POLITIKA - 1 POLITIKA I GOSPODARSTVO

1. Što predstavlja politika?

Politika predstavlja umijeće i djelatnost upravljanja državom ili drugom političkom zajednicom
2. Koja su tri temeljna suvremena značenja politike?
Politički proces, institucije, proces donošenja odluka
3. Kako dijelimo politiku s obzirom na širinu i stupanj organiziranosti?
a. opću politiku (lokalna, državna i međunarodna)
b. posebnu politiku (socijalna, gospodarska, prosvjetna, kulturna, zdravstvena)
4. Na koje periode smo podijelili razvoj politike?
Antika i srednji vijek Novi vijek Najnovije (suvremeno) doba
5. Što je vlast?
VLAST se može definirati kao politički utemeljeno pravo posjedovanja političkih, pravnih i ekonomskih
moći (ovlasti) koje omogućuju vladavinu, upravljanje, zapovijedanje i gospodarenje. Vlast je
posjedovanje određene moći
6. Što je moć?
MOĆ je sposobnost nametanja volje unatoč otporu drugih i može biti neograničena (također
podrazumijeva odnos nadređenosti i podređenosti)
7. Na čemu se temelji vlast? Legitimnost i legalnost
8. Što je legitimnost?
pristanak i povjerenje državljana davanjem mandata određenoj vlasti, odnosno političkoj stranci koja
formira vladu nakon izbora
9. Što je legalnost?
vršenje vlasti u skladu s ustavom i ostalim zakonima i propisima
10. Što je autoritet?
AUTORITET predstavlja razinu poštovanja ili časti povezanih s društvenim položajem
11. Koja dva kriterija moraju biti zadovoljena da bi vlast uživala autoritet?
Legitimnost i legalnost
12. Navedi tipove vlasti. Tradicionalna, karizmatska, legalno-racionalna
13. tradicionalna vlast – Pokoravanje se duguje osobi koja vlada prema tradicionalnim pravilima
14. karizmatska vlast – Temelji se na emotivnoj predanosti vođi koji opravdava svoju vlast i ona je
shvaćena kao odraz vrijednosti samoga vođe i njegova neupitnog autoriteta
15. Legalno-racionalna vlast – Karakteristična je za suvremenu ustavnu državu i temelji se na uvjerenju
građana u racionalnost objektivnih pravnih pravila
16. Što je političko djelovanje?
Političko djelovanje je javno djelovanje u svrhu postizanja općeg dobra
17. Tko politički djeluje? Građani; vlada i političke organizacije (stranke)
18. Kako djeluju građani?
19. Pojedinačno, na izborima ili češće udruženi u društvene organizacije i građanske inicijative
20. O čemu ovisi sudjelovanje građana u političkome procesu?
21. O tipu političke kulture
22. Navedi tipove političke kulture: parohijalna, podanička, participativna
23. O čemu ovisi stjecanje političke kulture? O političkoj socijalizaciji
24. Što je politička socijalizacija?
Kontinuirani proces političkog odgoja i obrazovanja građana u svrhu integriranja u politiku
25. Navedi vrste političkog djelovanja:
Politički govor Napis političkog sadržaja Politička utakmica Fizička akcija
26. Što je politički govor?
Politički govor jest poseban oblik govora (jezika) kojim političari komuniciraju međusobno i s
građanima (biračima)

1
POLITIKA - 1 POLITIKA I GOSPODARSTVO

27. Objasni političku apstinenciju.

Odustajanje od sudjelovanja na izborima (građanski neposluh). Građani gube interes ili su nedovoljno
motivirani za izlazak na izbore.
28. Što je građanin?
29. Oznaka čovjeka kao subjekta u odnosima civilnog društva, dakle u odnosima zbrinjavanja materijalne
egzistencije
30. Što je Narod?
zajednica ljudi (državljana) koji naseljava isti teritorij i čini društvenu skupinu koja je najčešće
jedinstvena po jezičnim, kulturnim, vjerskim i drugim osobinama
31.  Što je Nacija?
zajednice ljudi koja se može konstituirati kao politički suveren narod na određenom području
32. Što je manjina?
Skupina unutar društva koja se po svojim obilježjima razlikuje od ostatka društva (društvene većine)
33. Koja su dva osnovna značenja pojma manjine?
a. vladajuća skupina unutar jednog naroda
b. brojčano manja skupina u višenacionalnoj državi
34. Koji su načini rješavanja pitanja manjina?
asimilacija - proces u kojemu manjina napušta ili gubi svoje običaje i prihvaća modele ponašanja i
etničke osobine većine
prisilno miješanje kulturnih osobitosti manjine i većine te stvaranje novog kulturnog predloška (SSSR i
SFRJ)
kulturni pluralizam – priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti različitih etničkih skupina
(Švicarska)
35. Što je suverenitet?
36. Suverenitet (suverenost) je svojstvo države (vlasti) da je najviša, odnosno, da iznad nje nema nijedne
više vlasti
37. Kako dijelimo suverenost?
Unutrašnja – označava isključivu ovlast države da na svom teritoriju, nad svojim stanovništvom (svima
koji se na teritoriju nalaze) nesmetano obnaša najvišu vlast
Vanjska – označava priznanje okoline (drugih suverenih država) da neka država ima suverenu vlast
38. Tko je nositelj suvereniteta? Narod
39. Na koje načine narod obavlja vlast?
- tako da sam neposredno obavlja njezine funkcije (sustav neposredne demokracije)
- da bira svoje predstavnike preko kojih će posredno vršiti vlast (sustav posredne ili predstavničke
demokracije)
40. Što je državljanin?
Pojam državljanina označava osobu, pripadnika političke zajednice (države), koja tom pripadnošću ima
zakonski i moralno određena prava i obveze
41. Osnovni načini stjecanja državljanstva: načelo krvne veze; načelo područja; načelo prebivališta
42. Koji su načini stjecanja državljanstva RH?
Podrijetlom; Rođenjem na području Republike Hrvatske; Prirođenjem (naturalizacijom) – kad stranac
duže vremena živi u RH; Na temelju međunarodnih ugovora (primjerice. Traženje azila,…)
43. Čime se dokazuje hrvatsko državljanstvo? Domovnicom, osobnom iskaznicom, putovnicom, vojnom
iskaznicom
44. Kako prestaje hrvatsko državljanstvo?
Prestaje otpustom, odricanjem i po međunarodnim ugovorima
45. Može li državljanstvo RH prestati oduzimanjem? NE
46. Može li državljanin RH biti prognan iz RH? NE

2
POLITIKA - 1 POLITIKA I GOSPODARSTVO

47. Što je politički poredak?

48. Politički poredak je način organiziranja političke zajednice na određenim načelima i vrijednostima
49. Koji su osnovni tipovi političkih poredaka?
50. DEMOKRACIJA – vladavina naroda ili njegove većine uz zaštitu manjine
51. REPUBLIKA – vladavina izabranih predstavnika
52. MONARHIJA – vladavina jedne osobe (monarh) koja vlada po nasljednom pravu
53. ARISTOKRACIJA – vladavina povlaštene skupine (manjine)
54. DIKTATURA – vladavina pojedinca ili skupine koja ima neograničenu i potpunu vlast i provodi ju silom
55. TIRANIJA – vladavina koja nije utemeljena na pravu (koja je protuzakonita)
56. TOTALITARIZAM – vladavina u kojoj vlast ima potpunu kontrolu nad svim segmentima života
57. Koji su oblici demokracije? Neposredna i posredna (predstavnička)
58. Kako je podijeljena vlast u Republici? Na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu
59. Tipovi Republike: predsjednička, parlamentarna, demokratska, aristokratska
60. Koja su tri temeljna tipa monarhije? Apsolutna, ustavna, parlamentarna
61. Koji su oblici monarhije obzirom na način dolaska monarha na vlast? Nasljedna, izborna,
uzurpatorska
62. Koja su dva povijesna oblika aristokracije? Oligarhija i plutokracija
63. Na koje se načine dolazi na vlast u diktaturi? Legalni, nelegalno (državni i vojni udar)
64. Koji su oblici diktature kroz povijest? Klasična diktatura, tiranija, totalitarizam
65. Koje su osnovne karakteristike totalitarizma? Masovni teror i ideologija
66. Koje su važnije doktrine vezane uz političke poretke? Liberalizam, socijalizam, komunizam, fašizam
67. Što je politička stranka?
Organizacija koja je usmjerena na pobjedu na izborima i obnašanje vlasti na nekom teritoriju (državi,
županiji, gradu, općini)
68. Što je stranački sustav?
predstavlja mrežu odnosa utemeljenih na konkurenciji, suprotstavljanju i natjecanju političkih stranaka
radi osvajanja političke vlasti
69. Kako se dijele stranački sustavi?
najčešće se dijele prema broju stranaka koje sudjeluju u političkom životu neke države
70. Koji stranački sustavi postoje?
Jednostranački sustav (Sjeverna Koreja)
Sustav s dominantnom strankom (JAR – Južnoafrička Republika)
Dvostranački sustav (SAD, Australija)
Višestranački sustav (najveći broj demokratskih država)
71. Po čemu se političke stranke razlikuju?
Po svom svjetonazoru, odnosno po onom što zastupaju njihovi programi, njihovi članovi i vođe
72. Kako najčešće dijelimo političke stranke?
Ljevica (komunističke, zelene, socijalističke i socijaldemokratske)
Centar (liberalne)
Desnica (demokršćanske, konzervativne, nacionalističke, neofašističke)
73. Po vrsti nastanka političke se stranke mogu podijeliti na ……?
74. Konzervativne - Sustav vrijednosti koji čuva poredak od naglih promjena
75. Liberalne - Nastaju kao pokret građanstva protiv ograničenja individualnih sloboda i neograničene
vlasti vladara. Traži se napredak, pravo i sloboda.
76. Socijaldemokratske - Utemeljuju političko djelovanje produbljivanjem političke demokracije i
socijalnih sadržaja. Ciljeve postižu reformističkim metodama.
77. Demokršćanske - Utemeljene su na socijalnom kršćanskom nauku. Osnovne vrijednosti su čovjek i
njegovo dostojanstvo. Ograničenja se postavljaju unutar poruka iz evanđelja i nasuprot marksističkom
načelu „zajedničkih dobara”.
3