KOMPARATIVNI POLITIKI SUSTAVI

SKRIPTA

1. POLITIKA I VLADAVINA
1.1.POLITIKA vrsta definicija politike nije mogua jer je politika izraz koji se primjenjuje raznovrsno i iznijansirano najsaetija definicija koju moemo dati je vjerojatno ova: politika je aktivnost pomou koje skupine donose obvezujue kolektivne odluke kako bi pomirile razlike meu svojim lanovima, a upravo u toj definiciji sadrane su etiri toke: politika je kolektivna aktivnost, koja podrazumijerva ljude koji prihvaaju zajedniku pripadnost ili makar priznaju zajedniku sudbinu politika predstavlja poetnu raznolikost stajalita o ciljvima, sredstvima ili o oboma politika podrazumijeva pomirivanje razlika putem rasprava i uvjeravanja politike odluke postaju autoritativna politika za skupinu, koja obvezuje njene pripadnike, a provodi se ako je potrebno i prisilom nunost politike proistjee iz kolektivnog karaktera ljudskog ivota grki filozof Aristotel tvrdio je da je ovjek po prirodi politika ivotinja, a s time je htio rei da politika nije samo neizbjena nego i da je bitna ljudska djelatnost koje nas dijeli od drugih vrsta politika se sastoji od postupaka koji omoguuju izraavanje raznih stajalita, koja se zatim objedinjuju u sveukupnu odluku dobra politika donosi politiku koja je i dobro osmiljena i dobro provedena dobra politika ukljuuje pregovore, dogovaranje i kompromis

1.2.VLADAVINA vlast ine institucije odgovorne za donoenje kolektivnih drutvenih odluka, a u uem smislu se odnosi na politiki vrh unutar tih institucija vladavina donosi prednosti sigurnosti i predvidivost u drutvu kojim se dobro vlada, graani oekuju da zakoni budu trajni ili barem da se ne mjenjaju proizvoljno vladavina na te naine slui kao izlaz iz mranog prirodnog stanja koje je zamislio engleski filozof Thomas Hobbes Hobbes smatra da je bez vladavine ovjekov ivot osamljen, jadan, zao, grub i kratak kad se uspostavi, vladavina moe, naravno imati i nepredviene posljedice Opasnost Hobbesove zajednike vlasti sastoji se u tom to e zloupotrijebiti svoju ovlast, pa e biti vie problema koje e stvarati nego onih koje e rijeiti ak i kad vlada osigurava unutarnji mir, mogue je da jednostavno skrene pozornost na vanjski rat vladavina je visokorizini posao s dva lica, koji nudi nagrade mira, ali i opasnost pojaanog sukoba

1.3. VLADANJE izraz je postao popularan posljednja dva desetljea 20. stoljea, kada su zapadne demokracije donekle izgubile povjerenje u sposobnost svojih vlada da izravno upravljaju ekonomskom proizvodnjom i socijalnom skrbi vladanje je takoer izraz koji se odabire kada se ispituje djelovanje i uinkovitosti vlasti, a ne samih institucija vladanje oznaava proces kolektivnog odluivanja, a u toj zadai vlada ne mora igrati vodeu ili ak bilo koju ulogu u meunarodnim odnosima ne postoji neka svjetska vlada koja bi rjeavala probleme, ve se mnoga pitanja rjeavaju pregovorima (primjer vladanja bez vlasti)

1.4. DRAVA I SUVERENOST drava je u dananjem svijetu prevladavajue naelo politike organizacije, najvanije iznimke ini nekoliko preostalih kolonija (Gibraltar) i teritorija koji su pod upravom UN-a, uz to neka podruja su dobrovoljno podvrgnuta djelominom vanjskom nadzoru (Portoriko) drava je jedinstvena institucija koja stoji iznad svih drugih organizacija u drutvu i ona moe legitimno primjenjivati silu kako bi nametnula svoju volju i dravljani moraju prihvaati njezin autoritet sve dok ive unutar njenih granica da bi se razjasnila razluika izmeu drave i vlade, treba rei da sve zemlje imaju nekog tko slui kao dravni poglavar, ali ta osoba i nije ef vlade tonije drava definira politiku zajednicu koje je vlada izvrna vlast sredinje obiljeje drave je da njezina sposobnost da unutar svojih granica uredi legitimnu primjenu sile to je najvanije drave ne polau pravo samo na sposobnost nego i na pravo primjene sile dobar dio teoretskog opravdanja drave pruila je doktrina suverenosti suverenost se odnosi na nesputanu i nepodijeljenu mo donoenja zakona rije suveren izvorno je oznaavala onoga koji je na najviem mjestu tako je suvereno tijelo ona institucija u zemlji koja ne podlijee vioj vlasti, a to je tijelo po definiciji drava suverenost izvorno potjee iz Europe, gdje je bila opravdanje za nastojanja monarha da konsolidiraju nadzor nad neposlunim kraljevstvom pojam suverenosti izvan Europe ostao je slabiji, tako u SAD-u politiku vlast dijele sredinja i dravne vlade, koje sve djeluju prema ustavu koji je donio mi narod i koji provodi Vrhovni sud suverenost se odnosi na krajnji izvor vlasti u drutvu, a suveren je najvia i konana instancija odluivanja unutar zajednice drava ne moe biti djelomice suvrena unutarnja suverenost odnosi se na zakonodavnu vlast na nekom teritoriju vanjska suverenost odnosi se na meunarodno priznanje jurisdikcije suverena nad njegovim teritorijem i vana je jer dravi omoguuje da polae pravo na ureivanje poslova unutar svojih granica kao i na sudjelovanje u svojstvu priznatog lana meunarodne zajednice

1.5. NACIJE I NACIONALIZAM Naciju je lake prepoznati nego odrediti Naciju odreuje Guibernau kao ljudsku skupinu koja je svjesna da tvori zajednicu, da ima zajedniku kulturu, da je vezana za jasno omeen teritoriji, da ima zajedniku prolost i zajedniki projekt za budunost te koja rai pravo da sama sobom vlada Modernistiki pristup povezuje nacije s novijim idejama samoodreenja i s tog gledita nacije su stvorene, a ne zateene Mnoge nacije su stvorene u borbama novijeg datuma, te nacije koje su traile slobodu, esto su bile jednako umjetne kao i granice koje su im isprva nametnuli kolonijalni vladari Tono vrijeme nastanka nacija se ne moe odrediti, ali glavnu ulogu dobivaju u modernom dobu ak vie od samih nacija, nacionalizam je doktrina modernog doba Nacionalizam je najvanija ideologija 20. stoljea prema kojoj nacije imaju pravo na samoodreenje (pravo na politiki status, pravo na uivanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava) Princip samoodreenja nacije pokazao se vrlo utjecajnim te je upravo on bio opravdanje za prekrajanje zemljovida Europe nakon konanog sloma Austro- Ugarske Monarhije 1918. godine

1.6. NACIJE I DRAVE Nacionalni su identiteti mona politika snaga, ali se tenje nacionalizma nisu posve ispunile OPIS Nacionalna drava Vienacionalna drava Nacija bez drave VRSTA DEFINICIJA Drava Drava s vlastitom nacijom Drava Drava s vie nacija Nacija PRIMJER Island kotska i Wales u UK Nacija koja nema vlastittu dravu Palestinci, i iji je narod rasprostranjen u Kurdi nekoliko drava Nacija rasprena izvan domovine idovi

Dijaspora -

Nacija

Dravljanin je osoba kojoj su dana zakonska prava i dunosti koji poistjeu iz pripadnosti dravi Dravljani su u odnosu na dravu ravnopravni, a njihova prava su izraena u zakonu

1.7. MO Mo je valuta politike i bez moi vlade bi bile neupotrebljive To je alat koji vladarima omoguava da opsluuju i iskoritavaju svoje podanike Tri pristupa moi da vezuju se za amerikog sociologa Talcota Personsa koji je tumaio mo kao sposobnost neke vlade da koristi dunosti svojih graana kako bi postigla kolektivne ciljeve kao to su zakon i red te zatita okoline

JEZIK MOI Mo Mo da Mo nad Oblikovanje poticaja Oblikovanje preferencija Proizvodnja namjeravanih uinaka Sposobnost postizanja svojih ciljeva Sposobnost svladavanja oporbe Primjena moi upotrebom poticaja i prijetnji Vrenje utjecaja putem uvjeravanja i kontrole nad javnim mjenjem

Prema slavnoj Dahlovoj definiciji mo je sposobnost da ljude navede da ine ono to inae ne bi uinili

1.8. VLAST Vlast je pojam iri od moi Dok je mo sposobnost da se djeluje, vlast je pravo da se to ini Vlast svojem nositelju daje pravo da pokae mo, kao to posjedovanje vlasnitva daje pravo na odluku kako e se to vlasnitvo upotrebljavati To je pravo na vladanje i ona stvara vlastitu mo sve dok ljudi prihvaaju da nositelj vlasti ima pravo donositi odluke Njemaki sociolog Max Weber razlikuje tri naina opravdanja politike vlasti: TIP
Tradicionalna

TEMELJ
Obiaji i ustaljeni naini ponaanja, vladari ne moraju svoju vlast opravdavati Snana odanost voi i njegovoj poruci, odbacuje se prolost,vana karizma voe Pravila i postupci; poloaj,a ne osoba

PRIMJER
Monarhija Mnogu revolucionarni voeMahatma Gandi, Adolf Hitler Birokracija

Karizmatska

Legalno-racionalna

1.9. LEGITIMNOST To je pojam blizak srodnik vlasti, no postoji jedna vana razlika u kontekstu u kojem se ti izrazi upotrebljavaju Legitmnost se obino rabi kada se govori o sustavu vladavine u cjelini Legitiman sustav vladavine jest sustav koji se temelji na autoritetu to jest oni koji su podvrgnuti njegovoj vlasti priznaju mu pravo na odluivanje Legitimnost je bitan pojam za razumijevanje kako stabilnosti tako i djelotvornosti vlada

DRAVA U GLOBALNOM KONTEKSTU

2.1.KAKO JE DRAVA NASTALA Drava je nastala iz srednjovjekovne Europe -u srednjem vijeku europskim su vladanjem dominirale dvije institucije, Rimska crkva i feudalizam, koje zajedno nisu ostavljale prostora za prerastanje monarhija u suvremene drave

Crkva je inila moan transnacionalni autoritet, postavljen iznad obinih vladara Ta vanjska ogranienja nametnuta monarsima bila su tako snana, a takoer kraljeve je unutar njihovih nominalnih teritorija sputavalo feudalno plemstvo, koje je imalo veliku ovlast nad ljudima nieg ranga U tom decentraliziranom nacionalnom okruenju kralj je shvaao da su mu njegovi plemii potrebniji nego on njima

2.1.1. RAT I REFORMACIJA

Rat je bio glavni imbenik koji je bio odgovoran za prelazak u modernu dravu Poetak upotrebe baruta u 14. stoljeu promijenio je razmjene rata i taktiku, a rezultat toga je bila agresivna, natjecateljska i skupa utrka u nauruanju Nova tehnologija zahtijevala je od kraljeva novi nain razmiljanja i potrebu za birokracijom S rastom birokracije postali su lokalni oblici upravljanja i podjeljivanja pravde ujednaeniji Vladari su poeli uspostavljati slubene diplomatske odnose s vladarima drugih zemalja, to je kljuno obiljeje suvremenog sustava drava Ishod su bile centraliziranije monarhije koje su u 16. stoljeu razvile u Engleskoj, Francuskoj i panjolskoj i koje su u 17. stoljeu doivjele svoj procvat Ratovanje je oslabilo feudalni stup, a reformacija je unitila vjerske temelje Reforme Martina Luthera izazvale su duboke politike posljedice i uzdrmale su kranski svijet kada je izbio rat izmeu protestantskih i katolikih vladara, naroito u Tridesetogodinjem ratu u europskim zemljama njemakog govornog podruja Sukob je okonan Westfalskim mirom koji je samim vladarima omoguio urediti javno ispovjedanje vjere unutar njihovih kraljevstava, ime je svjetovna vlast postala nadmona religijskom ediktu

2.1.2. SUVERENOST, UGOVOR I PRISTANAK

Kada se u Europi razvila sredinja vlast, razvila se i potreba za njenim teoretskim opravdanjem Kljuna novina je bila suverenost, koju su kasnije ublaili pojmovi ugovora i pristanka Francuski filozof Bodina dao je kljuan doprinos ideologiji centralizacije, tvrdio je da u drutvu samo jedan autoritet treba imati ovlast dononja zakona Prema Bodinu suveren treba biti odgovoran za zakonodavstvo, rat i mir, imenovanja na poloaje, sudske prizive i valutu Engleski filozof Thomas Hobbes je suverenovu vlast smjestio u ugovor izmeu racionalnih pojedinaca koji trae zatitu od meusobna zla, ako suveren ne uspije osigurati red u drutvu, ljudi vie nisu duni pokoravati se i upravo na taj nain suveren slui narodu, a ne kao prije obratno John Locke je tvrdio da graani imaju prirodna prava na ivot, slobodu i vlasnitvo te da ta prava moraju tititi vladari koji upravljaju putem zakona, a graani se pristaju pokoravati zakonima zemlje Locke je tvrdio da politiki vladari nisu tek dobrohotne oinske figure koje se brinu za neko apstraktno kuanstvo Politiki odnosi se temelje na ugovoru i pristanku Ideja suverenosti, ugovora i pristanka odrazile su se u dvjema najvanijim afirmacijama modernog doba: amerikoj i francuskoj revoluciji Francuzi su ocrtali obrise moderne demokracije dok je amerika savezna vlada ostala strogo ograniena u svojoj ovlasti

2.2. DRAVA NA ZAPADU S Francuskom revolucijom bili su u biti dovreni teoretski temelji zapadnjake demokracije Proces je bio dovren u 19. stoljeu uz potporu rastueg nacionalnog osjeaja

2.2.1 EKSPANZIJA

Precizni zemljovidi su zabiljeili definirane mee, a granice su se pretvorile u zapreke Kao odraz brige za dravne granice, u Europi su tijekom I. Svjetskog rata uvedene putovnice Iznutra, poele su se iriti funkcije vlade, a ukljuivale se odravanje reda, osnovno obrazovanje, prikupljanje statistikih podataka itd. U veem dijelu 20. stoljea zapadne su drave sve dublje prodirale u drutva i to upravo zbog rata I. i II. Svjetski rat bili su totalni sukobi koji su do tada zahtijevali dotad nevienu mobilizaciju graana, gospodarstva i drutva 19. stoljee je bilo doba rata i stoga stoljee drave U Europi je ratnu dravu zamijenila socijalna drava, s vladama koje su prihvatile neposrednu odgovornost za zatitu svojih graana od nevolja, nezaposlenosti i starosti

2.2.2. SLABLJENJE DRAVE -

Pokazalo se da je ekspanzija drave skupa i da se nemoe financirati Uz socijaldemokratske vlade koje su dohodak preraspodjeljivale u ime vee jednakosti, najvea stopa poreza u zapadnim zemljama dosegnula je inhibirajuih 63% Kako se javno zapoljavanje nastavilo poveavati, porasli su i financijski pritisci Kao posljedica, drava se posljednjih desetljea 20. stoljea poela malo povlaiti, naroito u zemljama engleskog govornog podruja (prodana su poduzea u dravnom vlasnitvu, socijalna davanja su skresana) Povlaanje drave je bilo manje izraeno u kontinentalnoj Europi ASPEKTI RASTA ZAPADNE DRAVE, 1789-1975
ASPEKT Centralizacija Standardizacija Sila Mobilizacija Diferencijacija Funkcije Veliina DEFINICIJA PRIMJERI Centralizacija vlasti nad odreenim Primjena zakona, ograniene podrujem kontrole Vea uniformnost unutar drutva Zajedniki jezik, standardni sustav teina i mjera Ojaan monopol legitimne sile Dravna policija Poveanje sposobnosti izvlaenja Oporezivanje resursa iz drutva Dravne institucije i zaposlenici sve Ideja dravne slube vie se razlikuju od drutva Rast zadatka drave i njezina Ratovanje, socijalna skrb mijeanja u drutvo Poveanje dravnog prorauna i Rast javnog sektora osoblja

2.3. POTKOLONIJALNA DRAVA Drava je roena u Europi i zatim ju je na ostatak svijeta prenijele kolonijalne sile, naroito Britanija, Francuska i panjolska Veina drava u svijetu ine bive kolonije Drava je u mnogi postolonijalnim zemljama bila podignuta na tradicionalnim etnikim, regionalnim i vjerskim podjelama Drava je u tim okolnostima vie resurs za koji se bori nego sudionik borbe Prvi val dekolonizacije dogodio se u ranom 20. stoljeu na panjolskim i portugalskim teritorijima Latinske Amerike, a ti ratovi za nezavisnost donjeli su 15 novih suverenih drava Drugi val postolonijalne dravnosti pojavio se u Europi i na Srednjem Istoku s konanim raspadom vienacionalnog i vjerski raznolikog austro-ugarskog, osmanskog i ruskog carstva potkraj I. svejtskog rata Trei i najvei val stvaranja drava nastao je poslije 1945 godine kada su europske drave, oslabljene ratom, prestale biti imperiji (Indija) Kao rezultat toga u manje od stoljea svaka je druga zemlja svijeta bila nezavisna drava etvrti val stvaranja drava dogodio se u posljednjem desetljeu 20. stoljea, s padom komunizma (Maarska, Poljska, Rumunjska)

2.4. DRAVA I MEUNARODNE ORGANIZACIJE Dok su srednjovijekovni vladari morali zadovoljiti kranskim svijetom, njihovi dananji ekvivalenti moraju reagirati na itav spektar novih silnica, a to ukljuuje: o Regionalna tijela kao to je Europska unija o Meuvladine organizacije kao to je MMF o Multinacionalne korporacije kao to je Microsoft o Meunarodne teroristike skupine kao to je al-Quaida o Golem rast meunarodne trgovine dobrima i valutama

2.4.1. MEUVLADINE ORGANIZACIJE -

Veina etabliranih drava pripada veini od oko 250 meuvladinih organizacija koje danas postoje na meunarodnoj sceni Pripadnost tolikim meuvladinim organizacijama dravama u najmanju ruku komplicira zadatak vladanja jer moraju plaati doprinose, prisustvovati sastancima, iznositi prijedloge, prigovore itd. Meuvladine organizacije su postale vani politiki akteri, koji znatno utjeu na vlade koje su njihove lanice Meuvladine organizacije su manje vidljive nego drave no to ne znai da su politiki slabe Meuvladine organizacije donose korist svojim lanicama jer poveavaju njihovu sposobnost postizanja zajednikih ciljeva:
o o o lanstvo u univerzalnim organima, osobito u UN-u potvruje svima da su nacionalni propisi stekli dravnost i suverenost Meuvladine organizacije promiu nepopularne politike jer su za nacionalne vlade i savjest i deurni krivac Obavljaju korisne funkcije

Meuvladine organizacije (IGO) su tijela ije su lanice drave, a osnivaju se ugovorom i obino djeluju dogovorno te imaju stalno tajnitvo Meunarodne nevladine organizacije (NGO) su privatne institucije iji su lanovi pojedinci ili skupine iz vie od jedne zemlje (Crveni kri,Katolika crkva) -

Utjecaj meuvladinih organizacija na nacionalnu politiku:dobitnici i gubitnici

DOBITNICI Izvrna vlast Birokracija Sudbena vlast Zatitne interesne skupine GUBITNICI Zakonodavna vlast Stranke

2.4.2. REGIONALNE ORGANIZACIJE

Regionalna tijela su specifian oblik meuvladinih organizacija u kojima se vlade susjednih zemalja udruuju radi zajednikih ciljeva, obino trgovine Njihov broj i vanost su se poveali od zavretka hladnog rata Svrha regionalnih organizacija je korist od trgovine za njihove lanice bez ugroavanja nacionalne suverenosti NAFTA, Europska unija su samo od nekih primjera regionalnih organizacija Regionalna integracija naroito dobro uspijeva na podlozi snanih i stabilnih drava

2.4.2. NEVLADINE ORGANIZACIJE

Nevladine organizacije nemaju nita manji utjecaj neko vladine organizacije Utjecaj NGO-a na postkolonijalne drave moe biti znatan Vodei NGO kao to su Crveni kri i Ljenici bez granica mogu izvriti velik pritisak u zemljama gdje je meunarodna zajednica ve angairana u pruanju usluga kao rezultat graanskog rata ili humanitarne krize Nevladine organizacije postali su vani akteri kao izvritelji politike IGO-a, naroito UN-a Djelujui kao kooperanti UN-a, NGO mogu na neke naine zamijeniti vladu

2.5. DRAVA U GLOBALNOM GOSPODARSTVU Globalno gospodarstvo ima apstraktniji, ali nita manje vaan utjecaj na vlade nacionalnih drava Globalno gospodarstvo je izraz koji opisuje rastui trend gospodarske aktivnosti meu zemljama i ak na razini iznad njih Meunarodna se trgovina brzo razvila naroito u drugoj polovici 20. stoljea, a proizvodnja i osobito financije oslobodili su se nacionalnih ogranienja Globalno gospodarstvo predstavlja dravama u razvijenom svijetu prilino povoljnu ravoteu mogunosti i prijetnji, ali nerazvijenim zemljama ostaje zavisan poloaj, preivljavajui od izvoza osnovnih prehrambenih artikala ili ruda u konkurenciji s jednako siromanim dravama

2.5.1. RAZVIJENE ZEMLJE

Vjerojatno najvei utjecaj dananjeg svijeta slobodne trgovine na razvijene zemlje Zapada sastoji se u tome to mijenja njihove politike agende

Od 80-tih godina 20. stoljea vladari u mnogim razvijenim zemljama pridaju veu vanost ekonomskoj konkurentnosti Vanjske gospodarske snage utjeu na razvijene drave kroz dva glavna kanala, multinacionalne korporacije (MNK) i globalne financijske tokove Odnos izmeu multinacionalnih kompanija i drava postavlja pitanje odnosa izmeu ekonomske i politike moi, a on je u ovom sluaju uravnoteen MNK moraju prodavati svoje proizvode na razvijenim i zahtjevnim tritima razvijenog svijeta, a svjesne svoje privlanosti zemlje domaini mogu se nagoditi, svaka strana treba onu drugu Drugi nain na koji trita ograniavaju kreiranje politike u razvijenim zemljama jesu meunarodni financijski tokovi Vlade financiraju svoje dugove pozajmljivanjem, esto u inozemstvu, a to je manje povjerenja financijski trita u vladu ili gospodarstvo neke zemlje, to e biti via kamatna stopa koju e traiti za pozajmljivanje toj zemlji Konana posljedica gospodarske globalizacije za razvijeni svijet je rast ekonomske nejednakosti unutar granica drava Globalizacija takoer poveava nejednakost regija unutar drava jer glavne regije imaju lokaciju i vjetine koje su potrebne da bi prosperirale od poveanja trgovine

2.5.2. ZEMLJE U RAZVOJU

Veina zemalja u razvoju nalazi se u poloaju koji je izloeniji vanjskim gospodarskim silama Globalno gospodarstvo utjee na njih daleko vie nego na razvijene zemlje Ta slabost djelomice proizlazi iz ovisnosti mnogih zemalja u razvoju o jednom jedinom proizvodu ili samo o jednom tritu Meunarodne vladine organizacije koje su nastale radi regulacije globalnog gospodarstva prema liberalnom naelu slobodne trgovine utjecajne su naroito u ranjivim zemljama u razvoju to je zemlja u razvoju financijski slabija, to je vea mogunost utjecaja meunarodnih agencija na nju Organizacije kao to su Svjetska banka i MMF openito su spremne pruiti dodatnu pomo, ali to restrukturiranje duga ovisi o domaoj gospodarskoj reformi koja esto ukljuuje privatizaciju, nie carine na trgovinu i veu transparentnost sklapanja dravnih ugovora
MEUVLADINE ORGANIZACIJE I SVJETSKO GOSPODARSTVO IGO MMF IBRD WTO PUNI NAZIV Meunarodni monetarni fond Svjetska banka Svjetska trgovinska organizacija FUNKCIJA Promicati meunarodnu monetarnu sigurnost i suradnju Promicati gospodarski oporavak i razvoj Nadzirati i promicati meunarodnu trgovinu

KOMPARATIVNI PRISTUP

3.1. ZATO USPOREIVATI? Prednosti: 1. PREDNOST -Omoguuje nam da doznamo vie o mjestima koja najmanje poznajemo (zato to je svijet sve vie meuovisan, globalno selo) -Razumijevanje tuih sustava ne pomae nam samo da protumaimo nova zbivanja ve pomae i u praksi(primjer: britanski premijeri imaju neuspjenu povijest u pregovorima sa europskim partnerima zato to misle da e agresivni ton kojim se slue u Donjem domu djelovati na sastancima EU) 2. PREDNOST - Prednost usporede(primjer: usporeujemo parlamentarne i predsjednike sustave te se bavimo posljedicama) 3. PREDNOST - Mogunost objanjenja - Komparativni pristup nastoji razumjeti razliite politike sustave radi provjere hipoteza o politici (primjer: zato se u SAD-u nije nikada pojavila znaajnija socijalistika stranka? SAD je izgraen individualistikoj kulturi) 4. PREDNOST - Sposobnost prognoziranja - Izvlaenje pouka donekle osposobljuje za predvianje pa i oblikovanje budunosti (primjer: autoritarni vladari bi se trebali ugledati na Kinu za rjeenje kako nedemokratski vladari mogu smanjiti kontrolu nad gospodarstvom i zadrati politiku mo) 3.2. RIZICI ISTRAIVANJA Komparativno istraivanje trai poznavanje vie od jednog politikog sustava Jednaka pojava moe znaiti razliite stvari u razliitim zemljama, a time nastaju potekoe usporeivanja slinog sa slinim Globalizacije podrazumijeva da se zemlje ne smije promatrati kao meusobno neovisne, ime se smanjuje stvarni broj sluajeva na kojima se teorije mogu provjeravati Zemlje koje se izaberu za prouavanje mogu biti nereprezentativan uzorak, ime se smanjuje znaaj nalaza Svake dvije zemlje razlikovat e se u mnogim pogledima, a to znai da nikada neemo ostvariti san eksperimentatora o svim faktorima kao konstantnim osim onih ije posljedice elimo provjeriti

3.2.1. RAZUMIJEVANJE ZNAENJA

Razliite su institucije funkcionalno ekvivalentne kad ispunjavaju jednaku ulogu u politikom sustavu. PRIMJER: zakonodavni odbori nezavisni mediji i oporbene stranke mogu sluiti kao kontrolor vlade koji pozivaju na odgovornost i postupke izvrne vlasti Interpretacijski pristup politici naglaava razumijevanje miljenja to ih sami politiki akteri imaju o svojoj djelatnosti

3.2.2. SELEKCIJSKA PRISTRANOST

Tu se govori kako se velike i mone zemlje prouavaju vie nego male i neutjecajne iz razloga to biramo zemlje koje govore naim jezikom, nude bolje stipendije ili one u kojima se osjeamo sigurni Drugi sluaj je kada organizacije koje imaju vlastite interese a prioriteti su im prvenstveno financijski i ekonomski, a onda politike interese gledaju kao granu ekonomije dakle kroz ekonomske oi gleda politiku Trei sluaj je kada se prouavaju samo pozitivni sluajevi neke pojave onda nema usporedbe i zakljuci postaju ogranieni. Primjer bi bio rat mir, birai apstinenti

3.3. USPOREIVANJE INSTITUCIJA DRUTAVA I DRAVA

3.3.1.USPOREIVANJE INSTITUCIJA

Institucija je vrsto utemeljeno tijelo, esto s javnim statusom iji pripadnici u interakciji na osnovi specifinih uloga to ih obavljaju unutar te organizacije. Pri prouavanju politike glavno znaenje neke institucije jest da je organ vlasti propisan ustavom Institucionalizacija je proces kojim se takve organizacije uvruju stjecanjem sposobnosti utjecaja na ponaanje svojih pripadnika Institucionalni pristup = institucije odreuju ponaanje, institucija odreuje interese Pojedinci brane organizaciju od autsajdera u cilju osiguranja osobnog napretka unutar org. Logika prikladnosti odnosi se na postupke koje poduzimaju pripadnici neke institucije kako bi se prilagodili njezinim normama. Primjer kada predsjednik obavlja neke ceremonijalne dunosti jer je to slubena dunost. Logika konzekvencija ponaanje usmjereno k postizanju nekog pojedinanog cilja kao to je promaknue ili reizbor Biheviorizam je smjer u politikoj znanosti koji je naglaavao prouavanje pojedinaca a ne institucija. U sreditu su bili birai a ne izbori zakonodavci, a ne zakonodavna tijela te suci a ne pravosue. Cilj je primijeniti statistike metode kako bi se otkrile znanstvene generalizacije o politikim stavovima i ponaanju pojedinaca

3.3.2.USPOREIVANJE DRAVA

Svaka drava ispunjava tri osnovne funkcije:

o Brani temeljne potrebe i interese onih koji u dotinom drutvu dre sredstva za proizvodnju o Postizanje legitimnosti za samu sebe i osiguranje drutvenog sklada o Nijedna drava ne moe opstati ako sebe i dominantne snage u gospodarstvu i drutvu ne moe braniti od napada izvana 3.4.METODE USPOREDBE
3.4.1.STUDIJE SLUAJA

Reprezentativni sluaj istraivai najee koriste kao uzorak vlastitu zemlju pa onda i onda kad se skupi svaki taj pojedinani rad od istraivaa koji su obavljali odreenu studiju u svojoj zemlji dobiva se materijal da se to obradi na meunarodnom nivou Prototipski sluaj one nude mogunost izvlaenja pouka. Umjesto da se nagaa o moguim posljedicama npr ogranienja mandata, mogu se prikupiti relevantni podaci o zemlji u kojoj su ve ogranienja uvedena. Devijantni sluajevi budui da su primjer suprotnosti od norme, mogu nam pomoi da razumijemo tipine primjere Arhetipski sluajevi - neki arhetipski sluaj moe stvoriti kategoriju to i to je donekle zatvoren krug, postaje reprezentativan sluaj (fran revolucija sama za sebe promijenila sve)

3.4.2. FOKUSIRANE USPOREDBE

Nalaze se izmeu studija sluaja i statistike analize Usredotouju se na intenzivnu usporedbu nekog aspekta politike u malom broju zemalja (obino 2 parna ili binarna usporedba ili tri trokutna usporedba) Osjetljive na povijest Uzorak najvee slinosti usporeuje sline zemlje jer se pretpostavlja da bi to su jedinice slinije trebalo biti lake izolirati imbenike odgovorne za razlike meu njima Uzorak najvee razlike eli pokazati odrivost nekog odnosa dokazivanjem njegove valjanosti u raznolikim okruenjima

3.4.3. STATISTIKA ANALIZA

Statistiki pristup se ne temelji na sluajevima ve na varijablama Neki se mjere kvantitativno (postoci), a neki tablicom Zavisna varijabla ona koju elimo objasniti Nezavisne ili eksplanatorne oni faktori za koje mislimo da mogu utjecati na zavisnu varijablu Regresijska analiza omoguuje nam ustanoviti devijantne sluajeve koji se u statistici nazivaju odstupanjima

POLITIKA I DRUTVO
4.1. POLITIKA KULTURA Djelo The Civic Culture Almonda i Verbe klasina je studija politike kulture i demokracije a temelji se na anketama provedenim u SAD-u, Britaniji, Zapadnoj Njemakoj, Italiji te Meksiku, a u tim istraivanjima htjeli su odrediti u sklopu koje e se politike kulture liberalna demokracija najvjerovatnije razviti i uvrstiti Almond i Verbe razlikuju tri ista tipa politike kulture: Parohijalna politika kultura-graani su slabo svjesi postojanja sredinje vlasti, kao u sluaju udaljenih plemena na iji ivot odluke sredinje vlasti naizgled nimalo ne utjeu parohijalne kulture su rijetke u konsolidiranim demokracijama, ali se njihovi elementi mogu nai u seoskim zajednicama ili u sve brojnijim sirotinjskim etvrtima u gradskim sreditima, gdje je vlast daleko od svakodnevnog ivota ljudi Podanika politika kultura- graane se ne doivljava kao sudionike u politikom procesu nego kao podanike vlati, kao u primjeru ljudi koji ive u diktaturi Participativna politika kultura-graani smatraju da mogu pridonijeti politikom sustavu, a i da on na njih utjee Almond i Verbe polaze od toga da e se demokracija pokazati najstabilnijom u drutvima u kojima se razliite kulture mijeaju u odreenu smjesu koju nazivaju civilna kultura Civilna kultura razrjeava napetost koja u demokraciji postoji izmeu narodnog nadzora i djelotvornog vladanja:ona graaninu omoguuje utjecaj i istodobno vladajuoj eliti omoguuje fleksibilnost Kritiari su tvrdili da je pokuaj prikazivanja nacionalne politike kulture posao koji je maglovit koliko i istraivanje nacionalnog karaktera i da se istraivanje trebalo usmjeriti na rasnu i kulturnu kulturu u ispitivanim drutvima Autori takoer nisu podrobno prikazali nastanak politike kulture te se nisu pozabavili ni evolucijom politike kulture

4.2. POLITIKO POVJERENJE I SOCIJALNI KAPITAL SAD su oiti primjer slabljenja povjerenja u vlast, a veliki dio tog pada povjerenja prouzroili su dogaaji kao to su Vijetnamski rat i afera Watergate Povjerenje se vratilo s procvatom gospodarstva i trita dionica u kasnim dvadesetima, no dananja vjera u nacionalnu vladu i dalje je daleko ispod razina zabiljeenih pedestetih kad su Almond i Verba objavili svoju pozitivnu procjenu civilne kulture Amerike Dugoroni trend slabljenja politikog povjerenja biljei se i u drugim demokracijama npr. UK Ankete provedene u europskim zemljama govore da javnost ima vee povjerenje u institucije zakona i reda (vojska i policija) nego u predstavnika tijela Putman smatra da kultura povjerenja podmazuje kotae kolektivnog djelovanja i omoguuje pokretanje projekata koji ne bi bili izvedivi u drutvu u kojem vlada uzajamna sumnja

Socijalni kapital odnosi se na kulturu povjerenja i suradnje koja omoguuje kolektivno djelovanje Putman kae da je to sposobnost zajednice da ja razvije u mi Politika kultura sa zalihom socijalnog kapitala omoguuje zajednici izgraditi politike institucije koje su sposobne rjeavati kolektivne probleme povezujui socijalni kapital odravaju mree ljudi koji dolaze iz slinih sredina, dok premoujui socijalni kapital povezuje razliite tipove

4.3.POSTMATERIJALIZAM Postmaterijalizam je imbenik koji pomae objasniti razvoj u politiikoj kulturi na masovnoj razini i na razini elita Postmaterijalizam je opredjeljenost za radikalna pitanja kvalitete ivota koja se, osobito meu obrazovnom mladei, moe javiti kao posljedica osobne sigurnosti i materijalnog bogatstva Sudjeluju aktvno u politici, ali su skloniji pomocijskim skupinama koje se protive elitama,a ne tradicionalnim politikim strankama Preama Inglehartu kombinacija bogatstva, mira i sigurnosti dovela je do tihe revolucije u zapadnim politikim kulturama ezdesetih godina pojavio se nov narataj postmaterijalista: mladih obrazovnih ljudi koje najvie zanimaju naini ivota koji ukljuuju zatitu okoline, nuklearno razoruanje i feminizam Inglehart je doao do zakljuka da to je demokracija bogatija, vei je dio postmatrijalista unutar njenih demokracija, a SAD su bile predvodnik toga U Europi su se postmaterijalisti pojavili i najdublje ukorijenili u najbogatijim demokracijama kao to su Danska, Nizozemska i Njemaka Nedvojbena ekspanzija obrazovanja dodatno potie postmaterijalizam

4.4.POLITIKA KULTURA U NOVIM DEMOKRACIJAMA U novim demokracijama politika kultura nudi manju potporu sustavu vlasti nego u etabliranim demokracijama Novim vladarima nedostaje autoritet koji prirodno pripada reimu koji iza sebe ima uspjehe Budui da nove generacije nemaju zalihe volje koja se stvara generacijama, stavovi prema politikom sustavu vie ovise o njegovu trenutanom djelovanju Nova demokracija koja doslovce isporuuje dobra stvorit e stavove potpore koji e je moi odravati u budunosti U bivim komunistikim zemljama stanovnitvo je poelo shvaati da, dugorono gledano, demokracija moe donjeti bolji ivotni standard ako ne za sve, onda za veinu ljudi Izgledno lanstvo u Europskoj uniji dalo je daljnji poticaj prihvaanju demokratske kulture Voe u postkomunistikoj Aziji nisu vidjeli nikakv razlog da oponaaju zapadne uzore i one imaju slabe temelje za izgradnju demokracije

4.5. POLITIKA KULTURA U AUTORITARNIM DRAVAMA U zrelim demokracijama Zapada politika kultura pridonosi stabilnosti politikog sustava jer nudi iroku potporu onima koji su zadueni za vladanje

Autoritarni vladari se suoavaju s karakteristinim problemima koji nastaju iz njihove nespremnosti da se suoe s izazovom glasake kutije S obzirom da nemoju legitimnost koja proistjee iz slobodnih izbora, takvi vladari moraju nai druge naine reagiranja na politiku kulturu drutva kojim vladaju Postoje tri mogunosti:

1. Ignoriranje politike kulture-omiljena taktika najautoritarnijih vlada -npr.vojni vladari dolaze na vlast u tenku i ne mare za finese politike kulture, oni ne ele dobiti potporu od ire javnosti, oni ele izolirati iroke mase od sudjelovanja u vlasti, ime suavaju politiku arenu 2. Manipuliranje politikom kulturom- sastoji se u eksploatiranju politike kulture selektivnim naglaavanjem njenih autoritarnih elemenata -npr.tradicije poslunosti i osobne privrenosti monim pojedincima predstavljaju kulturni resurs koji su potpuno iskorisitili mnogi voe u Aziji i Latinskoj Americi, pri tome je vladar glavni pokrovitelj nacije koji daje odgovornost i stabilnost, a ne demokratsku odgovornost 3. Pokuaj preobrazbe politike kulture- najzanimljiviji pristup politikoj kulturi u nedemokratskim poredcima jest pokuaj preoblikovanja vrednota zemlje -npr. u Hitlerovoj Njemakoj su svi kolsku udbenici morali biti u skladu s nacistikom ideologijom 4.6.ELITISTIKA POLITIKA KULTURA Sastoji se od uvjerenja, stavova i zamisli o politici oji su najblii sreditima politike moi Vrednote elite su eksplicitnije, sustavnije i utjecajnije od vrednota ope populacije
KAKO POLITIKA ELITA UTJEE NA POLITIKU STABILNOST
Elita vjeruje da ima pravo vladati Elita djeluje u nacionalnom interesu Elita prihvaa pravila igre

Elitistika politika kultura

Politia stabilnostti

Pri ocjenjivanju utjecaja elitistike kulture na stabilnost bitne su tri dimenzije: Prva i vjerojatno najvanija je uvjerenost vladara da ima pravo vladati Drugi aspekt elitistike politike kulture lei u njezinom pristupu nacionalnom interesu Trea dimenzija elitistike politike kulutre jesu stavovi politiara prema pravilima igre Jedan noviji primjer elitistike politike kulture koja odraava nedemokratsku ili poludemokratsku je vlast eksperata Latinska Amerika je najbolji primjer te tehnokratske kulture u novijoj povijesti Tehnokracija je vlast strunjaka, privremen oblik vlasti koji se ponekad javlja nakon razdoblja slabog vladanja Izraz podrazumijeva vlast specijalista s ekspertizom u nepolitikim temama, esto ekonomiji i tehnici Rije je skovao William Smyth, inenjer iz Kalifornije, koji je 1919. osnovao Techocracy Inc. Danas rije tehnokrat oznauje strunjaka iji je posao ili svjetonazor tehniki, a ne politiki U zemljama u razvoju vladajua elita doivljava dravu uglavnom kao izvor oskudnih resursa koji se eksploatira u korist vladara, njihovih obitelji, njihovih biraa i pripadnika njihove etnike skupine Kada su voe stranaka ili skupina spremni na kompromis kako bi se mogli izraziti i drugi interesi i vrijednosti, poveavaju se interesi za politiku stabilnost Kompromis elita nudi jedan oblik neformalnog federalizma, bacajui svjetlo na kljuno pitanje kako zavaene zajednice mogu nauiti ivjeti zajedno ak i kad su temelji previe slabi da izdre zgradu formalne federacije

4.6.1.POLITIKA SOCIJALIZACIJA

Politika socijalizacija je proces kojim uimo o politici Odnosi se na stjecanje emocija, identiteta i umijea, kao i informacija Njezine su najvanije dimenzije ono to ljudi ue (sadraj), kada to ue (vrijeme i slijed) i od kog ue (subjekti) Radi se o nekontroliranom procesu, procesu koji se ni ne moe kontrolirati Premda se veina istraivanja o politikoj socijalizaciji bavila prvenstveno djecom, moramo se prisjetiti da se radi o doivotnom procesu; temeljni politiki nazori sazrijevaju kao reakcija na dogaaje i iskustvo i politiko uenje ne zavrava s djetinjstvom

4.7. ISLAM I ZAPAD Huntington je glavni zagovornik teze da je podjela izmeu islamskog svijeta i Zapada kulturna ili civilizacijska Prema Huntingtonu iscrpljena je stara osnova meunarodnog skukoba izmeu komunistikog Sovjetskog Saveza i slobodnotrinih Sjedinjenih Drava, no zavretak hladnog rata ne znai i zavretak kulturnih podjela Odnos izmeu islama i kranstva je dobar primjer transnacionalnog karaktera civilizacija, a obje prethode nastanku drave Kako islamski svijet sve vie zaostaje za Zapadom u znanosti, tehnologiji i bogatstvu, meta islamskih kritika vie nisu kranski temelji Zapada nego njegov svjetovni karakter utjelovljen u amerikom materijalizmu

Huntington opisuje islamski svijet i Zapad kao civilizacije koje su uhvaene u trajan i naizgled neizbjean sukob Premda je Huntingtonova analiza jasna i otvorena, njezin je preopeniti karakter takoer njena slabost POLITIKA KOMUNIKACIJA

5.1. POLITIKA KOMUNIKACIJA Komunikacija je bitna za politiku, sposobnost kontrole njezina sadraja, stila i toka vaan je premda neizravan izvor moi Najvaniji resurs vladarima je spremnsot ljudi da sluaju ono to im ima rei njihov voa Nuan cilj svakog politiara koji tei korjenitoj promjeni jest postii da neka pitanja iznese na dnevni red i da ih ondje zadri Glavni je posao politiara komunikacija; njihov je zadatak dati do znanja drugim igraima politike igre koji su njihovi motivi, politike i strategije Komunikacija se sastoji od onog tko kome to kae, kroz koji koji mediji i s kojim uincima Taj model razlikuje pet aspekata svake komunikacije: poiljatelja (tko?), poruku (to?), kanal (kako?), primatelja (komu?) i pretpostavljeni uinak (s kojim uinkom?)

5.2. RAZVOJ MASOVNIH MEDIJA Utjecaj svakog novog medija, od pisma preko televizije, izazvao je vie prijepora nego suglasnosti Inovacije u komunikaciji rijetko se mogu objasniti jedino tehnikim napretkom, telegraf, telefon i internet svjesno su razvijeni radi poboljanja komunikacije na daljinu Izum pisma u drevnim civilizacijama Bliskog istoka je sve promijenio jer je omoguio razvoj apstrktnih pojmova, objektivnosti i akumulacije iscrpnog znanja Omoguio je uvanje zapisa, koje je temelj moderne drave Omoguen je i prijenos informacija i vrijednosti na velike udaljenosti Most prema modernom dobu je bio Gutenbergov izum tiskanja na papir upotrebom pokretnih slova u 15. stoljeu Masovna pismenost na zajednikom jeziku bila je presudna za uspjean razvoj suvremenih drava zato to je olakala upravljanje velikim podrujima i poticala razvoj zajednikog nacionalnog identiteta U dvadesetom stoljeu radiotelevizija je postao nov dominantan mediji Opa pismenost na zajednikom jeziku omoguila je popularizaciju novina Nadzor nad sredstvima masovnog medija postao je vaan politiki resurs Masovni mediji su metode komuniciranja koje mogu istodobno doi do velikog i potencijalno neogranienog broja ljudi (televizija, novine, knjige, asopisi) Elektronika poruka prijatelju je osobno, a ne masovno priopenje, ali slanje poruke svima na nekom popisu elektronikih adresa je masovna komunikacija

5.3. MEDIJI: SUVREMENA KRETANJA - tri su navanija trenda u komunikacijama: 1. komercijalizacija- slabljenje javnog radiotelevizijskog emitiranja i nastanak profitno orijentiranog medija

2. fragmentacija- vei broj kanala i poveava sposobnost konzumiranja programa po elji 3. globalizacija- bolji pristup dogaajima u inozemstvu i medijima u globalnom selu 5.4. MEDIJI U RAZVIJENIM DEMOKRACIJAMA - U konsolidiranim demokracijam mediji imaju prirodnu vitalnost
5.4.1. MEDIJSKA IGRA

Odnos izmeu politiara i novinara postaje sve vaniji Vladajue stranke posveuju veliku pozornost informiranju, njegovanju odnosa s novinarima i nastojanju da manipuliraju onim novinarima iji su izvjetaji objavljuju u nacionalnim izdanjima Spin doctor je izraz koji se primjenjuje na strunjake za odnose s javnou koji rade za politiare Njihov je posao sastoji u tome da mediji potiu na izvjetavanje koje e biti povoljno za stranku ili njezina vou Odnosi s javnou mogu postati kontraproduktivni kad postanu sami sebi tema, to je problem koi je pogodio laburistiku vladu Tonyja Blaira u Velikoj Britaniji

5.4.2. TELEVIZIJA I NOVINE

Televizija je gotovo u svim etabliranim demokracijama postala najvaniji masovni mediji Unato prvenstvu televizije, bilo bi pogreno umanjiti politiku vanost drugog masovnog medija, novina I danas kvalitetne novine imaju autoritet koji proizlazi iz njihove dugovjenosti Televizija nam govori to se dogodilo, novine mogu dogaaje smjestiti u kontekst Televizijske vijesti mogu izvjetavati samo o temi za temom, dok novine se mogu pregledavati Novine nude luksuz koji si televizija rijetko moe priutiti, a to je prostor za razmiljanje U mnogim demokracijama novinske naklade su i dalje goleme i imaju veliki utjecaj (VB, Japan, Skandinavija) Novine utjeu na televizijski program: tema koja se pojavi u veernjim televizijskim vijestima, esto zapone ivot u jutarnjim novinama

5.4.3. OSNAIVANJE, ODREIVANJE DNEVNOG REDA I POSTAVLJANJE OKVIRA

POJAM Osnaivanje Odreivanje dnevnog reda

DEFINICIJA Mediji jaaju postojea miljenja Mediji utjeu na ono o emu razmiljamo i razgovaramo

Postavljanje okvira

KOMENTAR Ljudi itaju novine koje potvruju njihove nazore Saeta priroda televizijskih vijesti znai da je njezino izvjetavanje izrazito selektivno O dgaajima o kojima se izvjetava javnost mnogo raspravlja, a dogaaji o kojima se nije izvijestilo, gube svaku vidljivost Kako je neki dogaaj Okvir koji usmjerava na odreene aspekte isprian kao problema, njihovo ishodite, rjeenja i ocjenu koherentna pria, Ohrabruje gledatelje i itatelje da temu istie odreena prikau na slian nain njihova obiljeja

5.5. MEDIJI U NOVIM DEMOKRACIJAMA Neovisnost medija obiljeje je novog poretka Poloaj medija je ak i nakon nekoliko godina u novoj demokraciji obino slabiji nego u etabliranim demokracijama Vladajue stranke jo uvijek imaju utjecaj na radio i televiziju, a politiki poduzetnici koriste svoje vlasnitvo nad novinama kako bi poveali svoj utjecaj Rusija je primjer postkomunistike poludemokracije u kojoj pritisci na medije ostaju jaki U postkomunistikoj Europi novinarski standardi i dalje su niski to je posljedica desetljea u kojima su izvjestitelji koje je postavljala komunistika partija samo ponavljali partijske fraze U novim demokracijama, produbljivanje slobode medija da ispituju i kritiziraju ponaanje drave neizbjeno je postupak koji podrazumijeva suzdrabost vlasti, profesionalnost medija i neovisno sudstvo

5.6. JAVNO MIJENJE - Javno mijenje se moe jednostavno odnositi na: 1. Raspon pogleda na neko prijeporno pitanje koje ima znaajan dio stanovnitva 2. Obavijeteni sud zajednice o nekom pitanju od zajednikog interesa, pri emu se ta prosudba stvara i kontekstu zajednikih politikih ciljeva - U demokraciji se javno mijenje protee na praktiki cijelo odraslo stanovnitvo - Javno mijenje proima svaki oblik politike - Utjecaj javnog mijenja ograniavaju etiri imbenika: 1. Kad problemi postanu struniji, smanjuje se utjecaj javnosti 2. Javnost je esto slabo obavijetena, pa i to ograniava njezin utjecaj 3. Javnost moe izbjei ustupke,a vlade ne mogu 4. Politiari reagiraju na svoje percepcije javnog mnijenja, ali te interpretacije mogu biti netone - Mjerenje javnog mijenja 1. Ispitivanje javnog mijenja- podrazumijeva niz pitanja koja se postavljaju na standardan nain na uzorku stanovnitva 2. Anketa na uzorku- provodi se upotrebom slinih metoda kao ispitivanje javnog mijenja, ali ukljkuuje iscrpniji upitnik koji se obino ispunjava za potrebe vlade ili za istraivae na sveuilitima 3. U diskusijskoj anketi ili poroti graana- strunjaci i politiari prije mjerenja miljenja ukratko informiraju i mogu ispitivati nasumino odabran uzorak graana 4. Fokusna skupina- je moderirana rasprava u manjoj skupini ispitanika o odreenoj temi 5.7. MEDIJI U AUTORITARNIM DRAVAMA Autoritarni vladari preivljavaju ograniavajui slobodu izraavanja Slubene televizijske postaje i novine reproduciraju politiku reima Najbolji primjer je Subsaharska Afrika-pomanjkanja resursa koi razvoj sektora medija U postkomunistikoj sredinjoj Aziji novinari se i dalje bave osjetljivom vjetinom suivota s nedemokratskim vladarima

Opravdanje za ograniavanje slobode medija tipino se poziva na neku nacionalnu potrebu kao to su drutvena stabilnost, jaanje nacije ili gospodarski razvoj Komunistiki i faistiki reim nije smatrao da su mediji sami po sebi dostatno sredstvo ideoloke kontrole U komunistikim dravama, dvije dimenzije politike komunikacije bile su propaganda i agitacija Propaganda je komunikacija kojom se odreeno pitanje eli promicati promjenom stavova i ponaanja Propaganda je bila vano obiljeje komunikacije u totalitarnim reimima, no i u demokracijama je bila vana u ratnim vremenima POLITIKA PARTICIPACIJA

5.8. PARTICIPACIJA U RAZVIJENIM DEMOKRACIJAMA Ono to najvie zapanjuje kod politike participacije u razvijenim demokracijama jest to koliko je daleko od idealne participacije - Glasovanje na izborima u zemlji obino je jedina aktivnost u kojoj sudjeluje veina graana - Politika participacija odnosi se na djelovanje pojedinaca radi formalnog utjecaja na one koji vladaju ili na odluke koje oni donose - Graane se moe razvrstati prema tome koliko su ukljueni u politiku: 1. Gladijatori-vode politike borbe 2. Gledatelji- promatraju nadmetanje, ali rijetko sudjeluju 3. Apatiari- dre se podalje od politike - Takoer se moe razvrstati prema obliku njihove participacije- konvencionalna, nekonvencionalna ili oboje - Politika iskljuenost odnosi se na one ljude koji su praktiki iskljueni iz sudjelovanja u kolektivnom odluivanju zato to su drutveno marginalizirani (zatvorenici, migranzi, narkomani) 5.9. PARTICIPACIJA U NOVIM DEMOKRACIJAMA Nove demokracije stoje pred velikim izazovom participacije Prijelaz iz autoritarne vladavine zahtijeva od stanovnitva da usvoji nove naine politike participacije (glasovanje, organizaicja stranke..) Civilno drutvo sastoji se od onih skupina koje su iznad osobnog podruja obitelji, ali ispod drave Pojam obuhvaa javne organizacije kao to su sindikati, interesne skupine i prema nekim definicijama ak drutva za rekreaciju Tvrtke su esto iskljuene jer one nisu tijela koja dobrovoljno nastaju iz drutva

5.10. DRUTVENI POKRETI Drutveni pokreti sastoje se od ljudi izvan institucije koji se meusobno povezuju i na netradicionalan nain suprodstavljaju poretku kao bi postigli zajednike ciljeve Bijeli mar je bio tipian takav pokret, Slino prosvjednim strankama, pokreti mogu nastati brzo kako su se i pojavili, to je obiljeje koje ih udaljava od statinijeg pojma civilnog drutva

Drutveni pokreti su labavije ustrojeni i u pravilu nemaju precizno lanstvo, lanarine i vodstvo Obino se bave jednim problemom i tee utjecati na vlast Prirodno je pretpostaviti da e siromatvo i tlaenje potaknuti kolektivno samoorganiziranje kakvo prakticiraju drutveni pokreti U stvarnosti se obino pojavljuje politiki poduzetnik koji esto ne pripada zajednici, kako bi mobilizirao potlaene i time upozorio javnost na njihove probleme Njegova je zadaa da stvara socijalni kapital time to e kod ljudi koji nemaju formalnog politikog iskustva razvijati snalaljivost i domiljatost ( Cesar Chavez)

5.11. PARTICIPACIJA U AUTORITARNIM REIMIMA Vladari ele ograniiti pravu participaciju u politici, tonije cilj je svesti na najmanju mjeru svaku prijetnju koja bi reimu mogla predstavljati neupravljana participacija Glava metoda za ograniavanje participacije jesu mrea pokrovitelja i klijenata Klijentelizam je izraz koji se upotrebljava za politiku koja se u osnovi temelji na odnosima pokrovitelj-klijent Ti odnosi su esto tradicionalni i osobni Mogu biti i instrumentalniji, kao u sluaju resursa to su ih vladajue stranke u amerikim gradovima osiguravale doseljenicima u zamjenu za glasove Ondje gdje je klijentelizam uobiajen, proima politiku kulturu i poveava nejednakost iz koje izvire

5.11.1. VOJNI REIMI

Vojni reimi su korisni primjeri participacije u autoritarnim politikim sustavima Ti su reimi obeshrabrivali ljude da se angairaju u politici zato to su se bojali za vlastiti poloaj ile pod vlau Pinocheta, koji je htio vladati bez sudjelovanja naroda i svih moguih izvora oporbe svoje vlasti

5.11.2. TOTALITARNI REIMI

Najambicioznije pokuaje razvijanja masovne participacije u nedemokratski sustavima nalazimo u totalitarim reimima Ljudi su u komunizmu bili mnogo aktivniji nego u dananjim demokracijama Graani su sjedili u drugarskim sudovima, provodili izbore, ukljuivali se i paramilicijske organizacije i narodne komitete Aparat participacije bio ejizveden iz marksistie zamisli da vlast na svim razinama mora pripadati radnikim i seljakim savjetima Kako bi osigurali da participacijska masa uvijek jaa poloaj partije, lanovi partije usmjeravali su participaciju narodnih masa Upravljanje participacije odnosi se na sudjelovanje u politici pod nadzorom elite, a cilj joj je izraavanje potpore naroda pokuaju vlasti da izgradi novo drutvo

5.12. POLITIKO NASILJE I TEROR Politiko nasilje sastoji se od onih fiziki tetnih inova usmjerenih na osobe ili vlasnitvo kojih je namjera promicati ili suprostaviti se vladinim odlukama i javnim politikama

Politiko nasilje je staro koliko i sama drava Politiki teror je podvrsta politikog nasilja, javlja se kada je cilj takvih inova zastraiti ire stanovnitvo Nasilje i teror mogu potjecati od drave i mogu biti poinjeni protiv drave Genocid je hotimino unitenje veliko dijela nekog naroda, nacije, rase ili etnike skupine (nacistiki genocid nad idovima, Ruanda)

5.13. REVOLUCIJA Izraz revolucija danas se povezuje s nasilnim primjenama Theda Skocpol definira revolucije kao brze, korjenite promjene dravnog i klasnog ustrojstva nekog drutva; prate ih i dijelom provode klasne pobune odozdo Dvadeseto stoljee je uveliko povealo broj revolucija u svijetu i potaknulo potrebu za opim teorijama takvih dogaaja Relativna deprivacija nastaje kada ljudi dobivaju manje od onog na to misle da imaju pravo Relativna deprivacija raa ogranienja, a ono pridonosi politikom nezadovoljstvu Apsolutna deprivacija esto vodi borbi za preivljavanje i kao rezultat toga, politikoj pasivnosti

POVEZIVANJE DRUTVA I POLITIKE

IZBORI I BIRAI

6.1. RASPON I BIRAKO PRAVO Vano je pitanje koje treba postaviti o izborima u razvijenim demokracijama jest njihov opseg to je vie poloaja na koja se dolazi kompetitivnim izborima to politiki sustav postaje demokratiniji Izbori imaju i svoje rizike Prvi je zamor biraa,a njegova posljedica je slabije zanimanje, odaziv, kvaliteta odabira, a najmanje vani izbori postaju drugorazredna nadmetanja, to jest njihovi su rezultati izraz popularnosti nacionalnih stranaka premda se na njima ne bira nacionalna vlada Pravo glasa drugi je vaan i prilino precijenjen element izbora U veini demokracija dobna granica je sputena ezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljea na sve dravljane starije od 18 godine U veini zemalja ene su dobile pravo glasa nakon 1945e kao doprinos ena u 2sv ratu Vrlo malo zemalja se moe mjeriti s Australijom i Novim Zelandom, gdje ene glasuju od poetka 20. stoljea Nemaju pravo glasa: zatvorenici duevni bolesnici i osobe bez dravljanstva, radnici na privremenom radu

6.2. IZBORNI SUSTAVI: ZAKONODAVNA TIJELA Na izborima za zakonodavno tijelo, glavno je pitanje osigurava li izborni sustav da mandati stranke budu izravno proporcionalni osvojenim glasovima Razmjerno predstavnitvo znai da je mehanizam za postizanje tog cilja ugraen u dodjelu mandata Neki su izborni sustavi, izbori relativnom veinom i veinski izbori

6.2.1. SUSTAV RELATIVNE VEINE I VEINSKI SUSTAV

1. Relativna veina prvi do cilja - Kandidat koji dobije veinu glasova u svakom izbornom okrugu pobjeuje. - Slabost: nema jamstva da e stranka koja osvoji najvie glasova dobiti najvie mandata u skuptini - (V.Brit. Indija SAD) 2. Apsolutna veina (alternativno glasovanje) - Birai rangiraju kandidate - Ako na osnovi prve preferencije nijedan kandidat ne dobije veinu, brie se kandidat s najmanje glasova i njegovi se glasovi raspodjeljuju prema drugoj preferenciji - Procedura se ponavlja dok neki kandidat ne dobije veinu. (Australija) 3. Apsolutna veina drugi krug glasovanja Ako u prvom krugu nijedan kandidat ne dobije veinu, vodei kandidati obino prva dva ulaze u ui izbor ( Mali, Ukrajina)
6.2.2. RAZMJERNO PREDSTAVNITVO

1. Sustav lista - Glasuje se za stranaku listu kandidata - U mnogim zemljama birai se mogu izjasniti i za pojedine kandidate s liste (29 zemalja..Brazil eka Izrael Nizozemskavedska..) 2. Pojedinani prenosivi glas - Birai rangiraju kandidate prema redoslijedu preferencija - Da bi bio izabran, svaki kandidat mora osvojiti odreeni broj glasova(kvota) - Izabrani su svi kandidati koji prijeu kvotu nakon to se prebroje prve preferencije Viak njihovih glasova (broj koji prelazi kvotu) zatim se raspodjeljuje drugim preferencijama na tim birakim listiima - Ako nijedan kandidat nije postigao kvotu, brie se kandidat s najmanje glasova a i njegovi se glasovi takoer preraspodjeljuju. Postupak se nastavlja dok se sva mjesta ne popuneIrska
6.2.3. KOMBINIRANI IZBORNI SUSTAVI

To je sustav kombinira predhodna dva sustava jer eli uzeti najbolje od oba sustava U njemu se kombinira teritorijalno predstavnitvo iz sustava razmjernog predstavnitva i stranako predstavnitvo iz sustava razmjernog predstavnitva

Nastao je u Njemakoj Razmjerni kombinirani sustav Neki kandidati se biraju prema teritorijalnom principu, a drugi razmjernim sustavom Birai obino imaju dva glasa Jedan je za teritorijalne izbore (gdje se primjenjuje metoda relativne veine), a drugi za razmjerne (obino za stranaku listu) - U razmjernom kombiniranom sustavu su ta dva sustava odvojena i nema mehanizma da se osigura razmjerni rezultat. (7 zemalja: Japan Rusija Tajland..) 2. Kombinirani sustavi - Osim to su dva sustava povezana kako bi se dobio razmjerni rezultat, stranaki glasovi odreuju broj mjesta koji e dobiti svaka stranka - Izabrani kandidati najprije se uzimaju iz redova stranakih pobjednika na teritorijalnim izborima, zatim iz redova kandidata sa stranake liste. (sedam zemalja ..Njemaka Italija Meksiko, Venecuela) 1. 6.3. OCJENJIVANJE IZBORNIH SUSTAVA Duverger razlikuje 2 uinka izbornih sustava o Mehaniki uinak nastaje izravno iz pravila koja glasove pretvaraju u mandate. Primjer je prag za predstavnitvo koji se koristi u mnogim razmjernim sustavima. o Psiholoki uinak sastoji se u djelovanju pravila na to kako e biraki glasovati Primjer veinski sustav koji se koristi u V.B. i SAD obeshrabruje birae da glasuju za manje stranke s malo realnih izgleda za pobjedu u izbornim okruzima Duvergerov sustav favorizira sustav relativne veine, a razmjerni sustav i viestranaje koje ga prati okrivljava za povezanost s nestabilnim koalicijskim vladama Pojavili su se jo neki elementi poput socioloki i reagionalniji stranaki sustavi te je duvergerov zakon izgubio na snazi

6.4. IZBORNI SUSTAVI: PREDSJEDNICI Funkcija je nedjeljiva, dakle nema podjela kao npr. podjele parlamentarnih mjesta to je i logino jer dunost obnaa 1 osoba. Razmjerni sustav nije primjenjiv stoga se mora birati izmeu sustava relativnom veinom i veinskog sustava Zemlje sa veinskim sustavom ako nijedan kandidat ne osigura veinu u prvom krugu odrava se drugi krug i biraki mogu birati izmeu 2 kandidata koja su dobila najvie glasova Zemlje sa izborima relativnom veinom pobjeuje kandidat s najvie glasova u prvom i jedinom krugu i upravo tako se tedi novac, ali moe se dogoditi da pobjednik osvoji mali postotak glasova kao npr. u Boliviji sa samo 20% je pobijedio. U nekim zemljama uvjet je odaziv vei od 50% U SAD-u glasovi se broje prema dravama, dakle kandidat moe i dobiti sveukupno vie glasova ali ako ne pobjedi u veini drava nee biti izabran. Posredni izbori dunosnike bira tijelo koje je i samo izabralo neko ire birako tijelo

Posredne su izbore provodile komunistike zemlje kao sredstvo da se ogranii izraavanje demokratske volje: svaka razina birala je samo sljedeu viu razinu Njima se takoer slue u mnogim predsjednikim izborima i izborima za gornji dom. 3 vana obiljeja predsjednikih izbora: o trajanje mandata-to je predsjedniki kandidat dui, predsjednicima je lake usvojiti iru perspektivu zato to nije optereen neposrednim teretom izbora o mogunost reizbora i veza s drugim izborima- popularni predsjednici mogu biti smijenjeni s poloaja na vrhuncu moi dok predsjednici s ogranienim mandatom katkad ele promijeniti ustav kako bi sebi omoguili rezibor o vrijeme odravanja predsjednikih izbora- kad se odravaju usporedno s izborima za skuptinu, vjerojatnije je da e pobijediti kandidat stranke koja dominira u zakonodavnom tijelu

6.5. BIRAKO PONAANJE Stranaka identifikacija podrazumijeva dugotrajnu privrenost odreenoj stranci koja uvruje nain na koji birai tumae politiku Stranaka identifikacija esto poinje u obitelji, a pojaava se drutvenim okruenjem biraa. Ona utjee na biraevo ponaanje, ali je od njega odvojena Kontinuitet stranakih sustava na Zapadu pedesetih godina 20 st. objanjavao se stabilnou stranake identifikacije. Slabljenje stranake vezanosti se odnosi na slabljenje veza izmeu biraa i stranaka te drutvenih skupina i stranaka Takve su veze u veini konsolidiranih demokracija danas slabije, ali nisu nestale: proces slabljenja stranakih veza nije dovren. Kako birai odluuju za koga e glasovati? 4 imbenika: 1. Politika pitanja 2. Gospodarstvo 3. Stranaki voe 4. Imid stranke

6.6. ODAZIV BIRAA Od pedesetih do danas odaziv opada Franklin povezuje samnjeni odaziv sa smanjenjem vanosti izbora Razni su uzroci: smanjenje lanstva u strankama, uspjeh demokracije u izgradnji drava blagostanja i postizanje pune zaposlenosti, rijeen klasni sukob kapitala i rada, zbog cinizma u pogledu vladinih rezultata

6.7. REFERENDUM Referendum glasovanje birakog tijela o nekom pitanju javne politike npr. o ustavnim amandmanima Ishod referenduma moe biti obvezujui kao u sluaju ustavnih amandmana ili savjetodavan Inicijativa postupak koji odreenom broju biraa omoguuje pokretanje postupka raspisivanja referenduma o nekom politikom pitanju Dva neuobiajena oblika inijative su:

Italija koristi tzv. referendum o dokidanju (referendum moe traiti pet regionalnih vijea ili 500 tisua biraa, ali samo o tome treba li ukinuti postojei zakon o 15 amerikih drava predvia opoziv izabranih dunosnika ( glasuje se na osnovi peticije od oko 25% glasova dobivenih za odreeni poloaj na predhodnim izborima Opoziv omoguuje odreenom broju biraa da zatrae raspisivanje referenduma o smjeni nekog dunosnika Referendume mogu lako iskoristiti: o Bogate kompanije koje si mogu priutiti skupe referendume o pitanjima za koja su ekonomski zainteresirane o Kontrola vlade formuliranjem pitanja i odreivanjem vremena odravanja referenduma o Gorljive manjine koje trae reforme na koje se viina ogluuje o

6.8. IZBORI U NOVIM DEMOKRACIJAMA Konstitutivni izbori prvi izbori nakon prelaska iz autoritarne u demokratsku vladavinu Ta su prijelomna nadmetanja obino vrlo poticajni dogaaji s velikim odazivom kojima se potvruje legitimacija novog reima Kvaliteta izbora na drugim i kasnijim izborima u mnogim se drugim novim demokracijama smanjila (npr. podsaharska Afrika) Obino ih prate slabiji odaziv, stanovito otrenjenje i u nekim sluajevima povratak izbornih prijevara

6.9. IZBORI U AUTORITARNIM DRAVAMA U autoritarnim reimima izbori ne nude istinsku mogunost izbora Malo je onih diktatora koji e izbore odbaciti; makar kao korisna iluzija, mora se sauvati privid izbora Polukompetitivni izbori pobjednik se zna unaprijed, a za postizanje eljenih rezultata pribjegava se izbornim prijevarama U totalitarnim reimima kandidate se jednostavno predstavlja biraima i nema ak ni iluzije izbora Polukompetitivni izbori mijeaju izbor i kontrolu na nain koji je karakteristian za autoritarne drave; kako bi osigurale reizbor, vladajua stranka iskoritava sve predsnosti vlasti, koje ukljuuju djelotvorno vladanje i vrlo eksponiranog vou, a pokroviteljstvo je najvei resurs stranke i slui ili za nagraivanje biraa ili da se lokalnim monicima osiguraju poslovi, ugovori, pristupi... Kontrola medija (protukandidati imaju puno manje prostora) Biraki popisi na njihovim podrujima nisu potpuni Nestaju propagandni materijali i sl. (protukandidata) Suvremeni primjeri izbora na kojima birai ne mogu slobodno birati svode se na komunistike diktature na izdisaju (Kuba)

INTERESNE SKUPINE 6.10. INTERESNE SKUPINE Interesne skupine su organizacije koje imaju autonomiju od vlade ili politikih stranaka a nastoje utjecati na javnu politiku Primjeri: organizacije poslodavaca, sindikate, potroake skupine itd. Premda su u svojem djelovanju mnoge interesne skupine diskretne, one su u razvijenim demokracijama ipak sveprisutne Cilj im je utjecati na vlas, alit ne ju i osvajati. Nove interesne skupine se stalno pojavljuju i razvijaju npr. posljednjih desetljea izvanredno je ojaao zeleni lobi Slobodni strijelac puta druge da izbore kolektivna dobra, tj. koristi kao to su nezagaeni zrak, koji se ne moe omoguiti samo nekima Mogunosti da se djeluje kao slobodan strijelac potie neulanjivanje u interesne skupine kao to su sindikati, koji se bore za ciljeve koji koriste i lanovima i nelanovima: primjerice za sigurnije uvjete rada

6.11. KLASIFIKACIJA INTERESNIH SKUPINA Promocijske skupine Skupina osnovana radi nekog ciljazalae se za neku svrhu lanstvo Zatvoreni-lanstvo je ogranieno Otvoreno-svtako se moe pridruiti Status Insajderski- vlada ih esto konzultira i Autsajderski- vlada ih rijee one aktivno trae takvu ulogu konzultira;naglaavaju vanost javnog miljenja i medija Korisnici Selektivni- povlastice imaju jedino Kolektivni-povlastice imaju i lanovi alnovi i nelanovi Usmjerenost Uglavnom nacionalna- skupina eli ele utjecati izvan nacionalnih utjecati na nacionalnu vladu granica ( EU) Ciljevi Sekcijske, zatitne ili funkcionalne skupine osnivaju se radi utjecaja na vladu, a da bi ostvarile svoje ciljeve pomau im sankcije, a budui da zastupaju jasne strukovne skupine, zatitna su udruenja najutjecajnije interesne skupine koje su dobro povezane i imaju dobre resurse Zatitne skupine mogu se takoer temeljiti na lokalnim, ne samo na funkcionalnim interesima Promocijske skupine su najvanije u razvijenim demokracijama Granica koja dijeli zatitne i promocijske skupine nije otra Krovna udruenja su naroito vana u kreiranju politika, imaju snaan i istraivaki kapacitet i poznaju jezik politike Zatitne skupine Skupina s lanstvom brani neki interes

Krovno udruenje je organizacija koja vladi prenosi ire interese kapitala ili rada npr. Nizozemsko udruenje kranskih poslodavaca, Federacija nizozemskih sindikata Stvaranje zasebnih krovnih udruenja uglavnom je fenomen zatitinih skupina

6.12. KANALI PRISTUPA Glavni posao veine interesnih skupina sastoji se u utjecanju na javnu politiku U razvijenim birokracijama najvei je pritisak na birokraciju Interesne skupine okreu se onamo gdje je mo, a odluke se donose u uredima dravnih slubenika Prodorne zatitne skupine fokusiraju se na uska podruja jer im je teko kontrolirati iroko postavljenu politiku izabranih dunosnika Skuptine su jedan od kanala kroz koji se mogu iznijeti interesi i zahtjevi Ako interesne skupine smatraju da ih u procesu kreiranja politika ignoriraju, mogu traiti zadovoljtinu na sudovima (Europski sud pravde) Skupna tuba pravno sredstvo kojim se tuitelji slue radi sebe ali i zbog svih drugih u istom poloaju. Taj mehanizam omoguuje podjelu trokova postupka i dobiti u velikoj skupini i predstavlja polugu kojom se interesne skupine mogu za svoje ciljeve boriti na sudovima Sredstvo se redovito koristi u SAD-u

6.12.1.POSREDNI UTJECAJI PREKO STRANAKA

Interesne skupine i stranke mogu se preklapati jer su i jedne i druge sredstvo pomou kojeg drutvene snage nastoje utjecati na vlast Rijetki su bliski odnosi izmeu skupina i stranaka jer interesne skupine ele iskutai sreu, a ne razvijati tijesne veze s nekom politikom strankom Obino su te veze slabe.

6.12.2. POSREDNI UTJECAJI PREKO MASOVNIH MEDIJA

Poruke koje alju mediji upuene su irokoj javnosti te su mediji glavno mjesto djelovanja promocijskih skupina koje ele utjecati na javno mnijenje Meta im je drutvo koliko i vlast. Zatitnim skupinama masovni mediji su manje vani jer oni imaju specijaliziranije i skrivenije zahtjeve. Danas ak i zatitne skupine nastoje utjecati na javno mijenje, osobito u politikim sustavima u kojima je zakonodavno tijelo vano

6.12.3. LOBISTI

Lobi je pojam izveden od engleske rijei lobby za dvoranu u Donjem domu britanskog parlamenta Lobiranje je vrlo osoban posao i zakonodavac e najvjerovatnije uzvratiti poziv lobistu koji je njegov bivi kolega

- Obino bivi zakonodavci ili dravni slubenici sa irokim poznanstvom - 3 razloga zato je ta profesija toliko popularna 1. Dravnih propisa je sve vie i izravno utjeu na poduzea interesne skupine i sindikate pa lobisti paze na zakonske prijedloge koji dolaze iz zakonodavnih odbora jer neka odluka moe znaiti i propast za odreenu tvrtku skupinu itd. 2. Odnosi s javnou postaju sve bitniji te se eli utjecati na najire slojeve i na vlast. Lobisti rade kampanju 3. Lobistike tvrtke radi lakeg kontakta s nekom vladinom agencijom ili zakonodavcem bre daje rezultate nego ako tvrtke idu preko nekog tijela iz svoje djelatnosti koja mora razmotriti interese svih svojih lanova. 6.13. TO JE ELJEZNI TROKUT I PROBLEMSKE MREE Tri vrha trokuta ine izvrne agencije ili ministarstva interesne skupine i kongresni odbori i oni se meusobno proteiraju Odbori osiguravaju sredstva koja troe agencije u korist lanova interesnih skupina. Nekada ih se naziva i podvladama Problemska mrea je otvorena i fleksibilna kombinacija igraa koji kolektivno oblikuju politiku u nekom sektoru npr.( u sektoru obrane ili poljoprivrede ) lanovi mree dijele u svojim vijeanjima resurse kao to su znanje legitimacija nadzor nad provedbom i sposobnost sastavljanja nacrta zakona i propisa

6.14. UVJETI UTJECAJA - Zato su neke skupine utjecajnije od drugih - 4 glavna obiljeja: 1. Sankcije sindikati mogu stupiti u trajk multinacionalna korporacija moe investirati negdje drugdje 2. Legitimacija prestini interesi e vjerovatno prevladati u pojedinim pitanjima. to je dobro za general motors dobro je za ameriku 3. lanstvo gustoa lanstva odnosi se na udio onih koji imaju pravo prikljuiti se nekoj skupini i koji to i uine. iroko lanstvo daje vei autoritet i bolju pregovaraku poziciju u odnosu prema vlasti. Smanjenje gustoe sindikalnog lanstva u posljednjoj etvrtini dvadesetog stoljea je oslabilo pregovaraku snagu radnika 4. Resursi Novac je bitan, ali nije najvaniji 6.15. PLURALIZAM I KORPORATIVIZAM Pluralizam je vladavina mnogih odnosi se na politiki sustav u kojem mnoge konkurentske interesne skupine vre velik utjecaj na prijemivu vlast. Drava je vie arbitar nego igra. No svaka se od tih skupina usmjerava na vlastito podruje (primjerice, na obrazovanje ili zdravstvenu skrb) pa svim sektorima ne dominira samo jedna elita. Korporativizam je odnos izmeu drave i interesnih skupina u kojemu najvanije odluke u unutarnjima pitanjima nastaju iz rasprave izmeu vlade i krovnih udruenja

koja predstavljaju glavne socijalne partnere: kapital i radnike. U zamjenu za utjecaj, partneri osiguravaju poslunost svojih lanova. Taj se sustav esto naziva liberalnim ili socijetalnim korporativizmom kako bi ga se razlikovalo od korporativizma faizma u kojem je dominirala drava 6.16. INTERESNE SKUPINE U NOVIM DEMOKRACIJAMA Njihovo pojavljivanje kao skupina koja djeluje neovisno o dravi je bio sastavni dio slabljenja autoritarne vlasti pa tako imamo razne pokrete u komunistikim zemljama koje su bile prijetnje partijskoj vlasti ve samim time to su postojale kao nepartijske organizacije Nekima je bio cilj promjena reima, a neke su i preuzele vlast nakon raspada komunistikog reima U demokratskoj eri te su skupine oslabjele

6.17. INTERESNE SKUPINE UAUTORITARNIM DRAVAMA Predstavljaju potencijalnu opasnost za autoritativne vladare stoga ih se eli suzbiti ili ukljuiti u strukturu moi Autoritarni vladari su nastojali manipulirati istraivanjem tih novih interesa, to jest doputali su organizaciju interesa, ali su ih nastojali kontrolirati politikom ukljuivanja, a ne iskljuivanja Poloaj interesnih skupina u komunistikim dravama bio je marginalniji nego u drugim nedemokratskim reimima U veem dijelu komunistike ereinteresne skupine nisu postojale i to je bio promiljen rezultat komunistike ideologije Skupine su sluile partiji ,a ne obratno Zapadnjaki pojam interesnih skupina ak i u reformiranoj Kini i dalje nema mnogo znaenja POLITIKE STRANKE

6.18. POLITIKE STRANKE Sartori definira politiku stranku kao svaku politiku skupinu sa slubenim obiljejem koju predstavlja na izborima i koja je sposobna kroz izbore postavljati kandidate na poloaje u vlasti - Ozbiljne stranke ele osigurati poluge vlasti - Smjetene izmeu naroda i drave, stranke obavljaju etiri glavne funkcije 1. Vladajue strane usmjeravaju vladu, obavljajui zadau kormilarenja dravnim brodom 2. Stranke funkcioniraju kao nositelji politike regrutacije 3. Stranke slue kao nositelji agregacije interesa 4. Politike stranke takoer slue svojim pristaama i biraima kao zatitini znak - Politike su stranke sloene organizacije koje djeluju u raznim podrujima, ali nema svaka stranka jednaku razinu zajednikog identiteta i slinih nazora - Stranke su naroito kompleksne u parlamentarnim demokracijama -

Na nacionalnoj razini, najvanija je razlika izmeu najviih stranakih voa, lanova stranke u parlamentu i dunosnika koji rade u stranakim sjeditima U Zapadnoj Europi, stranke tipino imaju veliko, premda sve manje, lanstvo koje plaa lanarinu, koherentnu ideologiju i strogu stegu meu parlamentarnim zastupnicima Stranake organizacije u Sjevernoj Americi su slabije i ak jo vie decentralizirane Kanada i SAD nemaju europsku tradiciju velikog registriranog lanstva koje plaa lanarinu, uglavnom su sredstva za organizaciju izbora, a volonteri koji pomau u kampanji esto nisu u formalnom odnosu sa strankom

6.19. STRANAKA ORGANIZACIJA Elitistika stranka Pojava: Postanak: Izvor potpore: lanstvo: Izvor prihoda Primjeri:
19.stoljee U skuptini Tradicionalni status voa Malo, elitistiko Osobni kondati

Masovna stranka
1880.-1960. Izvanparlamentarna

Catch-all stranke
Poslije 1945. Nastala iz postojee elitistike ili masovne stranke Umijee vladanja Smanjuje se, voe poinju dominirati Mnogi izvori, ukljuujui dravne subvencije Mnoge suvremene kranske i socijaldemokratske stranke u Zapadnoj Europi

Predstavlja neku drutvenu skupinu Veliko vodstvo lanarine Socijalistike stranke

Konzervativne i liberalne stranke 19. Stoljea, mnoge postkomunistike stranke

6.19.1. TIPOVI STRANAKE ORGANIZACIJE

Elitistike stranke su stvorene iznutra i upravo prve stranke u 19. stoljeu su bile elitistike (konzervativne stranke u Britaniji, Kanadi i Skandinaviji) Elitistike stranke katkad se nazivaju caucus strankama (caucus znai zatvoren sastanak stranakih lanova u azkonodavnom tijelu) Masovne stranke su izum novijeg datuma i one nastaju izvan skuptine, u skupinama koje ele imati svoje zastupnike u zakonodavnim tijelima koji e predstavljati njihove interese i ciljeve (Njemaka socijaldemokratska stranka) Catch-all stranke noviji su oblik organizacije nastao nakon 1945. godine i ele vladati u nacionalnom interesu, a ne kao predstavnici neke drutvene skupine, njihov cilj nije predstavljati nego vladati

6.19.2. MO UNUTAR STRANKE -

Godine 1911. Njemaki teoretiar Roberto Michels objavio je knjigu Politike stranke, vjerojatno najutjecajnije djelo o raspodjeli moi u strankama Prema Michelsovu eljeznom zakonu oligarhije elnici organizacija, koje ukljuuju i politike stranke, razvijaju struno zanje, specijalistika umijea i posveenost vlastitoj moi, uzeti zajedno ti elementi osiguravaju da ak i strankama koje su

formalno posveene demokraciji poinju dominirati vladajua elita (oligarhijavladavina malobrojnih) 6.20. ODABIR KANDIDATA I VOA
Regrutiranje elite je vitalna i stalna funkcija stranaka

Pri odabiru kandidata za zakonodavno tijelo, stranke su uvjetovane izbornim sustavom U sluaju izbornih lista razmjernog predstavnitva, stranke moraju biraima ponuditi rangiranu listu kandidata bilo na nacionalnoj ili, to je ee, regionalnoj razini U nekoliko zemalja kandidatske liste se pripremaju putem predizbora stranakog lanstva (Izrael) U nekoliko zemalja koje imaju razmjerne izbore utemeljene na lokalnim izbornim okruzima, postupak nominacije je vie decentraliziran U kanadi birai stranke ele kandidata a straktivnim lokalnim profilom, koji ne pokazuje previe interesa za nacionalne potrebe SAD su razvile iznimno sredstvo predizbora kao bi proirile odabir kandidata u veinskom kontekstu Sve vie zemalja ima mjeovit izborni sustav, u kojem birai glasuju i za stranaku listu i za kandidata izbornog okruga, a te okolnosti oteavaju stranci zadatak biranja kandidata
ODABIR KANDIDATA ZA IZBORE U ZAKONODAVNO TIJELO Izborni sustav na nacionalnim izborima Razmjerno predsjednitvo Veinski sustav Mjeoviti sustav Kako stranke odabiru kandidate za izbore Primjer

Stranaki dunosnici sastavljaju rangiranu Nizozemska kandidatsku listu Lokalne stranke biraju kandidata, katkada s liste Kanada, VB koju priprema sredinjica Stranka sastavlja listu za razmjerno predstavnitvo Njemaka i lokalne stranke biraju kandidata za nadmetanje u okruzima

Metode odabira stranakog voe i predsjednikog kandidata je puno ira Najei nain odabira voe je poseban stranaki kongres ili skup Amerike su stranke dugo birale svoje predsjednike kandidate na stranakim konvencijama, ali ti skupovi vie nisu mjesta na kojem se odluuje Stvarni izbor vre birai na svojim predizborima, a sama je konvencija pretvorena u medijski dogaaj za stranku i njezinog posveenog kandidata Kanada je tradicionalno imala tipian primjer stranakog kongresa, a to postaje sve popularnija metoda I konvencije i glasovanje lanstva zahtijeva od potencijalnih voa da preko medija dopru do mnogobrojnih aktivista Odabir od strane parlamentarnih zastupnika stranke ukljuuje mnogo ue birako tijelo, a taj oblik je osobit za elitistike stranke (Austrija, Danska i Novi Zeland) Ono to parlamentarni zastupnici stranke daju, mogu takoer i oduzeti

6.21. LANSTVO I FINANCIJE U 21. stoljeu mnoge stranke imaju manje lanova, ali vie novca nego ikad od osnutka

Smanjuje se broj lanova koji aktivno sudjeluju u radu stranke, a odaziv raste s pojavom lanova ija participacija ne ide dalje od automatske obnove godinje pretplate Poveala se prosjena dob lanova Veza stranaka s drutvom su oslabjele, pa su materijalna sredstva poela sve vie ovisiti o dravi Upravo taj prelazak s drutva na dravu obajanjava paradoks rastuih ili stabilnih prihoda stranaka u eri smanjena lanstva Drava financira nacionalne stranke u gotovo svim razvijenim demokracijama Kartelne stranke su vodee stranke koje svoju dominaciju politikim tritem iskoritavaju za postavljanje pravila igre kao to je javno financiranje, koje dodatno uvruje njihov jako poloaj U politici, kao i u biznisu, opasnost takvih tajnih sporazuma lei u tome to dugorono tete vjerodostojnosti sudionika

6.22. DRUTVENA OSNOVICA Prirodno je da je veina suvremenih stranaka stekla specifinu drutvenu osnovicu koja nastavlja utjecati na njihove politike i nadzore Prema definiciji o zamrzavanju, koju su iznijeli Lipset i Rokkan, stranaki sustavi i drutveni rascjepi bili su odraz onih iz dvadesetih godina, pa su stranake alternative postajale starije od veina nacionalnih birakih tijela Od ezdesetih se dogodilo stanovito odmrzavanje tih rascjepa, ali je veina velikih stranaka vratila vodei poloaj Od vremena Lipsetove i Rokkanove analize, stranaki su se sustavi nastavili razvijati Tako su se u mnogim zapadnoeuropskim zemljama pojavile stranke krajnje desnice, a u nekima od njih su i prosperirale Prosvjedne stranke iskoritavaju nezadovoljstvo vladom ili politikim sustavom i obino inzistiraju na specifinim problemima kao to su visoki porezi ili premisa politika useljavanja i azila To su obino kratkovjene stranke, koje nastaju jednako brzo kako su se i pojavile,a njihove voe su obino karizmatini, ali i neiskusni, a aktivisti djeluju na rubu zakona

6.23. STRANAKI SUSTAVI Stranaki sustav oznaava interakciju vanih politikih stranaka U demokraciji stranke reagiraju na inicijative drugih stranaka u konkurentskoj meusobnoj igri Stranaki sustav takoer odraava zakonsku regulativu koja se odnosi na sve stranke

6.23.1. STRANAKI SUSTAVI S DOMINANTNOM STRANKOM

U tim je sustavima jedna stranka stalna sastavnica izvrne vlasti, a vlada sama ili u koaliciji Taj je model bio ei u 20. stoljeu nego to je danas Jedan od rijetkih suvremenih primjera je vodei poloaj koji je postigao Afriki nacionalni kongres i Junoafrikoj Republici vedska je dodatan i neuobiajen primjer stranke koja nastavlja dominirati unato tome to djeluje u kompetitivnom i dobro reguliranom viestranakom sustavu (Socijaldemokratska radnika stranka) Dugorono, dominantne stranke obino postaju rtve vlastita uspjeha

Zbog snage poloaja dominantne stranke u njoj nastaju frakcije, a to vodi okretanju stranakim problemima, pomanjkanju zanimanja za politiku i ak korupciji Indija je jasniji primjer dominantnije stranke koja je oslabila Od stjecanja nezavisnosti 1947. godine indijsku je politiku stvarala Kongresna stranka koja je pod vodstvom Mahatme Gandija bila sredite otpora britanskoj kolonijalnoj vlasti Autoritativna vladavina tijekom izvanrednog stanja koje je uvela Indira Gandhi , skupo je stajala Kongresnu stranku

6.23.2. DVOSTRANAKI SUSTAVI

U dvostranakom sustavu dvije vodee stranke priblino jednake veliine nadmeu se za podrku biraa, postavljajui time okvir za politiko nadmetanje Preostale stranke imaju malen ili nikakav utjecaj na sastavljanje vlada i njihove politike Nijedna stranka ne dominira sama, ve u kombinaciji tvore snaan stranaki sustav Danas su SAD najbolji primjer Sadanje stranke- Republikanska i Demokratska- dominiraju izbornom politikom od 1860. godine, uz pomo visoke zapreke koju izbori jednostavnom veinom postavljaju za manje stranke Velika Britanija takoer je primjer dvostranakog modela, ali dakoko konzervativci i laburisti se redovito smjenjuju na vlasti, nudei birakom tijelu jasnu odgovornost, no ojaale su i tree stranke daleko vie nego u SAD-u Tijekom vremena slabi i dvostranaki sustav, a odraavaju ga jedino izbori relativnom veinom jer Duvergerov zakon kae da izborni sustav relativne veine favorizira dvostranaki sustav ak i ondje gdje postoji povoljan izborni reim, kao u Kandai, dvostranaki sustav je propao

6.23.3. VIESTRANAKI SUSTAVI

U viestranaju zakonodavno tijelo ukljuuje nekoliko manjinskih stranaka, a rezultat su koalicije ili rjee manjinske vlade vodee stranke Viestranaki sustavi su prirodna posljedica razmjernog predstavnitva, izbornog sustava koji prevladava u Europi i Skandinaviji U zemljama engleskog govornog podruja nekad se smatralo da koalicije proizvode slabe i nestabilne vlade s nedefiniranom odgovornou Miljenje o koalicijama postalo je bolje ezdesetih godina, kada se zahuktala poslijeratna obnova europskih gospodarstava, ali ponovno povezivanje koalicija sa slabim vladama ponovno se javilo devedesetih godina Moda bi bilo najrazumnije zakljuiti da koalicije omoguuje kontinuitet politike koji je koristan kada se gospodarstvo prirodno razvija, ali da su sporije u oivljavanju gospodarstva koji proivljava teke dane

6.24. STRANKE U NOVIM DEMOKRACIJAMA Razlika izmeu razvijenih i novih demokracija kljuna je za razumijevanje razliitog znaenja stranaka U veini novih demokracija stranke nemaju koheziju, masovno lanstvo, ak ni ideologiju

Taj meki karakter stranaka u novim demokracijama vidi se u veini postokunistikih drava Stranka sljednica je izraz kojim se opisuje nove stranke koje su u postkomunistikim dravama nastale iz starih vladajuih komunistikih partija (Socijaldemokrati u ekoj i Poljskoj) Nekoliko je stranki sljednica sredinom devedesetih godina 20. stoljea ostvarilo je izvanredan izborni uspjeh Ideoloki, stranke sljednice prihvatile su kraj komunizma, ali su dovodile u pitanje brzinu prelaska na puno trino gospodarstvo U postkomunistikom svijetu veina stranaka danas pripada jednoj od sedam obitelji stranaka OBITELJI STRANAKA U POSTKOMUNISTIKOJ EUROPI Stranaka obitelj Komunistika stranka sljednica Socijal- demokratska Poljoprivredna Trino liberalna Kransko- demokratska Eetnika Nacionalistika Primjer Komunistika partija Moravske i eke Socijaldemokratska stranka Stranka ujedinjenih seljaka Nacionalna liberalna stranka Kranska- demokratska stranka Stranka maarske koalicije Stranka Velike Rumunjske Zemlja eka eka Poljska Rumunjska Albanija Slovaka Rumunjska

6.25. STRANKE U AUTORITARNIM DRAVAMA U autoritarnim reimima su stranke manje vane nego u demokracijama Ima sluajeva u kojima autoritarni vladari ukidaju sve stranke, tvrdei kako nemaju nikakvu vrijednost u zemlji koja se mora ujediniti iza svojega voe Druga je mogunost da vladar iza privida jednostranake drave provodi sustav osobne vlasti

6.25.1. AUTORITARNE SRANKE

Neki autoritarni reimi se i dalje odraavaju na ivotu bez stranaka, a to su prije svega predstranake ili protustranake drave Predstranake drave nalazimo na Srednjem istoku (Saudijska Arabija, Jordan, Kuvajt) U protustranakim dravama, kojih je vie, postojee stranke se zabranjuju kad vlast preuzme nov reim Mnogi civilni autoritarni vladari zakljuili su da je jednostranaje korisno kao krinka za osobnu vlast i kao metoda za raspodjelu pokroviteljstva Malo je primjera autoritarne vlasti u kojima je izvor moi politika stranka, a ne dominantni pojedinac ( Singapur- Stranka narodne akcije) U elji da zadre vlast, vladajue stranke u autoritarnim porecima suoavaju se sa sve veim problemima ak i valdajue stranke koje su uvijek bile sklone privatnom sektoru, naposljetku e vjerojatno postati rtvom vlastitog gospodarskog uspjeha

6.25.2. KOMUNISTIKE STRANKE

Komunistike drave su granini sluaj kontrole koju moe postii vladajua stranka u nedemokratskim uvjetima Masovna stranka je bila najvei izum 20. stoljea koji je doivio vrhunac u dominaciji vladajuih komunistikih partija nad dravom i drutvom naroito u Sovjetskom Savezu Stranka je provodila kontrolu raznim sredstvima, ponaala se kao pas uvar drutva, odreivala je nositelje odgovornih poloaja, kontrolirala medije itd... Prisila i strah pomogli su komunistikim partijama da se odre na vlasti Demokratski centralizam je bio kljuno obiljeje organizacije komunistike partije, a temeljio se na dvama naelima: 1. Nie razine morale su prihvaati odluke viih razina 2. Svaku razinu je birala razina neposredno ispod nje, ime je nastajala piramida posrednih izbora Za svake bi izbore bila nominirana samo jedna osoba, a zapravo bi taj kandidat bio odabran odozgo Demokratski centralizam je bio centralizam bez demokracije

6.25.3. FAISTIKE STRANKE

Faistike stranke nikad nisu postigle onu razinu kontrole kao komunistike Faistika stranka sluila je svojem voi, a ne obratno Imala je marginalan poloaj, postajui sredstvo vrhovnog voe u jednom sustavu koji je bio i osoban i usredotoen na dravu Svoj dolazak na vlast Nacionalistika radnika stranka Njemake uvelike je dugovala politikoj vjetini prevrtljivoti svoga voe, no kad je Hitler doao na vlast, stranka je postajala sve marginalnija

VLADAVINA I POLITIKE
7.1 USTAVNI I ZAKONSKI OKVIR

Znanstveno prouavanje politike poelo je kao grana pravne znanosti etiri imbenika imaju znaajnu ulogu u zanimanju za pravnu dimenziju plitike : 1. U kasnom dvadesetom stoljeu dogodio se u postautoritarnim dravama procvat donoenja ustava, izmeu 1989. i 1999. doneseno je 85 ustava 2. Nekoliko razvijenih demokracija, meu njima Belgija, Kanada, Nizozemska usvojilo je nove ustave u posljednjem dijelu 20. stoljea 3. Potaknuti pravnim karakterom Europske unije i sudakim aktivizmom u SAD-u, suci su postali skloniji ulaziti u politiku arenu 4. Sve opsenije meunarodno pravo sve se vie kosi s unutarnjom politikom, te se suce poziva da arbitriraju meu sukobljenim potraivanjima nadnacionalnog i nacionalnog prava Za razumijevanje uloge ustava, najprije moramo predstaviti ideju ustavne vlasti ili kulture Ustavna vlast ili konstitucionalizam jest kombinacija navika, praksi i vrijednosti koje podupiru vladavinu prava

Ustavi se ne provode sami, oni ovise o podrci politike elite koja osigurava djelotvoran okvir za obnaanje vlasti, ondje gdje ustavne vlasti nema, ustav postaje samo slovo na papiru U teoriji ustavna vlast moe postojati i bez podloge u odreenom ustavu (Velika Britanija) i obratno, to to pisani ustav postoji, ne jami ustavnu vlast (Komunistike drave)

7.1.1.USTAVI

Na ustave moemo gledati na dva naina: 1. Prvi odraava njihovu povijesnu ulogu ograniavanja moi drave nad graanima 2. Druga odrava donekle zanemarenu ulogu ustava kao zemljovida moi, to jest ustrojstva vlasti Ustav odreuje formalno ustrojstvo drave, specificira ovlasti i institucije sredinje vlasti te odnos sredinje i drugih razina vlasti te uz to odreuje prava graana i time vladi odreuje ogranienja i dunosti Tradicionalno ustavi se dijele na pisane i nepisane, ali ni jedan ustav nije potpuno nepisan; tako ak britanski i novozelandski ustav sadravaju mnogo statutarnog i obiajnog prava Korisnije je ustave dijeliti na kodificirane i nekodificirane, a veina ustava je kodificirana (Ustav vedske je negdje izmeu kodificirane i nekodificirane vrste; njihov ustav sadrava etiri zasebna zakona, donesena u razliito doba)

STANDARDNI OBLIK USTAVA Preambula Organizacijski dio Povelja o pravima Postupci za donoenje amandmana
7.1.2. AMANDMANI

Postupci donoenja amandmana vana su sastavnica ustavne arhitekture Ustavi su veinom kruti, pa su stoga prihvatljiviji razliitim interesima ukljuenim u njihovo sastavljanje Fleksibilni ustavi mogu se mijenjati na isti nain na koji se donose obini zakoni (Britanija) Kruti ustavi su vrsto strukturirani i sadravaju posebnu proceduru usvajanja amandmana te su obino kodificirani-sadrani u jednom dokumentu (SAD) Postupak donoenja amandmana nudi kljueve za status ustava na zakonodavnu vlast Obino je za amandmane potrebna dvotreinska veina u oba doma parlamentarna doma i dodatna ratifikacija drava u federaciji ili u unitarnim dravam, stanovnitva na referendumu Kruti ustavi izraavaju liberalnije tumaanje demokracije Novi ustavi si obino dio nekog novog poetka nakon razdoblja krize,a te okolnosti ukljuuju promjene reima, obnovu nakon raza i stjecanje nezavisnosti Ustavi su esto plod kompromisa i upravo zbog toga ih je veina kontradiktorna i nejasna

Neki ustavi ne daju vrstu formulu za vladanje i sve politike probleme koje se ne moe rijeiti prebacuju na kasnije generacije Politiko nepovjerenje vrlo esto znai da je nova vlast sputana ogranienjima koja umanjuju njezinu uinkovitost ( talijanski Ustav iz 1948.)

7.1.3. SUDBENE REVIZIJE I USTAVNI SUDOVI

Ustavi se ne provode sami ve se mora ustanoviti neka institucija koja e ustav primjenjivati i ponitavati zakone i praksu koji se protive ustavnim naelima Ta ovlast revizije dopala je sudstvo Sudbena vlast samo je djelomice ograniena ustavom; njegovo tumaenje s vremenom se neminovno mijenja U praksi, sudbena vlast nipoto nije ograniena jer ustavi sami po sebi ograniavaju ono to bi suci rekli o njima, a i teina prosudbe nekog suda ovisi o statusu koji ima meu onima koji provode njegove odluke te jedina mo kojom sud raspolae su rijei Smith definira sudbenu reviziju kao ovlast redovnih ili posebnih sudova da daju autoritativno tumaenje ustava koje obvezuje sve zainteresirane strane Uloga sudbene revizije moe se dodijeliti na dva naina: 1. Prvi je i tradiconalniji nain kada najvii ili vrhovni sud u sudbenom sustavu preuzima zadau osiguranja zatite ustava, on donosi presude u ustavnim pitanjima onako kako je njegova rije zadnja i u drugim sluajevima 2. Drugi i noviji nain jest osnivanje posebnih ustavnih sudova, koji nisu di redovnog sudskog sustava INSTITUCIJE SUDBENE REVIZIJE:VRHOVNI I USTAVNI SUDOVI
VRHOVNI SUD USTAVNI SUD

Odnos prema drugim sudovima Stil Regrutacija Uobiajeni mandat Primjeri

Najvii prizivni sud Vie sudski (presuuje sluajeve) Pravna strunost i politiko odobrenje Do mirovine Australija, SAD

Zasebno tijelo kloje se bavi jedino ustavnim pitanjem Vie politiki (presudbe o pojedinim problemima) Vaniji su politiki kriteriji Obino jedan neobnovljiv mandat Austrija, Njemaka

7.1.4. SUDAKI AKTIVIZAM, NEOVISNOST I REGRUTIRANJE

Sudaki aktivizam odnosi se na spremnost sudaca da odu dalje od uskih okvira pravnih odluka kako bi utjecali na javnu politiku Sudaka suzdranost je konzervativnije razmiljanje prema kojem bi sudci trebali iskljuivo primjenjivati zakone (ukljuujui i ustav), bez obzira na politike implikacije i osobne vrijednosti sudca

RAZINA SUDAKOG AKTIVIZMA U ODABRANIM DEMOKRACIJAMA

NAJAKTIVNIJI SAD Kanada Australija Njemaka Italija Izrael Japan Francuska Velika Britanija vedska

NAJMANJE AKTIVNI

METODE IZBORA SUDACA Metoda

Izbori Bira ih skuptina

Primjer
Neke drave u SAD-u Neke drave u SAD-u, neke latinskoamerike zemlje Britanija, Suci Vrhovnog suda SAD-a Italija, Turska

Komentar
Potuje se miljenje javnosti, no mogui su i postupci opoziva Ta se metoda prije formalno primjenjivala za imenovanje viih sudaca u komunistilim dravama, no u praksi je partija birala podobne kandidate Opasnost politikih imenovanja, premda je veinu sudaca imenovala biva administracija kako bi se sauvao kontinuitet Nezavisn, ali kadkad i neodgovorno sudstvo

Imenuje ih izvrna vlast Kooptiraju ih drugi sudci

7.1.5. UPRAVNO PRAVO

Upravno pravo postavlja naela kojih se javna tijela, prije svega birokracija, moraju pridravati pri odluivanju Upravni sudovi moda nemaju onako visok status kao politika aktivnost ustavnih sudova, ali time to rad dravnh slubenika podvrgavaju jasnim pravilima obavljaju ulogu koja je bitna za liberalno drutvo Metode sudbene regulacije birokracije su: 1. Separacija-posebni kodeksi i sudovi (Francuska) 2. Integracija-oslanja se na predovno pravo i sudove (Angloamerike zemlje) 3. Supervizija-prokurator ocjenjuje zakonitost upravnih akata (Rusija)

7.1.6. PRAVO U NOVIM DEMOKRACIJAMA

Nove su demokracije politika gradilita na kojima ustavni inenjeri nastoje izgraditi pravni okvir, koji ukljuuje i vee potovanje za sudstvo Izgraditi dravu utemeljenu na zakonu u zemlji u kojoj je vladala brutalna sila, neminovno je dugorona zadaa, a donoenje novog ustava predstavlja tek poetak Sljedei je zahtjev osigurati neovisno sudstvo koje e moi provesti novi poetak i to je najvanije osigurati da se svi politiki akteri pridravaju sudskih odluka Poloaj sudstva trebao bi postati bolji nego to je bio u bivem reimu

Moda najbolji primjer je panjolska nakon smrti generala Franca gdje se novi demokratski poredak brzo konsolidirao, ali je sudstvo isprva zadralo preddemokratski imid, ali se to poravilo nakon to su poeli istraivati optube za korupciju vodeih politiara Kada gledamo postkomunistike zemlje vidjet emo da je iskustvo s ustavima i pravom aroliko, tako u Maarskoj i Poljskoj su novi ustavni sudovi postigli pristojan uspjeh, dok su mnoge drave sljedbenice Sovjetskog Saveza jednostavno su jedan neustavni poredak zamijenile drugim

7.1.7. PRAVO U AUTORITARNIM DRAVAMA

U autoritarnim reimima ustavi su slabi dokumenti U prirodi je takvih reima da se ogranienja vlasti ne priznaju; u njima je politika valuta mo, a ne pravo Nedemokratski vladari provode dvije ire strategije za ograniavanje ovlasti sudbene vlasti: 1. Prva se sastoji u tome to zadravaju zakonski okvir i istodobno neposredno utjeu na sudce 2. Vladari mogu osnivati posebne sudove koji izvravaju naloge vlasti i koji se i ne pretvaraju da su neovisni
7.1.8. MEUNARODNO PRAVO

Meunarodno pravo je sustav pravila koji drave smatraju obvezujuim u meusobnim odnosima, a izvodi se iz sporazuma, obiaja, prihvaenih naela i miljenja pravnih autoriteta Meunarodno pravo je pomoglo definiranju podjele svijeta drave Meunarodno pravo dio je nacionalnog prava i esto je bez posebnog mehanizma inkorporacije Meunarodno pravo se moe primijeniti izravno na pojednice i njihove vladare Meunarodni sporazumi ograniavaju politiare u kreiranju nacionalnih politika jer postavljaju ciljeve koje nacionalne vlade moraju ili bi barem trebale ispuniti Osnivaju se i meunarodni sudovi za izravno suenje pojedincima osumnjienim za zloine, ak ako su i poinjeni u ime drave FEDERALNA, UNITARNA I LOKALNA VLAST

7.2 -

Vladanje uvijek ima teritorijalnu dimenziju jer vladari moraju iskoritavati resurse sa svojeg teritorija i istodobno voditi rauna o tome da stanovnitvo ostane spremno ostati u svojoj drai Suvremena drva se sastoji od zamrene mree organizacija koje ukljuuju: o Sredinju vladu o Urede sredinje vlade u pokrajinama o Regionalne ili pokrajinske vlasti o Lokalne vlasti o Europsku uniju (za drave lanice) Vladanje u svim razvijenim demokracijama obuhvaa nekoliko razina Vierazinsko upravljanje nastaje kada nekoliko razina vlasti dijeli zadau reguliranja suvremenog drutvima U pojedinim sektorima nastaju mree strunjaka koji prelaze granice razina i esto se ire na relevantne interesne skupine

Vierazinsko vladanje svojstveno je federaciji, ali se pojam takoer upotrebljava kada se govori o unitarnim dravama naroito u kontekstu odnosa izmeu Europske unije i njezinih uglavnom unitarnih lanica FEDERALIZAM

7.3 -

Federalizam je naelo podjele suverenosti izmeu sredinje vlade i dravnih vlada u istoj dravi Federacija je svaki politiki sustav koji tu ideju provodi u djelo U federaciji pravnu suverenost dijele federalna vlada i konstitutivne drave i nijedna razina ne moe ukinuti drugu Federalni ustav dodjeljuje specifine funkcije svakoj razini, tako da je sredinja vlast zaduena za vanjske odnose- obranu, vanjske poslove i useljavanje Federalne jedinice u gotovo svim demokracijama imaju zajamenu ulogu u kreiranju politike na nacionalnoj razini putem gornjeg skuptinskog doma Federacije nastaju na dva naina: 1. Stvaranjem nove sredinje vlade 2. Prenoenjem suverenosti s postojee nacionalne vlade na nie razine Preustroj u federaciju radi odravanja podijeljenje zemlje zasad je rijetka pojava, ali najbolji primjer je Belgija koja je 1983. godine proglaena federacijom triju saveznih jedinica Razlozi da jedna zemlja krene putem federacije su ee negativni nego pozitivni Federacije nastaju kada zemlji zaprijeti opstanak izvana Konfederacija je veza slabija izmeu sastavnih jedinica, koje zadravaju zasebnu dravnost, ali ona ne stvara novu sredinju vlast koja je u neposrednom odnosu sa svojim graanima ODNOSI FEDERACIJE I FEDERALNIH JEDINICA

7.4 -

Odnosi izmeu federalne vlade i pokrajinskih vlada bit su federalizma Federalni okvir nosi sa sobom sukob izmeu tih dviju razina, kao i meu samim federalnim jedinicama
DVOJNI I SURADNIKI FEDERALIZAM

7.4.1

Dvojni federalizam onako kako je izvorno zamiljen u SAD-u znai da nacionalne i pokrajinske vlade zadravaju zasebne sfere djelovanja, tonije svaka razina samostalno obavlja funkcije koje joj dodjeljuje ustav Suradniki federalizam kakav se prakticira u Njemakoj zasniva se na suradnji izmeu razina, tonije od nacionalnih i dravnih vlada oekuje se da djeluju kao partneri u ostvarivanju interesa cjeline
FEDERALIZAM NA DJELU

7.4.2

Bez obzira na njihovo podrijeklo ili filozofiju, veina federacija doivljava sve veu meuovisnost dviju razina Njemako shvaanje zajednikih zadataka postalo je administrativna stvarnost u svim federacijama Vei dio 20. stoljea sredinja je vlast u igri odnosa sredita i drava jaala utjecaj, a to je djelomice bila posljedica financijske moi sredinje vlasti

Slabljenje gospodarstva poetkom 21. stoljea dovelo je u SAD-u do daljnjeg slabljenja financijskog poloaja drava irenje javnih funkcija takoer ide na ruku sredinjoj vlasti, a ratovi i krize 20. stoljea uvijek su jaali nacionalnu vlast
OCJENA FEDERALIZMA

7.4.3

U prilog federalizmu moe se rei da je logian i praktian aranman za velike drave On osigurava sustav konica i ravnotee na teritorijalnoj osnovi, neke vladine funkcije pribliava ljudima i omoguuje zastupljenost etnikih razlika Federalizam smanjuje preoptereenost nacionalne i izvrne vlasti i nekim unitarnim dravama, poput VB i Francuske onemoguuje da postanu previe centralizirane Postojanje vie pokrajina stvara zdravu konkurenciju i otvara mogunosti za ekspermentiranje Federalizam pomiruje da suvremena imperativa: osigurava gospodarske i vojne prednosti i potie kulturnu raznolikost Argumenti protiv federalizma odnose se na odluke koje se donose sporo i u zamrenim postupcima Federalno kreiranje politike fokusirano je prije svega na kompromis,a ne na rjeavanje problema Federalizam oteava pitanje odgovornosti jer se pregovori meu razinama odvijaju se daleko od oiju javnosti, zaobilaze zakonodavnu vlast i omoguuju politiarima da krivnju prebacuju na druge razine Konani sud o federalizmu ovisi o ispravnoj koncentraciji i difuziji politike moi UNITARNA VLAST

7.5 -

Veina je drava unitarna, to znai da je suverenost iskljuivo u rukama sredinje vlasti Unitarni okvir nije uvijek dogovorena tvorevina; takvi sustavi prirodno nastaju u drutvima s povijeu vladavine suverenih monarha i careva, kao u Francuskoj, Britaniji, Japanu U veini unitarnih drava zakonodavno tijelo ima samo jedan dom zato to nema potrebe za predstavnikim Gornjim domom Moemo razlikovati tri naina na koje unitarne drave mogu disperzirati vlast: 1. Dekoncentracija- odnosi se iskljuivo na upravnu organizaciju i oznaava premjetaj mnogih dravnih slubenika iz glavnog grada 2. Decentralizacija- provedba politike delegira podnacionalnim tijelima, kao to su lokalni organi vlasti ili nizu drugih agencija 3. Devolucija- ona nastaje kada sredinja vlast niim razinama da autonomiju odluivanja U unitarnim dravama razvila se barem jedna razina vlasti koja stoji izmeu sredinje i lokalnih vlasti Francuska, Italija, panjolska uvele su regionalne vlade koje biraju na izborima dok su manje skandinavske zemlje krenule drugaijim putem i ojaale su i obnovile svoje tradicionalne okruge Europska unija potie aktivnost regija u svojim dravama lanicama Europska unija i regije postupno e postati vodei kreatori politika, dok e sredinje vlade imati manje ovlasti

7.6 -

LOKALNA VLAST

Lokalna vlast je univerzalno prisutna- nalazimo je u federalnim i u unitarnim dravama To je najnia izborna razina teritorijalne organizacije unutar drave Lokalna vlast ima razliite nazive; komune, opine ili gradovi i tamo se odvija svakodnevna aktivnost politike i vladanja Lokalne vlasti imaju vrline ogranienih razmjera jer su one prirodne zajednice dostupne svojim graaima, jaaju lokalne identitete, omoguuju praktinu edukaciju i predstavljaju politiku regrutaciju itd. Lokalne vlasti imaju i karakteristine slabosti poput injenice da su premale da djelotvorno pruanje usluga lokalnih slubi, nemaju financsijku autonomiju i lako padaju pod vlast tradicionalnih elita Postoji tri glavna naina organiziranja lokalne vlasti: 1. Najtradicionalnija metoda (vedska, Engleska)- koncentrira autoritet u tijelo izabranih vijenika, to vijee esto djeluje preko monih odbora koji pokrivaju glavne lokalne usluge- stanovanje i obrazovanje 2. Sustav gradonaelnika(New York)- to je model koji se temelji na podjeli vlasti izmeu neposredno izabranog gradonaelnika i izabranog vijea sa zakonodavnim ovlastima 3. Sustav vijee-gradski upravitelj (SAD)- taj aranman tei depolitizaciji i pojednostavljivanju lokalne vlasti odvajanjem politike od administracije, a to s epostie imenovanjem profesionalnog gradskog upravitelja koji je podreen izabranom vijeu i gradonaelniku Lokalne vlasti imaju dvostruku zadau: 1. organizaciju lokalnih javnih slubi 2. provedbu nacionalnih socijalnih politika Pojmom omoguujua vlast saima se koncepcija lokalne vlasti koja sama ne prua mnogo usluga, umjesto toga koordinira pruanje usluga te predstavlja zajednicu na svojem podruju i izvan njega, a vlast koja omoguuje je strateka vlast, a za usluge sklapa ugovore s privatnim agencijama, profitnim ili neporfitnim Odnos izmeu sredinje i lokalne vlasti obino poprima jedan od dva oblika: dvojni ili spojeni Dvojni sustav lokalne vlasti (Britanija) odraava formalnu odvojenost sredinje i lokalne vlasti, premda je sredinja vlast najvia, lokalne nisu dio jedinstvene dravne strukture Spojeni sustav lokalne vlasti (Francuska) ine dio jednoobraznog upravnog sustava koji se primjenjuje u cijeloj zemlji, a prefekt, kojeg imenuje sredinja vlada, nadzire upravu u lokalnoj zajednici PODNACIONALNA VLAST U NOVIM DEMOKRACIJAMA

7.7 -

Podnacionalna vlast u novim demokracijama poinje u nepovoljnim okolnostima Bez resursa i s nasljeem dominacije sredinje vlasti, lokalna se vlast isprva svodi na to da ini ono to se moe Podnacionalne vlasti postaju vanije tek kada se nova demokracija konsolidira i kada gospodarska reforma donese rezultate

7.8 -

PODNACIONALNA VLAST U AUTORITARNIM DRAVAMA

U autoritarnim i totalitarnim reimima razlika izmeu lokalne vlasti i lokalne moi je najvanija Lokalna vlast je slaba, dok je lokalna mo vrlo jaka S obzirom da vrhovni voa zapravo ne moe donositi sve odluke, u praksi su lokalni predstavnici drave bili na svojem podruju vrlo utjecajni i htjeli su postati mali diktatori i u tome su esto uspijevali U Sovjetskom svezu sposobnost komunistikih voa da vladaju golemim teritorijem zemlje pomou partije predstavljala je dotad nevieno organizacijsko postignue SKUPTINE

7.9 -

Skuptine su simboli narodnog predstavnitva u politici One nisu vladajua tijela, ne donose vane odluke i obino ak ne pokreu donoenje zakona, ali i dalje su temelj liberalne i demokratske politike Skuptina je vielano predstavniko tijelo koje se bavi javnim pitanjem, a njezina je najvanija funkcija je odobravati obvezujue mjere javne politike u ime politike zajednice koja je ira od izvrne vlasti Veliina skuptine izraz je veliine stanovnitva Vrlo velike skuptine ne mogu dobro funkcionirati zato to ne mogu djelovati kao kohezivno tijelo, a i prijeti im stalna opasnost da njima zavladaju koherentniji akteri, kao to su politike stranke ili njezini vlastiti odbori Vrlo male skuptine, recimo s manje od 100 zastupnika nudi mogunost svim zastupnicima da u kolegijalnom ozraju iznesu svoje miljenje Malo je skuptina s vie od 500-600 zastupnika i to je vjerojatno prava veliina za djelotvorno zakonodavno tijelo Premda su neke europske skuptine izvorno imale vie domova, po jedan za svaki feudalni stale, danas je veina parlamenata jednodomna ili dvodomna Danas je jednodomna skuptina norma, dok dvodomne skuptine najee nalazimo u veim zemljama, naroito u federacijama gdje drugi dom zastupa interese federalnih jedinica U dvodomnim skuptinama prvi ili donji dom obino se naziva zastupnikim domom, narodnom skuptinom ili predstavnikim domom, dok drugi ili gornji doma obino se naziva senatom Donji dom se bira neposrednim izborima dok nain izbora zastupnika gornjeg doma moe biti razliit Federalno ustrojstvo proizvodi prirodnu razliku meu domovima U federacijama, uz iznimku Kanade, izbore za gornje domove organizira drava, a broj senatora po dravi varira mnogo manje nego to bi se moglo zakljuiti prema broju stanovnika Snana skuptina mora imati dobro razvijenu strukturu odobora kako bi razvila strunost koja je potrebna za stvarni utjecaj Odbori su djelotvornim skuptinama postali njihova radna snaga jer predstavljaju male radne skupine skuptinskih lanova koje su osnovane radi obavljanja mnotva poslova u parlamentu Snani sustav odbora uglavnom definira radnu za razliku od debatne skuptine U debatnoj skuptini, kao to je britanski Donji dom, rasprave u glavnoj dvorani najvanija su aktivnost, a u njoj se govori o najvanijim pitanjima i tu se stjee ili gubi ugled

U radnoj skuptini, primjerice u amerikom Kongresu, najvanije aktivnosti u prostorijama odbora, a u njima zakonodavci oblikuju zakone, odobravaju trokove i temeljito prouavaju izvrnu vlast Odbori imaju manje utjecaja u donoenju zakona u skuptinama kojima dominiraju stranke Ondje gdje je politiki stil manje borben i gdje je politika stvar dogovora, odbori su mjesta u kojima se tei postizanju kompromisa i konsenzusa U Njemakom Bundestagu (donjem domu) stranaka je stega vrsta, ali lanovi odobra dre vie do objektivnosti nego do skupljanja bodova Najbolji primjer utjecajnih odbora, takoer u kombinaciji sa snanim strankama, daje Skandinavija, u kojoj utjecajni stalni odbori pregovaraju o politikama i zakonskim prijedlozima o kojima poslije glasuje cijeli parlament Osim stranakog sustava, utjecaj odbora moe se objasniti pomou tri imbenika: 1. Strunost se s vremenom razvija u odborima specijaliziranih odgovornosti i jasnog podruja djelovanja 2. Bliskost je posljedica injenice da odbori imaju malobrojno lanstvo, a bliskost je vea u stabilnom lanstvu 3. Podrka se odnosi na koritenje kvalificiranog osoblja kao savjetodavca odbora U amerikom Kongresu prisutna su sva tri imbenika

7.10 FUNKCIJE SKUPTINE Pitanje funkcija skuptina otvara vaan problem njihove uloge u politikom sustavu Najvanije funkcije su predstavnitvo, raspravljanje i donoenje zakona Druge funkcije koje su vane samo u nekim skuptinama jesu izglasavanje prorauna i nadzor izvrne vlasti

7.10.1 PREDSTVANITVO

Skuptina bi bila mikrokozmos kada bi bila minijaturna verzija drutva koja tono odraava drutvenu raznolikost Pravi mikrokozmos nije ostvariv, no ipak bi moglo biti vrijedno osigurati da sve najvanije skupine budu donekle zastupljene u parlamentu U vein skuptina predstavnitvo se danas postie posredstvom stranaka Pobjedniki kandidati duguju svoj izbor stranci i u parlamentu glasuju uglavnom prema njezinom diktatu U Novom Zelandu, laburistiki poslanici se moraju obvezati da e se pridravati odluka stranakog vodstva, dok u Indiji lanovi gube mjesto u parlamentu ako glasuju protiv svoje stranke

7.10.2. RASPRAVLJANJE

Vana funkcija mnogih skuptina jest da slue kao tijela za raspravljanje o javnim pitanjima od nacionalne vanosti U 18. i 19. stoljeu smatralo se da je debatiranje sredinja svrha parlamenta, a politiare se doivljavalo kao povjerenike nacije, koji na probleme o kojima se raspravlja primjenjuju iznimno znanje i inteligenciju

U skuptinama se, naravno i danas raspravlja, premda debata nema onako visok status kao prije, a uz to pristup debati nije u svim zemljama jednak i razlika izmeu debatnih i radnih skutina ponovno se pokazuje korisnom U debatnim skuptinama, kao to su britanska i novozelandska, rasprava poprima oblik debate u domu U Britaniji najvanija pitanja naposljetku dou u dvoranu Donjeg doma, gdje se o njima raspravlja strastveno i katdak vrlo pronicavo Za razliku od toga, u radnim skuptinama kao to su ameriki Kongres i skandinavski parlament rasprava nije toliko teatralna

7.10.3.DONOENJE ZAKONA

Veina ustava izrijekom daje zakonodavnu funkciju parlamentima Proizvoljnu vlast zamijenio je formalni proces donoenja zakona, a upravo taj proces govori o vanosti koja se pridaje vladanju po pravilima, a ne po volji pojedinca U Australiji, u kojoj dominiraju stranke, vlada se prema zakonodavnoj funkciji parlamenta odnosi gotovo s prijezirom U Britaniji vladajua stranka dominira zakonodavstvom U parlamentarnim sustavima kontinentalne Europe, mnoge skuptine doista igraju vanu ulogu u donoenju zakona Najveu samostalnost u zakonodavnom procesu skuptina postie u predsjednikim sustavima jer podjela vlasti u predsjednikom sustavu ograniava utjecaj izvrne vlasti u skuptini, a tu institucionalnu odvojenost dodatno pojaava podijeljena vlast; u SAD-, jedna stranka kontrolira Bijelu kuu, a druga ima veinu u jednom ili oba kongresna doma Premda se proces kojim skuptina izglasava zakone dakako razlikuje od demokracije do demokracije neki koraci tog postupka su tipini Dvodomne skuptine suoavaju se s jo jednim problemom u obavljanju svoje zakonodavne funkcije, a to je problem izmjene prijedloga zakona koji je izglasao donji dom U gotovo svim zemljama, izmijenjeni prijedlog zakona najprije se vraa donjem domu na razmatranje, no ako prijedlog zakona i dalje na taj nain ide iz doma u dom postoji opasnost da e biti odgoen ili da nikada nee postati zakon Mnoge zemlje su razvile postupak za skraivanje tog puta, a postupak se obino sastoji u uvoenju posebnog konferencijskog odbora, koji ima podjednak broj lanova iz svakog doma, kako bi se dolo do zajednikog prijedloga zakona (Francuska i Njemaka skuptina)

TIPINI KORACI U DONOENJU ZAKONA

PRVO ITANJE
Rasprava Glasovanje U odbor(e)

ODBOR (I)
Detaljni pregled Glasovanje U parlament

TREE ITANJE
Rasprava Glasovanje U drugi dom (dvodomna skuptina)

DRUGI DOM Ponavlja predhodni proces U prvi doma ili zajedniki odbor oba doma (s izmjenama)

PRVI DOM Prihvaa ili odbacuje izmjene Glasovanje

ZAJEDNIKI ODBOR Usklauje dvije verzije Glasovanje

ZAKONSKI PRIJEDLOG Postaje zakonom potpisom dravnog poglavara

7.10.4. IZGLASAVANJE PRORAUNA

To je jedna od najstarijih funkcija parlamenta, naroito donjeg doma Kada je posrijedi proraun, obino postoje posebna pravila ponaanja skuptina

U mnogim zemljama parlament ne moe dati vlastiti prijedlog prorauna; moe samo odobriti ili odbaciti vladin prijedlog prorauna U drugim zemljama poput Danske i Francuske, skuptinske prijedloge za poveanje rashoda moraju pratiti odgovarajue redukcije na drugim mjestima Australija je ekstreman primjer vladine kontrole nad proraunom SAD je poseban primjer, jer Kongres ostaje u vanoj ulozi u zamrenoj proceduri donoenja amerikog prorauna

7.10.5. PROMATRANJE

Isticanje funkcije promatranja znai da se prihvaa kako mora vladati izvrna, a ne zakonodavna vlast Suvremene skuptine raspolau najvanijim instrumentima za praenje izvrne vlasti: o Pitanja i interpelacije - Pitanja se odnose na izravne upite postavljene ministrima - Interpelacija je upit vladi koji upuuje oporba nakon kojeg slijede rasprava i najee glasovanje o tome koliko je skuptina zadovoljna odgovorima o Hitne rasprave i izglasavanje povjerenja - Hitne rasprave su javni nain na koji skuptina moe pozvati vladu na odgovornost - Glasovanje o povjerenju predstavlja najvei ispit pred koji skuptina moe staviti izvrnu vlast u parlamentarnom sustavu o Odborske istrage - Odborske istrage postale su najvaniji oblik nadzora (npr. Ameriki kongres)

7.11 REGRUTACIJA Regrutacija u skuptinu predstavlja proces kojim se ta golema zaliha potencijalnih lanova parlamenata svodi na malen broj onih koji na kraju budu izabrani U parlamentarnim sustavima ministri se obino biraju iz skuptina, pa zakonodavno tijelo postaje najvaniji kanal regrutacije za politike poloaje Model politike regrutacije podijeljen je u etiri koraka U prvoj fazi, zakonske odredbe svode ukupno stanovnitvo na one koji su tehniki podobni za ulazak u zakonodavno tijelo U drugoj fazi socijalni filter reducira one koji su podobni na one koji tome aspiriraju U treoj fazi filter reducira aspirante na malenu podskupinu kandidata- onih koji uspijevaju uvjeriti vratare da bi trebali biti nominirani u izbornoj jedinici ili dobiti visoko mjesto na stranakoj listi etvrti i posljednji filter reducira one koji su istaknuti kao kandidati na one koji pobjeuju u nadmetanju i postaju lanovi nacionalnog parlamenta Taj model etriju razina otkriva da je proces politike regrutacije daleko iri od samih izbora

U istraivanjima regrutacije za zakonodavno tijelo, uoava se da je u svim zemljama profil parlamentaraca statistiki nereprezentativan za ire drutvo, skuptinama dominiraju obrazovani, srednjovjeni bijelci, a razlike postoje i kada uzmemo pojedine stranke Diljem svijeta iznenaujue je mnogo zastupnika iz uglednih obitelji politiara, to govori da politici prijeti opasnost da se pretvori u strukovnu kastu Kad je rije o regrutaciji zakonodavaca, danas je sve vie profesionalnih politiara kojima je politika jedini posao Na jednoj strani takvi zastupnici su vrijedni i ambiciozni dok na drugoj strani profesionalni politiari ne znaju kada treba stati Profesionalni politiari mogu graditi parlamentarnu karijeru samo ako imaju dobre izglede za reizbor, a ako se zastupnike mijenja nakon svakih izbora, parlamentarna karijera nije mogua Ogranienje mandata znai da su izabrani politiari ogranieni na odreen broj mandata ili da im se zabranjuje reizbor bez prekida, a obino se koristi u Latinskoj Americi, kako za zakonodavca tako i za predsjednike, kako bi se sprijeila zloporaba poloaja Efekt posjedovanja mandata odnosi se na izborni bonus koji pripada ve izabranim zastupnicima zbog njihove prepoznatljivosti, sposobnosti zaraivanja i pristupa resursima potrebnim za reizbornu kampanju, a upravo taj efekt pomae objasniti visok postotak uspjenosti ponovno izabranih zastupnika u veini skuptina SKUPTINE U NOVIM DEMOKRACIJAMA

7.12 -

Tranzicija u demokraciju otvara skuptinama nove prilike Ugled skuptina nedvojbeno je porastao u gotovo svim novim demokracijama, naroito kad je skuptina odigrala vanu ulogu u demokratskoj tranziciji Parlamenti u novim demokracijama i dalje su slabije razvijeni nego u razvijenim demokracijama, a naroito je sporna funkcija promatranja, djelomice zato to im vladari nerado daju prava istrage, a djelomice zato to mnogi novi parlamenti tek sad osnivaju dobro opremljene odbore Politiko iskustvo novih zakonodavaca esto je bilo skromno i sada su mnogi od njih otili iz politike, a zamijenila ih je profesionalnija druina

7.12.1. JUNA EUROPA

Parlamenti u Grkoj, Italiji, Portugalu i panjolskoj moraju se oporaviti od krajnje podreenog poloaja koji su imali u desniarskim diktaturama U panjolskoj tranziciji parlament je odigrao kljunu ulogu u razvijanju novog demokratskog ustava U drugim demokratskim tranzicijama June Europe parlamenti su odigrali manje vanu ulogu, pa su danas manje utjecajni nego u Zapadnoj Europi

7.12.2. LATINSKA AMERIKA

Poloaj skuptina u Latinskoj Americi nedvojbeno je ojaao nakon sloma vojnih diktatura Latinskoameriki ustavi ne dijele vlast onako otro kao u SAD-u Predsjednicima daju vei nadzor nad proraunom i stanovitu slobodu da vladaju ukazima, a osim toga birai su zbog politike tradicije skloniji uzdati se za djelotvorno vladanje u predsjednike,a ne u viestranake skuptine Premda su u mnogim latinskoamerikim skuptinama resursi i profesionalizam sada na vioj razini, njihova strunost i utjecaji i dalje zaostaju za amerikim Kongresom

7.12.3. SREDNJA EUROPA

U Poljskoj i Maarskoj, skuptine su prije sloma komunistike vlasti poele dobivati stanovite ovlasti, kao to su pokretanje rasprava o nepravilnostima i utjecaj na kreiranje politike To iskustvo je pomoglo da se skuptine pripreme za postkomunistiko doba este promjene sastava skuptine, skromne sposobnoti, slaba potpora i slabe unutarnje procedure ograniili su sposobnost skuptina da se odupru jako i esto podijeljenoj izvrnoj vlasti Petnaestak godina nakon komunizma, srednoeuropske skuptine poinju ulaziti u produktivniju razinu Stranke postaju bolje organizirane i svojim predstavnicima postavljaju vea ogranienja Uz to, mnoge su od tih zemalja morale provesti opsene promjene zakona kako bi ispunile uvjete za pristupanje Europskoj uniji

7.13. SKUPTINE U AUTORITARNIM DRAVAMA U nedemokratskim sustavima skuptine openito funkcioniraju kao institucije u sjeni Zasjedanja su esto kratka i neke lanove jednostavno imenuje vlada Skuptina se moe iskoristiti za ukljuivanje umjerene osobe u reim i predstavlja forum za pregovaranje o problematici koja ne ugroava kljune interese vladara Parlament u takvim dravam predstavlja legitimaciju kod kue i u svijetu Upoznavanjem na pritube biraa i lobiranjem za lokalne interese donekle se integriraju sredite i periferija te drava i drutvo ak su i marginalne i minimalne skuptine korisne zaliha potencijalnih kandidata za politiku elitu, ponaanje u parlamentu predstavlja koristan ispit pouzdanosti U totalitarnim su sutavima skuptine bile jo margnialnije nego u autoritarnim reimima U komunistikim dravama, prema skuptinama se nisu odnosili s toliko prijezira, dapae imali su statistiki reprezentativne skuptine U posljednjim desetljeima komunistikih reima, skuptine su stekle stanovitu autonomiju (Kina)

IZVRNA VLAST 7.14. IZVRNA VLAST Politiki najvia razina vlasti Ona usmjerava razvoj zemlje, prati provedbu politike, mobilizira potporu za svoje ciljeve i osigurava vodstvo u uvjetima krize. - Razvijena demokracija razlikuje 3 vrste: 1. predsjedniku 2. parlamentarnu 3. polupredsjedniku 7.15.PREDJEDNIKA VLADA Ima 3 obiljeja Opi izbori predsjednika koji vodi vladu i imenuje njezine lanove Vremenski ogranieno trajanje mandata predsjednika i skuptine koji se meusobno ne mogu smijeniti Pripadnost izvrnoj i zakonodavnoj vlasti iskljuuju se
Birai

Zakonodavno tijelo

Predsjednika

Ministre u vladi

Ministarstva

7.15.1. SJEDINJENJE AMERIKE DRAVE

Kongres moe smijeniti predsjednika jedino kroz postupak opoziva na temelju optube za izdaju podmitljivost ili drugu teku povredu ponaanja Predsjednik i kongres dijele vlast, a te dvije institucije ele utjecati jedna na drugu, ali nijedna ne moe nareivati ak i kada kongres ima veinu jedne stranke te je predsjednik iz te stranke ne djeluju zajedno zato to lanovi Kongresa imaju drugaije interese od predsjednika. U sustavu podijeljene kontrole predsjednika vlast postaje mo uvjeravanja: o Obraivanje Washingtona da bi prikupio veinu glasova za svoje zakonodavne prijedloge on mora biti dobar u odnosima s Kongresom

o Obraivanje javnosti kada ne moe dobiti potporu Kongresa onda iskoritava svoj pristup masovnim medijima kako bi utjecao na javno mnijenje i neizravno uvjerio Washington Slabost predsjednik djeluje samostalno te iako ima savjetnike oni katkad odmau i slabe njegov poloaj Izvrni ured predsjednika pomau predsjedniku oko informacija savjeta te u tom pogledu predsjednik ima puno jau podrku od one koju ima premijer u bilo kojem parlamentarnom sustavu

7.15.2. BRAZIL

Predsjednik ima manja ogranienja nego u SAD-u te moe donositi odreene mjere koje na neki nain prisiljavaju Kongres da u kratkom roku donesu odluku Problem je to predsjednik teko moe navesti Kongres na svoju stranu jer za razliku od SAD-a u Brazilu je dosta stranaka pa teko moe skupiti glasove za svoje prijedloge. Dok se ameriki Kongres bira veinskom metodom za izbor u brazilsku skuptinu koristi se razmjerno predstavnitvo s otvorenom stranakom listom. Ljudi nisu lojalni svojoj stranci te se esto usred mandata mijenjaju stranke, bitnije im je osigurati sredstva za svoj okrug nego lojalnost stranci U Brazilu predsjednik obino mora postavljati ministre iz stranaka da bi dobio eventualno lojalnost njezinih zastupnika u Kongresu Glavni problem su nestabilne koalicije te nelojalnost strankama pa je oteano odluivanje u Kongresu

7.16.PARLAMENTARNA VLADA Vladajue stranke dolaze iz skuptine, ministri se imenuju iz zakonodavnog tijela i ostaju njegovi lanovi. ef vlade (naziva se premijer ili kancelar) i kabinet ili ministarsko vijee mogu biti opozvani ako im parlament izglasuje nepovjerenje Premijerski poloaj obino je odvojen od poloaja ceremonijalnog efa drave Izvrna vlas je kolegijalna, Ima oblik kabineta u kojem je premijer tradicionalno tek prvi meu jednakima Ta je pluralna izvrna vlast suprotna usredotoenosti u predsjednikom sustavu na jednog efa izvrne vlasti Na funkcioniranje parlamentarne vlade presudno utjee odnos stranaka u parlamentu Ako veinu ima jedna stranka kao u Britaniji vlada moe biti stabilna i odluna ali veina europskih zemalja koristi razmjerni izborni sustav dakle obino koalicijska vlada tj vie stranaka. Veinska vlada- 1 stranka sa solidnom veinom, voa stranke premijer Kabinet je sastavljen od parlamentarnih kolega iz iste stranke i odgovoran je parlamentu kao i premijer.

Iznad svih je monarh al se rijetko uplee u pol. odluke Svaka stranka ima svoj klub kako bi osigurala da njeni lanovi glasaju onako kako to stranka eli Izrazito naglaena lojalnost stranci MANJINSKA I KOALICIJSKA VLADA

7.17. -

Veinska koalicija - dvije ili vie stranaka koje se kombiniranom veinom mjesta u Skuptini udruuju u vladi. Najei oblik vlasti u kontinentalnoj Europi Manjinska koalicija formalne koalicije ili neformalni savezi izmeu stranaka koje ak i zajedno nemaju parlamentarnu veinu Jednostranaka manjinska vlada sastavlja ju najvea stranka, popularne su bile u vedskoj i u Norvekoj Obino se formiraju nakon izbora Obino ef drave odreuje najveu stranku tj. vou za mandatara vlade i on sastavlja vladu kroz pregovore Problem koalicijskih vlada su nestabilnost Tenja za kompromisom meu strankama to dovodi do stabilnosti Minimalna pobjednika koalicija vlada koju sastavlja najmanji broj stranaka obino 2 ili 3 koje zajedno mogu osigurati parlamentarnu veinu Prevelika koalicija previe stranaka razliitog ideolokog stajalita Konstruktivno izglasavanje povjerenja skuptina mora izabrati novog premijera prije nego to se rijei aktualnoga Svrha je sprijeiti zakonodavno tijelo da djeluje destruktivno time to e sruiti vladu ne mislei na njezinu nasljednicu Tko vlada? Kabinetska vlada kabinet odreuje ukupnu politiku kroz raspravu Premijerska vlada premijer je dominantan lik koji izravno komunicira s pojedinim ministrima Ministarska vlada ministri djeluju uz malo usmjeravanje od strane premijera ili kabineta Vladini odbori su male radne skupine kabineta osnovane radi bavljenja specifinim podrujima kao to su proraun zakonodavstvo ili ukupna strategija Uz te stalne odbore premijeri takoer osnivaju ad hoc ministarske odbore radi specifinih problema kao to su sindikalni prosvjedi ili teroristike akcije Prave odluke donose se zapravo u kabinetskim odborima, a ne u kabinetu u punom sastavu

7.18. POLUPREDSJEDNIKA IZVRNA VLAST Kombinacija dva prethodna sustava Polupredsjednika izvrna vlast predsjednik obavlja politike zadae, a premijer koji je na elu vlade odgovorne parlamentu

Njega obino imenuje predsjednik -odgovoran je za domau politiku,a predsjednik samo nadgleda -odgovoran je za vanjske poslove Kohabitacija kada u ovom sustavu predsjednik i premijer dolaze iz razliitih politikih tabora. Kohabitacija pojaava nadmetanje izmeu predsjednika i premijera i predsjednika stavlja u nezgodan poloaj zato to istodobnom vodi i naciju i oporbu

7.19. IZVRNA VLAST U NOVIM DEMOKRACIJAMA Nove demokracije osnovane posljednjih desetljea 20. stoljea odluivale si se i za predsjedniki i parlamentarni sustav Latinska Amerika je nakon pada vojnih reima zadrala predsjednike sustave Veina postkomunistikih demokratskih drava Srednje Europe odluila se za parlamentarnu vladu

7.20. IZVRNA VLAST U AUTORITARNIM DRAVAMA U autoritarnim su dravam formalne izvrne strukture manje razvijene nego u demokracijama Najvanije je obiljeje slaba institucionalizacija Voa eli svu vlast za sebe i svoje pristae, ne eli je raspodijeliti meu institucije Politia vlast postaje vanija od politike, a osobe vanije od institucije Personalistika vlast je sustav odnosa koji ne povezuje vladare s javnou niti ak s podanicima nego s pokroviteljima, ortacima, klijentima, pristaama i suparnicima koji tvore sustav Sustav ne strukturiraju institucije, nego sami politiari, a upravo to to se oslanja na osobe a ne na institucije, njegova je najvea slabost Autoritarni voe ostaju na poloaju dokle god mogu odbijati napade suparnika i uvijek moraju biti na oprezu zbog prijetnji Cijena poraza je visoka; politika moe biti pitanje ivota i smrti
7.20.1. AFRIKA

Afrika je bila primjer slabosti institucija vlasti i vanosti osobnog vodstva Voe su bili vjeti u upotrebi sredstava prisile i dravnih financijskih sredstava kako bi nagraivali prijatelje i kanjavali neprijatelje Personalistika vladavina u Africi nikad nije bila apsolutna jer je su mnoge vladare sputavali drugi politiki akteri (vojska, voe etnikih skupina, birokracija, zemljoposjednici) Da bi ostali na vlasti vladari su morali dijeliti povlastice kako bi imali odrivu koaliciju
7.20.2. SREDNJI ISTOK

Na Srednjem istoku personalistika je vlast i dalje najvanija za autoritarne poretke eici, sultani i ahovi vladaju na tradicionalan patrijarhalni nain Upravo sama personalistika vlast je sama po sebi stabilan sustav
7.20.3.SREDINJA AZIJA

Osobna vlast je takoer obiljeje drav sredinje Azije (Kirgistan i Uzbekistan) U tim dravama vladari se bore za mo, a birai za svakodnevno preivljavanje Ni jedni ni drugi ne mare previe za ustrojstvo vlasti
7.20.3. TOTALITARNA IZVRNA VLAST

U faistikom nainu razmiljanja, pokretaka snaga bio je osobni autoritet vladara Drava se idolizirala vie nego institucionalizira, a stranku su Hitler i Mussolini iskoristili kao sredstvo za osvajanje vlasti Voa je odreivao interese reima U komunistikim dravama je bilo bitno drugaije jer je vlast bila vie regulirana Partija je bila pokretaka snaga koja je dravu politiki usmjeravala BIROKRACIJA

7.21. -

BIROKRACIJA

Birokracija znai vladavinu birokrata Danas se pojam birokracije odnosi na slubenike, koji se bave svakodnevnim poslovima javne uprave, daju savjete o politikama i provode ih u djelo - Dravni slubenici se definiraju kao: 1. Dobivaju plau iz dravne riznice 2. Podlijeu uvjeetima slube u dravnoj upravi 3. Sudjeluju u oblikovanju ili ee, provedbi vladinih odluka - Max Weber je smatrao da je birokracija strukturirana hijerarhija u kojoj plaeni slubenici dolaze do promiljenih odluka sustavnom primjenom jasnih pravila na pojedinane sluajeve - Za Webera je idealna birokracija bila administrativni stroj koji glatko funkcionira 7.22. EVOLUCIJA

U 20. stoljeu birokracija je dosegnula vrhunac Velika gospodarska kriza i dva svjetska rata silno su poveali intervenciju drave u drutvo Socijalna drava koja ej nastala zahtijevala je ogromnu birokraciju koja e distribuirati donacije, doplatke i mirovine u skladu s uvjetima koji su postavljali politiari U posljednoj etvrtini 20. stoljea svjedoili smo slabljenju povjerenja u vlast i smanjenju javnog financiranja

Dravni slubenici na poetku 21. stoljea suoavaju se sa sukobljenim oekivanjima fleksibilnosti i potivanja pravila REGRUTACIJA

7.23. -

Regrutacija birokracije razvijala se zajedno s razvojem same dravne slube U jedinstvenoj birokraciji regrutacija se obavlja za dravnu slubu u cjelini, a ne za odreeno mjesto u njoj Smatra se da upravni poslovi zahtijevaju inteligenciju, obrazovanje i odgovarajua osobna umijea, ali ne i tehniko znanje Za razliku od toga podruni pristup regrutira ljude s tehnikim znanjem za odreene odjele ili radna mjesta Jedinstvena birokracija temelji se na napredovanju, a podruna na odreenom radnom mjestu Prema teoriji predstavnike demokracije dravni slubenici regrutirani iz svih dijelova drutva kreirali bi politiku koja bi vodila rauna o potrebama javnosti, pa i u tom smislu bila demokratska Pasivno predstavnitvo znai da demografski sastav birokracije odgovara sastavu stanovnitva Aktivno predstavnitvo nastaje kada dravni slubenici donose odluke kakve bi donosili oni koje predstavljaju- to jest javnost ORGANIZACIJA

7.24. -

Prva i najvanija jedinica su ministarstva ili vladini resori, u kojima se kreira politika Oni su najvaniji dio suvrenih birokracija Upravna jedinica nad kojom ministar ima izravnu kontrolu Obino je ustrojena prema formalnoj hijerarhiji i esto se osniva statutom Druga razina obuhvaa odjele, odsjeke ili urede, jedinice u sklopu ministarstva Operativna jedinica ministarstva, odgovorna ministru, ali u praksi je esto vrlo samostalna (osobito u SAD-u) Treu jedinicu ine javne agencije, koje djeluju na razini ili dvije ispod ministarstva Nastoji osigurati fleksibilnost i politiku neovisnost U SAD takve agencije imaju vanu ulogu (CIA, EPA) Regulatorno zaposjedanje nastaje kada javne agencije osnovane za regulaciju odreene industrije poinju sluiti interesima onih koje nadgledaju

7.25. ODGOVORNOST - Tradicionalni je oblik birokratske odgovornosti je ogovornost resornom ministru

UNUTARNJE KONTROLE Ministarsko rukovoenje Formalna regulacija Konkurencija resora Profesionalni standardi VANJSKI NADZOR Zakonodavno tijelo i sudstvo Ombudsmani Interesne skupine i mediji

POLICY PROCES 7.26. POLICY PROCES

7.27. 1. 2. 3. 4. 5.

Policy je pojam koji nastoji politiku razumjeti prema provedbi i rezultatima a ne prema ishodu politike. Zanima ju poboljanje kvalitete i djelotvornosti javne politike Zanima ju da li neka politika funkcionira i kako bi se mogla jo razvijati FAZE POLICY PROCESA INICIJACIJA odluka da se donese odluka FORMULACIJA razvijanje konkretnih prijedloga IMPLEMENTACIJA praktina provedba politike EVALUACIJA ocjena utjecaja i uspjeha REVIZIJA nastaviti, preispitati ili prekinuti

7.27. 1. INICIJACIJA

Znanost tehnologija i mediji utjeu na nju Zato znanost? Evo primjera: britanska vlada nije na vrijeme naruila istraivanje o kravljem ludilu te je dosta stada ta bolest pomela, da su reagirali na vrijeme sprijeili bi ili umanjili tetu. Zato se ne moe rei da je znanost izvan politike Zato tehnologija? Tehnologija znai napredak neke zemlje te njihovo uvoenje znai da e napredovati u odnosu na druge zemlje ali one takoer moraju zadovoljavati odreene propise. Vlade e openito dopustiti te pomake koji znae kratkoroni dobitak ali dugorono je to moda rizina odluka. Npr. Pitanje nuklearnih elektranadobiva se puno energije zapoljava radnike ali problem znate ve Zato tehnoloke novine trae od vlada inicijaciju politika Zato mediji? Sposobnost medija da istaknu pojedine probleme utjee takoer na inicijaciju politike. Npr jedan medij istakne neki problem i onda ga drugi ponu isticati i odjednom politiari su prisiljeni reagirati na neto to je postalo ozbiljan drutveni problem. Primjeri su tipa narkomanija porast kriminala netko opljaka banku odma kao kakvo nam je to drutvo i tak

7.27.2. FORMULACIJA

Kada se odluka o rjeavanju odreenog problema donese mora se formulirati odgovarajua politika Postoje 2 oblika formulacije politike: racionalni ili sinoptiki model (Simon) i inkrementalistiki model (Lindblom)

Razlika izmeu ta dva modela: racionalni model tei najboljoj politici u teoriji a inkrementalistik pristup trai praktinu politiku koja e biti prihvatljiva svim ukljuenim interesima Racionalni model zahtjeva detaljnu analizu a ne politiko nadmetanje te zahtjeva da -rangiraju sve svoje vrijednosti Formuliraju konkretne opcije Provjere sve rezultate odabira svake opcije s obzirom na svaku vrijednost Odaberu alternativu koja postie najvie vrijednosti Od kreatora politike zahtijeva se da predviaju nepredvidivo i mjere nemjerljivo Analiza trokova i dobiti podrazumijeva pripisivanje novane vrijednosti (pozitivne ili negativne) svakoj posljedici odabira svake opcije i zatim odabir opcije s najveom neto dobiti. Tako se dobit u smislu uinkovitosti dodavanja nove piste nekom aerodromu moe izgubiti s dodatnim zagaenjem bukom za lokalno stanovnitvo. Metoda je transparentna ali iziskuje puno vremena. Slabosti: zanemaruje mekane imbenike kao to su pravednost i kvaliteta ivota Inkrementalistiki model polazite da se politika kontinuirano mijenja u nizu manjih prilagodba a ne kao rezultat nekog jedinstvenog plana. Pristup nee ostvariti senzacionalne ciljeve ali time to ide korak po korak izbjegava velike pogreke. Inkrementalistika formulacija politika bavi se problemima umjesto da izbjegava budue, ona je politiki sigurna ali nepoduzetna

7.27.3. IMPLEMENTACIJA

Nakon to se odluka o nekoj politici donese treba je i provesti Pristup odozgo prema dolje zadaa je implementacije politike osigurati da njezina provedba donese rezultate koje su odredili njeni kreatori. Pristup odozdo prema gore smatra da bi trebalo priznati i pozdraviti ulogu onih koji pri provedbi politike ire ciljeve prilagoavaju promjenjivim lokalnim uvjetima Pristup odozgo prema dolje previe se bavi pitanjima nadzora i sukladnosti taj pristup moe biti nerealistian i ak kontraproduktivan. Iz pristupa odozdo prema gore moe se vjerodostojno zakljuiti da bi kreatori politike trebali nastojati ukljuiti one koji politiku provode u djelo a ne ih kontrolirati

7.27.4. EVALUACIJA

Cilj joj je otkriti je li neka politika postigla svoje ciljeve Evaluacijske studije razlikuju izmeu ulaganja (to vlada ini) i rezultata (to vlada postie ukljuujui i nenamjeravane posljedice) Primjer amerikih kola. Istraivanje je ustanovilo da ulaganja kao to su plae nastavnika i izdvajanja za kolstvo slabo utjeu na krajnje rezultate kolovanja tj. na uenje djece Na njih su najvie utjecali obiteljsko podrijetlo i vrnjaci a ne javna izdvajanja

7.27.5.REVIZIJA

a) b) c) 1. 2. 3. 4. 5.

Nakon to se neka politika evaluira pa ak i ako se ne evaluira postoje se tri mogunosti Nastaviti Revidirati Prekinuti sa tom politikom U principu se nastavlja s politikom sa manjim izmjenama Bardach daje 5 razloga zato se ne odustaje od politika Politike su osmiljene da dugo traju Prekid politika donosi sukobe koji ostavljaju previe krvavih tragova Nitko ne eli priznati da je politika bila loa zamisao Prekid politike moe utjecati na druge programe i interese Politika nagrauje inovacije a ne uredno voenje kuanstva

7.28.JAVNE POLITIKE U RAZVIJENIM DEMOKRACIJAMA Povijest javnih politika u razvijenim demokracijama dijeli se na tri faze: 1. Noobdijska ili liberalna drava 19st 2. Drava blagostanja kasnog 20st 3. Regulatorna drava 2st u nastajanju. Noobdijska drava je bila minimalna i koncentrirala se na odravanje javnog reda i mira titei privatno vlasnitvo i izvlaei resurse koji su vladarima trebali za voenje vanjske politike Slabo razvijeni dravni aparat ograniena birokracija i lokalna administracija Karakteristino za postfeudalna i preddemokratske drave u Europi Drava blagostanja Vrhunac 60ih i 70ih u Zapadnoj i Sjevernoj Europi Razvoj socijalne sigurnosti Njemaka prva uvela sheme socijalnog osiguranja Daljnji razvoj prava (mirovine, djeji doplatak i sl.) Europske demokracije su postale socijalne drave Drava preuzela glavnu ulogu u osiguravanju minimalnog standarda Pruanje socijalnih usluga ostalo je najvanija funkcija javne uprave Socijalna prava postala su izraz socijalnog graanstva Mirovinski sustav postaje neodriv zbog starenja stanovnitva i pogoranja indeksa ovisnosti (odnosa izmeu ekonomski aktivnog i neaktivnog st.) drava e morati povui korektivne poteze (dananji sustav) Nasuprot mirovinskom sustavu stoji mirovinski fondovi u kojem se mirovine isplauju iz mirovinskih fondova tj uplate pojedinaca ulau se u njihovu korist tako da se akumulira kapital iz kojeg se mogu isplaivati mirovine Problemi tokom naftnih kriza 70ih te daljnji problemi natjerali su drave na smanjenje socijalnih prava jer su ih ona guila i usporavala rast Skandinavske drave su najbolji primjer socijalne drave

Regulatorna drava je takva drava slui se propisima standardima i drugim javnim odlukama kao najvanijim instrumentima politika a ne oslanja se na izravno pruanje dobara i usluga. Na Britanskom primjeru Moran je izdvojio tri najvanije dimenzije Regulacija privatiziranih sektora ondje gdje konkurencija ostaje slaba (npr vodoopskrba) Vanjski nadzor prethodno samoregulirajuih institucija kao to su sveuilita i financijska trita Socijalna regulativa u podrujima kao to su jednake mogunosti, zdravstvo te sigurnost i standardi hrane Problem je to veina novih regulacijskih tijela nije u sklopu ministarstava to su agencije koje djeluju dalje od sredita politike moi Majone iznosi dva razloga: 1. autonomne agencije mogu provoditi dosljednije vjerodostojnije i dugoronije politike nego izabrani politiari 2. drugo je da delegiranje politikog autoriteta specijaliziranim profesionalnim regulatorima najprimjerenije je za pitanja tehnike prirode (npr, telekomunikacije) a ne redistributivne (npr. Oporezivanje)

7.29.JAVNE POLITIKE U NOVIM DEMOKRACIJAMA Drava se mora manje upletati u neke sektore naroito u gospodarstvo kako bi oslobodila prostor za razvoj konkurentnije privatnog sektora Drava mora razviti nove naine regulacije tj nadzor funkcioniranja trita, davanje neovisnosti sudstvu i stvaranje djelotvorne i profesionalne birokracije Drava u veini novih demokracija mora potpuno preoblikovati Problem postkomunistikih drava Masovna privatizacija odnosi se na pokuaje postkomunistikih vlada da istodobno prodaju to vie poduzea u dravnom vlasnitvu, esto time to su graanima izdavale jeftine vauere za koje su mogli dobiti dionice Razvijenije demokracije (npr Britanija) prakticirale su postupnu privatizaciju u kojoj su javna poduzea prodavana jedno po jedno Lijphart i Waisman najvanije slinosti izmeu privatizacije u Istonoj Europi i Latinskoj Americi Tranzicija je bila rezultat gospodarske kao i politike krize starog poretka ukljuujui hiperinflaciju i veliki odljev kapitala Tranziciju je provela sama drava omoguujui staroj eliti da se reciklira kao nova buroazija Privatizacija je bila osporavana a najvie su joj se protivili oni ije je bogatstvo ugrozila liberalizacija Afrika nemaju dovoljno kadrova na terenu i esto se moraju oslanjati na tradicionalne lokalne voe te to oteava reformske mjere

Imaju vee probleme od politike: loe tlo suha klima, razne bolesti i viak radne snage

7.30.JAVNE POLITIKE U AUTORITARNIM DRAVAMA - Nacionalni cilj iznad svega te bezobzirna predanost jednom cilju tj industrijalizaciji - Nije se mislilo na pratee posljedice (unitavanje okolia zbog industrijalizacije) - Ciljevi su odreivali proraunska sredstva a ne obratno - U komunistikim dravama, problem je bio da bi neto funkcioniralo moralo je funkcionirati sve - Budui da komponente ne bi stigle na vrijeme moralo se ulaziti u raznorazne neformalne i esto nelegalne poslove - Sustavom su dominirali planeri i proizvoai a ne potroai te iz toga prizlazi da - Nekvalitetni proizvodi - Razvitak crnog trita - Razvoj trampe (dobar komad mesa za cigare)