www.freewebs.

com/sime_car

IDENTITET - odnos po kojem je neko bie, pojava ili svojstvo jednako samom sebi
- istovjetnost bia u toku njegova razvoja
ODGOVORNOST dunost snoenja posljedica vlastitog ponaanja
Spoznaj samoga sebe - natpis u Delfima
ovjek je ovjeku kralj- treba vidjeti kralja u drugom i dozvoliti mu da on vidi
kralja u nama
LJUDSKI PSIHIKI IVOT: nesvjesni, podsvjesni i svjesni
Simbolika Sfinge
Orlova krila- mineralni svijet (visok let)
Bikov rep- biljoder (biljni svijet)
Lavlje tijelo- mesoder (ivotinjski svijet)
Ljudska glava- duhovni princip koji vlada svima prije navedenim
RELIGIJA- skup vjerovanja, obreda i moralnih naela kojia se izraav odnos ovjek
prema Bogu
FILOZOFIJA -ljubav prema mudrosti
-tenja prema mudrosti, ne sama mudrost
-nema definicije
ETIKA- filozofska disciplina koja se bavi dobrim i moralnim naelima.
MORAL (lat. ms gen. moris obiaj, moralis) fiozofski skup obiaja, osobito
dobrih obiaja, onih koji omoguuju povalj i skladan opstanak i razvitak pojedinca i
drutva, vrlina, krjepost, najvii zakon odravanja ljudskog drutva; misao kojoj je cilj
pouiti, pouka (npr. Neke prie, basne); preneseno duevno raspoloenje, duh,
hrabrost, npr. vojniki moral
Dobro- ponaati se u sladu s moralnim naelima, ne initi tetu sebi i drugima
Zlo- suprostavlja se ovjekovim moralnim naelima
4 VRSTE IDOLA:
1) Idoli plemena- predrasudi zbog injenice da smo pripadnici ljudske vrste
2) Idoli spilje- individualni predrasudi koje ima svatko od nas (pojedinane)
3) Idoli trga- predrasude kao posljedica (rezultat) komunikacije
4) Idoli teatra- predrasude koje stjeemu u procesu obrazovanja zato to
prihvaamo injenice nekritiki (zdravo za gotovo)
GRANINE SITUACIJE
Granice znanja ili spoznaje
Postavljaju smetnju naem osjeaju sigurnosti, dovodi do uenja
Momenti ljudske egzistencije koji potiu razum da postane svjestan nezanja i
trai vie oblike znanja
potiu razum da postane svjestan nezanja i trai vie oblike znanja
By: Sime
=)

www.freewebs.com/sime_car
UZORI su osobe kojima se divimo i smatramo da su izvrsne, pokuavamo ih
oponaati u izgradnji svoje osobnosti, tip osobe koji elimo izgraditi.
ULOGA je funkcija koju obavljamo, a jednako tako i sva ona oekivanja, pravila i
odgovornosti koje se uz nas veu prilikom izvoenja tih uloga.
IDOLI su osobe s kojima se poistovjeujemo i elimo biti oni najee je to
negativno
MEDIJ je posrednik u kominikaciji (npr. Novine, tv, radio, Internet, telefon, knjige,
asopisi, itd.)
MASOVNI MEDIJI ILI MAS-MEDIJI su mediji kod kojih se komunicira iz
jednog izvora prema velikoj publici.
KARAKTER je poseban stalan tip ponaanja koji ini prepoznatljivo neku osobu.
KARAKTERNA ORIJENTACIJA moe biti produktivna ili neproduktivna.
NEPRODUKTIVNA ORIJENTACIJA
1. PRIMALAKA, usvajanje (pozitivan i negativan vid)
2. IZRABLJIVAKA, uzimanje (pozitivan i negativan vid)
3. ZGRETAKA, ouvanje (pozitivan i negativan vid)
4. TRINA, razmjena (pozitivan i negativan vid)
GRKI FILOZOFI: Sokrat Platon Aristotel
SEDAM MUDRACA:
Tales iz Mileta
Solon iz Atene Nita odvie
Milon iz Sparte Upoznaj samoga
sebe
Pitak iz Mitilene

Biant iz Prijeme
Kleonul iz Linda (na Rodosu) Mjera
je najbolja
Periandar iz Korinta

GNOMICI njihovim zakljucima i mudirim izrekama nedostaje racionalno

objanjenje.
SOKRAT (469. 339.g.pr.Kr.)
Vrlina (krepost) je isto to i znanje, grijei se iz neznanja ako svi znaju to je
dobro, init e dobro ivot je posvedtio poduavanju drugih o emu saznajmo iz
Platona (dijalozi), Ksenotonik
Govorio je da prije svega treba ispitati vlastiti subjekt.
METODE:
1. IRONIJA negativna metoda voli uvianja pogrenog shvaanja znanja:
Znam da nita ne znam.
2. MAJEUTIKA porodiljna vjetina - u planski voenom razgovoru dolazi
do definicije odreenog pojma kao primalja pomae sugovorniku da u
svijesti probudi pravi pojam, tj. ZNANJE o nekom pojmu
Pritom polazi od pojedinanog prema opem INDUKCIJA
Osnovno sredstvo je RAZGOVOR nije ostavio niti jedno pisano
djelo jer knjiga je mrtva i ne moe zamijeniti ivu rije
Optuba (Anit, Likon, Melet) ne vjeruje u bogove u koje vjeruje
drava i uvodi nova demonska bia te kvari mlade. Osuda mu je
zauvijek napustiti Atenu ili uzeti otrov, on je odluio uzeti otrov.
By: Sime
=)

www.freewebs.com/sime_car

Moral je skup nepisanih pravila koji upravljaju ljudsko ponaanje u zajednici

- drutvena institucija u koju ovjek urasta, u kojoj ui pravila ponaanja.
Moral je neto izmeu zakona i konvencije.
Osnovni dio morala je savjest
DVOZNAAJNOST POJMA MORAL:
1) Unutarnja moralnost
2) Izvanjska moralnost
1. UNUTARNJA MORALNOST
Misli se na subjektivne pobude, pravila, uvjerenja, spoznaje, stavove, itd. koji vode
ovjekova djelovanja.
SAVJEST SOKRAT govori sudbina (dobra ili loa) unutranji glas
koju mu cijeli ivot, svaki trenutak govori kako treba postupati...
KANT SAVJEST praktini um
2. IZVANJSKA MORLANOST
Podrazumijeva sustav obiaja, moralnih i pravnih konvencija, objektivnih normi,
institucija, itd. koji zahtjevaju neto od ovjeka te na taj nain regulira ljudsko
ponaanje.
Etika (gr ) prebivalite, ud, narav, nain razmiljanja
- Grana filozofije koja prouava ovjekovo djelovanje s obzirom na dobro i zlo
- nauka o moralu
- Filozofija morala
- Praktina filozofija
- metaetika
Etika moral

By: Sime
=)