POLITIČKI POREDAK-oblik organiziranja političke zajednice koji ima:

Svojstven izvor legitimnosti

Uređen odnos između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti

Postupak biranja ili imenovanja obnašatelja vlasti

Osnovni tipovi poretka: demokracija, diktatura, totalitarizam, tiranija, aristokracija, republika i monarhija

DEMOKRACIJA (grč. Demos-narod, kratien-vladati) – vladavina naroda, od naroda za narod (A. Lincoln)

Vladavina naroda izražena trodiobom vlasti - temelji se na zakonima

Demokracija u strogom smislu riječi ne postoji u svijetu (sudjelovanje svih građana u političkom odlučivanju)

2 TIPA DEMOKRACIJE:

PREDSTAVNIČKA

Odluke donose odabrani predstavnici

Parlamentarni sustav, predsjednički sustav, polupredsjednički sustav

DIREKTNA (IZRAVNA)

Odluke donose svi oni koji su izravno zainteresirani za njih (referendum, narodna inicijativa, peticija)

Svi građani imaju prava sudjelovati u odlučivanju o stvarima koji ga se tiču (država, lokalna razina)

PARLAMENTARNA DEMOKRACIJA

Građani biraju PARLAMENT (SABOR) – zakonodavna vlast

Parlamentarni izbori --> VLADA (na čelu sa PREMIJEROM (predsjednik vlade) – zakonodavna vlast

Predsjednik države – izvršna vlast

Parlament nadzire rad vlade i ima pravo izglasati nepovjerenje vladi ili pojedinom članu, u tom slučaju biraju novog premijera i članove vlade

Velika Britanija

PREDSJEDNIČKA DEMOKRACIJA

Amerika – predsjednik/premijer – izvršna vlast + parlament

Parlament nema pravo smijeniti vladu

Sustav ˝kočnica i ravnoteže˝

POLUPREDSJEDNIČKA DEMOKRACIJA

Predsjednik države – izvršna vlast

Predsjednik vlade - premijer

Potvrde parlamenta

Francuska

Do 20021. je Hrvatska bila polupredsjednička

NAČELA DEMOKRATSKIH DRŽAVA

Sudjelovanje građana u odlučivanju

Temeljno je pravo, uloga i dužnost građana u demokraciji

Mogu se informirati, glasati, prosvjedovati, kandidirati na izborima, osnivati udruge i političke stranke,...

Jednakost

Svaku osobu se jednako cijeni, da nije diskriminirana na osnovu nacionalne, rasne, vjerske, spolne, seksualne orijentacije

Sloboda

Svaka osoba ima vlastito dostojanstvo i slobodu oblikovanja vlastitog života, raspolaganja svojim vlasništvom...

Politička tolerancija

Prava manjine trebaju biti zaštićena

Nužno je poštovanje svih ljudi i njihovih stajališta

Slobodni i legalni izbori

Ne smiju postojati prepreke (zastrašivanje, podmićivanje, prijetnje)

Višestranački sustav

Nužno je da na izborima sudjeluje više od jedne stranke

Dopušta oporbu stranci koja je pobijedila na izborima, odnosno različite poglede na pitanja koja su važna za državu

Zemlje u kojima postoji samo jedna stranka – DIKTATURA

Transparentnost

Građani moraju znati što se događa u državi

Izabrani dužnosnici moraju snositi odgovornost za svoje postupke

Vladavina prava

U demokraciji nije nitko iznad zakona pa ni izabrana vlast

Ljudska prava

Demokracija ističe vrijednost svakog čovjeka, teži se poštovanju, zaštiti ljudskih prava

OPORBU (OPOZICIJU) čine političke stranke koje ne obnašaju vlast nego služe kontroli postojeće vlasti

LEGITIMNOST proizlazi iz volje naroda

DIKTATURA (lat. Dietatura- diktiranje)

Režim koji se izvodi pod dominacijom jedne političke stranke

Pojedinac ili skupina monopoliziraju svu vlat u državi

Nema diobe vlasti (zakonodavna, izvršna i sudska)

Nameće se vlast pojedinca ili skupine

Na vlast se dolazi nelegalno (nasilno, pr. Državnim udarom)

Kontrola nad policijom, sudstvom, vojskom i administracijom

Povijesni primjeri – Cezar, Staljin, Hitler, Tito

TOTALITARNA DIKTATURA – gospodarsko područje i privatni život građana

TOTALITARIZAM

Tip političkog poretka u kojem država ima kontrolu nad svim dijelovima zajednice i nadzor nad svim područjima društvenog života

KARAKTERISTIKE : totalitaristička ideologija, jedna partija s vođom na čelu, tajna policija, potpuna kontrola nad medijima, ekonomijom i vojskom

IDEOLOGIJA I MASOVNI TEROR: politička istrebljenja određenih skupina i naroda, desni totalitarizam (tal. Fašizam, njem. Nacionalsocijalizam), lijevi totalitarizam (sovjetski komunizam)

TIRANIJA

Politički sustav u kojem vlast pripada pojedincu, tiraninu

„bolest“ demokracije (Platon)

To je oblik vladavine bez legitimnosti i legalnosti - nije utemeljeno na zakonu

Na vlast dolazi vladar koji nije izabran niti mu je priznato nasljedno pravo

Sila i brutalnost su sredstva pomoću kojih je tiranije jedino moguća

Provodio Ugandski predsjednik Idi Amin Dada od 1971. do 1979.

ARISTOKTRACIJA (grč. Aristos-najbolji)

Politički sustav u kojem vlast pripada manjini (eliti)

Manjina donosi sve važne odluke i koncentrira svu društvenu moć

Temeljnim vrijednostima aristokratskog poretka smatra se: TRADICIONALNOST I STATIČNOST

Sparta, Venecija

REPUBLIKA (lat. Res publica – javna stvar)

Oblik državne vlasti u kojoj vlada više subjekata

Narod, nositelj vrhovne vlasti (suverenosti) bira političke predstavnike za parlament i predsjednika republike

PREDSJEDNIČKA REPUBLIKA

Vlast je podijeljena između predsjednika i parlamenta, a izvršna vlast je neovisna o zakonodavnoj

SAD, Čile, Argentina, Bolivija

PARLAMENTARNA REPUBLIKA

Vlast proizlazi iz parlamenta, izvršna vlast odgovara zakonodavnoj vlasti tj. parlamentu

Hrvatska, Njemačka, Italija

ARISTOKRATSKA REPUBLIKA

Nositelj suvereniteta je dio izabranih (plemstvo)

Dubrovačka republika, Mletačka republika,...

DEMOKRATSKA REPUBLIKA

Nositelj suvereniteta je cijeli narod

Sve države s demokratskim uređenjem

MONARHIJA (grč. Monos – jedan, arhein – vladati)

Sustav vladavine pojedinca (monarha)

Prema načinu na koji monarh dolazi na vlast, može biti nasljedna, izborna i uzorpatorska

NEOGRANIČENA ILI APSOLUTNA MONARHIJA

Vladar je nositelj svih zakonodavnih, izvršnih i sudskih ovlasti

Pr. Habsburgovci, Luj 14.

OGRANIČENA ILI USTAVNA MONARHIJ

Vladar je ograničen ustavom i parlamentom

Podvrsta: PARLAMENTARNA MONARHIJA

Monarh gotovo ne sudjeluje u državnim poslovima

Simbolizira državu

TRODIOBA VLASTI

Vlast u demokratskim državama temelji se na trodiobi vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast

Charles Montesquieu – „o duhu zakona“ govorio je u nužnosti trodiobe vlasti

REPUBLIKA HRVATSKA

ZAKONODAVNA VLAST- SABOR

IZVRŠNA VLAST- PREDSJENIK + VLADA

SUDSKA VLAST –

USTAVNI SUD

VRHOVNI SUD

Županijski sudovi –> općinski sudovi

Visoki trgovački sud –> trgovački sudovi

Upravni sud

ZAKONODAVNA VLAST U RH

Obavlja je hrvatski sabor

Jednodomna struktura – 100-160 zastupnika, trenutno 151 zastupnik

Izbori svake 4 godine

ZASTUPNIČKI IMUNITET-zastupnik bez odobrenja parlamenta ne može biti lišen slobode niti se protiv njega može pokrenuti postupak

Poslovnik o radu

ZASJEDANJA – 15.1.-15.7. i 15.9.-15.12.

OVLASTI HRVATSKOG SABORA

Odlučuje o donošenju i promjeni ustava

Donosi zakone, državni proračun

Odlučuje o ratu i miru, o promjeni granica RH

Raspisuje referendum

Nadzire rad Vlade RH

IZVRŠNA VLAST RH

PREDSJEDNIK RH

Neposredni izbori većinom glasova

Mandat 5 godina

Svečana prisega pred predsjednikom Ustavnog suda

Raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva prvo zasjedanje

Raspisuje referendum

Imenuje mandatara Vlade RH

Daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja

Obavlja druge dužnosti u skladu s Ustavom

Vrhovni zapovjednik oružanih snaga

VLADA RH

Čine je predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri

Stupa na dužnost nakon iskaza povjerenja većine zastupnika u Hrvatskom saboru

OVLASTI VLADE RH

Predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru

Predlaže državni proračun

Provodi zakone Hrvatskog sabora

Vodi vojsku i unutarnju politiku

Brine o gospodarskom razvoju zemlje

Usmjerava djelovanje javnih službi

SUDBENA VLAST RH

Samostalna je i neovisna

Sudce imenuje Državno sudsko vijeće

Sudbenu vlast obavljaju: Općinski sudovi, Županijski sudovi, Vrhovni sud

USTAVNI SUD RH

Posebna zasebna institucija s vrlo jasnim ovlastima

13 sudaca koje bira Hrvatski sabor

Mandat sudaca 8 godina, a pr4dsjednika suda 4 godine

Sudci imaju imunitet kao i zastupnici

Svatko ima pravo pokrenuti postupak pred ustavnim sudom

Odlučuje o suglasnosti zakona s ustavom i o suglasnosti drugih propisa s ustavom i zakonom

Rješava sukob nadležnosti između tijela vlasti

Nadzire ustavnost djelovanja političkih stranaka

LEGITIMNOST- većina članova društva prihvaća vlast i djeluje u skladu s njom na osnovi uvjerenja u njezinu ispravnost, a ne iz nauke ili straha od represije

OBLICI VLASTI

TRADICIONALNA VLAST

Izvor legitimnosti je tradicija

Upravni aparat vlasti je kralj i njegovi rođaci

Dugotrajan tip vlasti- nasljedan

KARIZMATSKA VLAST

Karizma – Božji dar (jedinstven, poseban)

Izvor legitimnosti je vjerovanje u nadnaravne sposobnosti vođe

Upravni aparat vlasti je vođa i njegovi sljedbenici

Nije dugotrajan- smrću vođe raspada se

RACIONALNO-LEGALNA VLAST

Izvor legitimnosti su zakoni i zakonske procedure

Upravni aparat je birokracija

Nije dugotrajan- izbori svake 4 godine

IZBORI

Politički postupak kojim državljani biraju predstavnika u predstavnička tijela

Proces legitimiranja vlasti

Način na koji narod iskazuje svoju suverenost

Izbori ne moraju bit demokratski

Demokratičnost izbora se očituje dvama kriterijima:

VIŠETRANAČJE

BIRAČKO PRAVO

BIRAČKO PRAVO/OPĆE PRAVO GLASA

Pravo da se bira i da se bude biran

PASIVNO BIRAČKO PRAVO- političko pravo koje omogućuje pojedincu glasovanje na izborima
AKTIVNO BIRAČKO PRAVO- političko pravo koje omogućuje pojedincu kandidiranje na izborima

Svi punoljetni državljani koji su uvršteni u birački popis imaju opće pravo glasa

Osobe koje su sudskom presudom lišene građanskih prava nemaju opće pravo glasa

Djelatne vojne osobe, nemještenici u oružanim snagama, veleposlanici, konzuli imaju pasivno pravo glasa, mogu birati ali se ne mogu kandidirati na izborima (aktivno)

Biračko pravo žena – Švedska 1867.

OBILJEŽJA BIRAČKOG PRAVA U DEMOKRACIJI

OPĆE- svi punoljetni državljani imaju pravo glasa

JEDNAKO- jedan čovjek, jedan glas

IZRAVNO- svatko bira u svoje ime, ne može netko drugi umjesto njega

TAJNO- podatak o tome za koga smo glasali je tajan, a podatak o izlasku na izbore je javno

VRSTE IZBORA

S obzirom na pravo glasa

KOMPETITIVNI- višestranačje, sloboda izbora

POLUKOMPETITIVNI- jedna povlaštena stranka, ograničena sloboda izbora

NEKOMPETITIVNI- jednostranački sustav, nema slobode izbora

S obzirom koga i za što se bira

PARLAMENTARNI- izbor predstavnika u parlament (sabor)

PREDSJEDNIČKI- izbor za predsjednika države

LOKALNI- izbor gradonačelnika i gradskih vječnika

IZBORNI SUSTAV- skup dogovorenih pravila o načinu pretvaranja glasova u predstavničke mandate

VRSTE IZBORNIH SUSTAVA

VEĆINSKI

RAZMJERNI (PROPORCIONALNI)

Sustav izbornog količnika

D´Hondotov sustav- na parlamentarnim izborima

Badenski i Hereov sustav

MJEŠOVITI

VEĆINSKI IZBORNI SUSTAV

Izborni sustav u kojem mandate dobiva ona stranka (ili kandidat) koja je osvojila većinu glasova

Dvije podvrste većinskog izbornog sustava:

SUSTAV RELATIVE VEĆINE – pobjedu odnosi ona stranka koja ima najviše glasova u odnosu na druge stranke

SUSTAV APSOLUTNE VEĆINE – pobjedu odnosi ona stranka koja osvoji više od polovice glasova (50%+1)

Na predsjedničkim izborima se u 1. krugu koristi sustav relativne, a u 2. krugu apsolutne većine

RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV

Izborni sustav u kojem mandate dobivaju stranke prema omjeru dobivenih glasova

3 podvrste razmjernih izbora:

Sustav izbornog količnika

D´Hondotov sustav

Badenski i Hereov sustav

IZBORNI PRAG – minimalni postotak glasova koje neka stranka mora dobiti kako bi dobila mandat- u Hrvatskoj 5 %

REFERENDUM- oblik neposredne demokracije u posrednoj demokraciji

Referendum može biti:

Nacionalni i lokalni

Obvezujući i savjetodavan

Kad se raspisuje referendum:

Kad je pitanje o udruženju s drugim državama

Nakon što se sabor dvotrećinskom većinom ( više od 66 %) odlučio za udruženje

Raspisuje ga Sabor

Ako se radi o prijedlogu promjene ustava i zakona

Na zahtjev minimalno 10 % ukupnog broja birača

Raspisuje ga Sabor, a može ga raspisati i predsjednik uz supotpis premijera

POPIS BIRAČA- pravni dokument koji sadržava imena i prezimena svih građana s biračkim pravom

BIRAČKO TIJELO- skup svih birača, građana s općim pravom glasa upisanih u popis birača na području na kojem se održavaju izbori

VLADAVINA PRAVA

Podrazumijeva da će se zakoni provoditi ujednačeno, pošteno i dosljedno te da neće niti podvrgnuti arbitrarnoj odluci onih na vlasti

PRAVNA DRAŽAVA je država u kojoj vlada pravo

NAČELO ZAKONITOSTI ILI LEGALNOSTI je osnovno načelo funkcioniranja pravne države, odnosno vladavine prava

TRANSPARENTNOST VLASTI je stanje u kojem vlast ne nastoji skrivati svoj rad od građana nego im omogućiti uvid u ono što čini i što se događa u društvu

USTAV

TEMELJNI PRAVNI AKT (ZAKON) NEKE DRŽAVE

22.12.1990. – Božični Ustav

PREAMBULA- uvodni dio Ustava

Za donošenje Ustava je potrebna 2/3 većina u saboru (101+)

Za donošenje običnih zakona ½ (76 +)

INTERPELACIJA je pitanje zastupnika članu vlade nakon kojega se vodi rasprava

PUČKI PRAVOBRANITELJ je opunomoćenik Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu prava i sloboda izabran na mandat od 8 godina

VJERODAJNICA je diplomatsko pismo kojim jedna država potvrđuje drugoj svojeg veleposlanika

VEĆINSKA VALADA nastaje kad u parlamentu dio političkih stranaka sklopi koaliciju te je u njoj većina izabranih zastupnika

MANJISKA VALDA nastaje kad vladu vodi stranka koja nema većinu u parlamentu, ali potporu joj daju druge parlamentarne stranke iako nisu s njom u službenoj koaliciji