirale bi s kapitalizmom u politici, drutvu i ekonomiji. Na taj bi se nain stvorio reguliran i humaniziran oblik kapitalizma ije bi blagodati bile dostupne itavoj populaciji, u kojemu bi svi imali jednaka prava i ukojemu bi dravni intervencionalizam pripitomio anarhiju trita. Engels je govorio o irelevantnosti ulinih borbi i barikada te pozdravlja glasanje kao sredstvo emancipacije radnike klase (radnici su puno usjeniji koristei legalne metode, nasuprot ilegalnih metoda i svrgavanja). Bauer je govorio o radnikoj klasi koja uzima dio u nacionalnoj kulturi iz koje je do tada iskljuivana zbog njene monopolizacije od strane vladajue klase. Bernstein je napisao da socijalna demokracija neprekidno radi na uzdizanju radnika iz drutvene pozicije proletera do pozicije graana i graanska prava tako nastoji uiniti univerzalnim. Socijalizam je za Bernsteina bio organizirani liberalizam, pokret to je poeo donositi plodove velike emancipacije koju je zapoeo liberalizam. Svi ti razliiti doprinosi ove trojice teoretiara iskazuju slinu ideju da e se socijjalistiki pokreti, kroz mirnu tranziciju s veinskom potporom, ako ih na ustanak ne izazove nasilje vladajue klase, dovriti zadau moderne koju je zapoeo liberalizam, ali koju buroazija nije mogla dovesti do kraja zbog svojih klasnih interesa. Stoga bi socijalna demokracija kao pokret koji demokratski izraava interese veine dovrila proces koji je 1789.g zapoela buroazija. 15)Radikalizam amerike revolucije i kako je zavrsio? Politika sfera republike bila je otvorena svima, dok je politika aktivnost bila sredstvo kojima su pojedinani graani nastojali ostvariti VLASTITE INTERESE. Politika nije predstavljala ostvarivanje zajednikog interesa u republikanskoj vrlini (kako su zamiljali Jefferson i klasina tradicija) , republikanska politika bila je prizemnija, sfera individualnog ili grupnog interesa, u kojoj bilo kakav pokuaj razvijanja jedinstva ili zajednikog interesa nije bio mogu, s obzirom na raznolikost interesa u modernom komercijalnom drutu. Dakle radikalizam A. r, sastoji se u naputanju vrline kao cement republike, u korist zamisli republike kao demokratskog sustavau kojem bi svi interesi mogli i trebali biti predstavljeni. (npr. Javni slubenici bi trebali biti plaeni, umjesto da se od nnjih oekuje da rade bez ikakve nagrade, samo u ime rep. Vrline). Individualizam je postao modelom am, rep., u kojem su ses svi mogli , i trebali posvetiti radu, tgovini i zaraivanju. Republika i komercijalno drutvo ili su zajedno. 16)Definiraj desnicu. Kreni od njenog nastanka i to ona oznaava. Detaljno izvedi tipologiju francuskog politologa Renea Remonda.

Desnica openito izraava korpus miljenja koji se pojavio kao odgovor na promjene to ih je stvorila francuska revolucija te je osporio napredovanje moderne. Termin desnica nastao je zbog rasporeda sjedenja u francuskoj ustavotvornoj skuptini 1789. Oni koji su sjedili desno od predsjedavajueg su eljeli obuzdati brzinu promjena i obraniti postojei poredak od napada revolucionara. Desnica oznaava filozofiju koja je bila neprijateljski nastrojena prema politici moderne, posebno prema njenoj prosvjetiteljskoj i racionalistikoj prirodi. Remond tvrdi da postoje 3 tipa desnice tradicionalistiku, orleanistiku i bonapartistiku. Tradicionalistika desnica naglaavala je bogomdani poredak, koji je strogo hijerarhijski te potpuno neprijateljski nastrojen prema revoluciji. Bila je posve antimodernistika te je eljela povratak u doba s Crkvom i Dravom koji u strogoj harmoniji vladaju hijerarhijskim drutvom. Nju je prihvatio Charles Maurras i organizacija Action Francaise koja je ponovno htjela uspostaviti monarhistiki reim. Orleanistika desnica je bila parlamentarnija i liberalnija jer je odbacivala zamisao o nasilnom zbacivanju reima kako bi se obnovila monarhija. Moe se nazvati konzervativnom jer je osuivala bilo kakav oblik ekstremizma, te, iako je prihvaala modernistiku ideju prava i sloboda, bila je protiv socijalistikog napada na privatno vlasnitvo. Bonapartistika desnica se, za razliku od prethodne dvije desnice, okrenula masama i poticala masovnu participaciju naroda. Voa ove desnice, Napoleon III., je traio legitimitet svoje moi u masama, izbjegavajui institucije putem referenduma. Ovaj oblik desnice je bio posebno opasan jer je koristio mase za osnaivanje autoritarne politike i osobnog despotizma. Ovaj tip desnice se smatra prethodnicom faizma. 17)J.S.Mill je pisao o opasnostima "klasne legislative". Objasni o emu se tu radi. Mill je pisao o opasnostima tzv. klasne legislative bio je predan irenju birakog prava svim punoljetnim osobama, no takoer je proirio taj sustav dobivanja graanskog glasa. Zalagao se za test pismenosti jer osoba koja nije znala itati i pisati nije bila sposobna odluivati o pitanjima politike prirode. Takoer, smatrao je da pravo glasa ne bi smjeli imati oni pojedinci koji ne plaaju porez, te da oni koji se ne mogu uzdravati vlastitim radom ne bi trebali imati pravo glasa, jer bi po njemu, u njihovoj prirodi bilo da budu rastroni, a ne tedljivi. No bit svih ovih tvrdnji je da sva ova izuzea budu privremena, te da pravo glasa ne bi bilo u skraeno nikome (osim nepunoljetnim pojedincima). 18)Obrazloi trei stup moderne civilno drutvo(Hume, Ferguson, Smith...) Civilno drutvo je drutvo bogato grupama i udruenjima, u kojima pojedinci djeluju i participiraju. Smatra se bedemom protiv totalitarne drave koja nastoji podijeliti graane i neogranieno kontrolirati. Teoretiari moderne smatraju da je civilno drutvo individualistiko, komercijalizirano i proizvodno, te pacifistiko u usporedbi s ratnohukakim drutvima koja su mu prethodila. Novo civilno drutvo smatralo se drutvom u kojem pojedinci slijede svoj interes i to su slobodni initi, to rezultira blagodatima za drutvo kao cjelinu (nevidljiva ruka A. Smitha). Hume u eseju O usponu i napretku umjetnosti i znanosti tvrdi da je civilno drutvo bilo drutvo civilizacije, rasta proizvodnje i napretka umjetnosti i znanosti; odnosi meu pojedincima postali su blai, ugovor i trgovina zamijenili su borbu kao glavnu interakciju meu ljudskim biima. Adam Ferguson se u drugom dijelu Eseja o povijesti civilnog drutva bavi povijeu sirovih nacija. Sirove nacije nemaju nikakvu ideju o privatnom vlasnitvu, opstaju zahvaljujui ribolovu, lovu ili prirodnim proizvodima tla, iskazuju malo panje prema imovini; sirove nacije bile su militaristike, grabeljive i vodila ih je samovoljna sila. U modernom, civilnom drutvu ljudi mogu izabrati zanimanje, raznolikost profesija i miljenja dominira, no bile su sklone kvarenju i propadanju. Nedostatak drutvene solidarnosti, pretjeran individualizam i koristoljublje mogu biti isto toliko tetni kao nasilna i pohlepna drutva sirovih nacija. Nain za ublaavanje i kontrolu opasnosti mislioci vide u koheziji, odnosno izvoru kohezije to oni nazivaju simpatijom jer je simpatija i suosjeanje dio ustrojstva ljudskih bia. Ferguson je istaknuo opasnost da komercijalizacija dovede do okretanja ljudi jednih protiv drugih; u civilnom drutvu ovjek je naao cilj koji mu namee natjecanje s ostalima te se on prema njima odnosi kao prema stoci i zemlji, zbog profita koji mu donose. 19)Definiraj integralni nacionalizam. Neki ekstremniji oblici nacionalizma su doveli taj oblik pokreta u krajnost, stavljajui odanost naciji kao apsolutnu vrijednost koja se mora prihvatiti bez pitanja i staviti pred sve ostale lojalnosti. Tu frazu je skovao francuski nacionalist Charles Maurass za kojeg je nacija bila vrhovno politiko tijelo, a nacionalist onaj tko naciju smatra prvom. Takoer, u sluaju sukoba, svi ostali interesi moraju biti podvrgnuti naciji. Tako su nacionalisti poput Maurrasa mislili da je jedino jamstvo drutvene kohezije integralni nacionalizam, dok se republikanski reim smatrao uzrokom raspada i truljenja drutva. Teoretiar nacionalizma, Peter Alter smatra da taj termin oznaava openitu formu nacionalizma

koja smatra naciju poetkom i krajem svih lojalnosti i identiteta. Taj je oblik nacionalizma neprijateljski nastrojen prema demokraciji, a Alter to usporeuje s nacionalizmom Risirgimenta, pokreta za ouvanje vrijednosti nacionalne autonomije. 20)Ideja graanstva, abbe Sieyes i njegove dileme, socijalne dvojbe izraene kod jakobinaca, bojazni liberala... Francuski su revolucionari u poetnim fazama stvorili razliku izmeu aktivnih i pasivnih graana => napetosti; tko su bili aktivni, a tko pasivni graani? Sieyes kae da aktivni graanin mora biti raspoloiv, imati vremena za sudjelovanje u izradi zakona; kategorija aktivnih graana ne obuhvaa ene, mlae od 25 godina, ljude drugih nacionalnosti, sluge, koji ne zarauju, oni koji ne plaaju poreze; polau graansku zakletvu, ispunjavaju boravine zahtjeve i ne smiju biti optueni i insolventni. Jakobinci vide sebe kao one koji provode vlas, tj. volju naroda, a liberali smatraju da e nova vlast, govorei u ime naroda, biti mnogo snanija, uivati vei legitimitet i imati manje ogranien opseg => dolazi do bojazni da e nova drava biti upotrijebljena da narod oblikuje prema vlastitoj volji, tvrdei da provodi volju naroda. 21) Tri bolesti moderne C. Taylor: C. Taylor uzvieni individualizam ljudske naravi krivi za 3 bolesti moderne: 1. mrana strana individualizma: ljudi brinu iskljuivo za vlastite interese

2. prvenstvo instrumentalnog uma: proraunljivost i trini odnosi prevladavaju u svim sferama ivota 3. strah od gubitka slobode: pojava mekog despotizma u kojem bi graani izgubili interes za pol. prava, i uivali u zadovoljstvu privatnog ivota- sve dok trenutna vlast pribavlja sredstva za ta zadovoljstva ona je podupirana

22)Zato e prema Tocquevilleu ' velike revolucije postati rijetkost'. Nakon toga to prema njemu znai opasnost od pretjeranog individualizma ? Liberal A. De Tocqueville smatra da je demokratska revolucija unitila ekstreme bogatstva i siromatva pa sada veina stanovnika ima imovinu (sitni vlasnici) kojoj pridaju najveu vrijednost i zato kae da to je privatno vlasnitvo ire distribuirano to je vei broj onih koji ga uivaju pa je nacija manje sklona revoluciji jer ona pretstavlja prijetnju svakoj imavini - zato e velike revolucije postati rijetkost. Individualizam-zaokupljenost partikularnim interesima moglo bi dovesti do despotizma jer ljudi nebi uoavali opasnost od poveane moi drave. Problem je vidio i u pretjeranom individualizmu koji bi mogao potkopati bilo kakvu brigu za zajednike graanske i javne vrijednosti i pretvoriti graane u nezainteresirane za nove ideje i ujedno u rtve despotizma. 23)Prikazi schwarzmantelovo vienje revolucionarne desnice. Konzervativna ideja da ljudska bia oblikuje tradicija i povijest njihovih drutava moe se pretvoriti u ekstremnije vienje da oni koji roenjem, tradicijom ili povijeu ne pripadaju dotinom drutvu su stranci i da moraju biti protjerani iz tog drutva, a graanska prava im trebaju biti oduzeta. Primjer su spisi desniarskih francuskih nacionalista (Barres nacionalizam kao oblik determinizma onaj tko nema francusku krv nije Francuz; Maurras njegova nacionalistika organizacija Action Francaise treba sruiti republikanski poredak; 'drugi' oni koji su pripadali jednom od '4 stalea': idovi, slobodni zidari, stranci ili protestanti). Radikalna ili revolucionarna desnica nastoji oboriti postojei poredak i nastoji mase uvesti u politiku kao sredstvo za unitenje liberalno-demokratskog poretka. Predstavlja prilagodbu snaga desnice pritiscima i karakteristikama moderne, ali sa cijenom umjerenosti. Najekstremniji primjer je faizam. Sredstva i rituali masovne politike upotrebljeni su da iskrive emancipacijska nastojanja moderne politike i demokratskih pokreta te da im se suprotstave. Izgledali su kao da potiu masovnu demokraciju u skladu sa politikom modernog razdoblja, ali su umjesto toga koristili podrku masa u autoritarne svrhe. Boulangistiki pokret je pretea faizma: isticao je parole protiv stranih radnika i imigranata, pozivao na osvetu Njemakoj i sl., kako bi potaknuo sveopi masovni pokret nacionalnog jedinstva i samopotvrivanja. On i drugi slini pokreti

premostili su podjelu lijevo-desno. Desniarski je jer eli sruiti demokratski reim i staviti autoritarne institucije, a ljeviarski je jer se poziva na mase, ali desniarskim parolama rasizma, ksenofobije i nacionalizma. 24)Zato je amerika revolucija bila umjerena?(Schwarzmantel) Americka revolucija usredotocila se na ideju republike, politickog sustava koji bi jamio temeljna prava pojedinca, ukinuo tiraniju izvrsne vlasti i ostvario narodni suverenitet. Ciljevi Americke revolucije bili su vise politicki no drustveni, ticali su se liberalnog - klasicno whigovskog - cilja sprecavanja zloupotrebe vlasti i demokratskog cilja narodnog suvereniteta. Liberalna i demokratska, politicka prije no drustvena, pozivanje na smisao prava navodno priznat u engleskom sustavu obicajnog prava, a ne na niz apstraktnih 'metafizickih' prava Francuske revolucije - to se smatra karakteristikama Americke revolucije, za razliku od ekstremnije i vise 'ideoloske' naravi Franc. revolucije. Novija proucavanja Am. revolucije ukazuju na to da njeno ideolosko porijeklo poiva u pozivanju na postojeca prava, koja su se smatrala ugrozenima korumpiranoscu i potencijalnom tiranijom monarhije u Engleskoj pod Georgeom III. Stoga se poziv odnosio na model postojeceg ustava, na ideal onoga sto bi postojei ustav Engleske trebao biti kada bude osloboden od korupcije. Model koji su predloili americki revolucionari, barem u pocetku, bio je model mjeovitog ustava, uravnotezene vlade, za koju su ustvrdili da je vec potkopana opasnom moei engleskog monarha. Tvrdilo se da su tradicionalna prava, slobode Engleza rodenog od slobodnih roditelja, narusena, te da revolucionari u Americi potvrduju prava koja su teoretski priznata, premda prakticno zanijekana, u engleskom ustavu. Americka revolucija tako je bila 'umjerena revolucija', za razliku od Francuske revolucije koja je bila ekstremnija jer je krenula od ideje apstraktnih i metafizickih prava, koja nisu bila izvedena iz odredenog sustava niti su bila u njemu ukorijenjena, vec se tvrdilo da su sadriana u naravi 'covjeka'.

25)Podrobno obrazloi ideal republike.(Schwarzmantel) Ideal republike je drugi stup moderne. Ovaj pojam ne obuhvaa samo niz politikih institucija ve i odreene ideje graanstva, participacije i demokracije. Tradicija republike potjee iz klasine starine gdje je republikanstvo znailo male jedinice, sastavljene od graana koji su izravno participirali u poslovima polisa. Takvo ureenje bilo je omogueno postojanjem klase robova koja je obavljala proizvodni rad drutva te tako graanima ostavljala dovoljno slobode da se posvete odluivanju o poslovima polisa. Ranim teoretiarima moderne bilo je teko ouvati tu tradiciju klasinog republikanstva zbog dvije velike razlike: a. Prvo, nije bilo kaste robova. Moderno drutvo bilo je utemeljeno na trgovini, a zadaa pojedinaca u takvom drutvu bila je da velik dio svoga vremena posvete proizvodnji. b. Druga razlika je ta da su antiki gradovi-drave bili drave izravne demokracije, izravne graanske participacije i problem je bio odrati takav sustav; postoje dva odgovora od kojih prvi tvrdi da se u uvjetima moderne ne mogu postii graanska vrlina, solidarnost i osjeaj ukljuenosti taj je odgovor dao Rousseau u svom Drutvenom ugovoru nemogua je demokracija u kojoj svi sudjeluju u donoenju zakona, stvaranju ope volje; drugi odgovor je primjer eseja Benjamina Constanta o razlici u antici i slobode modernih. On kae da postoji kljuna razlika izmeu te dvije slobode te da u modernim okolnostima onakva vrsta slobode kakvu su uivali u antici nije samo nemogua, ve i nepoeljna; narav moderne republike morala je biti predstavnika jer graani nemaju vremena trajno se posveivati javnim poslovima. 26)U knjizi Doba ideologije se zagovara ideja da je buroazija agent moderne. Izvedi to na primjeru Komunistikog manifesta (odnos moderne i kapitalizma, kritika Babeufa, kritika moderne) Buroazija, klasa ljudi koji su posjedovali i kontrolirali sredstva za proizvodnju, bili su agenti moderne, briui sve predrasude, tradicionalne naine miljenja i prepreke ekonomskom razvoju, rastvarajui sve u ledenoj realnosti robnih odnosa i slobodne trgovine. U Komunistikom manifestu

se suprotstavljaju kreativni aspekti moderne i njeni razarajui uinci. Moderna je prema Marxu poprimila oblik kapitalizma, u smislu da je kapitalizam bio djelatna snaga moderne. Berman kae da je Marx ak slavio i hvalio buroaziju na nekim stranicama Manifesta. Hvali je u njenom pokazivanju to ljudska energija moe uiniti, u ovladavanju prirodom, u poveanju proizvodnje i stvaranju svjetskog trita. Smatrao je da je samo na takvom poretku mogao nastati socijalizam. Marx i Engels su kritizirali sirovi egalitarizam Babeufa koji je razvio shemu za 'un communisme parcellaire', vrstu agrarnog komunizma u kojemu bi proizvodi ljudskog rada bili spremljeni u zajedniko skladite i distribuirani na temelju stroge jednakosti. 27)Pokai kakvu su poziciju imali liberali i socijalisti kad je posrijedi nacionalizam (koristi autore koji su navedeni kod Schwartzmantela) Liberalizam i socijalizam prihvatili su osloboenje i emancipaciju pa je odatle poteklo vienje emancipacije i napretka koje je odbacilo nacionalizam zbog njegove povezanosti sa lokalnim i partikularnim. Liberalizam i socijalizam dijele stav da e proces moderne dovesti do slabljenja nacionalizma i snage nacionalnog identiteta. J. S. Mill smatra da bi vee naprednije nacije trebale apsorbirati nacije koje nisu dovoljno prosvijeene i moderne. To je korak prema internacionalnom svijetu. Mill eli ujedinjenje manjih nacija pod zajednikom vlasti. Napredak je i za Engelsa i za Milla leao u formiranju veih nacionalnih jedinica, a ne u principu nacionalnosti kao takvom. Nositelji napretka bile bi velike nacije Zapadne Europe.

Weber
1)Weber posebnu panju posveuje novinarima.Detaljno obrazloi njegovu poziciju. Weber smatra da novinar dijeli sudbinu s demagogom i advokatom tj. da mu nedostaje vrsta socijalna klasifikacija. Novinar pripada nekoj vrsti kaste parija (Indija, nedodirljivi, izopeni iz drutva, najnii sloj) koja je u drutvu socijalno procjenjivana uvijek prema svojim etiki najniim predstavnicima. Dobar novinarski rad zahtjeva, prema Weberu, barem toliko duha koliko i neka uena djelatnost. Stoga svaki novinar mora imati veliki osjeaj odgovornosti. Novinarstvo je poziv koji sam po sebi nosi velika iskuenja, no to stvara posljedice da publika tisak promatra s mjeavinom prezira i bijednog kukaviluka. Na pitanje politike profesionalne sudbine novinara, njihova ansa da dou do vodeih politikih poloaja bila je povoljna samo u socijaldemokratskoj stranci. Dok su se u graanski strankama te anse pogorale. ansa da stranaki voa potekne iz redova tiska bila je iznimka. Razlog lei u NARASLOJ MATERIJALNOJ OVISNOSTI NOVINARA prvenstveno novinara bez imetka, onih koji su vezani za svoju profesiju na nain da je vezanost uvjetovana ogromnim porastom intenziteta i aktualnosti novinarskog posla nunost privreivanja pisanjem lanaka visi politiarima kao kamen oko vrata, nemogunost napredovanja prema politikoj moi. Novinarski radnici imaju sve manje, a kapitalistiki novinski magnati sve vie politikog utjecaja. ivot novinara je hazard (sluaj, rizik, smion pokuaj, opasnost, pogibelj) i to pod uvjetima koji na kunju stavljaju unutranju sigurnost na nain kao vjerojatno u malo kojoj drugoj situaciji. Pred najuspjenije novinare stavljaju se posebno teki unutranji zahtjevi. udno je to sloj novinara obuhvaa velik broj vrijednih i autentinih ljudi, to autsajderi ne mogu lako uvidjeti 2)Weber govori o dvije vrste pretvaranja politike u poziv. Navedi ih i detaljno objasni. Prema Weberu, 2 su naina pretvaranja politike u poziv:

1.) ivjeti ZA politiku (politika mu nije trajni izvor prihoda) tko ivi za politiku u unutranjem smislu od toga ini svoj ivot mora biti ekonomski neovisan o prihodima koje mu bavljenje politikom moe priskrbiti (to ne znai da nemaju prihode i od politike). Mora biti imuan ili imati neki privatni poloaj koji mu donosi dostatne prihode; mora biti ekonomski nezavisan njegovi prihodi ne smiju ovisiti o tome da on stalno svoju radnu snagu i svoje miljenje potpuno ili preteno stavlja u slubu njihova stjecanja (npr. rentijer prihode stjee bez ikakvog rada). Da bi se potpuno posvetio politici, takav politiar ne smije troti svoju snagu ili intelekt na nita drugo doli bavljenje politikom. Zadovoljavanje ovih uvjeta nuno vodi ka plutokratskom novaenju ljudi u politici. (Plutokracija je oblik oligarhijske vladavine u kome je vlast centralizirana na uzak broj ljudi koji se od ostatka stanovnitva razlikuju po poveanom materijalnom bogatstvu) 2.) ivjeti OD politike (politika mu stvara trajni izvor prihoda) nema drugih sredstava za ivot osim onih koje kani stei kroz svoju politiu aktivnost. Ta neknada moe biti u obliku sinekura (prihodi od postrojbi i taksi, mita, napojnica) ili fiksne plae, ili oboje. 3)Weber smatra da postoje dva tipa demokracije. Obrazloi ih i pokai kojem je tipu demokracije skloniji Weber. Postoji samo izbor: demokracija s voom i s mainom, ili demokracija bez voe (vladavina politiara po pozivu ali koji nisu pozvani, politiara bez unutranjih karizmatskih kvaliteta koje od nekog ine vou vladavina klike). Upravljanje strankama preko plebiscitarnih voa uvjetuje 'beivotnost' sljedbenitva, njihovo duhovno proletariziranje. Da bi kao aparat bilo upotrebljivo za vou ono se mora slijepo pokoravati, biti maina u amerikom smislu, neometana tatinom uglednika i pretenzijama njihovih vlastitih uvjerenja. U Njemakoj postoji samo demokracija bez voe. Ovakvo e stanje barem u Reichu biti potpomognuto time to e, kao prvo, Bundesrat biti obnovljen i to e nuno ograniiti mo parlamenta, a time i njegovo znaenje kao mjesta izbora voe, te kao drugo, proporcionalnim izbornim pravom, onakvim kako je ono danas oblikovano: tipina pojava demokracije bez voe, ne samo zato to potpomae kalkulacije uglednika oko poloaja, nego i zato to ubudue daje interesnim grupama mogunost iznuivanja prijema svojih slubenika na liste te time i stvaranje jednog nepolitikog parlamenta u kojem nema prostora za istinsko vodstvo. Jedini ventil potrebe za vodstvom mogao bi biti predsjednik Reicha ako bi bio plebiscitarno, a ne parlamentarno biran. Vodstvo bi na tlu radnog samopotvrivanja moglo nastati i biti izabrano prije svega onda ako bi se kao u velikim komunama pojavio plebiscitarni gradski diktator s pravom samostalnog sastavljanja svojih ureda.

4)Objasni "caucus sistem" i navedi primjer. Caucus sistem (privatni sastanci voa ili odbora stranaka na kojima se odluuje o bitnim pitanjima stranake politike; u VB organizacija unutar stranke koja nadzire njezin rad na terenu) stvorili su, nakon 1868. god. jedan nekonformistiki sveenik i Joseph Chamberlain. Povod je bio demokratiziranje izbornog prava. Za pridobivanje masa bilo je neophodno stvoriti jedan ogroman aparat sastavljen od organizacija koje izgledaju demokratski, formirati u svakoj gradskoj etvrti izbornu organizaciju, neprekidno odravati aktivnost, sve kruto birokratizirati. Pokretaka snaga bili su lokalni krugovi zainteresirani prije svega za komunalnu politiku koja je posvuda bila izbor najveih materijalnih ansi, a koji su u prvom redu osiguravali i financijska sredstva. Novonastala (ne vie parlamentarna) maina morala je voditi borbu s dosadanjim vlastodrcima sa WHIPOM oslonjena na lokalne interesente, tako je uspjeno vodila borbu da joj se whip morao prikloniti i paktirati s njom. Rezultat je bio centralizacija cjelokupne moi u rukama malog broja ljudi, i na kraju u rukama jedne osobe koja se nalazila na elu stranke. Caucus je 1877. prvi put organiziran na dravnim izborima rezultat je bio Disraelijev pad usred njegovih velikih uspjeha 5) Navedi tipove slubenitva kod Webera, kratko obrazloi Struni slubenik s jedne strane, politiki slubenik s druge. Politiki slubenici, u pravom smislu rijei, prepoznatljivi su po tome to mogu u svakom trenutku biti premjeteni i otputeni, ili stavljeni na raspolaganje, kao francuski prefekti i slubenici istoga poloaja u drugim zemljama. Strogo odijeljena od toga je nezavisnost slubenika koji imaju sudsku funkciju. U Engleskoj tu spadaju inovnici koji prema utvrenoj konvenciji, pri promjeni parlamentarne veine, a time i kabineta, gube svoje poloaje. Tu spadaju pogotovo oni ija nadlenost obuhvaa osiguranje ope

unutranje uprave, a politiki dio te nadlenosti je prije svega zadatak odranja poretka u zemlji, dakle postojeih odnosa vladavine.. U polit. slubenike spadaju oni ija nadlenost (politiki dio te nadlenosti je zadatak odranja poretka u zemlji, tj. postojeih odnosa vladavine) obuhvaa osiguranje ope unutranje uprave. Struni slubenik se ne mijenja nego se koristi njegova strunost. 6)Vrste profesionalnih politiara. KLER - u borbi protiv stalea vladar se oslanjao na politiki upotrebljive slojeve nestalekog karaktera (kler u Z i I Indiji, budistikoj Kini i Japanu, lamaistikoj Mongoliji, kranskim podrujima srednjeg vijeka ) jer je bio pismen = brahmani, budustiki sveenici, biskupi = politiki savjetnici. Uslijedio je njihov uvoz radi dobivanja pismenih upravnih kadrova koji bi se mogli koristiti u borbi protiv vladara, aristokracije. Kler u celibatu izvan sklopa normalnih polit. i ekon. interesa, nije dolazio u iskuenje da za svoje potomke zahtijeva samostalnu polit. mo naspram svog vladara; kler je od pogonskih sredstava vladarske uprave odvojen svojim vlastitim stalekim kvalitetama. HUMANISTIKI OBRAZOVANI LITERATI - uili latinski jezik i grke stihove te su postajali polit. savjetnici, pisali vladareve polit. govore... vrijeme procvata humanistikih kola i vladarevih zaklada namijenjenih za profesore poetike. Istona Azija kineski mandarini kolovani i iskusni, sloj koji je odredio cjelokupnu sudbinu Kine. DVORSKO PLEMSTVO vladar razvlastio plemstvo u njegovoj stalekoj politikoj moi te ga povlai na dvor i koristi za politike i diplomatske slube (17.st.). GENTRY specifina engl. tvorba, patricijat sitno plemstvo+gradski rentijeri sloj koji je vladar prvotno angairao protiv baruna i namjestio u slube selfgovernment, a kasnije postajao o njemu sve ovisniji. Sloj je posjedovao sve slube lokalne uprave preuzeo ih gratis (rado, na poklon, besplatno) u interesu svoje vlastite drutvene moi = sauvao englesku od birokratizacije. UNIVERZITETSKI KOLOVANI PRAVNICI sloj svojstven Zapadu (Europa), presudan znaaj za cjelokupnu politiku strukturu Europe snaan uinak rimskog prava (birokratska kasnorimska drava); kolovani pravnici su bili nositelji revolucionariziranja polit. sistema u smislu razvoja prema racionalnoj dravi. 7) Kako weber definira politiku? Pojam politike je neobino irok i obuhvaa sve vrste samostalne upravne djelatnosti. Pod pojmom POLITIKE podrazumijeva se iskljuivo voenje ili utjecaj na voenje politike organizacije, u ovom sluaju, drave. Politika znai snano, lagano buenje tvrdih dasaka sa strau i mjerom istovremeno. posve je tono, a to potvruuje cjelokupno povijesno iskustvo, da ovjek ono mogue ne postie kada se ne bi u svijetu uvijek iznova posezalo za onim nemoguim. ali onaj tko to moe uiniti mora biti voa, i ne samo to, nego i u posve jednostavnom smislu rijei i junak. a i oni, koji nisu ni jedno od toga moraju se naoruati, ve sada, vrstinom srca koja je dorasla do poraza svih nada, inae nee moi ostvariti ni ono to je danas mogue. samo onaj tko je siguran da se nee polomiti zbog toga to je svijet, sa njegovog stanovitva, previe glup ili previe prost za ono to mu on eli ponuditi, samo onaj koji svemu tome moe rei: ipak!, samo on ima poziv za politiku. 8)Objasni tko je "boss" i navedi primjere iz Weberovog teksta "Politika kao poziv". ///Weber pokazuje da se s plebiscitarnom stranakom mainom pojavljuje figura koja na vlastiti raun i rizik pribavlja glasove biraa.Prvo navedi o kojoj je figuri rije, te zatim izvedi obiljeja te figure. BOSS = politiki kapitalistiki poduzetnik koji na vlastiti raun i vlastiti rizik pribavlja glasove biraa svoje prve veze stekao je kao odvjetnik, gostioniar ili vlasnik slinih poduzea, ili moda kao davatelj kredita. Otuda plete svoje niti sve dok nije kadar kontrolirati odreeni broj glasova.Kad do tog doe, stupa u vezu sa susjednim bossom. Boss diskrecijom pobuuje panju onih koji su ve dosegli odreeni stupanj karijere te zapoinje vlastiti uspon. Neophodan je za organizaciju stranke ;ona je centralizirana u njegovim rukama jer on u najveoj mjeri pribavlja sredstva .Dolazi do njih dijelom preko lanarine (oporezivanje plaa onih slubenika koji su preko njega i njegove stranke doli do slube), novcem od podmiivanja i napojnica. Boss je neophodan kao izravni primatelj novca velikih financijskih magnata oni niti jednom plaenom stranakom slubeniku ili nekom ovjeku koji mora javno polagati raune ne bi povjerili novac namijenjen za izborne svrhe. Svojom mudrom diskrecijom u financijskim stvarima ovjek je onih kapitalistikih krugova koji financiraju izbore . Tipini boss je potpuno trezven ovjek ,ne stremi ka socijalnoj asti, prezren je unutar uglednom drutva.Zanima ga iskljuivo mo kao izvor novca i mo radi same nje. Radi u sjeni , on sugerira govornicima ono to trebaju rei na prikladan nain, a sam uti. . Ne prihvaa poloaje, osim mjesta u senatoru. Nema vrste politike principe .On je potpuno bez uvjerenja i samo ga zanima kako dobiti glasove, nerijetko i prilino lo odgojen ovjek, ali u privatnom ivotu korektan i bez prigovora. Kao profesionalni politiar izloen je drutvenom prijeziru, ali njega to ne

dira esto ukljuuje inteligenciju koja ne pripada stranci, dakle ugledne osobe kako bi bili privlana snaga na izborima. Ova struktura stranakog ivota bila mogua u SADu uslijed visokog stupnja demokracije, jo neobraene 9)Weber razlikuje vrste etika u politici. Navedi ih, objasni i navedi to Weber misli o njihovom meusobnom odnosu. Svo etiki orijentirano djelovanje moe stajati pod dvije meusobno temeljno razliite, nerjeivo suprotstavljene maksime: ono moe biti orijentirano prema etici uvjerenja ili etici odgovornosti. Ili religiozno reeno: Kranin postupa ispravno, a uspjeh preputa Bogu ili djelovanje prema maksimi etike odgovornosti: to da ovjek za (predvidive) posljedice svoga djelovanja mora sam odgovarati. Nekom uvjerenom sindikalistu, pristai etike uvjerenja, moete uvjerljivo pokazati da e posljedice njegovog djelovanja biti rast ansi reakcije, poveano tlaenje njegove klase i spreavanje njenog uspona. Meutim, to na njega nee ostaviti dojam. Ako su posljedice djelovanja iz istog uvjerenja loe, onda tom sindikalistu nije za to odgovoran onaj tko djeluje nego svijet, glupost drugih ljudi ili volja Boja, koja ih je stvorila. Etiar odgovornosti, naprotiv, rauna upravo s onim prosjenim manama ljudi. On, kako je ispravno rekao Fichte, nema pravo pretpostaviti njihovu dobrotu i savrenstvo, on nije u stanju na druge svaliti posljedice vlastitog djelovanja, u onoj mjeri u kojoj ih je mogao predvidjeti. On e rei: ove posljedice se pripisuju mom djelovanju. Etiar uvjerenja osjea se 'odgovoran' samo za to da se ne ugasi plamen istog uvjerenja. 10)Weber kae da genije ili demon politike ivi s bogom ljubavi,takoer i s kranskim bogom u veoma napetom odnosu..u tom kontekstu navodi priu o graanima grada domovine.Obrazloi etike implikacije njihova djelovanja! Genius ili demon politike ivi s bogom ljubavi, kao i s kranskim Bogom u njegovom crkvenom obliku, u jednoj unutarnjoj napetosti, koja se u svakom trenutku moe pretvoriti u nerjeiv sukob.Tosu ljudi znali i u vrijeme crkvene vladavine. Uvijek iznova bio je proglaavan interdikt nad Firencom, a to je tada za ljude i spas njihovih dua znailo daleko veu mo nego (da kaemo Fichteovim rijeima),"hladno odobravanje" kantovskoga etikog suda. Ali usprkos tome,graani su se ipak borili protiv vatikanske drave. Imajui u vidu takve situacije Machiavelli na jednom lijepom mjestu, ako se ne varam u Povijesti Firence, hvali preko jednoga od svojih junaka one graane kojima je veliina rodnoga mjesta bila vanija od spasa njihove due. 11)Zato su odvjetnici vani prema Weberu? Oni su sloj svojstven Zapadu (Europa), i imaju presudan znaaj za cjelokupnu politiku strukturu Europe. Snaan uinak rimskog prava na nain kako ga je obliokvala birokratska kasnorimska drava nigdje se jasnije ne pojavljujeje kao tamo gdje su kolovani pravnici bili nositelji revolucionariziranja politikog sistema. Moderan advokat i moderna demokracija idu zajedno. Advokati na Zapadu kao samostalan stale od srednjeg vijeka, razvili su se iz zagovornika formalistikog germanskog procesnog postupka pod utjecajem racionaliziranja tog procesa. Zanat kolovanog advokata je uspjeno voenje stvari interesenata .U tome je advokat nadmoan svakom slubeniku 12)Weber raspravlja o dvojbama razliitih etika u politici..Spominje i nemogu drukcije,to je moj stav...Izloi situaciju koju weber obrazlae ovom tvrdnjom! Politika se dodue vodi glavom, ali zacijelo ne samo glavom. U tomu etiari uvjerenja imaju posve pravo. Ali nikomu se ne moe propisati da li treba djelovati kao etiar uvjerenja ili kaoetiar odgovornosti? Kada initi jedno, a kada drugo? Samo sejedno moe rei: ako sada u ovom vremenu jedne, kako vi vjerujete,nesterilne uzbuenosti, premda uzbuenost nije uvijek sama posebi prava strast, ako tu iznenada politiari uvjerenja ponu iriti parole: "Svijet je, a ne ja, glup i prost, te odgovornost za posljedicene pada na mene, nego na druge, u ijoj slubi ja radim i iju uglupost i prostotu iskorijeniti", otvoreno kaem da ja najprije pitamza mjeru unutranjeg teita koje stoji iza ove etike uvjerenja, i dastjeem dojam da u devet od deset sluajeva imam posla svjetropirima koji nemaju realan osjeaj za ono to preuzimaju nasebe, nego se opijaju romantinim senzacijama. To me s ljudskestrane previe ne zanima i uope me ne uzbuuje. Ali je neizmjerno potresno kada jedan zreo ovjek - bez obzira da lije po godinama mlad ili star - koji realno i punom duom osjea odgovornost za posljedice i koji djeluje u skladu s etikom odgovornosti, u jednom trenutku kae: "drugaije ne mogu, to je moj stav". To je neto istinski ljudsko i dirljivo. Jer to stanje za svakoga od nas koji iznutra nismo mrtvi mora nekad nastupiti. Utoliko etika uvjerenja i etika odgovornosti nisu

apsolutne suprotnosti nego dopune, i tek zajednoine pravog ovjeka koji moe imati "poziv za politiku". 13)Weber pie da su i stari krani znali da svijet vode demoni i da politiika znai i savez sa dijabolikim silama...obrazloi zato je tome tako! Prastari problem teodicije sastoji se u pitanju: kako dolazi do toga da mo koja je postavljena kao istovremeno svemona i dobra, moe stvoriti jedan tako iracionalan svijet neopravdanih patnji, nekanjene nepravde i nepopravljive gluposti. Ta mo, ili nije svemona ili nije dobra, ili ivotom upravljaju sasvim druga naela izravnavanja ili nagraivanja, takva naela koja se mogu metafiziki tumaiti ili takva koja zauvijek izmiu naem tumaenju. Ovaj problem: iskustvo iracionalnosti svijeta bilo je pokretaka snaga razvoja svih religija. I stari krani su tono znali da svijetom vladaju demoni te da onaj tko se uputa u politiku tj. u silu i primjenu sile kao sredstva, sklapa savez s dijabolikim silama i da za njegovo djelovanje ne vrijedi teza da iz dobroga proizlazi samo dobro, a iz zla samo zlo, nego esto upravo obrnuto. Tko to ne vidi zapravo je u politikom pogledu dijete. 14)Kad weber govori o profesionalnim politarima istie jednu skupinu koja je bila svojstvena zapadu...i od presudnog znaenja za cjelokupnu njegovu strukturu.Prvo navedi koja je to skupina, a nakon toga podrobno prikai obiljeja pripadnika te skupine! Snaan naknadni uinak rimskog prava na nain kako ga je oblikovala birokratska kasnorimska drava nigdje se jasnije ne pojavljuje kao tamo gdje su kolovani pravnici bili nositelji revolucionariziranja politikog sistema u smislu razvoja prema racionalnoj dravi. Ako promotrite prigovore francuskih parlamenata ili Cahiers francuskih generalnih stalea od 16.stoljea do 1789., nai ete posvuda pravniki duh. Od tada moderan advokat i moderna demokracija idu zajedno. I advokati u naem smislu, kao samostalan stale, postoje iskljuivo samo na Zapadu, od srednjeg vijeka, gdje su se razvili iz zagovornika formalistikog germanskog procesnog postupka pod utjecajem racionaliziranja tog procesa. Znaaj advokata u zapadnoj politici nakon nastanka stranaka nije neto sluajno. Politika aktivnost putem stranaka znai upravo: aktivnost interesenata. A zanat kolovanog advokata je uspjeno voenje stvari interesenta. On je u tome nadmoan svakom slubeniku. 15)Weber navodi reenicu koju je izgovorio Trocki...svaka se drava temelji na sili.Obrazloi metodologijske implikacije ove tvrdnje. Moderna se drava moe socioloki definirati samo na osnovi specifinog sredstva koje joj je, kao i svakoj politikoj organizaciji, svojstveno: Na osnovi primjene fizike sile. Kada bi postojale samo drutvene tvorbe kojima bi primjena sile kao sredstva bila nepoznata onda bi otpao pojam drave te bi nastupilo ono to se u onom posebnom smislu rijei oznaava kao anarhija. Primjena sile nije normalno ili jedino sredstvo drave ali je svakako sredstvo koje je za nju specifino. Drava i sila usko su povezane. Drava je ona ljudska zajednica koja unutar jednog odreenog podruja za sebe (s uspjehom) zahtijeva monopol legitimne upotrebe fizike sile. Drava vai kao jedini izvor prava na primjenu sile.

16)Weber pie da su i stari krani znali da svijet vode demoni i da politiika znai i savez sa dijabolikim silama...budui su razliite religijske kulture nastoje s tim nositi, pokai kako to rijeava kranstvo. U katolikoj etici Consilia Evangelica predstavljaju posebnu etiku za one koji su obdareni karizmom svetog ivota. Tu se pored redovnika, koji ne smije prolijevati krv niti ii za zaradom, nalazi poboni vitez i graanin, od kojih je jednom doputeno ono prvo, a drugom drugo. Prema pretpostavkama kranske vjere, stupnjevanje etikih zahtjeva te njihovo povezivanje u sistem uenja u spasu manje je dosljedno nego u Indiji. Pokvarenost svijeta na osnovi istonog grijeha relativno je lako dozvoljavala integriranje nasilja u etiku kao odgojnog sredstva protiv grijeha i heretika koji ugroavaju duu. Akozmiki zahtjevi Govora na gori s etikom uvjerenja, kao i religiozno prirodno pravo koje se na njima zasniva, zadrali su svoju revolucionarnu snagu te izlaze na scenu sa elementarnom estinom u gotovo svim vremenima socijalnih potresa. Oni su stvorili posebno radikalne pacifistike sekte od kojih je jedna u Pennsylvaniji pokuala napraviti eksperiment drave koja se prema van odrie prava primjene sile. Tijek ovog eksperimenta bio je utoliko tragian to se kvekeri, prilikom izbijanja rata za nezavisnost, nisu mogli orujem zauzeti za svoje ideale zbog kojih

se upravo i vodio taj rat. Nasuprot tomu, normalni protestantizam je legitimirao dravu, dakle sredstvo primjene sile, s jedne strane apsolutno kao boansku ustanovu, a s druge strane kao legitimno dravno poglavarstvo. Luther je s pojedinca skinuo etiku odgovornost i prenio je na vlast smatrajui da nitko ne moe snositi krivicu iz razloga pokoravanja vlasti u stvarima koje nisu povezane s vjerom. Sa svoje strane kalvinizam je principijelno poznavao silu kao sredstvo za obranu vjere, dakle vjerski rat koji je u Islamu od poetka bio sastavni element ivota 17)Objasni kako je dolo do omasovljavanja demokracije ili demokratizacije izbornog prava prema Weberu. Od ovoga idilinog stanja vladavine krugova uglednika, i prije svega parlamentaraca, otro odstupaju najmoderniji oblici stranake organizacije. Oni su djeca demokracije, masovnoga birakog prava,nunosti masovnog vrbovanja i masovne organizacije, djeca razvojanajvieg jedinstva vodstva i najstroe discipline. Tu prestaje vladavina uglednika i usmjeravanje od strane parlamentaraca. "Profesionalni"politiari izvan parlamenata preuzimaju posao u svoje ruke bilo kao"poduzetnici"- kao sto je to bio sluaj s amerikim bossom ili engleskim "election agentom"- ili kao fiksno plaeni slubenici. Formalno se dogaa iroka demokratizacija. Mjerodavne programe ne stvara vie parlamentarna frakcija, a kandidate ne postavljaju vie lokalni uglednici nego skuptine organiziranih stranakih lanova biraju kandidate i delegiraju lanove u skuptine vieg reda, kojih moe biti vie, sve do ope "stranake skuptine". Ali, u stvarnosti mo se nalazi u rukama onih koji kontinuirano djeluju unutar politikog pogona, ili u rukama onih od kojih odravanje pogona ovisi novano ili kadrovski - npr.mecene ili voditelji monih politikih klubova interesenata. Odluujue je to da cijeli taj ljudski aparat - "maina" kako ga se u anglosaksonskim zemljama naziva - ili bolje reeno oni koji njime upravljaju, dre parlamentarce u ahu i mogu im u prilinoj mjeri nametnuti svoju volju. A to ima poseban znaaj za izbor vodstva stranke.Voa postaje samo onaj koga maina slijedi, pa i mimo parlamenta. Stvaranje takvih maina znai drugim rijeima uvoenje plebiscitarne demokracije. 18)U politici prema Weberu ima dosta politikih diletanata.Da bi se izbjegao pol.dilentatizam, politiari bi trebali imati odreene odlike.Navedi ih i podrobno obrazloi. Za politiara su posebno odluujue tri odlike: strast osjeaj odgovornosti mjera. Strast u smislu odnosa spram stvarnosti: strastvena predanost jednoj 'stvari', Bogu ili demonu, koji je njen gospodar. No nije dovoljna samo puka strast. Ona ne stvara politiara ako ne odredi, kao sluenje nekoj 'stvari', za odluujuu zvijezdu vodilju djelovanja odgovornost upravo prema toj stvari. I zato je potrebno i to je odluujua psiholoka kvaliteta politiara mjera, sposobnost da s unutranjom sabranou i mirom dopustimo da realnost utjee na nas, dakle distanca prema stvarima i ljudima. Nedostatak distance, sam po sebi, jedan je od smrtnih grijeha svakog politiara i jedna od onih odlika ije e njegovanje osuditi intelektualni podmladak na politiku nesposobnost. 19) Razlozi za legitimnost neke vladavine. Prvo, autoritet onog 'vjeno jueranjeg': obiaja koji postaje sakralan na temelju predrefleksivnog vaenja i pridravanja iz navike: 'tradicionalna' vladavina onako kako su je prakticirali patrijarh i patrimonijalni vladar. Zatim: autoritet nesvakidanjeg osobnog dara milosti (karizma), osobna predanost i osobno povjerenje u objave, junatvo i druge osobine pojedinca koje mu daju karakter voe: karizmatska vladavina kako je prakticiraju prorok ili na politikom polju izabrani ratni voa ili plebiscitarni vladar, veliki demagog i voa politike stranke. Na koncu: vladavina na osnovi 'legalnosti', na osnovi vjerovanja u vaenje legalne odredbe i objektivne kompetencije obrazloene pomou racionalno stvorenih pravila, dakle: na osnovi pokoravanja pri ispunjenju dunosti koje su u skladu sa odredbama: vladavina kako je prakticira moderan slubenik drave i svi oni nositelji moi koji su mu u tom pogledu slini. 20) Objasni spoil sistem i detaljno navedi primjer iz Weberovog teksta "Politika kao poziv". Spoils system (engl. sistem plijena) je praksa kojom se vii poloaji u javnim ustanovama ili slubama tretiraju kao plijen pobjednike stranke na izborima. Jedna nasuprot druge se nalaze stranke bez uvjerenja, iste organizacije lovaca na poloaje koje u cilju pojedinane izborne borbe, a s obzirom na izglede za osvajanje glasova, stvaraju svoje promjenjive stranake programe. Stranke su u potpunosti usklaene prema izbornoj borbi koja je najvanija za patronau nad poloajima: borbi za predsjednitvo u Savezu i za guvernerska mjesta u pojedinim dravama. U rukama predsjednika nalazi se oko 300 000 400 000 slubenikih imenovanja koja e on izvriti pomou senatora pojedinih drava. Prema tome, senatori su moni politiari. Nasuprot tomu, zastupniki je dom politiki relativno nemoan jer mu je oduzeta patronaa nad poloajima, a ministri, isti pomonici predsjednika koji je naspram svakoga i naspram parlamenta legitimiran od strane naroda,

mogu svojom funkcijom upravljati nezavisno od povjerenja ili nepovjerenja. To je posljedica podjele vlasti. Na to oslonjeni spoil system tehniki je bio mogu u Americi jer je uslijed mladosti amerike kulture bilo mogue podnijeti da upravu vode isti diletanti. Takvo stanje nije moglo postojati bez prilinih neprilika: korupcije i rasipnitva to ih je mogla izdrati samo zemlja sa jo neogranienim ekonomskim ansama. 21) Weber se bavi i metodologijom pojmova.Pokazi to na primjeru pojma drave. Drava je, isto kao i politike organizacije koje joj povijesno prethode, odnos vladavine ljudi nad ljudima koji se oslanja na sredstvo legitimne uporabe sile. Da bi ona postojala, ljudi kojima se vlada moraju se pokoriti zahtjevu za autoritetom onih koji vladaju. Moderna se drava moe socioloki definirati samo na osnovi specifinog sredstva koje joj je svojstveno: na osnovi primjene fizike sile. Svaka se drava temelji na sili, rekao je Trocki. Drava je ona ljudska zajednica koja unutar jednog odreenog podruja za sebe (s uspjehom) zahtijeva monopol legitimne upotrebe fizike sile. 22)Weber govori o odnosu etike i objavljivanja istine. Obrazloi njegovu poziciju. Dunost prema istini. Ona je za apsolutnu etiku bezuvjetna. Dakle: publiciranje svih dokumenata, prije svega onih koji terete vlastitu zemlju na osnovi tog jednostranog publiciranja:priznavanje krivnje, jednostrano, bezuvjetno, bez obzira na posljedice.Politiar e smatrati da time u krajnjem rezultatu istina nije unaprijeena nego je zloupotrebom i raspirivanjem strasti zatamnjena;da bi plodove moglo donijeti samo svestrano, plansko ispitivanje od strane nestranakih tijela, a da bi svako drugaije postupanje za naciju,koja tako radi, moglo imati posljedice koje se desetljeima ne mogu ispraviti. Ali apsolutna etika ne pita za "posljedice". 23)Weber govori o eksproprijaciji eksproprijatora. O emu se tu radi? Razvoj moderne drave posvuda je potican time to je vladar pokrenuo razvlatenje samostalnih privatnih nositelja upravne moi koji su vladali paralelno s njim, dakle vlasnika upravnih i ratnih sredstava, financijskih sredstava i politiki upotrebljivih dobara svake vrste. Cijeli proces je jedna potpuna paralela s razvojem kapitalistikog poduzea pomou postupnog razvlatenja samostalnih proizvoaa. Na kraju vidimo da se u modernoj dravi raspolaganje cjelokupnim politikim pogonskim sredstvima skuplja u jednom jedinom vrhu, da ni jedan slubenik nije vie osobni vlasnik novca koji troi ili zgrada, zaliha, orua, ratnih strojeva kojima raspolae. Dakle, u dananjoj dravi je potpuno provedeno 'razdvajanje' upravnog aparata: upravnih slubenika i upravnih radnika od materijalnih sredstava. Ovdje se sada ukljuuje najmoderniji razvoj i pokuava pred naim oima pokrenuti eksproprijacija eksproprijatora politikih sredstava, a time i pol.moi. To je revoluciji polo barem toliko za rukom to su na mjesto autoriteta zakona stupile voe koje su uzurpacijom ili izborom dospjele u posjed vlasti nad politikim personalnim ili materijalnim aparatom i koje svoju legitimnost bez obzira na to sa koliko prava izvode iz volje onih kojima se vlada. Moderna drava predstavlja organizaciju vlasti koja ima oblik institucije koji unutar svoga podruja monopolizira legitimnu fiziku silu kao sredstvo vladavine i koja je u tu svrhu ujedinila materijalna upravna sredstva u rukama svojih upravljaa, a razvlauje sve samostalne staleke funkcionare koji su ranije tim sredstvima raspolagali na osnovi vlastitog prava i na njihovo mjesto postavlja sebe kao najvii vrh. 24) Objasni strukturu staleke organizacije. Ona politika organizacija kod koje se materijalna upravna sredstva nalaze sasvim ili djelomino u vlasnitvu zavisnog upravnog stoera. Takav dravni poredak bio je feudalizam. Feudalac je na svom podruju sam provodio upravljanje, pravosuem te se opremao i opskrbljivao za rat itd. Vladar i samostalna feudalna aristokracija meusobno dijele vlast. Zbog toga se mo vladara zasniva samo na savezu o dobnoj vjernosti i injenici da je feudalac legitimnost za svoj posjed i drutveni poloaj izvodio iz vladara. 1)Definiraj toleranciju. Objasni smisao pojma i kako je povijesno doslo do njega. Po mogunosti ukljui Lockeovo tumaenje iz njegova ogleda Pismo o toleranciji. i Milla. Tolerancija je stav prema kojem u zajednikom ivotu valja otrpjeti tetu to ju pojedincu ili grupi nanose drugi pojedinci ili grupe djelovanjem ili iskazanim miljenjem, i u ime viih svrha zajednikog ivota, odustati od inae bliskijeg nasilnog onemoguivanja tetoiniteljskog miljenja ili djelovanja. Trpeljiv(tolerantan) moe biti samo onaj pojedinac, grupa ili zajednica koji nije prinuen podnositi tetu koju mu nanosi miljenje ili djelovanje suprotno od njegovog nego ima mo da slobodnom odlukom odustane od primjene sile protiv takvog miljenja ili djelovanja. Kao stav koji omoguava, promie i univerzalizira slobodu, tolerancija je vrlina i vrijednost zajednikog ivota, te naelo

postupanja u svim sferama ivota u zajednici(politici, ekonomiji...)Tolerancija je i odnos razliitih drutvenih subjekata moi. Povijest zapadnoeuropske civilizacije pokazuje kako je upravo sfera politike primarno podruje prakticiranja tolerancije. U toj j etradiciji ponajprije zagovarana u zahtjevim ada vladar na podruju svoje drave tolerira ispovijedanje razliitih vjera i postojanje razliitih crkava. Povod tim zahtjevima bili su estoki vjerski ratovi koji su obiljeili europski srednji vijek.Vjerski je raskol bio temeljni politiki problem koji se uzaludno pokuavao rijeiti nasiljem. On je pridonio osvjetavanju nunosti da vladar u svojoj dravi tolerira razliite vjeroispovjesti i crkve. Nunost tolerancije prvi je sistemski i cjelovito i danas vaeim argumentima obrazoio John Locke u svom eogledu Pismo o toleranciji gdje je luei crkvu od drave poricao objektivnu istinitost religioznih uvjerenja i pokazivao njihovo subjektivno znaenje. Otuda j esmatrao da postojanje vie religija i crkava u jednoj dravi ne ugroava opstanak dave ukoliko svaka zajednica ispunjava samo svoj efunkcije. J.S.Mill je u raspravi O slobodi osporavao pravo dravi da silom sputava iskazivanje miljenja i formiranje javnog mnijenja, bez obzira n ato jeli iskazano miljenje razloito i istinito, istiui da samo sloboda unapreuje drutvo. Idej atolerancije je tako openito formulirana, a njeno vaenje protegnuto na sva podruja ljudskog ivota u kojima se zagovaraju razne vrijednosti, uvjerenja i ideologije. 2)Iz leksikona objasni pojam totalirizma. Uzmi u obzir etimologijsku dimenziju, uporabu pojma u tal. politikoj praksi 20-tih godina prolog stoljea. Izvedi ili Friedrichove karakteristike ili 'faktore' koje je dao Neumann kad je u pitanju tumaenje totalitarizma. (Eng.totalitarianism, njem.Totalitarismus, franc.totalitarisme).Pridjev totalitaran prvi je upotrijebio Giovanni Amendolla u dnevniku Il mondo kao oznaku faistike zlupotrebe izbornog postupka u parlamentu. On je nelegalni pritisak faista u parlamentu nazvao sistema totalitario.Amendolla pie o dije skupine ideja koje negiraju liberalnodemokratsku dravu, komunizam i faizam, a naziva ih totalitarnim eakcijama na liberalizam i demokraciju. U ideologiji talijanskog faizma pojam totalitarizam ima pozitivne konotacije, a Mussolini je tako prvi rabio pojam totalitaran u jednom govoru iz 1925. U politikoj teoriji se u analizi totalitarnih diktatura (faistike, nacistike, boljevike) polazi od Friedrichovog idealnotipskog pojma totalitarizma.Prema njemu sve totalitarne diktature imaju est zajednikih karakteristika (od koje su etiri tehnologijski uvjetovane): prva je u detalje razraena ideologija,koja obuhvaa sve bitne aspekte ovjekove egzistencije. Druga kae da u sustavu postoji jedna masovna partija (stranka) koju u pravilu vodi pojedinac, dikator. Partija obuhvaa do 10% populacije. Jezgra partije je strasna i bespogovorna, odana partijskoj ideologiji, nastoji pridonijeti njezinom sveopem prihvaanju i ona je hijerarhijski i oligarhijski strukturirana. Trea je sistematski teror koji provodi tajna politika policija koju podrava i nadgleda partija. Teror je usmjeren protiv vidljivih neprijatelja reima i proizvoljno odabranih drutvenih grupa. etvrta kae da je na djelu tehnologijski uvjetovan, potpuni monopol kontrole svih sredstava masovne komunikacije (tisak, radio, film).Na djelu je i monopol (tehnologijski) nad svim oblicima efektivne oruane sile, a zadnja je centralizirano upravljanje i kontrola ekonomije. 3)Obrazloi pojam totalitarizma prema Neumannu. F.Neumann dri da totalitarna diktatura kao najrepresivniji politiki poredak ima 5 bitnih faktora. 1)Izvren je prijelaz od drave koja se temelji na zakonima u policijsku dravu. 2)za razliku od liberalnodemokratskih drava u kojima je vlast rasprena, u totalitarnim porecima ona je koncentrirana. U njima nema mjesta diobi vlasti, federalizmu, viepartijksom sistemu. 3)u totalitarnim porecima postoji monopolistika dravn apartija. Ona ima apsolutnu kontrolu nad dravom i drutvom. 4)Umjesto pluralistike egzistira totalitarna kontrola drutva.Ne postoji t+razlikovanje izmeu graanskog drutva i politike drave. Kontrola drutva se postie principom voe, instrumentalizacijom svih drutvenih organizacija, stvaranjem stupnjevane elite, atomiziranjem i i zoliranjem pojedinaca koji stoje nasuprot svemonom Levijatanu, te pretvaranjem kulturnih vrijednosti u robe. 5)oslanjanje na teror odnosno na upotrebu neproraunljivog nasilja kao permanentne prijetnje podanicima. 4)Definiraj puk/narod. Poni od etimologijske i povijesne dimenzije ovog pojma. Nakon toga bi trebalo nesto reci kako je pojam funkcionirao kod starih Grka i Rousseaua, odnosno to mu je donio razvoj modernih europskih drzava. Puk je skup dravljana kao nositelja suverenosti. Termin se javlja u srednjem vijeku nasljeujui latinski populus (populus Romanus oznauje skup svih patricija i plebejaca Rima). Od poetka uporabe puk oznauje neprivilegirane pojedince nasuprot plemstvu (aristokraciji). Kao veina neprivilegirani podanici nemaju druge mogunosti do nastojanja da svoju veinu prometnu u

politiku injenicu. Dok manjina posjeduje asti po roenju, veini ne preostaje nita drugo do nastojanje da sve odrasle ljude tretira kao po roenju jednake i stoga ravnopravne (prirodno pravo). Kod Grka demos oznauje skup politikih subjekata. I kasnije ostaje ideal vladavine puka (demokracija). On se postupno uobliuje u srednjem i novom vijeku. Taj je ideal izraen u teoriji J. J. Rousseaua koji sa svim konzekvencijama analizira puku suverenost. Njegova teorija ostaje ograniena na neposrednu demokraciju, tj. na male zajednice u kojima je mogue da puk neposredno izvruje svoju suverenu funkciju. Rousseaovo poimanje ope volje omoguuje i tumaenje po kojem nije dostatna odluka veine (volja sviju), nego joj treba postaviti neke sadrajne prepreke, a te se prepreke kasnije, u liberalnoj demokraciji, postavljaju kao prepreke koje proizlaze iz jedinstvenosti svakog pojedinca kao lana zajednice. Razvoj modernih europskih drava u 18. i 19. st. dovodi do djelomine reinterpretacije pojma puk. Kako su te drave u pravilu temeljene na dugotrajnoj teritorijalnoj i kulturnoj tradiciji te etnikoj vezanost, puk se interpretira kao nastavlja etnosa, dakle kao nacija, to dovodi do inzistiranja na nacionalnom osloboenju i o prvo kod europskih a zatim i ostalih nacija koje nemaju svoju dravu. 5)Prema leksikonu...definiraj naciju odnosno pokai kako je nastala. Ne zaboravi navesti elemente nacije(barem 4) i obrazloiti njenu etimologiju. Nacija je u svom klasinom odreenju stabilna i posebna globalna zajednica koja sebe konstituira kao politiki suveren narodi iprema tome raspolae teritorijem, zasebnom kulturom i autonomnim privrednim ivotom. Nacija je izrasla iz slobode graanskog drutva i iz preobraene apsolutne monarhije u pravnu dravu. Prodor nacionalne ideje po kojoj nacije postaju jedinom legitimnom osnovicom modernih drava, dobio je od svojih poetaka (u nizozemskom oslobodilakom ratu u 17.st., a potom u amerikoj i francuskoj revoluciji u 18.st.) masovnu podrku kojom je nacionalni pokret ruio feudalni poredak. Nacija je konstituira kao ideoloka i mobilizirajua snaga, koja kao ideal sadri niz vrijednosnih orijentacija koje postaju moralnom i djelatnom obvezom milijuna ljudi. Elementi koji su svojstveni naciji kao zajednici su: ideja samostalnosti zajednice, zahtjev za njezinim jedinstvom i nedjeljivou, patriotizam, ideja bratstva naroda i legitimirana nacionalna volja za politikom moi i za konstitucijom nacionalne drave. Rije nacija nastala je od latinskog natio (zajednica nastala proirenjem porodice kao krvnosrodstvenog sustava).Rimljani su tako rimskom narodu kao drutvu pravno izjednaenih graana , suprostavljali barbarske divlje nacije u kojima su pojedinci bili vlasnitvo svojih plemenskih voa i gdje se pravo i razum nisu vinuli iznad nagona i osjeaja. 6)U lekiskonu se tvrdi da rije nacija zapravo oznaava nekoliko vrsta narodnog ustrojstva.Navedi ih i obrazloi. Nakon toga opii razdoblja osamostaljenja nacija u nezavisne drave. Kranstvo je tijekom srednjeg vijeka uljudilo europske narode i oni su nadolaskom graanske civilizacije poeli upotrebljavati rije nacija da bi oznaili nekoliko vrsta narodnog ustrojstva. Prekomorski, osobito anglosaksonski narodi, su rjeju nacija definirali onaj aspekt drave to se naziva asocijacijom slobodnih graana i koji kao dravna zajednica posjeduje pravnu jedinstvenost, nedjeljivost i nezavisnost.Trojstvo dravljanin-asocijacija-drava su kljune kategorije ovog shvaanja nacije. Drukije iskustvo o naciji imaju europski narodi koji su gradili nacionalnu ideju na tri , za Europu tipina narodna ustrojstva. Na zajednikoj kulturi, etnicitetu i dugotrajnoj povijesti. Nacija u prvom odreenju kao racionalna asocijacija graana, ne moe odrati svoju stabilnost i trajnost ako se kulturno, povijesno pa i etniki ne konstituira kao zajednica. Povijest modernog drutva poznaje nekoliko perioda uspjenog osamostaljenja nacija u nezavisne drave, kao i nacionalnog osloboenja od monarha i samodraca. Revolucija u Nizozemskoj, Britaniji, Americi i Francuskoj dovele su do prvih nacionalnih drava, da bi se u 19.stoljeu konstituirale mnoge nacije-drave, od latinoamerikih do onih u Europi(Italija, Njemaka, Maarska, Bugarska, Grka, Srbija...). Treim periodom je smatrano vrijeme nakon 1.svjetkog rata kada se raspadaju Austro-Ugarska i Turska. Nakon 2.svjetskog rata antikolonijalni i nacionalistiki pokreti uvjetuju slabljenje i poraze velikih kolonijalnih sila kada se stvara mnogo novih drava u Africi i Aziji. Danas smo svjedoci petog razdoblja okarakteriziranog stvaranjem novih nacija-drava, do ega dolazi konfederalizacijom, a moda i totalnim raspadom sovjetskog bloka ili unitarnih federacija poput Sovjetskog Saveza, ehoslovake i Jugoslavije. To peto razdoblje posljedica je potpune promaenosti i dotrajalosti moderne komunistike diktature. 7) Definiraj teror. Pokai njegovo povijesno izlazite. Podrobno opii primjere terora odozgo. Teror je u najirem smislu strahovlada, a u novije vrijeme: izazivanje straha nasilnim djelovanjem s politikim ciljem. Teror se kao politiki termin pojavljuje u francuskoj revoluciji (jakobinski teror) iako se ve mnogo ranije koristi u svakodnevnom govoru. Teror je bitno nonvovjekovni svjetski fenomen prije svega zato to tek tada posebice nakon francuske revolucije postoji jasna i rasprostranjena

svijest o pravima ovjeka i dravljanina koja takva vlast oito kri. Bit je terora da njegove rtve nisu oni koji su neposredno mueni ili ubijani nego svi ostali, koji, znajui za pogubljenja i sline akte, ive u strahu. Krajem 19.st. Europu obiljeava niz individualnih nasilnih akcija protiv suverenih svjetskih velesila. Tako se, kao teror odozdo, pojavljuje terorizam, tj. djelovanje protiv vlasti koje takoer nastoji strahom ugroziti (ili barem delegitimirati) danu vlast. Taj je tip terora najee nazivan anarhistikim premda se veina voa i teoretiara anrhizma nije suglaavala s takvim djelovanjima. U prvoj treini 20.st. uspostavljaju se dva totalitarna sistema kojima je teror takoer bitna karakteristika nacionalsocijalizam (faizam), odnosno boljevizam/staljinizam (socijalizam). 8)Definiraj dravu tako da pokae socijalistike kritike liberalistikog shvaanja drave (Marx, Engels...) koja naposljetku dovodi do pojma socijalne drave odnosno njenog razvitka u 20.stoljeu. Objasni pojavu pojma minimalna drava odnosno zato je krajem 70-ih godina tog stoljea dolo do krize socijalne drave. Socijalistika kritika liberalnog koncepta drave polazi od instrumentalnog shvaanja drave. Engels dravu svodi na aparat klasne vladavine (poslovni odbor krupnog kapitala), a ne uzima u obzir opu funkciju drave. Socijalisti zastupaju dokidanje drave (Marx) ili odumiranje drave (Engels, Lenjin); reduciraju dravu na isti aparat sile bez elementarnih jamstava podanicima. Pod utjecajem socijalistikih ideja dolo je krajem 19. st. do shvaanja o nunosti proirenja liberalno shvaene djelatnosti drave i na podruje civilnog drutva. Ta shvaanja se razvijaju u 20. st do koncepta drave blagostanja, tj. koncepta socijalne drave. Takva drava ne jami samo elementarnu sigurnost i dogovorena politika prava svim stanovnicima, nego jami i minimum socijalne sigurnosti i skrbi koji se s vremenom poveava. Socijalna drava je doveden au pitanje prije svega u svojoj intervencijskoj ulozi, u ulozi podstrekaa, pa i upravljaa privrednih poslova.Nasuprot takvoj, stoji shvaanje o liberalnoj, minimalnoj dravi koja bi praktiki sve vitalne funkcije tradicionalno pripadajue drave ostavila pogodbi pojedinca i odgovarajuih institucija. 9)Definiraj pojam drave. Obrati panju na etimologijsku i povijesnu dimenziju ovog pojma. Nakon toga izvedi liberalno shvaenje drave odnosno objasni kako je dolo do tvorbe pojma liberalnodemokratska drava. Drava je politika organizacija onih koji vladaju i onih kojima se vlada, ureena na pravilima koja prihvaaju svi lanovi. Ona je aparat sile koji jami sigurnost svih lanova zajednice. Grka, rimska i srednjovjekovna tradicija nude termine polis, civitas i regnum, ali tek se drava po prvi puta uspostavlja kao apsolutna monarhija. Nastaje LIBERALNA TEORIJA DRAVE u kojoj je pojedinac nositelj privatnog vlasnitva iz ega slijedi negativno razumijevanje drave shvaene kao noobdijska drava. Takva drava djeluje kad si pojedinci ne mogu osigurati mir i sigurnost, a u suprotnom sluaju se povlai. Da bi se postigli pretpostavljeni odnosi liberalne teorije drave uvodi se dioba vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku koje se meusobno kontroliraju. To omoguuje i politikom narodu da ima bolji uvid i kontrolu nad djelovanjem drave, te se drava shvaa kao instrument, aparat, organ drutva.

10)Definiraj suverenost. Obrati panju na etimologijsku i teorijsku dimenziju ovog pojma (Bodin Rousseau...). Nakon toga objasni vrste suverenosti. ///Definiraj suverenost.Kreni od etimologije pojma, onda se osvrni na uenje J.Bodina.Pokai kako se prema prijeporima suverenosti postavlja liberalno-demokratska tradicija. Nakon toga pokai kako se postavljaju suvremene teorije suverenosti. Pojam se razvija od kasnolatinskog pridjeva superanus, odnosno latinskoga super to znai iznad oznaava vlast iznad koje nema druge vlasti. Znai najviu vlast, vrhovnitvo. U dananjem smislu pojam uvodi J. Bodin kao oznaku neograniene vlasti suverena nad podanicima. Suveren je u tradiciji razumljen kao osoba koja vlada drugima (monarh), da bi se, posebice od Rousseaua s. pripisalo puku kao politikom tijelu. Bodin odreuje suverenu vlast kao onu kojoj je karakteristika legibus solutus, tj. mo vladanja po vlastitu nahoenju (s time da su boji zakoni pretpostavljeni kao neizmjenjivi ljudskim djelovanjem). Utoliko s. u punom smislu kao trajna i nepodijeljena vlast odista moe postojati samo u apsolutnoj monarhiji, odnosno u suvremenoj autoritarnoj diktaturi. U nastojanju da se takva situacija izbjegne, liberalno-demokratska tradicija je razvila institucijsku diobu vlasti kao sustav konica i ravnotea koje onemoguuju nadmo bilo koje zakonodavne, izvrne ili sudske vlasti nad ostalima. Isto vai i za vertikalnu diobu vlasti karakteristinu za federalistike modele. U suvremenim teorijama suverenost se uzima u obzir kao unutranja i vanjska. Unutarnja rije je o iskljuivim ovlastima drave da izvruje nesmetano najviu vlast na vlastitom teritoriju, nad vlastitim stanovnitvom. Vanjska priznanje okoline (drugih drava) da neka drava ima suverenu vlast. NACIONALNA SUVERENOST je nastala pravom naroda na samoodreenje. Pojam je deklariran na temelju prava naroda kao nacije da sama odreuje svoju sudbinu, nain suivota s drugim nacijama i dravno ustrojstvo. 11)Izvedi pojam graansko/civilno drutvo rekonstrukcijom njegovog smisla u antiko doba. Nakon toga pokai njegove mijene u novome vijeku referirajui se i na doprinos Karla Marxa. Pojam graansko/civilno drutvo potjee od societas civilis, latinskog prijevoda grkog pojma koinonia politike. On izvorno, u skladu s Aristotelovom definicijom znai udruenje, opinu, zajednicu graana kao politiku zajednicu, tj. najvii oblik zdruivanja slobodnih graana radi zajednikog odluivanja o poslovima zajednice. U novom vijeku (od 16. do 18. st.) postupno se mijenjaju temeljni drutveni odnosi i politike institucije pa pojam gr. drutva dobiva novo znaenje: oslobaanje radne snage i privatnog vlasnitva od patrijarhalnih stega kunog drutva, te uspostavljanjem suverene drave kao novog oblika politike vlasti nastaje graansko/civilno drutvo utemeljeno u slobodnom radu i privatnom vlasnitvu. Karl Marx pokazuje da se civilno drutvo reproducira kapitalistikim nainom proizvodnje ivota;rije je o procesu u kojem vlasnici sredstava za proizvodnju eksploatiraju radnike koji su, lieni svakog drugog izvora egzistencije, prinueni prodavat svoju radnu snagu po nepovoljnim, trino odreenim uvjetima. Pozicija radnika u kapitalistikom sistemu onemoguava po Marxovu shvaanju njihovo ravnopravno sudjelovanje u trinim transakcijama graanskog drutva. Taj sistem valja prevladati socijalnom revolucijom koja bi ukinula kapitalistiko privatno vlasnitvo i omoguila da sami udrueni radnici upravljaju proizvodnjom. 12)Obrazloi pojam drutvo. Posebnu pozornost obrati na etimologijsku dimenziju pojma. Nakon toga izvedi kako se pojam razvijao od Grke i Rima do novog vijeka kad se zbivaju vanije strukturne promjene koje se odraavaju na smisao pojma. DRUTVO je oblik povezanosti meu ljudima. Izveden je iz pojma drug;suputnici ili ljudi koji su dobrovoljno povezani zajednikim ciljevima ili eljom za nesvrhovitim i neobaveznim druenjem. Suprotan je pojmu zajednice koji oznaava povezanost utemeljenu na srodstvu, zajednikom ivotu ili koritenju imovine. Graansko civilno drutvo prema Aristotelovoj definiciji znai udruenje, opina, zajednica graana; zapravo je to politika zajednica, tj. najvii oblik udruivanja slobodnih graana radi zajednikog odluivanja o poslovima zajednice. Porijeklo rijei: od latinskog prijevoda grke rijei koinonia politike=societas civilis. Graansko drutvo je izjednaeno s politikom zajednicom, ali je pojmovno suprosstavljeno kunom drutvu. Sudjelovanje slobodnih graana u graanskom drutvu pretpostavlja postojanje odvojene sfere kunog drutva (neslobodni lanovi: robovi, djeca, ene). Odnosi u kunom drutvu nisu dio graanskog drutva. U srednjem vijeku zadrava se izvorno znaenje pojma koje odgovara vladajuim politikim i drutvenim odnosima. U novom vijeku (od 16. do 18. st.) postupno se mijenjaju temeljni drutveni

odnosi i politike institucije pa pojam gr. drutva dobiva novo znaenje: oslobaanje radne snage i privatnog vlasnitva od patrijarhalnih stega kunog drutva, te uspostavljanjem suverene drave kao novog oblika politike vlasti nastaje graansko/civilno drutvo utemeljeno u slobodnom radu i privatnom vlasnitvu. Svi lanovi gr. drutva postaju izjednaeni (osobe). Civilno se drutvo razvija i kao civilizirano drutvo. 13)U raspravama o izvanrednom stanju pravna se teorija razliito postavljala. Pokai kako je to bilo u 19.stoljeu, a kako ga vide suvremene pravne teorije. Nakon toga opii kako pojedina pravosua odnosno ustavi reguliraju to stanje (anglosaksonska tradicija, te vicarski i finski ustav). Pravna teorija 19.stoljea preporuivala je detaljno pravno ureenje izvanrednog stanja koje je nazivano politikim opsadnim stanjem. Time se neposredno umanjivala opasnost zloupotrebe koncentrirane moi, ali se rizik uveavao jer su nedovoljnost i neefikasnost preventivnog katalogiziranih mjera i njihovih nosilaca esto vodila uvoenju ad hoc rjeenja koja su izmicala kontroli. Druga krajnost sadrana je u shvaanju o naelnoj nepoeljnosti preventivnog pravnog reguliranja izvanrednog stanja. Polazei od efikasnosti kao osnovnog naela, ostavlja se mogunost da u izvanrednim okolnostima djeluje onaj dravni organ koji u tom trenu raspolae najefikasnijim sredstvima. Tako egzekutiva praktino dobija neograniene nadlenosti. U suvremenim pravim teorijama prevladava shvaanje neophodnosti pravnog reguliranja izvanrednog stanja. Odbaena je tradicionalna predstava u skladu s kojom je izvanredno stanje identino sa suspendiranjem osnovnih prava i sloboda. Iako se neka pravila i slobode u pravilu ograniavaju ili u potpunosti stavljaju van snage, organ izvanrednog stanja duan je obrazloiti svrsishodnost obima trajanja suspedniranja prava i sloboda. U engleskom i sjevernoamerikom pravosuu nema preciznog reguliranja izvanrednog stanja zbog izrazito osjetljive pol. kulture. Parlament je uz sudsku ontrolu u Engleskoj sastavni dio odreivanja izvanrednog stanja. U vicarskom i finskom ustavu nedostaje preventivnog reguliranja izvanrednog stanja. U oba je svjetska rata vicarski Bundesrat predstavljao organ izvanrednih ovlatenja, koji je imao nadlenost da suspendira osnovna prava i slobode. Iskljuivo parlament ima pravo kontrole djelovanja tog ogana. Zahvaljujui finskom obiajnom ustavu, kojim se za vane odluk epredvia dvotreinska veina, iskljuena je opasnost jednostavne zloupotrebe izvanrdnih ovlatenja. 14)Definiraj izvanredno stanje tako to e prvo dati stari termin.Drugo, navedi uzroke, ciljeve i temeljnog nosioca toga stanja. Nakon toga prikai tipove diktatura koje su povijesno bile relevantne za ovo stanje. Izvanredno stanje ili u starijoj terminologiji opsadno stanje oznaava situaciju aktualnog ugroavanja dravne egzistencije ili situaciju znatnog remeenja javne sigurnosti. Uzroci nastupanja te situacije mogu biti vanjski i unutranji:rat, oruana pobuna, graanski rat, prirodne katastrofe i dr. U izvanrednom stanju vri se koncentracij amoi i irenj enadlenosti pojedinih organa dravne vlati. Nosilac iroke nadlenosti postaje organ za koji se pretpostavlja da e biti u stanju efikasno djelovati u izvanrednim uvjetima. Cilj i zadatak izvanrednog stanja je iskljuivo ponovno uspostavljanje ugroenog ustavnog i pravnog poretka. Organ izvanrednog stanja nemoe uspostavljat novi ustavni poredak, on slui samo da ukloni prepreke i da omogui neometano funkcioniranje starog. 2 diktature koje su bile relevantne za ovo stanje su komesarske i suverene diktature. Komesarski je diktator ve u rimskom pravu bio opunomoen da u kriznim situacijama djeluje u ime drave, a ne u svoje ime. Suverena diktatura (primjer je diktatura proletarijata) nastaje kada se izvanredne mjere koriste za uspostavljanje sutinski novog poretka, u kojem organ diktature ne titi ugroeno nego proizvodi novo. 15)Navedi tipove jednakosti i svaki obrazloi. Jednakost je naelo prema kojem svi ljudi jesu ili treba da jesu jednaki u svim relevantnim pogledima. S obzirom na to razlikujemo 4 vrste jednakosti: 1) Politika jednakost svi punoljetni graani, bez obzira na spol, vjeroispovijest, nacionalnu pripadnost i socijalni poloaj, trebaju imati jednako pravo na politiku participaciju. To pravo ukljuuje pravo glasa i pravo da bude biran. 2) Pravna jednakost ukljuuje pravinost i zakonitost. Pravinost znai da suci trebaju s jednakim sluajevima postupati jednako. Zakonitost znai savjesnu i dosljednu primjenu opih pravnih normi na sve pojedinane sluajeve s istim bitnim obiljejima naznaenim u tim normama ili pravilima. 3) Socijalna jednakost znai j. mogunosti svakog ovjeka da, neovisno o svom socijalnom poloaju, razvije svoje sposobnosti i stekne znanja i da njegova prijava na natjeaj za zasnivanje

radnog odnosa bude razmatrana iskljuivo na osnovu njegovih sposobnosti i znanja, a ne na osnovi podatka kole koju je pohaao ili o materijalnom poloaju. 4) Ekonomska jednakost znai iste iznose prihoda i bogatstva za sve pripadnike drutva.

16)Navedi i obrazloi interpretacije jednakosti mogunosti. Razlikujemo tri interpretacije pojma j. mogunosti: a) Prema prvoj interpretaciji jednakosti mogunosti znai Karijere otvorene talentima, a njene pretpostavke su:nepostojanje ogranienja mogunosti od strane javnih slubenika ili drutvenih pravila i ouvanje obrasca koji se stvara na osnovi djelovanja slobodnog trita mogunosti. b) Druga interpretacija razlikuje se od prve po tome to zagovara ublaavanje nezasluenih koristi ili tereta koji proizlaze iz socijalnih okolnosti u kojima se pojedinci zatiu roenjem. U svemu drugom j eta interpretacija suglasna s osnovnim laissez faire pristupom prve interpretacije. c) Trea interpretacija razlikuje se od druge u dva pogleda: prvo, ona priznaje jedan iri skup mogunosti na koje se jednakost ima odnositi zahtijevajui razmatranje znaajnih razlika koje se javljaju kako u socijalnim startnim pozicijama pojedinaca tako i u njihovom prirodnom okruenju; i drugo, ona zamjenjuje laissez-faire pristup koji ostavlja rezultate onakvim kakvima jesu jednim ne-laissez-faire pristupom koji ih i dalje preureuje. 17)Navedi i obrazloi osnovne postavke korporativistike doktrine. Nastalo od lat. Corpus to znai tijelo, corporatio udruenje. Izvorno oznaava politiku doktrinu koja je utemeljena u srednjovjekovnoj (odnosno ire: feudalnoj) predodbi o konstituciji politike zajednice posredstvom korporacija, tj, autonomno organiziranih kolektivnih politikih subjekata. Osnovne pretpostavke korporativistike doktrine: 1) Korporativni politiki subjektivitet osnovni subjekti politikog ivota koji tvore politiku zajednicu (moderno shvaanje dravu) nisu pojedinci ve organski strukturirane i politiki institucionalizirane staleke socijalne skupine ili manje teritorijalne cjeline (gradovi, opine). 2) Korporativna reprezentacija politika se zajednica NE uspostavlja posredstvom reprezentacije individualnih volja, ve reprezentiranjem i povezivanjem korporativno organiziranih grupnih interesa. 3) Dekompozicija dravne suverenosti vrst unutranja suverenost moderne drave rastvara se u korist predodbe o pluralnom mozaiku meusobno isprepletenih vladavinskih kompetencija korporativnih subjekata. 18)Ostaci korporativizma u faizmu, sindikalizmu i pluralizmu. Tradicionalna korporativistika doktrina nije se do danas odrala u svom integralnom obliku, ali se mnogi njezini elementi mogu nai u nizu modernih politikih doktrina. 1) Faizam u svojoj kritici parlmentarizma i liberalnog naela individualne reprezentacije preuzima ideju korporativne reprezentacije: u uvjetima jednopartijske diktature sistemom korporativne reprezentacije razliiti socijalni interesi prinudno se integriraju u totalitarnu dravu. 2) Politike doktrine sindikalizma, savjetske demokracije i radnikog samoupravljanja iz perspektive radnikog, odnosno socijalistikog pokreta, suprostavljaju tzv. buroaskom parlamentarizmu sistem korporativne, odnosno funkcionalne repezentacije: stupnjevitom sistemu posredovanja interesa organski organiziranih proizvoaa u kojem se politika reducira na organizaciju materijalne reprodukcije drutva. 3) Politika doktrina pluralizma (politike stranke) sadri element zamjene politikog subjektiviteta pojedinca predodbom o interesnim grupama, odnosno o organiziranim interesima kao subjektima politike, ali u uvjetima liberalnih jamstava temeljnih sloboda i prava ovjeka i opstanka liberalno konstituiranog parlamenta kao sredinje politike institucije.

4) Neokorporativizam nadovezuje se na pluralistike modifikacije liberalno-demokratske

politike teorije, ali ih nadopunjuje elementima koje preuzima iz korp. tradicije: a) Posebnu panju poklanja politikim funkcijama samooorganizacije socijalnih grupnih interesa oslanjajui se na rana promiljanja tog problema u klasika teorije drutva. b) Potpuno odbacuje ideju ekskluzivne dravne suverenosti u korist konstrukcije politikog sistema kao mree komplementarnih, funkcionalno specijaliziranih javnih i korporativno-drutvenih organizacija.