Stilovi hrvatskoga

standardnog jezika

Hrvatski standardni jezik je

polifunkcionalan.(Sili, J.)

Stilovi hrvatskoga standardnog

jezika po Siliu

znanstveni stil
administrativno-poslovni stil
knjievno-umjetniki stil
novinarsko-publicistiki stil
razgovorni stil

Sili, J. (2006), Funkcionalni stilovi

hrvatskoga jezika, Zagreb, Disput.

Stilovi po Samardiji

knjievnoumjetniki
publicistiki
znanstveni
administrativni
razgovorni
Ovim je stilovima obuhvaeno samo
5 osnovnih funkcija hrvatskoga
standardnog jezika, pa zato postoje i
podstilovi.

Podstilovi
Knjievnoumjetniki stil: pjesniki, prozni,
dramski;
Publicistiki: usko publicistiki, novinarski
Hibridni podstilovi (izmeu navedenih ):
esejistiki
reportani
polemiki
feljtonistiki

 znanstveni: usko znanstveni, popularno

znanstveni
administrativni : poslovni, politiki,
diplomatski,zakonodavno-pravni
Funkcionalnim stilovima je obuhvaeno
samo 5 osnovnih funkcija hrvatskoga
standardnog jezika , pa postoje i
podstilovi.
Samardija,M..Leksikologija hrvatskoga
jezika, Zagreb, kolska knjiga, 1995.

Stilovi po Pavlievi-Frani
Racionalni (znanstveni,administrativni...)
Emocionalni/osjeajni
(knjievnoumjetniki, publicistiki)
Kombinirani/mjeoviti (novinarski,
Kolokvijalni/razgovorni stil

Pavlievi-Frani, D.,Komunikacijom do
gramatike, Alfa, Zagreb, 2005.

Znanstveni stil
znanstveni tekst mora biti pisan u skladu s
temeljnim naelom znanosti - naelom
logike organizacije sadraja i izraza,
naelom objektivnosti (bez subjektivnosti,
emocija),
naelom apstraktnosti (bez nebitnih obiljeja
poruke);
Znanstvenik mora znanstveni tekst predoiti kao
sadrajnu cjelinu, izdvojiti iz njega bitno i dati
ga u logikom slijedu.Autor teksta mora misliti o
onome kome je tekst namijenjen mora ga
gledati njegovim oima.

 Stil znanstvenoga teksta:

dominira svevremenski/gnomski prezent,
3.l.jednine upada u oi , treba uti
uporaba pasivnoga 3.l.j. itaju li se
izraz itaju li se moe se zamijeniti izrazom:
itamo li (1.l.mnoine )
bez glagolskih naina (imperativa,
kondicionala)
konektori/tekstna vezna sredstva: vrijedno je
zapisati, opravdano je rei, valja dodati

 znanstveni tekst mora biti:

racionalan,

ekonomian,

objektivan (bez ponavljanja i drugih

figura i slika)

scijentizmi (znanstveni izrazi)

ima elemenata administrativno-poslovnog
stila, iako je znanstveni stil otporan na
uljeze iz drugih stilova.

Administrativno-poslovni stil

Glavna obiljeja:
nominalnost (prevladavanje imenikog naina izraavanja)
jednostavnost (samo prezent, perfekt i futur)
stilska neobiljeenost

U namjeri da taj stil bude jasan i toan esto se u tekstovima javlja

pleonazam izraavanje jednoga te istoga znaenja dvjema ili s vie rijei;
pleonazam je bolest toga stila
Administrativno-poslovni stil je najvie od svih stilova pod utjecajem glavne
ideologije.

Od svih stilova je najnametljiviji jer se namee drugim funkcionalnim

stilovima.

kancelarizmi

Novinarsko-publicistiki stil
najsloeniji stil hrvatskoga standardnog
jezika
odnosi se na novine, asopise,
publicistiku, radio, televiziju, Internet
Zadae medija su:
informativne, propagandne,
popularizatorske, agitativne,
prosvjetiteljske, zabavne i pedagoke
urnalizmi

Novinarsko-publicistiki
tekstovi
1.skupina(pie se stilski neutralno):
vijest (radijska, novinska, televizijska)
komentar, kronika, intervju, anketa,
reportaa,recenzija;
2.skupina (pie se stilski obiljeeno)
feljton, nekrolog, esej, lakrdija, kratka
pria, humoreska_

 novinarski tekst naglaava naslove

po svome sadraju i po nainu na koji je taj
sadraj ostvaren novinarske naslove
dijelimo:
nominativni (izraeni imenicama i
pridjevima) imenuje sadraj: Pariz na dva
kotaa;
informativni (glagoli, upitne rijei) prenose
sadraj: Tko e plaati ispite?
reklamni (imperativi, usklinici,
upitnici,crtice) nude sadraj:Doi, kupi!

Knjievno-umjetniki stil
najindividualniji funkcionalni stil
standardnog jezika
u njemu je najvea sloboda
knjievnik-umjetnik je posluan normama
jezika kao sustava, ali nije tako posluan
normama standardnoga jezika.
beletristiki stil (beletristika-lijepa
knjievnost)
beletrizmi (poetizmi)

Razgovorni stil
komunikacijski najtedljiviji funkcionalni stil
standardnog jezika
tedi na svim razinama: leksikoj,fonolokoj
morfolokoj,sintaktikoj
koristi uglavnom dijalog, te izvanjezina
sredstva-geste, mimiku.
usmeni i pisani tekst;
kolokvijalizmi, dijalektizmi, vulgarizmi,
argonizmi
odstupanje od normi standardnih normi;
neusiljeni, familijarni stil

 Razgovorni (kolokvijalni )stil utjee

najvie na knjievno-umjetniki i
administrativno-poslovni stil.

Leksiko-semantike
znaajke funkcionalnih
stilova
Knjievno-umjetniki stil:
subjektivnost
osjeajnost
konotativno znaenje rijei/vieznanost
tropi i figure
individualni leksik
otvorenost za sve leksike slojeve

Znanstveni stil:

objektivnost
misaonost
jednoznanost
pojmovi/struni nazivi
struni/znanstveni leksik
zatvorenost stila za nestruni/neznanstveni
leksik

Publicistiki stil:
mijeanje subjektivnosti i objektivnosti
denotativnost i konotativnost,odnosno
jednoznanost i vieznanost rijei
mijeanje poetizama i znanstvenih/strunih
leksema

Administrativni stil
objektivnost
birokratizmi
politiki rjenik
rjenik pravnih i zakonodavnih rijei
jednoznanost leksema

Razgovorni stil
subjektivnost(osjeajnost)
objektivnost
struni leksik
dijalektizmi
argonizmi
vulgarizmi
poetizmi
internacionalizmi