POLITIČKI POREDAK- Oblik organiziranja političke zajednice na određenim načelima i vrijednostima

Politički poredci razlikuju se prema:

Nositelju suvereniteta

Načinu vladanja

Granicama pol. vlasti

NOSIOC VLASTI- Ili vlada pojedinac (monarhija) ili skupina (aristokracija) ili svi (demokracija).

Monarhija se može pretvorit u tiraniju, aristokracija u oligarhiju, a demokracija u anarhiju.

7 temeljnih tipova političkih poredaka

Demokracija, Republika, Monarhija ,Aristokracija, Tiranija, Diktatura, Totalitarizam

Demokracija

(grč. demos- narod/ grč. kratein – vladati)

Poredak u kojem je na snazi vladavina naroda

U staroj Ateni, nastaje demokracija

Odnosi se na pripadnike vladajuće društvene skupine (uvjerljiva manjina)

NEPOSREDNA DEMOKRACIJA

18. i 19. st. (Amerika i Francuska)

Uvođenje parlamenta kao predstavničkog tijela

Narod (nositelj suverenitet) bira predstavnike

PREDSTAVNIČKA DEMOKRACIJA

1. Predstavnička demokracija

Parlament kao predstavničko tijelo

Volja naroda izražava se na izborima

Narod bira predstavnike za zakonodavnu i izvršnu funkciju (sabor i predsjednik)

Izabrani predstavnici vladaju

U ime naroda

U skladu s zakonom

Na osnovi mandata
2. Neposredna (izravna) demokracija

Ideja da se pravedna vladavina može ostvariti samo ako odluke donesu svi građani na koje se odnosi

Putem REFERENDUMA

Demokratska politička kultura (liberalno-demokratska)

Prevladavajući, najprihvatljiviji i najpoželjniji sustav vladavine

Poistovjećuje se s pojmom moderne države

Poštivanje zakona

Temelji vlast na diobi vlasti

Zaštita temeljnih ljudskih, građanskih i političkih prava

Pluralizam i toleranciju prema manjinama

Države EU, SAD, Australija, Kanada itd.

Aristrokacija

(grč. aristos – najbolji /grč. kratein – vladati)

Vladavina aristokrata ili plemstva

Vlast obnaša privilegirani društveni sloj, elita

Sparta

Vlast imaju kraljevi i predstavnici uglednih obitelji, doživotni članovi vijeća staraca

Srednji vijek

Aristokratske monarhije

Aristokratske republike- Venecija, Genova,

Dubrovnik

Kada počinju vladat u svoju korist postaju OLIGARHIJA (grč.oligioi: malo njih) vladavina malobrojnih i
povlaštenih

PLUTOKRACIJA (grč.plutos: bogat) vladavina bogatih

kasnije se aristokracija veže uz povlastice po rodu, imovinskom cenzusu, naobrazbi, profesiji,

nasljeđenim socio-ekonom. i kulturnim prednostima
Diktatura

Tip političkog poretka i režim u kojem pojedinac ili skupina ima neograničenu i potpunu vlast u
političkoj zajednici i nameće je uglavnom silom

Diktatura u antičkom Rimu (nema neg. značenje)

nema diobe vlasti

Vlast se svodi na zadržavanje: statusa quo + privilegije

Na vlast se dolazi:

LEGALNO (Adolf Hitler) – ukida poredak, te vlada diktatorski i uspostavlja totalitarnu vlast

NELEGALNO - državni ili vojni udar- protivno volji političkih čimbenika

Komunistički totalitarizam (Sovjetski Savez)

Nacional-socijalistički totalitarizam (Njemačka)

Potiskivanje države i postavljanje jedne političke stranke koja prožima društvo i pol. zajednicu

Temelji se na ideologiji, propagandi, teroru i kultu ličnosti

Masa se poistovjećuje s vođom

Tiranija (grč.tirannis- samovlast)

Tip pol. poretka koji je nezakonit, u kojem vladar nije izabran niti mu je priznato nasljedno pravo, već
vlada protiv volje ostalih i u svoju korist

Nedostatak legitimnosti i legalnosti

Nema pravne ni političke sigurnosti i zaštite, pa su sloboda, vlasništvo i život građana neizvjesni

Predsjednik Ugande

Idi Amin Dada

Došao na vlast vojnim udarom, vladao bez da se pridržava zakona, a stanovništvo izložio pokoljima i
teroru bez ikakve zaštite i prava.

Od 1971-1979
monarhija

Pol. poredak koji označava vladavinu jednoga (jednovlada)

Položaj doživotan i nasljedan

Neograničena (apsolutna) monarhija - vladar nositelj svih zakonodavnih izvršnih i sudskih ovlasti
(Brunej, Butan)

Ograničena (ustavna) monarhija- vladar ograničen u obnašanju vlasti parlamentom (odredbe Ustava)

Suvremene monarhije – vladar nema pol. moć, već simbolički predstavlja zemlju, te obavlja počasne i
protokolarne dužnosti

Formalno ustrojene kao monarhije, dok su zapravo demokratske i republikanske

republika (res publica- javna stvar)

Vlast imaju izabrani predstavnici

Trodioba vlasti (zakonodavna, izvršna, sudbena), koje su međusobno neovisne i samostalne

Demokratska republika vladavina naroda (RH)

Aristokratska republika vladavina plemstva (Dubrovačka republika)

Predsjednička republika Izvršna vlast ne odgovara parlamentu (SAD)

Parlamentarna republika Izvršna vlast odgovara parlamentu (RH)