PITANJA I ODGOVORI IZ DEMOKRATIJE

1.) OSNOVNI POJMOVI IZ DEMOKRATIJE?

-

Prema Platonu demokratija predstavlja oblik vlasti u kojem siromani preuzimaju

vlast i koja nastaje zahvaljujui gubitku kulture i graanske vrline, ime se
onemoguava stvaranje elite koja je sposobna za zapovijedanje. Aristotel, za razliku
od Platona koji je isticao da je demokratija najgori oblik vladavine, nastoji dati
odgovore na pitanja vezana za osnove ideje demokratije: sloboda, jednakost i
sposobnost. Prema an Bodenu, tvorcu teorije suverenosti, demokratija kao narodna
vladavinapredstavlja negativan i neprihvatljiv primjer ija je primarna svrha
promiljanje aristokratije i monarhije. Monteskje naglaava da u demokratiji nijedan
lan drutva nije slobodan, jer se u ovom dravnom obliku niim ne ograniava mo
naroda. Prema an aku Rusou, demokratska vladavina predstavljala bi suvie idealan
oblik vladavine, u kojem bi narod, kao nosilac neotuive, nedjeljive i neprenosive
suverenosti, bio ujedno i donosilac zakona i izvrilac zakona. Ruso istie da je takav
ideal nedostupan ljudima i da je napravljen samo za narod bogova. Hans Kelsen,
tvorac iste teorije prava, demokratiju definie kao istovjetnost voe i voenih,
subjekta i objekta vladavine, znai vladavinu naroda nad narodom.

2.) DEFINICIJE DEMOKRATIJE (PORIJEKLO POJMA I DEFINICIJA)

- Rije demokratija, koja je grkog porijekla (demos- narod i kratos-vladavina), u
16. st. je, preko francuske rijei democratie, dospjela u engleski jezik (democracy) te je
od tada predmetom brojnih teorijskih rasprava. Za razliku od autokratskog reima,
demokratija predstavlja onaj dravni organizacioni oblik u kojem vlada narod, odnosno
predstavlja onaj dravni organizacioni oblik u kojem postoji neki oblik politike jednakosti
meu ljudima. Demokratija je vladavina naroda, za narod i u ime naroda.
3.) POJAM TRADICIONALNE LEGITIMNOSTI?
-

Tradicionalna legitimnost je utemeljenje vlasti na tradiciji i obiajima.

4.) POJAM POLISA?

-

Polis se moe predstaviti kao graanstvo koje je politiki i ekonomski bilo neovisno.
Klasini polis obiljeavaju jedinstvo, solidarnost, participacija i vrlo ogranieni broj
graana.

5.) POLITIKI IDEALI I CILJEVI ATINSKE DEMOKRATIJE?

-

Politiki ideali Atinske demokratije su: jednakost graana, sloboda, potovanje zakona
i pravosua. Kljune znaajke Atinske demokratije su: izravno sudjelovanje graana u
zakonodavstvu i sudstvu, skuptina graana ima suverenu vlast, viestruki naini
izbora kandidata za javnu slubu, nepostojanje povlastica kojima bi se obini graani
razlikovali od javnih slubenika, kratki mandati za sve, plaa za javnu slubu.

6.) SLOBODA U ATINSKOJ DEMOKRATIJI ?

-

Aristotel je imao poprilino negativan stav kada je demokratija u pitanju, jer je on

atinsku demokratiju vezao za slobodu i jednakost, pri emu je sloboda bila vezana za 2
kriterija:
a) naizmjence vladati i biti vladan
b) ivjeti kako ko hoe
7.) NAELO (PRINCIP) JEDNAKOSTI U ATINSKOJ DEMOKRATIJI ?
-

Da se kao djelotvorno naelo vladanja uspostavi kriterij naizmjence vladati i biti

vladan, bitna je jednakost. Bez jednakosti svih, mnotvo ne moe imati
vrhovnitvo (suverenitet). Brojana jedankost svih, mogua je, kako kau klasini
demokrati zato to je:
a) sudjelovanje novano nagraeno
b) glasovi graana jednako vrijede
c) naelno postoje jednake mogunosti da se dobije javna sluba.
8.) NAELO (PRINCIP) PRAVEDNOSTI U ATINSKOJ DEMOKRATIJI ?
-

Naelo pravednosti podrazumijeva da graani trebaju uivati politiku jednakost, kako

bi bili slobodni da vladaju i da budu vladani.

9.) EMATSKI PRIKAZ ATINSKE SKUPTINE

10.) NAELO IZBORA ILI BIRANJA U ATINSKOJ DEMOKRATIJI ?
-

Deme su izabirale kandidate otprilike razmjerno svojoj veliini, da ih predstavljaju u

Vijeu i drugim tijelima. U taj prvi krug kandidati su bili izabrani drijebom. Izabrani
se dalje predlau u skup zajednikih kandidata. Naposljetku se iz tog skupa izabiru
kandidati koji e doista obnaati dunosti, opet drijebom (Skuptina, magistrati,
sudita). Mandati su bili kratki i nisu predviali reizbor, a izabrani slubenici su bili
plaeni za svoju slubu. Izabrani od graana izravnim izborom (10 vojnih
zapovjednika) imali su mogunost reizbora. Odbor se sastajao rotacijom iz Vijea i
sluio je desetinu jednogodinjeg mandata.

11.) OSNOVNE KARAKTERISTIKE ATINSKE DEMOKRATIJE (POZITIVNE

TEKOVINE RELEVANTNE ZA RAZVOJ DEMOKRATIJE)
a)
b)
c)
d)
e)
f)

Osnovne karakteristika atinske demokratije su:

izravno sudjelovanje graana u zakonodavstvu i sudstvu
skuptina graana ima suverenu vlast
suverena vlast obuhvaa sve zajednike poslove grada
viestruki naini izbora kandidata za javnu slubu (neposredni izbori, drijeb, rotacija)
nepostojanje povlastica kojima bi se obini graani razlikovali od javnih slubenika
s iznimkom onih poloaja koji se odnose na ratovanje, niko ne moe istu slubu
obnaati dvaput
g) kratki mandati za sve
h) plaa za javnu slubu

Neke od pozitivnih tekovina su:

- ustav, nazvan puka vlada, koji se nije oslanjao na manjinu nego na mnotvo
- svi su imali jednakost pred zakonima u privatnim razmiricama
- to se tie javnog ivota, svako se potovao po dobrom glasu,a ne po pripadnosti jaoj
dravnoj zajednici (graani nisu za sudjelovanje u javnom ivotu imali zapreka
zasnovanih na poloaju ili bogatstvu)
- isti ljudi brinuli su se jednako za domae, kao i za dravne poslove
- postojala je openita predanost naelu graanske vrline.
12.) OPI USLOVI NASTANKA I FUNKCIONISANJA ATINSKE KLASINE
DEMOKRATIJE.
a)
b)
c)
d)

Opi uslovi nastanka i funkcionisanja su:

mali grad-drava
robovska privreda stvara slobodno vrijeme za graane
kuanski rad tj. rad ena oslobaa mukarce za javne poslove
graanstvo je ogranieno na relativno mali broj osoba

13.) TIPOVI DRUTVENOG UREENJA PO PLATONU

a)
b)
c)
d)

Prema Platonu postoje 4 tipa drutvenog ureenja:

timarhija (sistem koji se ugleda na vojnu aristokraciju Sparte)
oligarhija ( vladavina bogatih)
demokratija (vladavina naroda)
tiranija
( vladavina jednog diktatora)

14.) OSNOVNA IZREKA SREDNJEVJEKOVNE DEMOKRATIJE?

- Osnovna parola za razvoj demokratije u srednjem vijeku bila je da gradski rad ini
slobodnim. Do ove parole se dolo na taj nain to su se ljudi doseljavali u gradove u kojima
su ivjeli slobodnije nego na selu. To odgovara i strukturi ureenja tog perioda. Prvu klasu su
inili plemii, drugu pripadnici crkve, treu radnici i seljaci.
15.) SOCIJALNA STRUKTURA SREDNJEVJEKOVNOG GRADA.
a)
b)
c)

Struktura srednjevjekovnog grada izgledala je na sljedei nain:

vladar
plemstvo srednji stale,bogati trgovci i zanatlije
slobodni graani nadniari

16.) SOCIJALNA STRUKTURA UNUTAR GRAANSKOG STALEA

a) gornji sloj (bogati trgovci)
b) srednji sloj (trgovci,zanatlije,vlasnici tvornica)
c) nii sloj (egrti, pomonici, nadniari)

17.) GRADSKA UPRAVA ?

-

Poto graani nisu u gradu bili vezani za nekog gospodara morali su se sami
organizovati. Ova funkcija je povjerena Pravnom vijeu, koje je istovremeno imalo
zadau da presuuje u sporovima. Pravno vijee kao ustanova bio je prvi demokratski
element u srednjevjekovnom gradu. Ipak, ovi demokratski elementi nisu odgovarali
principima dananje demokratije jer je uslov na pravo glasa bilo posjedovanje imetka.
Zbog toga su mnogi bili iskljueni u procesu glasanja. Osim toga, oni koji su imali
pravo glasa bili su neravnopravni. Postojale su razlike tako da su birai u zavisnosti od
klase kojoj pripadaju dobijali broj glasova po odreenim normama. Imali su pravo
glasa sa cenzurom to znai da su prva i druga klasa imali najvei broj glasova i
najvei uticaj u Pravnom vijeu.

18.) POJAM POLITIKE ZAJEDNICE PO LOKU ?

-

Pod pojmom politika zajednica Lok nije mislio na demokratiju ili bilo koju formu
vladavine, nego na nezavisnu zajednicu, koju su Latini oznaavali rijeju civitas.

19.) LEGISLATIVA PO LOKU ?

-

Legislativa prema Loku, bilo da uvijek postoji ili samo u intervalima, premda je
vrhovna mo u svakoj politikoj zajednici, ipak ne moe biti apsolutno arbitrarna nad
ivotima i sreom ljudi. Legislativna ili vrhovna vlast ne moe preuzeti na sebe mo
da vlada improviziranim arbitrarnim dekretima, nego je obavezna da iri pravdu i
odluuje o pravima subjekata po objavljenim vaeim zakonima. Vrhovna mo ne
moe od ijednog ovjeka oduzeti dio njegove imovine bez njegovog
pristanka.Ouvanje imovine je svrha vlade.Legislativa ne moe prebaciti mo izrade
zakona u bilo koje druge ruke, poto je ista mo delegirana od strane ljudi i oni koji je
imaju ne mogu je dati drugima.

20.) IZVRNA MO PO LOKU ?

-

Izvrna mo obuhvata izvrenje opinskih zakona u drutvu nad svim koji su dijelovi
istog.

21.) KONFEDERATIVNA MO PO LOKU ?

-

Federativna mo obuhvata upravljanje sigurnosti i interesima javnosti sa svim onim

to moe dobiti korist ili tetu od drugog. Podrazumijeva upravljanje za dobrobit
javnosti. Oni kojima je predana ova mo treba da to rijee najbolje to mogu.

22.) MONTESKIJEVA PODJELA VLASTI ?

-

Analizirajui engleski ustav Monteskje razvija uvenu teoriju o podjeli vlasti na

zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Smatrao je da jedna vlast ograniava drugu, jedna
drugu koi,.kontrolira i ograniava, istiui pri tome da je sudska vlast kljuna u
zatiti ljudskih prava pojedinaca.

23.) SLOBODA PO MONTESKIJU ?

- U svom djelu O duhu zakona, Monteskje opisuje despotiju kao najgoru i najloiju
dravnu formu. Najbolja je forma u kojoj graani imaju pravo da rade sve to im zakoni
dozvoljavaju. On vidi opasnost da u demokratiji sloboda moe biti oteena zbog ljudske
sklonosti ka zloupotrebi vlasti.
24.) RUSOOVO SHVATANJE SUVERENITETA ?
-

U svom djelu Drutveni ugovor an ak Ruso zakljuuje da drutveni ugovor stvara

meu graanima takvu jednakost da svi imaju iste obaveze i treba da uivaju ista
prava. Tako, po samoj prirodi ovog ugovora, svaki akt suvereniteta, tj. svaki akt opte
volje podjednako obavezuje ili daje podjedanaka prava svih graana. U sutini akt
suverenosti nije sporazum izmeu pretpostavljenog i potinjenog, ve sporazum
jednog tijela i svakog od njegovih lanova.

25.) RUSOOVO SHVATANJE VLADE

-

Ruso vladom ili vrhovnom upravom zove legitimno obavljanje izvrne vlasti,a
vladaocem ili magistratom ovjeka ili tijelo kome je povjerena ta uprava.

26.) POJAM DEMOKRATIJE PO RUSOU ?

-

Prema Rusou demokratska vladavina predstavljala bi suvie idealan oblik vladavine u

kojem bi narod, kao nosilac neotuive, neprenosive i nedjeljive suverenosti bio ujedno
i donosilac zakona i izvrilac zakona. Premda je prema njegovom miljenju takav
oblik vladavine najbolji oblik ureenja te bi mogao posluiti i kao uzor drugima, ipak
Ruso istie da je takav ideal nedostupan ljudima i da je napravljen samo za narod
bogova

27.) MODELI DEMOKRATIJE (2 OSNOVNA

KATEGORIZACIJA PREMA DAVIDU HELD-U)

MODELA,

PRIMJERI,

Dejvid Held je u knjizi Modeli demokracije sve dosadanje oblike/varijante

demokratije svrstao u dvije kategorije:
a) klasini modeli demokratije (atinska,protektivna, razvojna i neposredna)
b) savremeni
modeli
demokratije
(model
kompetitivne
elitistike
demokratije,pluralistiki model, te participativna demokratija)
28.) SUTINA I ZNAAJ USTAVNE DEMOKRATIJE
-

Sutina je da mo vlasti mora biti ograniena ustavom, ali dovoljno jaka da obezbjedi
sve navedene stvari (vladavinu zakona u cilju odravanja javnog reda, spreavanje
neloginog koritenja moi i zatite ljudskih prava, javno donoenje zakona itd.)
Nastoji se istovremeno ovlastiti i ograniiti vlast u cilju zatite prava ljudi.

29.) POJAM USTAVNE DEMOKRATIJE ?

-

Ustavna demokratija ili konstitucionalizam predstavlja ogranienu vlast, vladavinu

zakona u cilju odravanja javnog reda, spreavanja neloginog koritenja moi i
zatite ljudskih prava reguliranja demokratskih procesa i javnog donoenja zakona.

30.) POJAM KONFLIKTA ?

-

Konflikt se moe definirati kao proces koji nastaje, razvija se i prevladava u

meuodnosu neslaganja najmanje dva subjekta koji pokazuju interes za iste
vrijednosti. Pozitivni konflikti unapreuju demokratiju, a negativni su oruani sukobi ,
etniki sukobi koji se ne mogu kontrolirati i nanose nesagledive tete za demokratiju i
drutvo.

31.) FAKTORI (INIOCI) KONFLIKTA ?

-

To su: komunikacija, shvaanje, stajalite i zadatak.

32.) PRINCIPI MIROLJUBIVOG RJEAVANJA KONFLIKTA I FAZE (KORACI) U

RJEAVANJU KONFLIKTA
- Konflikt obuhvata 5 faza:
a) potencijalna oporba
b) spoznaja i utjelovljenje
c) panja
d) ponaanje
e) ishod
Stilovi rjeavanja konflikta su: integracija, susretljivost, dominacija, izbjegavanje i
kompromis.
33.) POJAM LIBERALIZMA ?
-

To je teorija vlasti usmjerena na osiguravanje osobnih i privatnih prava pojedinaca, to

podrazumijeva moralnu dominaciju pojedinca u odnosu na zajednicu, vrijednosti i
integritet svake osobe kao jednog lana ljudskog roda.

34.) IZVORNO ZNAENJE TOLERANCIJE ?

-

Rije tolerancija vodi porijeklo iz latinskog jezika od imenice tolerantia, koja

izvorno znai popustljivost, trpeljivost i glagola tolerare, sa znaenjem: podnositi,
snositi, trpjeti, doputati.

35.) DEFINICIJE TOLERANCIJE

-

Tolerancija je uvaavanje miljenja i naina ivota, ma koliko se s njima ne slagali ako

ne ugroava nas kao pojedince i drutvenu zajednicu. Toleranciju neeg, nikada ne
smijemo zaboraviti, ukljuuje trpljenje djelovanja i vjerovanja ije vrednote ili
normativni poloaj odbijamo kao krive, nerazborite ili nepoeljne.

36.) KONSENZUS POJAM

-

Dogovor u kome oni koji zastupaju suprotne pozicije u vezi sa nekim pitanjem prave
ustupke kako bi se postigao sporazum.

37.) KOMPROMIS POJAM

-

Dogovor u kome oni koji zastupaju suprotne pozicije u vezi sa nekim pitanjem prave
ustupke kako bi se postigao sporazum.

38.) RAZVOJ LJUDSKIH PRAVA KROZ HISTORIJU (MAGNA CARTA

LIBERTATUM 1215, HABEAS CORPUS ACT 1679, ZAKON O PRAVIMA 1689,
DEKLARACIJA O NEZAVISNOSTI 1776, DEKLARACIJA PRAVA OVJEKA I
GRAANINA 1789, SA OSVRTOM NA USTAV SAD-A
I LJUDSKA PRAVA
NORMIRANA U AMANDMANIMA NA USTAV SAD-A)
-

Razvoj ljudskih prava ima svoje korijene u tenjama za slobodom i jednakou svuda
u svijetu. Ideja o ljudskim pravima ima svoje korijene u grkoj filozofiji antike i u
religiji. Razvoj ideje dijelimo u tri stepena:
a) prvi (filozofski korijeni)
b) drugi ( politiko ostvarenje u sklopu nacionalnih drava)
c) trei ( univerzalno politiko ostvarenje (UN))
Vodeu ulogu u razvoju ljudskih prava imala je Engleska. Ve su 1215. sa Magna Carta
Libertatum, od kralja iznuena odreena prava. Dokumentom Petition of Rights 1628.
zajamena je nepovredivost graanina, a Habeas Corpus Act iz 1679. bio je odluujui
preokret za usidrenje ideje o ljudskim pravima u konkretnom dravnom pravu. Ta prava
vrijedila su i u engleskim kolonijama, dakle i u SAD-u. Tamo je prvi put u povijesti
formuliran Katalog ljudskih prava i to pozivajui se na zamisli Lockea. Virginia Bill of
Rights iz 1776. dokument je koji se, uz Ameriko proglaenje nezavisnosti iz iste
godine, ubraja u najvanije dokumente u povijesti ljudskih prava. Dokumentom Virginia
Bill of Rights sljedea prava proglaena su neotuivim ljudskim pravima i otada
sainjavaju jezgru ljudskih prava (pravo na ivot, slobodu i privatno vlasnitvo, sloboda
okupljanja i sloboda tiska, sloboda kretanja i pravo na peticiju, pravo na pravnu zatitu i
glasako pravo). Ustavno-pravno ostvarenje ideje o ljudskim pravima krenulo je velikim
zaletom iz Francuske u kontinentalnu Evropu. Dana 26. avgusta 1789. prihvaena je
Povelja o ljudskim i graanskim pravima koja sadri uzvieni pokuaj naglaavanja
univerzalne vanosti ljudskih prava. Ustav SAD-a je najstariji pisani ustav na svijetu koji
potie od kraja Amerike revolucije 1787, a postao je punosnaan 1789. Zakon o Pravima
je skupni naziv za prvih deset amandmana na ustav SAD-a. Ovaj dokument je ratificiran
15. decembra 1791. i sadri garancije nekih graanskih prava i sloboda koje stoje iznad i
izvan Ustava.
39.) DEFINICIJA LJUDSKIH SLOBODA I PRAVA
-

Ljudske slobode i prava se mogu odrediti kao javno-pravni odnos izmeu ovjeka kao
pojedinca, i dravne, odnosno javne vlasti. U ovom odnosu pojedinac je ovlatenik,
koji na osnovu ustava, ima pravo zahtijevati od drave ne samo da potuje njegova
zajamena prava nego i da stvara sve potrebne uslove za njihovo ostvarivanje i zatitu.
S druge strane, drava kao obveznik mora se uzdravati i ne smije zadirati u
autonomnu sferu pojedinca. Pojam ljudska prava oznaava prednosti koje pripadaju

svakom pojedincu kao ljudskom biu, a pojavljuje se u 2 meusobno zavisna

znaenja:
a) skup moralnih naela (bitne, neotuive pretpostavke istinskog ljudskog postojanja
svakog pojedinca)
b) skup pravnih naela (neotuiva prava svakog pojedinca u odnosu na dravu i vlast)
40.) HABEAS CORPUS ACT 1679. (KADA JE DONEEN, OD KOGA, ZNAAJ)
-

Habeas Corpus Act 1679. donio je kralj arls II. Ovaj dokument je imao ulogu da
sauva pravo pojedinca na slobodu i zabrani proizvoljna hapenja od strane drave, a u
sluaju da neko bude optuen, moralo mu se suditi prije nego to se stavi u zatvor.
Kroz istoriju se Habeas Corpus Act spominje kao jedan od najvanijih dokumenata o
ouvanju ljudske slobode.

41.) DEKLARACIJA O NEZAVISNOSTI, VIRGINIA BILL OF RIGHTS 1776.

-

Virginia Bill of Rights iz 1776. je dokument koji se, uz Ameriko proglaenje

nezavisnosti iz iste godine ubraja u najvanije dokumente u povijesti ljudskih prava.
Dokumentom Virginia Bill of Rights sljedea prava proglaena su neotuivim
ljudskim pravima i otada sainjavaju jezgru ljudskih prava (pravo na ivot, slobodu i
privatno vlasnitvo, sloboda okupljanja i sloboda tiska, sloboda kretanja i pravo na
peticiju, pravo na pravnu zatitu, glasako pravo)

42.) DEKLARACIJA PRAVA OVJEKA I GRAANINA

-

Deklaracija o pravima ovjeka i graanina jedan je od osnovnih dokumenata

Francuske revolucije, koji odreuje pojedinana prava i kolektivna prava naroda
prema dravi. Usvojen je od strane Ustavotvorne skuptine 26. avgusta 1789. kao prvi
korak ka donoenju ustava. Ukljuuje sljedea prava ovjeka i graanina: ljudi se
raaju i ostaju slobodni i jednakopravni, cilj svakog politikog udruivanja je
ouvanje prirodnih i nezastarivih prava ovjeka (sloboda, vlasnitvo i otpor
ugnjetavanju), suverenitet u sutini poiva na narodu (nijedan pojedinac ne moe
sprovoditi vlast koja potie iz naroda), zakon je izraz opte volje, niko ne moe biti
optuen, uhapen ili pritvoren osim u sluajevima koje odreuje zakon i na zakonom
predvieni nain. Uvrtavanjem ove deklaracije u Ustav Francuske, iroke garancije
ljudskih prava i sloboda dobivaju znaaj ustavne kategorije.

43.) OPA DEKLARACIJA O LJUDSKIM

DONEENA, OD KOGA, ZNAAJ)
-

PRAVIMA 1948.

(KADA JE

Opa deklaracija o ljudskim pravima usvojena je i proglaena na Opoj skuptini

Ujedinjenih naroda 10. decembra 1948. godine. Ovom Deklaracijom proglaeno je da
sva ljudska bia, gdje god se nalazila i ko god bila, imaju prava koja se moraju
potivati u svim okolnostima. Deklaracija se sastoji od 30 lanova / stavki (sva su
ljudska bia roena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima, svakome su dostupna
sva prava i slobode navedene u ovoj deklaraciji, bez diskriminacije bilo koje vrste,
svako ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost, niko ne smije biti dran u
ropstvu ili ropskom odnosu itd.)

44.) EVROPSKA KONVENCIJA ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I

TEMELJNIH SLOBODA 1950. (KADA JE DONESENA, OD KOGA,
ZNAAJ,KORPUS ZATITE LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA, EVROPSKI SUD
ZA LJUDSKA PRAVA U STRASBOURGU, ULOGA EKLJP PREMA LANU II
USTAVA BIH)
-

Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, jo poznata

i kao Evropska konvencija o ljudskim pravima, je pravni akt Vijea Evrope o zatiti
sloboda i prava, donijet u Rimu 4. novembra 1950. Originalna verzija stupila je na
snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: Belgija, Danska,
Francuska, Njemaka, Irska, Italija, Island, Luksemburg, Holandija, Norveka, Turska
i Velika Britanija.Njen znaaj se ogleda u zatiti tradicionalnih, linih i politikih
sloboda i prava, a naknadno su, dodatnim protokolima, ukljueni i pravo na imovinu i
pravo na obrazovanje. Evropska konvencija je posebno znaajna po tome to je razvila
meunarodne mehanizme za zatitu prava navedenih u njoj. Naime, graani svih
zemalja potpisnica su stekli pravo da, kada iscrpe sva pravna sredstva u zemlji, mogu
se neposredno obratiti evropskim institucijama za zatitu ljudskih prava Evropskoj
konvenciji i Evropskom sudu za ljudska prava. Potpisivanje je oznailo prihvatanje
obaveze potovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadlenosti Evropskog suda za
ljudsku pravu u Strasbourgu u Francuskoj, koji je ustanovljen Evropskom
konvencijom. Svaka osoba koja smatra da su joj naruena prava moe se obratiti sudu.
1995. godine SAD se ukljuio u pregovore u cilju okonanja sukoba u Bosni i
Hercegovini. Mirovni sporazum potpisan je u Daytonu 21. novembra 1995. Kao
dodatak Mirovnom sporazumu zakljueno je i 11 aneksa na taj Sporazum. Aneksu 4
Mirovnog sporazuma je namijenjena uloga Ustava BiH. Evropska konvencija o zatiti
ljudskih prava i sloboda, sa dodatnim protokolima (prema ustavnoj odredbi lana II
taka 2. Ustava BiH) ima nadzakonsku snagu i neposrednu primjenu.

45.) MEUNARODNI PAKT O GRAANSKIM I POLITIKIM PRAVIMA 1966.

(KOJA GENERACIJA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA OBUHVATA
GRAANSKA I POLITIKA PRAVA)
-

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima je meunarodni instrument o

ljudskim pravima leiglslativnog karaktera. Usvojen je iste godine kada i Meunarodni
pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Ovim dokumentima razraena su
brojna prava i slobode koja su zajamena Univerzalnom deklaracijom o pravima
ovjeka. Njegovim odredbama utvrena su individualna i kolektivna prava, odreene
mjere za nadzor nad njihovim potovanjem i osnovan Komitet za ljudska prava koji
nastoji da se ugovornice pridravaju preuzetih obaveza. Pakt je usvojen i otvoren za
potpisivanje rezolucijom Generalne skuptine Ujedinjenih nacija 16. decembra 1966, a
stupio je na snagu 23. marta 1976. Graanska i politika prava spadaju u prvu
generaciju ljudskih prava.

46.) MEUNARODNI PAKT O EKONOMSKIM, SOCIJALNIM I KULTURNIM

PRAVIMA 1966. (KOJA GENERACIJA OBUHVATA OVA PRAVA)
-

Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima je usvojen

rezolucijom Generalne skuptine Ujedinjenih Nacija od 16. decembra 1966, a stupio je

na snagu 3. januara 1976. Njegovim odredbama utvrena su individualna i kolektivna

prava, odreene mjere za nadzor nad njihovim potovanjem. Ekonomska, socijalna i
kulturna prava spadaju u drugu generaciju ljudskih prava.
47.) KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA 1989.
- Konvencija o pravima djeteta je prvi meunarodnopravni instrument koji je obuhvatio
cjelokupan opseg ljudskih prava graanska, kulturna, ekonomska, politika i socijalna
prava. etiri osnovna principa Konvencije su: nediskriminacija, posveenost najboljim
interesima djeteta, pravo na ivot, preivljavanje i razvoj i potovanje stavova djeteta.
Konvencija titi djeija prava tako to postavlja standarde zdravstvenih usluga, obrazovanja i
pravnih, graanskih i socijalnih servisa. Usvojen je 20. novembra 1989.
48.) NABROJATI PRAVA 4 GENERACIJE LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA
(NABROJATI POJEDINA PRAVA KOJA SPADAJU U ODREENE GENERACIJE)
- Prva generacija ljudskih prava (graanska i politika prava) prava na slobodu:
a) graanska prava (pravo na jednakost i slobodu, pravo na religiju)
b) zakonska (osiguravaju proces zatite u borbi s politikim i pravnim sustavom npr.
zatita od uhienja i zatvora)
c) politika (pravo na glasanje, pravo na ulanjivanje u politike stranke)
Druga generacija ljudskih prava (socijalna, ekonomska i kulturna prava) - prava na
jednakost (titi poloaj ovjeka na radu i u vezi sa radom)
a) socijalna prava (prava koja su potrebna za potpuno sudjelovanje u ivotu drutva
pravo na obrazovanje, pravo na osnivanje obitelji, pravo na rekreaciju, zdravstvenu
zatitu, privatnost i pravo na slobodu od diskriminacije)
b) ekonomska prava (pravo na rad, na primjeren ivotni standard, na smjetaj)
c) kulturna prava (odnose se na nain ivota unutar kulturne zajednice pravo na
slobodno sudjelovanje u kulturnom ivotu zajednice, pravo na obrazovanje)
a)
b)
c)
d)
e)
f)

Trea generacija ljudskih prava (sveobuhvatna prava) pravo na solidarnost

pravo na razvoj
pravo na mir
pravo na zdravi okoli
pravo na sudjelovanje u koritenju zajednikog naslijea ovjeanstva
pravo na komunikaciju
pravo na humanitarnu pomo
U vezi sa razvojem informatikih tehnologija i savremenih medija javljaju se nova
specifina prava koja treba da zatite pojedinca od moguih zloupotreba ovih
tehnologija i medija. Poseban znaaj dobivaju ljudska prava vezana za izbjeglice i
raseljena lica, te ta i brojna druga ljudska prava ine etvrtu generaciju ljudskih
sloboda i prava.

49.) POZITIVNA PRAVA (PRAVA AKTIVNOG STATUSA)

-

Pozitivna ljudska prava oznaavaju prava koja je drava u obavezi da titi i

omoguava tj. kada bez aktivnog djelovanja dravne vlasti nije mogue ostvariti
odreena prava. Primjeri takvih prava su: pravo na ivot, pravo na obrazovanje, pravo

na pravnu jednakost. Pozitivna prava su kodifikovana u Univerzalnoj deklaraciji o

pravima ovjeka.
50.) NEGATIVNA PRAVA (PRAVA PASIVNOG STATUSA)
-

Negativna ljudska prava, koja uglavnom prate Anglo-ameriku pravnu tradiciju,

ukazuju na akcije koje vlast ne bi trebalo da poduzima tj. u kojima drava treba da se
uzdrava od svake aktivnosti (kao to su pravo na privatnost, nepovredivost stana i sl.)

51.) TA JE POZITIVNA DISKRIMINACIJA ?

- Odreenim grupama ljudi (Romi, ene, osobe sa invaliditetom) su godinama sistematski
uskraivana i krena prava. Zbog toga se njima mora pomoi da dou na startnu poziciju
jednaku sa svim ostalim graanima. To se postie posebnim propisima, mjerama ili praksom,
koji ove grupe diskriminiu tako to im daju prednost pri zapoljavanju, obrazovanju i
ostvarivanju nekih prava, to je sve poznato kao pozitivna diskriminacija. Ove mjere jesu
diskriminatorske prema (negativne) prema ostalim drutvenim grupama, ali nisu nepravedne.
52.) POJAM PRIRODNIH PRAVA (U KOJU GENERACIJU SPADAJU)
-

Prirodna prava su demokratska, humana prava. Ona su inkorporirana u ovjeku i niko

ih ne moe otuiti od njega. Za prirodna prava se kae da su nepisana, vjena (Boja)
prava, koja proizilaze iz prirode ljudi. U prirodna prava ovjeka ubrajamo: pravo na
ivot, slobodu, jednakost, ravnopravnost svih ljudi bez obzira na spol, vjersku i
nacionalnu, rasnu, politiku i ideoloku pripadnost. Prirodna prava ubrajaju se u prvu
generaciju ljudskih prava.

53.) GRAANSKA PRAVA (OBJASNITI POJAM GRAANIN)

- Graanska prava su zakonski regulisana prava, koja jedna drava ustupa lanovima svoga
naroda (svojim graanima). Graanska prava u demokratskim dravama ukljuuju primjerice
pravo glasovanja. Graanska prava se odnose u cjelini na ona prava, koja utjeu na odnos
izmeu puanstva i drave, a manje na meusobni odnos stanovnika. Graani (dravljani) su
ljudi u stalnom politiko-pravnom odnosu pripadnitva sa odreenom dravom.
54.) LJUDSKA PRAVA TREE GENERACIJE (PRAVO NA RAVNOPRAVNOST,
SAMOOPREDJELJENJE, UPRAVLJANJE NACIONALNIM RESURSIMA, PRAVO NA
RAZVOJ, NA MIR, NA ZDRAVU OKOLINU)
-

U najveem dijelu svijeta, uslovi poput krajnjeg siromatva, rata, ekoloke i prirodne
katastrofe, znae da se u potivanju ljudskih prava veoma malo napredovalo. Iz tog je
razloga bilo potrebno priznati jo jednu kategoriju prava kojima bi se osigurali
odgovarajui uslovi koji drutvima, a posebno zemljama u razvoju, omoguuju
provoenje prve i druge generacije prava. U osnovi je tree generacije prava
solidarnost; ona obuhvataju kolektivna prava drutva ili naroda, kao to su pravo na
odrivi razvoj, pravo na mir ili zdravi okoli.
Pravo na ravnopravnost pravo na ravnopravnost naroda izvedeno je iz Povelje UN
koja dostojanstvo ljudske linosti povezuje sa pravima koja pripadaju svim ljudima
bez diskriminacije u unutranjem pravnom i politikom poretku. Isto tako priznaju

pravo na dostojanstvo naroda, pravo da budu jednaki i ravnopravni u sistemu odnosa u

UN.
Pravo na samoopredjeljenje Ovo pravo se razumijevalo kao zahtjev da politika
vlast bude utemeljena na volji graana. Korijeni ovog prava ustanovljeni su
Atlantskom poveljom. Pravo na samoopredjeljenje poznaje dva aspekta: vanjski i
unutranji. Vanjski znai pravo naroda da se slobodno, bez stranih utjecaja, opredijeli
na odreeni politiki status. Unutranje pravo na samoopredjeljenje znai da svaki
graanin ima pravo i mogunost utjecaja na vrenje javnih poslova i time na odreenje
svog politikog statusa.
Pravo na upravljanje nacionalnim resursima Drave lanice ove Povelje
obavezuju se da uklone sve oblike strane ekonomske eksploatacije, posebno one koje
vre meunarodni monopol, kako bi omoguili svojim narodima potpuno uivanje u
prednostima koje proistiu iz njihovih nacionalnih izvora.
Pravo na razvoj Smisao prava na razvoj nalazi se u dubokoj vezi sa ostalim
pravima naroda koje sadri Afrika povelja. Ovo pravo podrazumijeva zadovoljenje
temeljnih ljudskih potreba za ivot (voda, hrana, obrazovanje, zdravstvena zatita i dr.)
Pravo na mir Svi narodi imaju pravo na unutranji i meunarodni mir i sigurnost
Pravo na zdravu okolinu Pravo na zdravu okolinu izrasta iz zajednike potrebe
svih ljudi da se zatite od negativnih posljedica koje prouzrokuju opasnosti
naruavanja ekoloke ravnotee.
55.) PRAVO NA POTOVANJE PRIVATNOG I PORODINOG IVOTA (U
KOJU GENERACIJU SPADAJU PRIVATNA PRAVA, DA LI SU U PITANJU
POZITIVNA ILI NEGATIVNA PRAVA, LAN II USTAVA BIH I LAN 8 EKLJP)
-

Svaki ovjek se najugodnije osjea u svojoj privatnoj sferi, a ona obuhvata dom i
porodicu, neometano komuniciranje sa drugim ljudima, tajnost linih podataka i dr. Da
bi se, u to veoj mjeri, garantovala privatnost, ustavi propisuju ogranienja za
mijeanje drave, a pogotovo drugih neovlatenih subjekata, u privatni ivot svakog
ovjeka. Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima, pa time i
Ustavom BiH, garancije prava na privatnost utvruju se na sljedei nain: Niko ne
moe biti predmet samovoljnih i nezakonitih mijeanja u njegov privatni ivot, u
njegovu porodicu, u njegov stan ili u njegovu prepisku, niti moe biti predmet
nezakonitih povreda njegove asti ili njegovog ugleda. U lanu 8. stav 2. se utvruje:
Javna vlast se ne mijea u vrenje ovog prava osim ako je takvo mijeanje
predvieno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom drutvu u interesu
nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, spreavanja
nereda ili zloina, zatite zdravlja i morala ili zatite prava i sloboda drugih.Spadaju
u drugu generaciju ljudskih prava.
56.) POLITIKA PRAVA (POJAM, KOJA PRAVA OBUHVATAJU POLITIKA
PRAVA, U KOJU GENERACIJU SPADAJU, ZATO SE SMATRAJU
TRADICIONALNIM I NAJVANIJIM)

Ova grupa prava ubraja se takoer u tradicionalna prava prve generacije. Ona
omoguuju potvrivanje pojedinca kao drutvenog bia ija prava na aktivno
sudjelovanje u javnom i politikom ivotu daju legitimitet dravnoj vlasti. Svi ustavi
garantuju odreena politika prava i slobode, a ustavni sistemi se prema obimu
garancije ovih prava razlikuju kao demokratski i nedemokratski. Najznaajnijim
politikim pravima se smatraju: birako pravo, dravljanstvo, sloboda tampe,

politiki pluralizam (sloboda udruivanja i pravo politikog organizovanja) i pravo na

javno okupljanje.
57.) PRAVO NA PRIVATNOST (PRAVO NA PRIVATNI IVOT, NA
POTOVANJE PORODINOG IVOTA, NA POTOVANJE DOMA, NA
POTOVANJE PREPISKE)
-

Svaki ovjek se najugodnije osjea u svojoj privatnoj sferi, a ona obuhvata dom i
porodicu, neometano komuniciranje sa drugim ljudima, tajnost linih podataka i dr. Da
bi se, u to veoj mjeri, garantovala privatnost, ustavi propisuju ogranienja za
mijeanje drave, a pogotovo drugih neovlatenih subjekata, u privatni ivot svakog
ovjeka. U lanu 8. stav 2. se utvruje: Javna vlast se ne mijea u vrenje ovog prava
osim ako je takvo mijeanje predvieno zakonom i ako je to neophodna mjera u
demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, ekonomske
dobrobiti zemlje, spreavanja nereda ili zloina, zatite zdravlja i morala ili zatite
prava i sloboda drugih.

58.) PRAVO NA OBRAZOVANJE

-

Ovo pravo moe se tretirati i kao lino i kao politiko, jer je njegovo ostvarivanje
neophodno i u jednom i u drugom smislu. Ono podrazumijeva i aktivno djelovanje
drave da osigura materijalne i druge pretpostavke za njegovo ostvarivanje. Cilj ovog
prava je da osigura potpuni razvoj ljudske linosti i dostojanstva, te da ostvari i sva
druga ljudska prava i slobode. Samo obrazovan ovjek moe potpuno shvatiti znaaj i
boriti se za ostvarivanje ljudskih prava za sebe i druge. Pravo na obrazovanje ubraja se
u drugu generaciju ljudskih prava.

59.) ZDRAVSTVENO PRAVO

-

Veina ustava u svijetu sadri odredbe o zatiti zdravlja kao jedno od vanih ljudskih
prava. Potpisnice Pakta preuzele su obavezu da stvaraju uslove da se svima osiguraju
ljekarska usluga i pomo u sluaju bolesti. Takoer su se obavezale da e preduzeti
sve mjere za spreavanje i lijeenje epidemijskih, endemskih, profesionalnih i drugih
bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija, ije je sjedite u enevi i iji je lan i BiH,
prati ostvarivanje svih mjeraza zatitu zdravlja, preduzima potrebne mjere za
poveanje nivoa zdravstvene zatite, posebno pruanjem strune pomoi. Ubraja se u
drugu generaciju ljudskih prava.

60.) EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA

-

Ekonomska, a uz njih i socijalna prava su druge generacije ljudskih prava. Ona su

istovremeno i prava pojedinca i i kolektivna prava. Obino se odnose na pojedine
socijalne grupe zaposlene, nezaposlene, ake, penzionere i sl. Nije dovoljno da ustav
garantuje odreena prava iz ove grupe. Potrebno je da drava aktivno djeluje, da
osigura materijalna sredstva i druge pretpostavke za njihovo ostvarivanje. Opta
deklaracija o pravima ovjeka iz 1948. kao univerzalna prava garantuje znaajan broj
ekonomskih i socijalnih prava: pravo na rad, na socijalnu sigurnost, na obrazovanje, na
kulturu itd.

61.) IZBORI, AKTIVNO I PASIVNO BIRAKO PRAVO (POJAM, U KOJU

GENERACIJU SPADA)
-

Izbori su najznaajniji izraz narodnog suvereniteta. Oni su neophodan uslov

demokratskog konstituisanja najvanijih organa dravne vlasti predstavnikog tijela
kao nosioca zakonodavne vlasti i, u velikom broju sistema, i efa drave kao nosioca
izvrne vlasti. Graani putem izbora daju mandat svojim predstavnicima da izraavaju
njihovu volju u odluivanju o najvanijim pitanjima. Izbori moraju imati 4 uslova da
bi bili demokratski: moraju biti tajni, opi, slobodni i jednaki. Aktivno birako pravo
predstavlja pravo graanina da bira (da glasa na izborima), dok je pasivno birako
pravo sposobnost da neko bude biran u predstavniko tijelo.

62.) PARLAMENT PREDSTAVNIKI ORGAN DRAVNE VLASTI

-

Predstavniko tijelo je najvanija ustavna i politika institucija u svakoj demokratskoj

dravi. Donoenjem ustava, zakona i drugih optih akata predstavniko tijelo odluuje
o najvanijim drutvenim i politikim pitanjima. Predstavniko tijelo je kolegijalni
dravni organ izabran na odreeno vrijeme prema unaprijed utvrenom postupku. Kao
reprezentativni dravni organ koji izraava princip narodnog suvereniteta, parlament
raspolae irokim ovlatenjima i materijalnim sredstvima za ostvarivanje svoje uloge.
On odluuje o najvanijim drutvenim pitanjima, prema unaprijed strogo utvrenoj
proceduri. O ovim pitanjima predstavniko tijelo, prvenstveno donoenjem zakona.
Parlament je nosilac zakonodavne vlasti. Vezan je ustavom i djeluje u okviru ustava i u
skladu sa ustavnim ovlatenjima.

63.) VLADA IZVRNI ORGAN DRAVNE VLASTI

-

Vlada je dravni kolegijalni organ izvrne vlasti koji ine ministri, koji su po pravilu,
na elu pojedinog resora (ministarstva). Ustavni poloaj vlade bitno zavisi od ukupnog
sistema vlasti. U predsjednikom sistemu, u kojem je predsjednik nosilac izvrne
vlasti, vlada formalno i ne postoji. U parlamentarnom sistemu vlada se razvila u
znaajno tijelo i nosioca ukupne izvrne vlasti. U strukturi vlade najznaajniju ulogu
ima predsjednik vlade (prvi ministar, premijer)

64.) SUD SUDSKI ORGAN DRAVNE VLASTI

-

U sistemu podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku sudovima se povjerava

ostvarivanje sudske vlasti. Prema prirodi svoje funkcije, sudovi su blii izvrnoj vlasti,
jer neposredno primjenjuju zakone i druge propise. Meutim, postoje bitne razlike
izmeu izvrne i sudske vlasti. Sudovi djeluju samo u sluaju kad nastane spor. Naela
sudstva su: naelo zakonitosti, nezavisnosti, viestupnjevitosti, stalnosti i
nepromjenljivosti sudaca, naelo javnosti suenja.

65.) OPOZICIJA POJAM I FUNKCIJA

-

Opozicija je manjinska politika partija iji je zadatak da provjerava vladajuu stranku

ili koaliciju.

66.) RASPODJELA VLASTI (CHECK AND BALANCES)

-

Jedna od osnovnih karakteristika amerikog predsjednikog sistema je ostvarivanje

djelotvornog uticaja izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti prema sistemu
konica i ravnotee. Npr. Predsjednik utie na Kongres upuivanjem svojih poruka,
posebno porukom o stanju nacije koju upuuje svake godine 3. januara na prvoj
zajednikoj sjednici oba doma Kongresa. U roku od 10 dana predsjednik moe
potpisati zakon, ili ga uz odreene primjedbe vratiti na ponovno razmatranje u
Kongres. Predsjednik,prema tome, ima pravo suspenzivnog veta na donoenje zakona.
Mijeanje predsjednika putem suspenzivnog veta u zakonodavnu funkciju predstavlja
odstupanje od principa podjele vlasti, ali ima funkciju konica i ravnotee izmeu
ove dvije vlasti. Obrnut sluaj je obaveza predsjednika da prije nego to imenuje
sekretare, ambasadore ili druge visoke funkcionere, mora svoj prijedlog za
imenovanje dostaviti Senatu na miljenje i potvrdu. Tek nakon te potvrde, predsjednik
moe formalno izvriti imenovanja. Isto tako, meunarodni ugovori koje je zakljuio
predsjednik stupaju na snagu tek nakon to ih Senat potvrdi dvotreinskom veinom.

67.) VLADAVINA PRAVA (PRAVNA DRAVA)

- Vladavina prava je tema iz oblasti filozofije, politike i prava. Sadrina ovog pojma
najee se izraava pojmom ustavnost koji podrazumijeva podlonost drave, tj. dravnih
organa objektivnom pravu, isto kao i pojedinca. Kako organizaciju i rad dravnih organa u
odnosu na ljudske i graanske slobode utvruje ustav, to se ograniavanje drave i dravne
vlasti sa pravom odreuje izrazom ustavnost. Pravna drava je korelativ vladavine prava i
podrazumijeva ogranienje moi i samovolje pojedinaca, odnosno vladavinu zakona, uz
primjenu principa pravde, pravinosti, jednakosti pred zakonom, obveznosti propisa prema
svima i drugih najviih civilizacijskih tekovina u pogledu zatite ljudskih sloboda i prava.
Drava kao pravna organizacija postaje pravnom dravom samo onda ako se dravna vlast
ogranii i vee ustavom i zakonima, ako postoji podjela vlasti na zakonodavnu, izvrnu i
sudsku (koje su meusobno samostalne i koje jedna drugu kontroliu), kao i ako postoji
vladavina prava i garancija osnovnih ljudskih sloboda i prava. Dakle, kad se danas govori o
pravnoj dravi uglavnom se misli i na vladavinu prava, kao njen nezaobilazan segment.