DRAVA & DEMOKRACIJA

UVOD U SOCIOLOGIJU
11. PROSINCA 2009.

Drava

Vlast i drava
Drava jedna od najvanijih tema sociologije
POLITIKA SOCIOLOGIJA (M.Duverger):

Znanost o dravi (M. Prlot )

Znanost o politikoj moi i vlasti (M. Weber)

Vlast (Weber)
Izgled da e se odreena grupa pokoriti naredbama,

izvriti zapovijed odreenog sadraja

1. vlast po sili konstelacije interesa (monopolistika
vlast na tritu)
2. vlast po sili autoriteta (vlast glave obitelji, vlast
monarha)
Zasnovana na apsolutnoj poslunosti koja se
zahtijeva bez obzira na motive i interese

Vlast i drava (Weber)

POLITIKA VLAST
Oblik vlasti koji organiziranjem politikog ivota na odreenom

podruju ili u organizaciji omoguuje pojedinanoj grupnoj volji da

utjee na djelovanje i ponaanje svih drugih zapovijedanjem ili
naredbom, neovisno o njihovu pristanku, uz upotrebu razliitih
sredstava.

DRAVA

Dravna vlast je najmonija i najsveobuhvatnija politika vlast.

Definira se uz pomo specifinog sredstva koje koristi FIZIKE SILE
Ljudska zajednica koja unutar odreenog teritorija za sebe as
uspjehom prisvaja pravo na monopol nad legitimnom upotrebom
fizike sile.

Vlast i drava (Prlot)

DRAVA

Politika institucija koja obuhvaa mnotvo javnih i privatnih

institucija, naziva ju institucijom svih institucija

Obiljeava ju cjelovitost, trajnost, automatizam

Tri posebna obiljeja:
1. veliko stanovnitvo
2. teritorij (granica javne vlasti)
3. politika vlast

Zajednica ljudi organizirana na nekom teritoriju pod nekom

suvremenom vlasti, institucija koja u nekoj teritorijalno
ustrojenoj zajednici raspolae monopolom nad sredstvima
fizike prisile.

VLAST

Odreena voljom vladara, te jo vie pristankom podreenih

Gubi individualno obiljeje i zadobija neosoban znaaj

Drava
Politika organizacija ija je vlast teritorijalno

organizirana i koja je sposobna mobilizirati sredstva

prisile kako bi tu vlast odrala (A.Giddens)

Obiljeja drave
Suverena vlast apsolutna i neograniena
Javne institucije javna i privatna sfera
Legitimna vlast odluke se prihvaaju jer se

podrazumijeva da su donijete u javnom (opem)

interesu
Sredstvo dominacije monopol sile
Teritorijalna zajednica nadlenost geografski
odreena, tko ivi unutar granica

Teorije drave
Politika sociologija razlikuje pet osnovnih tweorija o

dravi:

1. Evolucionstike kooridnacijsko-funkcionalistike
2. Liberalno evolucionistike
3. Pluralistike
4. Marksistike

Teorije drave: Evolucionstike

kooridnacijsko-funkcionalistike
Usporedba s tijelom - mozak drutva - regulacija.
Durkheim

Drava je "skup drutvenih tijela koja su jedina ovlatena govoriti i

djelovati u ime drutva
Regulacijska uloga - "sredinji nervni sustav drutvenog organizma", i
moralna svrha prizvati pojedinca moralnom ivotu, "organizirati,
moralizirati drutvo"
Funkcije drave rastu s razvojem drutva, rast javnih slubi i regulativne
djelatnosti drave

Parsons

Funkcionalni imperativi - AGIL, politiki sustav vanost za sve:

adaptacija (poticanje rasta), postizanje ciljeva (kljuno), integracija,
odranje obrazaca ponaanja (socijalizacija)

Teorije drave:
Liberalno evolucionistike
Instrument drutva uspostavljen radi sigurnosti

njegovih lanova i odravanja opih nepristranih

uvjeta, ali i kao sustav moi koji moe biti opasan
za drutvo i pojedinca
Ideal klasinih liberala:

Johna Lockea, Adama Smitha

Suvremeni neoliberali:

Friedrich von Hayek , Robert Nozick

Teorije drave: Pluralistike

Interesne grupe i drutvo, a ne pojedinci, aktivno drutvo

(interesne grupe) i reaktivna drava

Drava je neutralni posrednik meu grupama, tei da svaka
grupa donekle ostvari svoje interese, grupe pomou vlasti
uspijevaju ostvariti svoje interese ali ne uvijek i stalno, jer
drava ne moe zadovoljiti interese svih grupa; interesi su
ponekad suprotni (automobilska industrija i zatita
okolia); vlast tei kompromisu

Teorije drave: Marksistike

Drava je institucija ili struktura koja zastupa interese

vladajue klase i brine o odranju sustava

kapitalistike dominacije
Instrumentalistike

relativno neutralno sredstvo u rukama kapitalistike klase; R.

Miliband: drava u kapitalistikom drutvu, povezanost i odreenost
politikih elita interesima vladajue klase (uloga korporacija)

Strukturalistike strukturalna vezanost za kapital

K. Offe: kapitalistika drava

N. Poulantzas drava kao kohezijski faktor drutvene formacije,
vladajua klasa ne vlada izravno, njezini se interesi ostvaruju preko
drave, drava je relativno autonomna, ostvaruje interese kapitala, u
tom interesu moe praviti ustupke podinjenoj klasi i predstavljati se
nositelj opeg interesa, cjeline drutva; represivni i ideoloki dravni
aparati

Tipovi i oblici drava

Andrew Heywood, pet oblika drava:

Minimalna drava

Razvoja drava

naelo pravde uklanjanje siromatva i smanjivanje nejednakosti

Kolektivistika drava

modernizacija - Japan (Meiji 1868-1912), Njemaka (Bismarck),

"azijski tigrovi"

Socijaldemokratska drava

odranje mira i drutvenog poretka; naelo neupletanja, A. Smith

ekonomija pod dravnom kontrolom (komandne ekonomije)

Totalitarna drava

sveopi dravni nadzor (od ekonomije do obitelji)

Tipovi i oblici drava

Oblik i struktura drave rezultat drutvenih borbi.

Borba za ljudska prava - tri razdoblja prava graanstva:

graanska prava individualna sloboda (sloboda kretanja, jednakost pred zakonom) 18. st.
politika prava sudjelovanje u politici (pravo glasa) - 19. st.
socijalna prava minimalni status (socijalna pomo, kolstvo, zdravstvo) - 20. st.

Thomas Marshall, pet faza razvoja moderne drave:

Faza apsolutistike drave

Faza liberalne konstitucionalne drave
Faza demokratske drave
Faza socijalne drave
Faza minimalne jake drave

Faze razvoja moderne drave

Apsolutistika drava

Neosobna ali staleka vlast, Fridrik II. "Ja sam samo sluga drave"

Liberalna konstitucionalna drava

Ustavna ogranienja moi drave, osobna prava

Demokratska drava

Proirenje prava glasa

Socijalna drava

Socijalna sigurnost stanovnitva, Bismarck i Disraeli, New Deal

Minimalna jaka drava

Smanjivanje socijalnih prava i jaanje represivnih aparata,

taerizam

Legitimnost drave
Weber: drava kao posjednik monopola sile mora

biti legitimna
Tri tipa legitimne vlasti:

Tradicionalna svetost tradicije; monarhije

Karizmatska osobine voe; diktature
Legalno-racionalna neosobna pravila; moderne pravne
birokratske drave

Globalizacija i drava
Jrgen Habermas , Problemi legitimacije u kasnom

kapitalizmu , 1973
Kriza legitimnosti suvremene drave sukob izmeu
logike kapitalistike akumulacije i demokratskih
zahtjeva za veom sigurnou i pravima
Izbor

ili odbiti narodne zahtjeve i izgubiti legitimnost

ili riskirati ekonomski slom

Neoliberalna politika i kriza legitimnosti

Globalizacija i drava
Kenichi Ohmae, Kraj nacionalne drave, 1995

Ekonomska globalizacija i kriza drave

Globalna trita i kulturno pribliavanje, nemone
nacionalne drave i mone transnacionalne korporacije
Drave izgubile mo regulacije i kontrole nacionalnih
gospodarstava a nacionalna vojna sigurnost u
globaliziranom svijetu gubi vanost, mo zapravo prelazi na
potroae, jer se sve njima prilagoava

Globalizacija i drava
John Gray, Lana zora, 1998.
I korporacije i drave u situaciji velikih rizika i neizvjesnosti
Dvije vane funkcije drave:

1. zatitna funkcija zbog anarhije globalnog trita

2. kontrola nad prirodnim resursima (nafta, voda)

Globalizacija i drava
David Held, Demokracija i globalni napredak, 1995
Lokalni, regionalni i globalni procesi mijenjaju narav

suvremene drave

Ekonomsko, politiko, vojno, kulturno povezivanje mnijenja

svojstva drave, osporavaju i suavaju njene regulacijske
sposobnosti u pojedinim podrujima
Kroz regionalnu i globalnu povezanost stvaraju se veze izmeu
drava i graana, meuovisnost zbog politikih odluka
Lokalne grupe, pokreti i nacionalizmi s nie razine preispituju
dravu kao reprezentativan i odgovoran sustav moi

Demokracija

Demokracija / Poliarhija
Robert Dahl, Poliarhija. Participacija i opozicija
Postavlja demokraciju taj dostini, ali jo

nedosegnuti ideal kao osnovu po kojoj se mjeri

stupanj demokratinosti nekog reima
Istie dva svojstva demokracije i manje ili vie
demokratiziranih drutava:

Participacija kao obuhvatno pravo sudjelovanja u vlasti, tj.

pravo glasa
Opozicija, odnosno javno osporavanje (contestation) vlasti

Demokracija / Poliarhija
Robert Dahl

1. Birani dunosnici

2. Slobodni i poteni izbori

3. Sloboda udruivanja
4. Pristup alternativnim izvorima informacija
5. Autonomija udruenja
6. Sveobuhvatno graansko pravo

Poliarhija je relativno (ali nepotpuno) demokratski reim; reim

koji obuhvaa znaajan dio populacije i znaajno je liberaliziran,

tj. izvanredno obuhvatan i veoma otvoren javnom osporavanju
Polirhija je reim na razini itave drave u kojem je, na dulje
vrijeme, mogunost javnog osporavanja dostupna velikom
dijelu stanovnitva

Pet modernih idealtipova poretka

Juan Linz i Alfred Stepan,
Demokratski
Autoritarni
Totalitarni

Problemi demokratske
tranzicije i konsolidacije

Konstitutivna obiljeja

tipova poredaka:

Posttotalitarni

Sultanistiki

Pluralizam
Ideologija
Mobilizacija
Vodstvo

Demokratski poredak
Politiki i drutveni pluralizam
Ideologija: borba za status

graanina, prava manjina,

vladavinu prava i potpora
individualizmu
Politika mobilizacija niskog
intenziteta
Participacija graana
Vodstvo se formira na slobodnim
izborima
Vlast se obnaa u zakonskim
granicama

Autoritarni poredak
Poredak s ogranienim

politikim pluralizmom
Nema razraene i politiki
usmjeravajue ideologije
Nema intenzivne ili
ekstenzivistike politike
mobilizacije
Vlast se obnaa u okviru loe
definiranih iako predvidljivih
normi

Totalitarni poredak
Nema znaajnijeg pluralizma jer

slubena politika monopolizira

vlast
Ideologija: razraena i
usmjerena prema odreenoj
utopiji
iroka i intenzivna politika
mobilizacija raznovrsnih
reimskih organizacija, lanstvo
obavezno
Vodstvo vlada bez definiranih
ogranienja i nepredvidljivo

Posttotalitani poredak
Slabljenje utopijskog karaktera

totalitarne ideologije
Pretvaranje vodstva u birokrate,
zaokupljene vlastitom sigurnou,
te se smanjuje opseg diskrecijskog
postupanja vrhovnih voa
Razdoblje totalitarnih poredaka
prije demokratskih revolucija
1989. i 1990.

Sultanistiki poredak
Postojanje ekonomskog i drutvenog

pluralizma podreenog
nepredvidljivom upletanju sultanove
despotske vlasti
Nema razraene ideologije, ekstremna
glorifikacija vladara, samovoljno
manipuliranje simbolima
Intenzitet mobilizacije nizak, osim
manipulacija ceremonijalnog tipa
Sultanovo vodstvo samovoljno, dravna
hijerarhija proizlazi iz poslunosti
vladaru, strah, nagraivanje za osobne
usluge

Indeks demokratinosti

Liberalna (predstavnika) demokracija

Veliki modeli demokracije razvijeni u povijesti:

Antikimodel neposredne demokracije

Modeli socijalistike demokracije
Liberalna (predstavnika) demokracija

Tek je u 90-im godinama XX. st. uspostavljena kao

politiki poredak u vie od polovice zemalja svijeta

Liberalna (predstavnika) demokracija

Liberalni element

Predstavniki element

Jamenje svim osobama

Sustav predstavnikih

neometanog uivanja
njihovih prava
Djelotvoran zatita u
sluaju povrede tih prava
Ustavna ogranienja
nositelja javnih ovlasti
Autonomija civilnog
drutva

institucija
Izbor predstavnika na
slobodnim
natjecateljskim
izborima

Liberalna (predstavnika) demokracija

Demokratski element
Liberalni element: slobode i

prava pojedinca, ogranienja

vlasti i autonomija civilnog
drutva
Predstavnitvo: demokracija
u velikoj dravi, izbor najboljih
upravljaa
Demokratski element
narodna suverenost; izbori
ostvaruje se preko vladavine
veine i politike participacije
graana

Vladavina naroda, od

naroda, za narod

Izbori

Izbori
Montesquieu, Duh zakona, 1748.

U demokraciji narod ostvaruje svoju suverenost pomou svojih

glasova koji izraavaju njegovu volju

M. Prlot, 1963

Narod se u modernom smislu konstituira na izborima

Izbori
Koji socijalni faktori utjeu na izbornu odluku? klasa,

religija, dob, spol, etnika pripadnost

Indeks klasnog glasovanja (Alfordov indeks) odnos
klasnog poloaja pojedinca (radnika ili srednja klasa) i
glasovanja za lijeve ili desne stranke
Duvergerov zakon - razmjerni sustav potie
viestranaje, sustav relativne veine dvostranaje;
mehaniki efekti sustav relativne veine mehaniki teti
treoj stranci; psiholoki efekti stvara utisak da kandidati
manjih stranaka nemaju anse, korisno glasovati za
glavne stranke

Politike stranke
J. Schumpeter: stranka je grupa iji lanovi ele

zajedniki djelovati u nadmetanju za politiku vlast

Obiljeja:

tenja za obnaanjem vlasti

Organizacija
Ideologija
predstavljanje interesa

Politike stranke

Politike stranke
Dobrovoljna politika udruenja graana s trajnom

organizacijom uspostavljena radi odreivanja dravne

politike pomou oblikovanja politike volje graana,
izbora kandidata za javne dunosti, formuliranja i
razradbe politikih programa i drugih aktivnosti.
Differentiae specificae:

Tenja za obnaanjem vlasti, razlikuje ih od interesnih grupa

Stranka je zajednica s posebnom strukturom: organizacija
Ideologija
Zalaganje za interese irih drutvenih skupima

Politike stranke
M. Duverger:
1. kadrovske (konzervativne i liberalne) usko birako tijelo
2. masovne (socijaldemokratske) ope pravo glasa
eljezni zakon oligarhije - R. Michels, Sociologija

stranaka u modernoj demokraciji ,1911. masovna

socijaldemokratska stranka

Za demokraciju treba organizacija i vodstvo, iz organizacije

nastaje aparat, njemu trebaju oni koji ga posluuju i vode, oni
nastoje da se uvrste i utjeu na one koji su ih izabrali, mase
oboavaju voe i odustaju od svoje politike volje i miljenja.

Politike stranke
Otto Kirchheimer: "catch-all" stranka - CDU
Klaus von Beyme: 3 razdoblja stranaka:
1. razdoblje organiziranih masovnih stranaka (s opim pravom
glasa)
2. razdoblje narodnih stranaka (catch-all)
3. razdoblje profesionalnih birakih stranaka
profesionalizacija vodstva, gubljenje lanstva, amerikanizacija
(komercijalizacija, medijska orijentacija)

Interesne grupe

Interesne grupe
Organizirane skupine utemeljene radi zatite,

promicanja i ostvarenja svojih posebnih interesa

utjecajem na politiku ili djelovanje vlade.
Za razliku od politikih stranaka, tee ostvariti vlast
izvana, a ne preuzeti i obnaati vlast.
Lobbying

Tipovi interesnih grupa

Prema ciljevima djelovanja dijel se na:

Protektivne (staleke): unaprjeenje ili zatita posebnih

interesa svojih lanova
Promocijske (svejtonazorske): radi unaprjeenje zajednikih
vrijednosti i ideala.

Prema statusu koji grupa ima s obzirom na vladu i

strategiji kojom se koristi kako bi ostvarila pritisak:

Insajderske imaju otvoren pristup.

Autsajderske nemaju ili ne ele otvoren pristup.

Drutveni pokreti
Oblici kolektivnog djelovanja koji nastaju sa svrhom

zastupanja ili osporavanja odreenih promjena u

zajednici kojoj pokret pripada, a imaju izvjestan
stupanj organizacije i postojanosti izvan
institucionaliziranih kanala politike djelatnosti.

Drutveni pokreti

Drutveni pokreti
Za razliku od spontanih masovnih akcija (ustanak,

pobuna), imaju odreenu razinu planiranog djelovanja

radi priznatog drutvenog cilja.
Za razliku od interesnih grupa, tee ostvarivanju
znaajnih promjena ili ouvanju postojeeg poretka, pa i
osvajanju vlasti ili njezinom zadravanju.
Za razliku od politikih stranaka, njihovo djelovanje
proizlazi iz stavova i aspiracija lanstva, koji djeluju
unutar ireg i labavijeg organizacijskog okvira.
Unutar velikih pokreta (radniki pokret, feministiki
pokret) esto djeluje vie interesnih grupa i stranaka.

4 tipa drutvenih pokreta

1. radniki pokreti: povezani s dimenzijom kapitalizma,

kontrola radnih mjesta preko sindikata i utjecaja u dravi

preko stranaka, duga povijest
2. demokratski pokreti/pokreti za slobodu govora:
povezani s dimenzijom nadzora, ranije povezani s
radnikim pokretima, u novije doba se odvajaju i vode svoje
kampanje, od poetka modernosti
3. mirovni pokreti: povezani s dimenzijom vojne moi i
nasilja, 1. svj. rat, od 1950-ih vaniji
4. ekoloki pokreti: povezani s sferom industrijalizacije,
ve u 19. st., potkraj 20. st. vaniji

Novi drutveni pokreti

Novi pokreti nastaju unutar postindustrijskog drutva, koje

ne zavisi toliko od industrijske proizvodnje, jer se temelji na

znanju (drutvo znanja), informacijama i komunikaciji
(informacijsko drutvo, umreeno drutvo)
Razvoj tehnologije i njezine primjene, politike rasta i
imperijalne moi nakon Drugog svjetskog rata stvaraju
nove rizike i prijetnje: nuklearni holokaust, industrijsko
zagaenje, kulturno uniformiranje, unitenje okolia,
svjetska dominacija

Demokratizacija
Procesa u suvremenoj politikoj povijesti koji

obuhvaa uspostavu, odranje i razvoj demokratskih

poredaka u suvremenim drutvima
Val demokracije = skup tranzicija od
nedemokratskih u demokratske reime do kojih je
dolo u specifinim razdobljima i koje su brojno
nadmaile tranzicije u suprotnom smjeru tijekom tih
razdoblja

Demokratizacija
S. Huntington, Trei val, 1990. demokracije

uspostavljene u tri vala demokratizacije od 1828. do

danas.

1892.-1926.
1943.-1962.
1974. ->

Tri temeljna imbenika:

demokratsko iskustvo
razina ekonomskog razvoja
povoljne meunarodne okolnosti

Demokratizacija
S. M. Lipset - uvjeti odranja demokracije:
1. trina privreda
2. razina ekonomskog razvoja (BDP per capita)
3. demokratska politika kultura (demokratske

vrijednosti)

Koje smo pojmove danas nauili?

Vlast
Drava

Teorije drave (5)

Tipovi i oblici drava
Globalizacija i drava

Demokracija

Poliarhija
Pojam, usporedba s totalitarnim i autoritarnim reimom
Liberalna (predstavnika) demokracija

Izbori (Alfordov indeks, Duvergerov zakon)

Stranke (eljezni zakon oligarhije)
Interesne grupe
Drutveni pokreti

Demokratizacija (tri vala, uvjeti odranja demokracije)