DEMOKRATIJA

demos narod
kratein vladati

OSNOVNI POJMOVI:
graanin pripadnik drave koji ima pravo i privilegiju
lanstva, ali i obaveze i odgovornost
ljudska prava jednaka i neotuiva za sve ljude, temelj slobode
jednog drutva

OSNOVNE SLOBODE:
-

sloboda
sloboda
sloboda
sloboda

govora, pisma
kretanja
miljenja
vjeroispovijesti

KONCEPTI:
- autoritet
- privatnost
- pravda
- odgovornost
SREDSTVA ZA RAZVOJ DEMOKRATIJE:
kompromis dogovor, spremnost postizanja dogovora na
demokratski nain
tolerancija trpeljivost, spremnost da prihvati i potuje
drugog i drugaijeg
konsenzus saglasnost svih uesnika u donoenju odluka
dijalog razgovor, sredstvo politikog komuniciranja i vaan
elemant politike kulture
Pretpostavke za dijalog:

- da se drugi sluaju paljivo

- pokazati potovanje i da se drugi ravnopravno prihvati
debata proces u kome osobe pokuavaju da nagovore druge da
porde njihove ideje iznosei svoje argumente uz dokaze
drava nezavisna politika zajednica koja ima suverenitet na
svojoj teritoriji, obuhvataju i institucije kroz koje se
ispoljava politika vlast
suverenitet samostalnost
institucija neka ustanova kroz koju se ispoljava politika
vlast

VLAST:
mo sposobnost kontrole, nareivanja i upravljanja
vlast je oblik ispoljavanja moi u kome je odnos vladanja i
potinjenosti regulisan, ureen.

Hasan Kjafija Pruak:

Nema vlasti bez ljudi, niti ljudi bez materijalnih dobara, niti
materijalnih dobara bez napretka, niti napretka bez pravde i
dobre politike.

OBLICI VLASTI (u teoriji):

- racionalna vlast = zakonska (temelji se na zakonu koji se
jednako odnosi na sve)
- tradicionalna (temelji se na tradiciji npr. sultanska,
vjerska, feudalna)
- harizmatska (temelji se na harizmi vladara, koji vlada dok ima
pristalica, koje su mu beskrajno vjerne bez pravila
Savremena demokratska drutva obiljeava vlast koja je
istovremeno izvrna, zakonodavna i sudska.

Zakonodavna vlast, skoncentrisana je u predstavnikom domu,

parlamentu skuptine koji donosi ustav i sve zakone kojima se
regulie ivot.
Izvrna vlast, njena se funkcija svodi na izvravanje ustava i
zakona, pod stalnom je kontrolom zakonodavne vlasti.
Sudska vlast, ispoljava se kroz institucije pravosua.

POLITIKI SISTEMI obuhvataju politiku vlast i itavu strukturu

jednog drutva, ali i snage koje stvaraju i provode politiku.
Zavise od ekonomske strukture i ideologije.
Nema demokratije u uslovima ekonomske nerazvijenosti.
Prema obliku vladavine razlikujemo tipove:
a) monarhija oblik politikog sistema u kome je nosilac vlasti
stvarno ili simboliki jedan monarh.
1. apsolutna monarhija gdje svu vlast ima jedan monarh
2. ustavna (ograniena) u kojoj vlast dijele monarh i
parlament
3. parlamentarna svu vlast ima parlament, a monarh je
simbolian i ima protokolarne obaveze
b) republika demokratski tip vlasti u kojoj vladar dolazi na
funkciju izborom od strane graana ili parlamenta
c) diktatura (tiranija) vladavina nije utemeljena na pravu ve
prije svega na nasilju
Karakteristike:
1. Jedna politika stranka
2. Jedna ideologija
3. Jedan lider

ISKLJUIVA KONTROLA NAD EKONOMIJOM:

Demokratski tip vlasti je onaj sistem u kome narod ima slobode i
prava politikog odluivanja, prava izbora i smijene (opoziv)
nosioca
U novije vrijeme ovaj tip vlasti se kvalificira i razvrstava na:
a) neposredna demokratija oblik direktnog donoenja
odluka. Odnosi se na referendum. REFERENDUM je izbor graana.
b) posredna (reprezentativna) demokratija narod kao
nosilac suvereniteta bira svoje predstavnike.
Glavni cilj vlasti je da zatiti prirodna prava ljudi.
Stanje prirodnih prava Thomas Holbes je objanjavao kao rat svih
protiv svih.
Prednosti takvog stanja je neograniena sloboda.
Nedostatci:
a) Stariji, snaniji, inteligentniji mogli bi uzimati
nekome slobodu i osnovna prava
b) Slabiji se udrue
Ljudi su nesigurni i nezatieni.
Filozofi su traili izlaz iz takvog stanja:
John Locke (17. st.)
Dvije teze o civilnoj vlasti. tvrdi da je glavni cilj
vlasti da zatiti prirodna prava i da bi se ljudi trebali
dogovorit da rtvuju neka svoja prava u zamjenu za zatitu i
sigurnost. Zato ljudi sklapaju drutveni dogovor. To je dogovor
koji ljudi postignu meu sobom da bi stvorili vlast koja e
tititi njihova prava.

USTAVNA VLAST:
Ustav je najvii pravno-politiki dokument jedne drave. Govori
o tome kako je vlast organizirana i kako funkcionie. Moe biti
u potpunosti napisan, djelimino napisan i nenapisan.

Pitanja o vlasti:
1. Koja je svrha vlasti?
2. Kako je vlast organizovana?
3. Koji je dijelovi ine?
4. ta je u nadlenosti svakog dijela vlasti?
5. Na koji nain vlast treba funkcionisati? Naprimjer, kako
nastaju pravila?
6. Kako se biraju ljudi koji e sluiti vlasti?
Pitanja o graanima:
1. Ko se smatra graaninom?
2. Da li graani trebaju imati kontrolu nad svojom vlau?
3. Kako to funcionie?

ODLIKE USTAVA:
1. Propisuje osnovna prava graana.
2. Obavezuje vlast da titi ta prava
3. Ograniava upotrebu moi ljudi na vlasti:
a) ljudi na vlasti ne mogu oduzeti slobodu izraavanja
b) ljudi na vlasti ne mogu otuiti imovinu bez novane
nadoknade.
c) optuenima obezbijediti pravedan sudski proces
4. Postavlja princip privatnosti
5. Ustav se moe izmijeniti voljom veine graana i prema
odreenom nizu procedura
Ustavna vlast postoji kada su ograniene moi osobe ili grupe
koja vodi vlast.
Neustavna vlast je onda kada je autokratska, diktatorska.
Neustavna vlast je onda kada ustav ne ograniava mo ljudi na
vlasti ili je ograniava samo formalno.
KAKO SE POSTAJE GRAANIN:
1. kad se rodimo u nekoj dravi
2. po porijeklu roditelja

3. naturalizacija
- sklapanjem braka sa strancem
- po odreenim procedurama

Naini na koje graani mogu uestvovati:

1. Glasanje na lokalnim, entitetskim i dravnim izborima
2. Demonstriranje putem mareva, bojkota i drugih vidova
protesta
3. Potpisivanje peticija
4. Obavljanje javnih funkcija
5. Noenje beda ili naljepnice na automobilu
6. Ubjeivanje nekoga da glasa na odreeni nain

Graansko drutvo (civilno drutvo):

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Promovie slobodu svih graana.

Garantuje pravo manjinama.
Promovie vladavinu prava i zakona.
Promovie privatno vlasnitvo
Promovie slobodno i otvoreno trite
Moe postojati jedino u viepartijskom sistemu

Da bi graani donijeli ispravnu odluku o uestvovanju u vlasti

moraju razmisliti o:
1. Svrsi nae vlasti
2. Koliko su nama vana naa prava
3. Koliko ste zadovoljni sa nainom na koji vlast radi.
Odgovornosti graana:
1. Potovati pravila drutva
2. Ukoliko drugima uskraujete prava, moete ostati bez
vlastitih
3. Potovati slobode govora
ta uiniti ako je zakon nepravedan?
Duni smo potovati zakon, ali i pokuati promijeniti ga.