ta je demokratija?

Sistem vlasti u kojem konana politika mo ili suverenitet pripada narodu bilo direktno ili putem izabranih predstavnika. Za nju se kae da je vladavina veine nad manjinom. Moderna demokratija je zapravo predstavnika demokratija, ljudi ne vladaju direktno sami nad sobom nego putem zvaninika koje oni odaberu. Slabost demokratije lei u tome sto je veina u iskuenju da zamijeni svoju volju univerzalnim dobrom. Svrha drave je da titi ljudska prava i da ukida zakone koje su doneseni sa tendencijom ukidanja bilo kojeg ljudskog prava,jer drava nema prava da ukida osnovna ljudska prava. Politiki konsenzus je baza amerikog konstitucionalizma, on lei u prihvatanju osnovnih ideja fundamentalnih prava,vladavini zakona i jednakosti meu ljudima. Demokratija je vrsto povezana s naelima ljudskih prava i ona ne moe funkcionirati bez osiguranja punog potivanja i zatite ljudskog dostojanstva. Zato je drutvu potrebna demokratija? Ukoliko nema demokratije, nema ni pravde meu ljudima. Samo u demokratskom drutvu moe se odrediti pravda za svakoga Stubovi demokratije: 1. dravljanstvo, zakon i prava 2. predstavnika i odgovorna vlada 3. civilno drutvo i politika participacija. RAZVOJ DEMOKRATIJE -Demokratija se u Evropi razvila najprije u grkim gradovima-dravama, kao izravni i neposredni oblik demokratije. -Moderna demokratija izrasla je najprije iz kalvinistikih shvatanja 17. vijeka - posebno u kotskoj, Engleskoj i Nizozemskoj, -Prva moderna demokratska drava bile su Sjedinjene Amerike Drave (SAD), dok je u Evropi drava na demokratskim principima prvi put osnovana u Francuskoj nakon Buruaske revolucije. ELEMENTI DEMOKRATIJE 1.Pojedinac,sloboda,drava 2.Suverenitet naroda 3.Suverenitet kao izvor svih prava 4.Pravna drava 5.Jednakost graana pred zakonom 6.Demokratski Izbori

OSNOVNE VRIJEDNOSTI DEMOKRATIJE 1.Dostojanstvo ovjeka i njegova sloboda 2.Vladavina naroda / javnog miljenja Pokazatelji demokratske vlasti:
Suverenitet pripada narodu; Presudan je uticaj naroda na vladaoce; Podjednake slobode i prava za sve graane bez obzira na razliitost; Vlada zakon i pravo; Vlada veina i garantuju se prava manjinama; Vlast podijeljena i ograniena;

3.Jednaka sloboda za sve graane 4.Ogranienja vlasti i kontrole

Sprovode se slobodni i pravedni izbori; Zagarantovana sloboda izraavanja, ljudska prava, sloboda izbora i da se bude biran;

Zagarantovan ekonomski, socijalni i politiki pluralizam; Provode se pravedne zakonske procedure;

Faktori koji utiu na razvoj demokratije:

EKONOMSKI RAZVOJ, EVOLUCIJA PRAVNOG SISTEMA, USPOSTAVLJANJE CIVILNOG DRUSTVA I RAZVIJANJE OBRAZOVNOG SISTEMA.

Naini obrazovanja za demokratiju

OBRAZOVANJE KROZ INSTITUCIJE SISTEMA OBRAZOVANJE KROZ NEVLADINE ORGANIZACIJE

Obrazovanje kroz institucije sistema:

POLITICKI SISTEMI MOGU BITI NEDEMOKRATSKI I DEMOKRATSKI. NEDEMOKRATSKI SISTEM VLASTI SE NALAZI U RUKAMA POJEDINCA ILI JEDNE STRANKE. TAKAV POJEDINAC ILI VODJA JE IZNAD ZAKONA I IZNAD VOLJE NARODA. MOC IM JE NEOGRANICENA. GRADJANIMA SU SLOBODE OGRANICENE ILI POTPUNO ODUZETE, NEMAJU PRAVO NA PRAVEDNE ZAKONSKE PROCESE. U TAKVOM SISTEMU NEMA GOVORO O OBRAZOVANJU ZA DEMOKRATIJU U SISTEMU VLASTI. DEMOKRATSKI SISTEM VLASTI. GRADJANI IMAJU KONACNU VLAST,ONI SU SVI UKLJUCENI U POSTIZANJE ZAJEDNICKOG DOBRA ZA SVE GRADJANE. U TAKVOM DRUSTVU KONACNA MOC PRIPADA NARODU BILO DIREKTNO ILI POSREDNO PUTEM DIREKTNO IZABRANIH PREDSTAVNIKA. GRADJANSKA PRAVA SU ZASTICENA.

Obrazovanje kroz nevladine organizacije:

POSTOJE ORGANIZACIJE KOJE SU ZASNOVANE NA DRUSTVENIM,EKONOMSKIM ILI POLITICKIM POTREBAMA,NJIHOVA DJELATNOST JE OBICNO USMJERENA KA UNAPREDJIVANJU LJUDSKIH PRAVA,EKONOMSKIH I POLITICKIH INTERESA.ONE KAO TAKVE DIREKTNO UTICU NA DRUSTVO,NAJCESCE SU NESTRANACKE I NEVLADINE.NE BORE SE ZA VLAST,TE IMAJU VELIKI UTICAJ U CIVILNOM DRUSTVU.POJEDINCI SE UDRUZUJU U GRUPE S NAMJEROM OSTVARIVANJA ODREDJENIH INTERESA I CILJEVA.JEDNA OD NAJVAZNIJIH ORGANIZACIJA ZA ZASTITU LJUDSKIH PRAVA JESTE MEDJUNARODNA LIGA ZA ZASTITU LJUDSKIH PRAVA.

Sparta: Imala je svoj pisani ustav u VII ST.p.n.e. Pisao ga je zakonodavac Likurg. Spartanski ustav je bio sloen: Dva kralja iz razliitih porodica Savjet staraca-tijelo od 30 ljudi (28 biralo graane, preko 60god.) Skuptina-sastojala se od svih graana (nije imala inicijativu ali je glasala za I protiv I nijedan zakon nije mogao biti izglasan bez nje.) Petorica Efora Platon:
PLATON U SEDMOM PISMU SUGERIRA NUZNE REFORME KOJE DRZAVA TREBA NAPRAVITI: TREBA SE ODLUCNO BORITI PROTIV TIRANIJE,TIME JOS NE ODBACUJE VLADAVINU POJEDINCA UMJESTO DESPOTIJE USPOSTAVITI VLADAVINU ZAKONA ZDRAV USTAV SE MOZE RAZVITI UKOLIKO LJUDI PRIHVATE ZIVOT MORALNE DISCIPLINE

NA PITANJA KAKAV JE ISTINSKI VLADAR I NAJBOLJA DRZAVA ON ZAKLJUCUJE DA: 1. 2. 3. DRZAVNO UMIJECE PRIPADA FILOZOFIMA,A NE PRAKTICNOJ ZNANOSTI VLADAVINA ZAKONA:UMJESTO ZIVOG ZNANJA TU JE SISTEM KRUTIH PROPISA POSTOJE TRI DRZAVNA OBLIKA:MONARHIJA,ARISTOKRATIJA I DEMOKRATIJA.,KOJA SE MOGU PRETVORITI U SVOJE SUPROTNOSTI:TIRANIJU,OLIGARHIJU I DEMOKRATIJU BEZ ZAKONA.

Napisao je dijela Drava,Dravnik i Zakoni. Po njemu sretna drava je samo ona je :sretna kroz sreu svih svojih graana,drava koja slui pravednosti,ona koja je podjeljena na tri stalea tj.vladar,uvar,rukovodilac i bila naklonjena ovjeku. Govori o idealnoj dravi koja ne postoji. Dijeli drave na zdrave i nezdrave. Samo na pravdi e postojati red i jedinstvo u dravi. Odbacuje silu kao temelj pravde. Trai da meu graanima vlada isto miljenje. Tekoer se zalae za blau vojnu slubu, ravnopravnost ena itd. 38. Aristotel? - kriteriji slobode: naizmjence vladati i biti vladan te ivjeti kako tko hoe - jednaki udio u upravljanju je mogu zbog toga to je sudjelovanje novano nagraeno, to glasovi graana jednako vrijede i to postoje jednake mogunosti da se dobije javna sluba - jednakost je praktina i moralna osnova slobode 39. Ciceron? Njegovo glavno djelo De republica posveeno je temi: ustav mjeovitog tipa. On se zalae za sudjelovanje cijelog naroda u vlasti, a kako on to zamilja moe se spoznati iz njegove III knjige De legibus. On se pridrava rimskog principa izbora svih visokih nositelja slubi od narodne skuptine. Pri tom po sebi tajnom izboru, najboljima se na zahtjev treba omoguiti uvid u glasake listie prije njihova predavanja kako narod ne bi zloupotrebljavao svoje glasako pravo.

Thomas Hobbes: -to god da inimo motivirani smo vlastitim interesima -da smo razborita bia sposobna proraunati posljedice vlastitog postupka. Po Hobsu funkcija drave je prvenstveno sigurnost pojedinca koju nije mogue ostvariti u prirodnom stanju. Drava nastaje na osnovu temeljnog uzajamnog ugovora meu njenim granima. Ugovorom se ta osoba ovlauje da upravlja zajednicom u interesu svih njezinih graana.Najpoznatije mu je dijelo Levijatan. Negova bit je ovjek je ovjeku vuk - nagon za samoodranje. Drutveni ugovor - Ideja Tomasa Hobsa, da je to jedini nain za izlaz iz stalnog ratnog stanja. Naime svako eli mir, ali, poto niko nije siguran u namjere druge osobe najsigurnije je jedni druge smatrati neprijateljima. Sklapanje drutvenog ugovora koji nikad stvarno nije potpisan o podreenosti svemonoj dravi. Ugovor kojim se dio suvereniteta prenosi na drugu grupu ljudi, dravu ili pojedinca,a koji e garantovati ljudska prava graanima. John Lock Kod njega drava nastaje da bi se osigurao mir, sigurnost ovjeanstva, opa srea i prosperitet naroda. Postoji samo jedna vrhovna vlast. Mo vrhovne vlasti je pod kontrolom veine i svako se pokorava veini. Lok postulira ustav, kao kontrolni mehanizam suverena i oblik zatite pojedinca. Time se afirmira ideja ustavne drave. Ustav daje mo zakonodavnoj skuptini koja stvara zakone. Skuptinu bira narod na krae vrijeme. Po Loku, svrha drave i udruivanja ljudi u drave je ouvanje njihove svojine, ivota i slobode. Kant U politikoj filozofiji se zalae za : -ustav koji je zasnovan na principima slobode lanova drutva, -na naelima ovisnosti svih na jednom zakonodavstvu, -na zakonu njihove jednakosti. Govori o dva oblika vlasti: s jedne strane o republikanskom, a s druge o despotskom, i tri dravna oblika: monarhiji, aristokratiji i demokratiji. Kant vidi u demokratiji despotizam, zato to ona osniva egzekutivnu vlast, u kojoj svi odluuju o jednom, a moda i protiv njega. U egzekutivnoj vlasti nastaje zbrka jer svako eli i moe biti svoj gospodar. U toj zbrci pojedinac predstavlja sve, ali ipak nita. Monteskje Najpoznatije djelo Duh zakona engleski ustav je smatrao ogledalom slobode USTAVNA VLADAVINA sredinji mehanizam koji garantira prava pojedinca drava mjeoviti reim koji uravnoteuje poloaj monarhije, aristokracije i naroda razdvajanje vlasti: a) IZVRNA monarh; odluno vodstvo, kreiranje pol., djelotvorno provoenje zakona (hitrost izvrenja) b) ZAKONODAVNA pravo na prosudbu politike, dupune i izmjene zakona, pravo da na odgovornost pozovu upravljaa zbog nezakonitog ina c) SUDSKA nezavisna, kljuno u zatiti prava pojedinca politike mogunosti su ograniene geoklimatskim faktorima i organizacijom vlasti

44. Makijaveli? Najvanija djela su Vladar, Razgovori teoretiar moderne drave tri glavna konstitucionalana oblika vlasti: monarhija (tiranija), aristokracija (oligarhija), demokracija (anarhija) politika ima dunost stvoriti red u svijetu kljuni institucionalni instrumneti za ucjepljenje vrlina /VIRTU/: odravanje religioznosti i provoenje zakona stvaranje mjeovite vladavine (sustav vlasti koji spaja elemente monarhije, aristokracije i demokracije) ouvanje slobode ovisi o: mjeovitoj vladavini i vjenoj budunosti pol. ekspanzije ciljevi zajednice su iznad ciljeva pojednica makjavelizam politika dravnitva i neumornog stjecanja moi ima prednost pred individualnim interesima i privatnom moralnou Teorijski temelji za podjelu vlasti na grane Osnovna ideja podjele vlasti na zakonodavnu izvrnu i sudsku je osiguravanje mehanizma unutar same organizacije dravne vlasti koji sprijeavaju njenu neogranienu mo. Iskustva su pokazala da koncentriranje vlasti i moi na jedno mjesto ili u jednoj osobi nuno vode u tiraniju to je u direktnoj suprotnosti sa ljudskim pravima Istorijski i filozofski pregled ustavne demokratije: Ustavna demokratija. Njena je svrha da ustavnim normama ogranii vlast u odnosu na ljudska prava i graanske slobode. Najvii cilj drave je osigurati svim svojim pripadnicima prava pojedinca kao to su pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, jednakost i ostvarenje osobne sree, ime se unapreuje ope dobro. Niko nije iznad zakona, zakon sve jednako obavezuje i titi. Ustavna demokratija ukljuuje podjelu vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Ona je ispirisana liberalizmom, idejom ljudskih prava, demokratskim izbornim procedurama, idejom konstitucionalizma i slobodne linosti. Ustavna demokratija sastavljena je od:konstitucionalizma,lliberalizma i demokratije. Konstitucionalizam (ustavnost) postoji zato to su ljudska bia slaba,ona su slaba u dvije situacije,onda kada nemaju politiku mo i onda kada je imaju.konstitucionalizam je odgovor na ove obje situacije,jer u jednoj dravi uvijek ima onih koji imaju mo i oni koji je nemaju.ono to nazivamo klasinim konstitucionalizmom jeste da se tite oni koji imaju mo od sebe samih,jer oni esto zaboravljaju da je prava svrha vlasti,da slui onima nad kojima upravlja. jedna vana razlika izmeu arostotelove ideje konstitucionalizma(klasinim) i modernog konstitucionalizma je sljedea:aristotelova ideja konst.je bila dekriptivna ili deduktivna,tj.neko promatranje politikih institucija naroda dedukcijom zakljuuje koji su to politiki principi koji pokreu taj sistem.moderna forma konstitucionalizma je kontrarno prekriptivna u svojoj prirodi,ona podrazumijeva da se narod prvo sastane da prvo razmotri i izabere svoje politike principe,a potom da bira institucije koje e sluiti tim principima. konstitucionalizam mora da ima svoj ustav,tj.zbirku pravila koja ograniava mo onih na vlasti i koja se shvata viim

zakonom,tj.zakonom koji ne moze promijeniti vladar i zakonom koji vladar mora postovati.konstitucionalizam limitira djelovanje drave. Moderni konstitucionalizam podrazumjeva da se narod sastane i da prvo razmotri i da izabere svoje politike principe,a potom da bira institucije koje e sluiti tim principima. Liberalizam. Politika filozofija koja krunie maksimalnu slobodu pojedinca, uz koju moe postojati organizovano drutvo, ukljuujui slobodu religije, svijesti i govora. Liberalizam se razvija iz filozofije Hobbs-a i mnogo drugih,ali naroito lockov liberalizam u cilju da se kreira drava u kojoj je obezbjeen najvei stepen osobnih sloboda.to se bazira na dvije ideje:prva da ljudska bia imaju prirodna prava i druga da svaka legitimna vlast poiva na pristanku onih kojima se upravlja.pristanak je jedini nain na koji se takva vlast moze formirati.liberazlizam isto kao moderni konstitucionalizam titi pojedinca od drave,on tei da smanji uticaj drave na goli minimum.u liberalizmu ljudi su slobodni da djeluju po svom vlastitom nahoenju. 16. Modeli demokratije po Heldu? Postoje klasini I savremeni. Klasini su: atenska, protektivna, razvojna i neposredna. 13. Atenska demokratija? U ateni se demos-narod sastojao u cjelosti od odraslih muskaraca iskljuivo atenskog porijekla.demos je imao suverenu mo,to jest vrhovnu vlast,da se angaira u zakonodavnim i sudskim funkcijama. Atensku demokraciju obiljeavala je openita predanost naelu graanske vrline, odanost republikanskom gradu-dravi i podreenost privatnog ivota javnim poslovima i zajednikom dobru.svi graani sastajali su se da raspravljaju,odluuju i donose zakone. Za demokrata su, prema aristotelu, sloboda i jednakost razluivo povezane.dva su kriterija slobode: neizmjenice vladati i biti vladan ivjeti kako tko hoe. ema strukture atenskih ustanova sastojala se iz: Graanstvo kao cjelina sainjavalo je kljuno suvereno atensko tijelo; Skuptina se sastojala vise od 40 puta godinje i imala je kvorum od 6 000 graana, vijee 500 graana imalo je odgovornost za organizaciju i predlaganeje javnih odluka,odbor 50 sa proelnikom.dok su sudovi bili organizirani slino skuptini,izvrne funkcije grada obavljali su magistrati, to se tie graana koji su mogli uestvovati i koji su bili prihvaeni kao graani bili su atenski muskarci sa navrenih dvadeset godina.ene nisu imale nikakvih politikih prava,a njihova graanska prava bila su strogo ograniena,takoe oni koji nisu mogli sudjelovati u proceduri upravljanja bili su doseljenici i robovi. Kritiari Prvi koji je osudio atenu i meu najslavnijim bio je platon u svom djelu drava.u djelu je naveo da politiku vlast treba dati u ruke manjini.svoje poglede izloio je na pozadini etri tipova ureenja:timarhije,oligarhije,demokracije i tiranije.kritizirajui demokratiju definisao ju je kao onaj oblik drutva koji sve ljude dri jednakima,bili to oni ili ne i da daje pravo svakom pojedincu slobodu da radi kako eli.po njemu svi ljudi ne mogu biti jednaki.prikazivajui

klasini demokratski model i njegova kritika imaju trajni utjecaj na moderu zapadnu politiku misao.karakteristike klasine demokratije su:graani trebaju uivati politiku jednakost,kako bi bilo slobodni da vladaju i budu vladani,ukljuuje izravnio sudjelovanje graana,viestruki naini izbora kandidata za javnu slubu,nepostojanje povlastica kojima bi se obini graani razlikovali od javnih slubenika,kratki mandati za sve. Protektivna demokracija-u njoj graani zahtjevaju zatitu vlasti i od drugih graana kojom e se osigurati da oni koji vladaju slijede politiku koja je u interesu graana.U njoj suverenitet poiva na narodu ,ali je povjeren predstavnicima koji legitimno obavljaju dravne funkcije.Osnovna odgovornost onih koji su na vlasti je redovni izbori,regularnost izbora,zakon mora biti podjeljen na izvrnu, zakonodavnu i sudsku ,jednakost svih pred zakonom,mogunost glasanja, udruivanja isl.Osnovni uslovi za postojanje protektivne demokracije su:razvoj civilnog drutva,privatno vlasnitvo sredstava za proizvodnju,natjecateljska trina privreda,patrijahalna obitelj. . O protektivnoj demokratiji govore dvije teze, jedna Madisonova, druga koju daju Bentham i Mill. 15. Razvojna demokratija, po Heldu? Sudjelovanje u politikom ivotu nuno je ne samo radi zatite individualnih interesa, nego I radi stvaranja obavijetenog, angairanog graanstva koje se razvija. Postoji narodni suverenitet s opim pravom glasa, predstavnika vlast, ustavne prepreke koje osiguravaju ogranienja I podjelu dravne vlasti, jasno razgranienje izmeu parlamentarne skuptine I birokratije, ukljuenost graana u razne grane vlasti. 3. Predstavnika vladavina? Nastanak predstavnicke vladavine najvanije je postignuce moderne politike. Monarhe se moralo podvesti pod nadzor skuptine, a parlament se moralo podvrgnuti demokratskom izboru. Da bi dolo do te preobrazbe morala su se prihvatit tri elementa: - sloboda izraavanja radi autenticnosti izbora - politicka jednakost svi glasovi moraju biti jednako vrijedni Narodna suverenost a) pojam predstavnitva - predstavnickoj vladavini odluke donose politicari izabrani da djeluju u ime biraca. Najjaca strana predstavnicke vladavine jest njezina prakticnost za velike drave, jer ona rjeava problem velicine koji muci neposrednu demokraciju. Atenjani su smatrali da je gornja granica republike broj ljudi koji se mogu okupiti da bi culi govornika. Teorija predstavnicke vladavine mnogo duguje Josephu Schumpeteru, (ekonomistu . on je prihvacao cinjenicu da je vladavina elite neizbjena i poeljna. Demokraciju je definirao kao sustav kompeticijskih elita. Po njemu uloga biraca nije u tome da biraju irokih paketa politika i celnika to ih nude rivalske stranke. On je elio ograniciti doprinos obicnih biraca jer nije imao laskavo miljenje o njima, tj. O njihovom politickom kapacitetu. On je stoga demokraciju definirao proceduralno pojedinci stjecu moc odlucivanja kroz konkurentsku borbu glasova za birace. b) ogranicena vladavina ona je zatitnicka jer eli zatiti manjine od vecine, nego i stanovnitvo od vladara. Ovdje se pojavljuje tzv. Problem tiranije vecine koji nastaje zbog opasnosti da se vecina poslui svojom moci koja joj pripada u demokraciji i diskriminira

manjine. Ogranicena vladavina kroz institucije usta ili tradiciju pokuaj je rjeavanja tog problema. Narodni suverenitet-znai da se osnov svake vlasti nalazi u narodu.Narod oznaava sve graane jedne drave bez obzira na spol i dob,nacionalnu pripadnost isl.Ideja o narodnom suverenitetu i pravo na samoopredjeljenje prisutni su u graanskim i politikim pravima priznatim u UN-ima. Podjela vlasti-osnovna ideja podjele vlasti je na :zakonodavnu,izvrnu i sudsku i to predstavlja osiguravanje unutar same organizacije dravne vlasti koji spreavaju njenu neograni enu mo.Iskustva su pokazala da koncentracija vlasti i moi na jednom mjestu bilo da je rije o dravi ili pojedincu nuno vode tiraniji to je suprotno sa ljudskim pravima.
ODNOS PRAVA,PRAVNE DRZAVE I DEMOKRATIJE: U DEMOKRATIJU SPADAJU LJUDSKA PRAVA I ONA SU ZAGARANTOVANA,PRAVNA DRZAVA NE MOZE POSTOJATI UKOLIKO SE NE POSTUJU LJUDSKA PRAVA,LJUDSKA PRAVA SU OSNOV PRAVNE DRZAVE,A PRAVNA DRZAVA JE ODLIKA DEMOKRATIJE.

Poliarhija je politiki poredak koji se odlikuje sa dvije znaajke i to:-graanski je status protegnut na razmjerno veliki dio odraslih i prava graanstva ukljuuju mogunost protivljenja i izbora najviih dunosnika u vladi.

Institucije poliarhije-poliarhija je politiki poredak koji odlikuje prisutnost 7 institucija i svaka od njih mora postojati kako bi neka vladavina bila klasificirana kao poliarhija. Njih 7 su: -izabrani dunosnici -slobodni i poteni izbori -pravo glasa -pravo na natjecanje za poloaj u dravi -sloboda izraavanja -alternativne informacije -sloboda udruivanja 45. Konsenzus? Odobravanje ili slaganje, nain politikog odluivanja pri kojemu se sve odluke donose dogovoreno bez mogunosti preglasavanja ili nadglasavanja.

KONSENZUS: PROFESIONALNI ( SPORAZUM OKO STRUCNOG PITANJA) NACIONALNI( BAVI SE PITANJIMA NACIONALNIH INTERESA,RAZVOJA NARODA,NACIJE,DRZAVE) - NOVI KONSENZUS ( NOVI PRAVAC-AKTIVNO EKONOMSKA POLITIKA ITD ) - POLITICKI KONSENZUS ( SUGLASNOST STRANAKA O RIJESAVANJU EKONOMSKE KRIZE) - DRUSTVENI KONSENZUS( SVEOBUHVATAN NIZ STRANACKI OMEDJEN) SPOSOBNOST POLITIKE I POLITICARA DA POSTIZU KONSENZUS I KOMPROMIS PRIPADA KLJUCNIM PRETPOSTAVKAMA OPSTANKA I FUNKCIONIRANJA I NAPRETKA BiH KAO DRZAVE I DRUSTVA TIPOLOGIJA KONSENZUSA: PROBLEMSKI-NACELO KONKURENCIJE SVI TREBAJU PRIHVATITI FUNDAMENTALNI- PRAVILA IGRE ZA IZNOSENJE KONFLIKTA I TEMELJE USTAVNE NORME AUTORITETNI- ODOBRAVANJE ODREDJENIH PRAVA I AKATA -

8. Vladavina zakona? Princip koji kae da svaki lan drutva, ak i voa, mora slijediti zakon. 9. Civilno drustvo? Autonomni samoorganizovani dio liberalnog drutva koji je izvan formalnih politikih i pravnih institucija, u koje drava, osim provoenja opih zakona nema pravo da se mijea.

12. Totalitarizam? Ideologija ili praksa irokog uplitanja drave u drutvene odnose koji se moe ostvariti samo uz pomo organizovane prinudne sile. 17. Neposredna demokratija? Dva oblika ( komunizam I socijalizam) Slobodni razvitak svih mogu je samo slobodnim razvitkom svakoga. Sloboda zahtijeva ukidanje eksploatacije I potpunu politiku I ekonomsku jednakost. 18. Posredna demokratija? Ideja posredne demokratije je da svaki pojedinac treba da uestvuje u izboru onih koji e kao najbolji initi vladu, kao njihovi predstavnici. Volja naroda se ostavruje preko izabranih predstavnika. Narod je suveren.

46. Pravna drzava? Nadsobna, zakonom ograniena struktura moi, odnosno vladavina zakona. Zakon je jednako obavezujui za sve u dravi. 50. Mediji i demokratija?

Demokratija I mediji su vrlo povezana struktura. Bez slobodnih medija ne postoji ne demokratsko drutvo. Jedna od osnovnih odrednica demokratije su slobodni mediji. Graani najvei broj informacija dobijaju putem medija, stoga je vrlo bitno da mediji budu objektivni, profesionalni, te da ispunjavaju svoju osnovnu funkciju, da budu u ulozi ispravnog informiranja javnosti. Mediji imaju veu mogunost pristupa informacijama u dravnim slubama, te, veliki broj informacija moemo jedino saznati putem medija. 51. Demokratski izborni sistem? Izbori su najznaajniji izraz narodnog suvereniteta. Oni su neophodan uslov demokratskog uspostavljanja najvanijih organa dravne vlasti predstavnikog tijela (parlamenta, skuptine) kao nosioca zakonodavne vlasti i efa drave kao najvieg nosioca izvrne vlasti. Izborima se utemeljuje legitimitet ovih najvanijih organa dravne vlasti, a preko njih izvrne i sudske vlasti. Ustavom i zakonom se ureuje izborni postupak po kome graani svojim izabranicima povjeravaju ostvarivanje dravne vlasti. Izbori trebaju biti slobodni, fer, poteni. Svako ko ima navrenih 18 godina ima pravo glasa, po sistemu, jedan ovjek-jedan glas. Izborna kampanja treba biti potena, javna, jednako mogua za sve koji se kandidiraju.

54. ta su ljudska prava? Prava koja posjeduju sva ljudska bia samim time to su dio ovjeanstva, koja dobijamo samim roenjem. Ljudska prava su vaea i obavezujua bez obzira na status osobe ili pripadnost nekom drutvu ili naciji, dravi. Ona nisu pozitivnopravnog ve moralnog porijekla I podrava ih liberalno shvatanje. 55. Ljudska prava i demokratija? Razvoj ljudskih prava ima demokratiju za pretpostavku, naime slobodu naroda na samoodreenje svojih zakona podrazumijeva javnu kontrolu sva tri oblika vlasti: zakonodavne, izvrne i sudske. Ljudska prava, raspodjela vlasti i demokratija ine jedno pravno institucionalno jedinstvo. Politiko ostvarenje tog jedinstva je uslov humanitosti i pravednosti, slobode i dostojanstva svakog ovjeka. Ukoliko jedan od elemena iskoi iz tog kruga, prestaje postojanje i ostalih. 63. Najznaajniji historijski dokumenti za razvoj ljudskih prava? -Magna Carta Libertatum (1215.) -Habeas Corpus Amendment Act (1679.) -Zakon o pravima (1689.) -Deklaracija o nezavisnosti (1776.) -Deklaracija prava covjeka i graanina (1789.) -Bill of Rights (1791.) - Medinska povelja (623.) 80. Moze li demokratska vlast legitimno ograniavati prava? U interesu demokratskih vrijednosti nadleni organi nekada smiju da ogranie prava onih koji trenutno uivaju jaku politiku podrku i predstavljaju politiku veinu. Ogranienje nastaje onda kada demokratsko iskustvo svjedoi das u neke ideje opasne po demokratiju I da njihovo

irenje treba sprijeavati. To se vidi iz zabrane rata i zagovaranja nacionalne, rasne, vjerske mrnje. 81. Graansko drutvo? Zajednica graana kao politika zajednica, tj. najvii oblik udruivanja slobodnih graana radi zajednikog odluivanja u poslovima zajednice. Ono se prvenstveno odreuje kao suprotnostmilitaristikom drutvu. Ono stremi neprestalnom civiliziranju drutvenih odnosa, tj. hoe da bude civilizirano. Meutim, meusobni odnosi izmeu nacionalnih i uz to naoruanih drava je neciviliziran, a militarizacija je dio strategijske politike. Dok unutar svog drutva njeguju graansko ponaanje utemeljeno na pravnim normama, prema vani djeluju kao vojne sile. Graansko drutvo se koncipira na slobodama graanskih incijativa i udruenja, kao to su NVO, jer one ne pripadaju dravnom aparatu. 82. NVO? Udruenja ili organizacije koje su nezavisne od kontrole i uticaja vlasti. One su vaan segment civilnog drutva, posebno one koje se brinu o primjeni i ostvarivanju ljudskih prava.

1.POJAM ULOGA I ZNAAJ CIVILNOG DRUTVA: Civilno drutvo je autonomni i samoorganizovani dio liberalnog drutva, fiziki odvojen od vlasti, podloan samo potivanju zakona. Civilno drutvo djeluje u svim pravcima interesa (humanitarni, dobrotvorni rad....) njegovo djelovanje se ogleda u djelovanju NVO koje se bave ''pritiskom na vlast''.... 2.NOSIOCI CIVILNOG DRUTVA: NVO (tip drutvene organizacije, ima istomiljenike, program i mehanizme djelovanja,ali se razlikuje od pol.partije zato to se bori mehanizmima vaninstitucionalne borbe(pokuavaju pritiskom na vlast da promjene stanje) 3.POJAM,ULOGA I ZNAAJ DRUTVENIH ORGANIZACIJA: Kroz historiju je oduvijek bio prisutan fenomen drutvenog organizovanja jer ovjek uvijek tei da bude dio neke grupe.Drutvenog organizovanje podrazumijeva odreenu grupu ljudi koja se skupila po bilo kojoj osnovi s ciljem zadovoljavanja odreenih potreba.Moe se definisati i kao takvo grupisanje ljudi koji su motivisani jednim zajednikim ciljem,kratkoronim ili dugoronim,jasno definisanim,sa utvrenom hijerarhijom.Znaaj drutvenih organizacija je injenica da svaki cilj pojedinac e lake ostvariti,tj.realizovat ukoliko je dio neke grupe koja s njim dijeli taj cilj.nego sam individualno,bez te podrke. 4.VRSTE DRUTVENIH ORGANIZACIJA:

Postoje dvije vrste drutvenih organizacija a to su formalne i neformalne.U formalne spadaju politike partije i nevladine organizacije,a u neformalne spadaju lobiji-grupe za pritisak. 5.POLITIKE PARTIJE: Politike partije su tip formalnih drutvenih organizacija to znai da imaju utvrenu strukturu i hijerarhijeu i predstavljaju jedan od najznaajnijih,a moda i najvaniji oblik organizovanja.To su dakle drutvene grupe koje nastaju udruivanjem vie pojedinaca koji su motivisani istim ciljem a u prvom planu to je borba za vlast,tj.Na demokratski nain doi do vlasti i ostati na njoj to due.Pa politika partija u pogledu na to moe biti u poziciji i u opoziviji.Ona koja je na vlasti je u poziciji i nastoji je to due zadrati,a ona koja nije je u opoziciji i zadatak joj je ukazati narod na loe strane onih koji su u poziciji i uvjeriti ih da glasaju za njih.Politika partija esto ima i neki svoj ideoloki okvir, s ciljem politike borbe koja je usmjerena ka vlasti.Prema tome osnovni elementi politike partije su:organizacija,ideologija i vlast.Prema ideologiji odnosno samom djelovanju mogu biti smjetene na samim krajevim ose-lijeve(komunistikeljeviarske) ili desne(faistike-desniarske),najvie je onih koje su orijentisane negdje na sredini.

8.INTERESNE GRUPE,POJAM,ULOGA I ZNAAJ: To su nevladine organizacije,i takoer formalne organizacije ali se razlikuju od politikih partija prije svega zato to se ne bora za vlast.im jedna nevladina organizacija pokae afinitete za v last ona postaje politika partija.One nastaju takoer pod odreenim ciljem neke grupe,i primjer su razliita udruenja graana.Nevladine organizacije su noslac onog to predstavlja dio civilnog drutva koji je odvojen od vlasti.Mogu biti promotivne i protektivne.Promotivne nastaju zbog odreenog cilja ili problema,i traju dok traje i taj problem-kratkorone,i protektivne koje su stabilnije i traju due i slue za zatitu odreenog segmenta drutva. Lobbyi su neformalne organizacije,koje su i najmisterozniji oblik drutvenog organizovanja.Formalno one ne postoje jer nema ni jednog dokumenta koji bi to potvrdio.Preko njih politike partije vre svoj pritisak na donoenje odreenih odluka u parlamentu,uvijek su za njih vezani oni koji ekonomski dominiraju,i jedan su od osnovnih parametara politikog djelovanja-ne vide se al' se osjete. 9.KOMUNIKACIJA,POJAM,SUBJEKTI,VRSTE: Komunikacija predstavlja proces prenoenja neke informacije.Da bi se ostvarila komunikacija potrebno je zadovoljiti 4 koraka: -osmisliti informaciju

-ifrirati-kodirati je iframa razumljivim sluaocu -dekodirati ifriranu informaciju -stvoriti percepciju Komunikacija se odvija kroz komunikacioni kanala,i zbog odreenih smetnji moe se javiti i deformacija informacije a ona moe biti namjerna i nenamjerna. Subjekti komunikacije su izvor,prijemnik,informacija,medij-prostor.Nauka o komunikaciji je komunikologija:moe biti jednosmjerna slualac-govornik ili itanje i dvosmjerna(interaktivna)govornik postaje slualac a slualac govornik,danas je prisutna realtime komunkacija.

10.MEDIJI,POJAM,VRSTE: Medij predstavlja prostor ili sredstvo koje uestvuje u procesu komunikacije.Zadatak medija je da preuzme i obradi informaciju-da nae objektivnu istinu,kao i da provjeri tanost informacije na najmanje 3 izvora.Medij moe biti vazduh,voda,novine, telefon.Postoje tampani i elektronski mediji.tampani mediji su se javili jako davno,a preduvjet je bio pojava pisma,ali to nije bilo dovoljno jer da bi neto bilo medij mora imati vie primjeraka-masmedij.Ondje gdje se zaustavlja razvoj tampanih medija otpoinje,i sve do danas traje,razvoj elektronskih medija.Kraj razvoja medija je nepredvidiv,i on sve vie smanjuje granicu izmeu privatnog i javnog,i vremenom e ona potpuno da nestane.Najgori mogui posrednik u prenosu informacije.najgori medij je sam ovjek jer nikada ne moe potpuno iskljuiti subjektivni dojam o datoj informaciji.esta je zloupotreba naroito elektronskih medija. 11.ULOGE MEDIJA: Mediji imaju tri uloge: -informiu nas(daju nam odreenu informaviju o datoj temi) -utiu na nae miljenje,suferisanj(pored to nas informiu,nastoje i uticati na nas,na nau odluku i miljenje

-mjenjaju ponaanje i stavove(mjenjaju na stav ili ponaanje u odreenoj situaciji i samim tim tite i sbe od naih optubi jer krivicu na indirektan nain prenose na nekog drugog i utiu na nas) 12.FUNKCIJE MEDIJA: Mediji imaju etiri funkcije: -informativna(isto kao i uloga,informiu nas o neemu o datoj temi-politika,vrijeme) -obrazovna(utiu na nae obrazovanje,prenose nam neka nova saznanja iz raznih oblasti,al se danas ova funkcija gotovo i ne koristi) -zabavna(iskljuivo zabavni karakter,danas dominantna 80%-90%,stavranje lane iluzije o ivotu i esto negativne posljedice) -propagandna(osnovna funkcija medija,slui za irenje i promovisanje neke ideje ili proizvoda) 13.KLEVETA-POJAM: U onom trenutku kad naa sloboda izraavanja ugroava pivatnost ili neko drugo pravo druge osobe,u tom trenutku,ona postaje kleveta.Zbog toga se uvodi cenzura koja moe da bude autocenzura to je potpuna cenzura,a postoje i drugi tipovi.

14.SLOBODA IZRAAVANJA: Jedno od temeljnih ljudskih prava koje izraava ovjekovu slobodu da iznosi vlastito miljenje,stavove i zakljuke.Znaajna je jer bez nje nema ovjeka s obzirom da je ona neophodna i za komunikaciju.

15.CENZURA,POJAM I VRSTE: Cenzura podrazumijeva ograniavanje nekog sadraja,ona moe biti prisutna i u medijima,ali moe i da bude prisutna radi sprijevanja klevete.Postoji i autocenzura....

16.PROPAGANDA,POJAM,ULOGE,VRSTE: Propaganda je vezana za etvrtu,moda i najpresudniju funkciju medija,a to je prpagandna funkcija.Potie od lat.rijei propagare-sijati,iriti.U tom smislu moe se iriti neka ideja,stav,ili pak reklama o nekom proizvodu,uloga je dakle uticaj na ljude,da se promjeni njihov stav i nametne eljeni.Pa imamo 2 tipa propagande:ekonomska i politika.Politika je usmjerena esto

na promovisanje neke politike partije,ili pak neke ideje i ideologije.Ekonomska je usmjerena na promovisanje odreenog proizvoda u cilju da se utie na ljude da ga kupe.Propaganda nije nauka ve sredstvo.esto ona zloupotrebljava nae osnovne ivotne porive:preivljavanje,produenje vrste,sexualnost.Veoma esto se zloupotrebljuju djeca koja nisu u stanju da donesu vlastitu odluku da li e uestvovati u nekoj propagandi.