1. Tko je uveo pojam catch-all stranke i što su?

Proširenjem biračkog prava kadrovske

stranke trebale su se prilagoditi pa se stvara novi stranački model koji je oblikom bio
nalik na masovnu stranku ali je bio organiziran u obliku pristaša stranke na javnoj
dužnosti a ne njezinih gospodara; istodobno se i masovne stranke trebaju mijenjati
zbog pritiska stranke na javnom položaju koja zahtijeva više odgovornosti i
legitimnost utemeljenu na izravnom odnosu o biračkim tijelom, i zbog promjena u
društvu
Posljedice su: -smanjenje uloge članova, - odbacivanje ideologije, - labavljenje i
konačno raskidanje povezanosti stranke i povlaštenog skupa interesnih organizacija, - i
strategija koja je nadilazila granice različitih skupina za stjecanje glasova i resursa
Prvi uveo catch-all stranku Kirchheimer – pridaje veću pozornost funkciji natjecanja
na izborima na račun drugih funkcija, sve više se oslanja na profesionalce , veći
naglasak na stranci na javnom položaju i središnjici stranke, manja funkcija članstva

2. Kartelske i protu-kartelske stranke? Krajem 20.st. sve veći javni dugovi u

državama, povećanje poreza, smanjenje socijalnih rashoda, globalizacija koja
smanjuje sposobnost vlada da kontroliraju svoje privrede…; stranačke lojalnosti
počinju slabjeti, promjene u tehnologiji povećale troškove izbornog natjecanja…
Katz i Mair ustvrdili da se u mnogim zemljama catch-all stranke kreću prema
kartelskim strankama – 4 glavne promjene u odnosima među strankama, građanima i
državom, te među strankama i njihovim članovima: 1) glavne stranke stvaraju kartel
da bi se zaštitile od izbornih rizika i da bi dopunile svoje sve manje resurse
subvencijama države; 2) stranke smanjuju važnost svoje predstavničke uloge u korist
dijela svoje upravljačke uloge, braneći javne politike, te se pretvaraju u agencije
države a ne društva; 3) povećavaju formalne ovlasti članstva i dopuštaju veću
participaciju pristaša koji nisu formalni članovi kako bi obespravile stranačke aktiviste
za koje se smatra da su doktrinarniji i usmjereniji na javne politike te stoga
nespremniji prihvatiti ograničenja koja su implicitna kartelu; 4) osoblje središnjeg
stranačkog stožera zamjenjuju unajmljenim savjetnicima i tako povlašćuju ekspertizu

Protukartelske stranke – svaki od prijašnjih modela ima svoje kritičare;

Stranke tog tipa određene su kao lijevo-libertarijanske stranke ili stranke nove desnice
ili stranke pokreta – očekuju veću privrženost svojih članova, organizirane na ideji;
frustracije time što supstantivni rezultati mijenjaju malo toga i osjećaj da su sve glavne
stranke zainteresiranije za zaštitu vlastitih povlastica nego za promicanje interesa
običnih građana: primjer takvih stranaka su stranke zelenih na ljevici i skandinavske
naprednjačke stranke na desnici

3. Valovi demokratizacije? 1.val demokratizacije (1826.-1926.) – nakon tog staje zbog

fašizma i autoritarizma; 2.val demokratizacije (nakon 2.svjetskog rata); 3.val
demokratizacije (počinje 1974. U Portugalu) – osobito nakon 1989. -> krajem stoljeća
demokracije čine 75% političkih zajednica; - demokracije postaje „jedina igra u
gradu“ što ih pretvara u glavni predmet istraživanja
4. Populistički oblik predsjedničke monarhije? prisutan u doba demokratskog vala
(70-e do 90-e) – izabrani predsjednik protupravno prisvoji vlast( autogolpe ili
samoudar) – predsjednik pretvara biračko tijelo u sredstvo svoje osobne vladavine
koja mu osigurava pravo na demokratsku legitimnost – Latinska Amerika: Peru i
Venezuela, i kod bivših sovjetskih zemalja -> svaka verzija populističke predsjedničke
monarhije osjetljivija je od osobne diktature vojnog ili stranačkog vođe zato što takav
predsjednik nema moćnu organizacijsku potporu vojske ili stranke

5. Konotrolni mehanizmi u vojnim režimima? Vojni režim ima svoje mehanizme

kontrole – hunta (kontroliranje vlade i kao protuteža civilnom utjecaju na vladu) i
proglašavanje izvanrednog stanja (policijske i pravosudne ovlasti daju se vojsci koja
uvodi reda); može se upotrijebiti i politička stranka kao sredstvo proširenja kontrole

6. Federalizam vs. Federacija? Federalizam je normativna politička ideologija i pokret

koji zagovaraju primjenu federalističkih načela u organizaciji države , federacija je
država koja potpuno primjenjuje ta načela u različitim oblicima i tako stvara različite
tipove federacije – federalizam se može naći i u unitarnim državama, a unitarne države
mogu imati federalna obilježja

7. 2 tipa interesnih udruženja prema Offeu? 1) na osi x razlikuju se udruženja na

temelju prirode sposobnosti njihovih članova da djeluju – u kojem se stupnju neko
udruženje oslanja na kolektivno djelovanje svojih članova izvan okvira pukog plaćanja
članarine?; 2) na osi y razlikuju se udruženja na temelju njihova odnosa prema
političkom sustavu – u kojem stupnju neko udruženje djeluje samostalno u odnosu
prema političkom sustavu?

8. Vrste federalnih političkih sustava? Federacije, kvazifederacije i konfederacije

(nisam ziher)

9. Konstitucionalizam? Konstitucionalizam = 1) obveza bilo koje političke zajednice da

prihvati legitimnosti ustavnih pravila i načela te pristanak da ona upravljaju njome; 2)
prakse i shvaćanja vlasti koja se mogu izvesti iz svakoga ustavnog poretka ili se nalaze
u njemu
Postoje još brojne definicije i shvaćanja konstitucionalizma
Tipologija oblika ustava i „novi konstitucionalizam“= konstitucionalizam se odnosi na
obvezu političke zajednice da upravlja sobom u skladu s tim metanormama
(ograničenje vlasti, utjelovljenje političkih ideala, izražavanje kolektivnog identiteta –
funkcije), ali ta obveza može izostati na nekim mjestima i u nekim vremenima - neki
ustav može biti i „loš“ za demokraciju

10. Lijphart podjela demokracija? 1) konsocijacijska demokracija – elite pokušavaju

neutralizirati najgore učinke društvene fragmentacije i sukoba; 2) centrifugalna
 demokracija – struktura društva je pluralna a političke elite su suprotstavljene; 3)
depolitizirana demokracija – homogena struktura društva i udruživanje političkih elita,
4) centripetalna demokracija – homogena struktura društva i suprotstavljene elite
Većinska demokracija – pobjednička stranka ili koalicija ima neograničenu vlast (moć
izvršne vlasti jedva je ograničena); vlast je ekskluzivna (gubitnici nemaju pravo glasa)
Konsenzusna demokracija – vlast je podijeljena, manjine uključene u proces
odlučivanja, izvršna vlast ograničena

11. Tipovi zakonodavnih tijela? Parlamenti i kongeresi (ima li još koje??)

12. Pustinjska demokracija? Pravo podanika da pritužbe i zahtjeve osobno iznesu

monarhu – kao kompenzacija nedostatka demokratskih institucija (FALI PRIMJER,
vjerojatno Jordan ili Maroko)

13. Višestranački sustavi? Broj stranaka od 3 na više; u Kanadi, Irskoj, Japanu i

Norveškoj od 3 do 5 stranaka, u Belgiji, Nizozemskoj i Švicarskoj do 10 stranaka; ni
jedna stranka nema apsolutnu većinu – stvaranje koalicija koje se dogovaraju nakon
izbora

14. Rješenja za selekcijsku pristranost? RJEŠENJA( 4): posvećivanje pozornosti

tipovima zaključaka koji se izvode kad se intencionalno odabiru zemlje koje će se
komparirati

a) Odabir ovisne varijable koja varira,tj. zemlje u kojima se ishod pojavljuje i zemlje
gdje se ishod ne pojavljuje
b) Pri kompariranju malog broja zemalja mora biti odraz bitnog poznavanja paralenih
slučajeva
c) Čvršća teorija može preciznije odrediti zemlje za koje će se postići određeni ishod
i njihova objašnjenja
d) Čvrsta će teorija odrediti koje su zemlje najnevjerojatniji slučajevi fenomena koji
se istražuje

15. Tri međuovisna procesa koja utječu na ekspanziju države? Glavnim razlogom
državne ekspanzije smatra se predstavnička demokracija i suprotstavljena politika;
ekspanzija države pripisuje se pojavama smještenim na društvenu stranu podjele na
društvo i državu; neki podupiru i djelovanje tržišne ekonomije kao aspekt ekspanzije
države

16. Ustav kao treći zakon? Treći tip: ustav kao „viši zakon“ – ograničenja provođenju
javne vlasti (ustavna prava) i uspostavlja neovisno sudsko sredstvo provedbe prava:
suverenost zakonodavne vlasti se odbacuje – kruti i navodi postupke za amandmane
Samo ustavi trećeg tipa smatraju se „dobrim“ ustavima => novi konstitucionalizam: 1)
državne institucije uspostavljaju se pisanim ustavom i ovlasti izvode iz njega; 2) vlast
 se pripisuje narodu izborima ili referendumom; 3) prakticiranje javne vlasti je zakonito
samo ako je u skladu s ustavnim pravom; 4) jamči katalog prava i sustav ustavnog
sudstva za obranu tih prava; 5) specificira kako se može revidirati

17. Oblik stranačkog članstva u komunističkim i fašističkim strankama? Ćelije i

milicija

18. Novi društveni pokreti? Novi društveni pokreti: pokret za građanska prava u SAD-u
(50-e), pacifizam iz vijetnamskog rata (60-e), feminizam (70-e), pokret za zaštitu
okoliša (80-e), protuglobalizacijski pokreti (90-e)

19. Gentski sustav kod članstva u sindikatu? Gentski sustav (u zemljama gdje socijalisti
postaju kompetitivna stranka koja ima kontrolu nad izvršnom vlašću) – prenosi se
zadatak organiziranja i administriranja osiguranja nezaposlenih s vlade na sindikate –
Belgija, Finska, Danska i Švedska imaju gentski sustav i najveći broj članova
sindikata (u doba opasnosti od nezaposlenja broj se i povećava)

20. Dvije unitarne države s federalnom organizacijom? Španjolska, UK

21. 3 oblika jednostranačke vlade u autoritarnim sustavima i stoljeće u kojem se

pojavljuju?
a) Komunistički podtip – 80-te
b) Podtip treći svijet - nastali uglavnom zbačeni vojnim udarom ili pojavom osobnog
diktatora (do 90-ih i vala demokratizacije koji zahvaća Afriku)
c) Fašistički podtip – Ita,Njem, do 2.svj.rata

22. Rascjepi i autori? Lipset i Rokkan. 1)Nacionalna revolucija – rascjepi: centar –

periferija, i država – crkva; 2) industrijska revolucija – rascjepi ruralno – urbano, i
radnici – poslodavci; 3) internacionalna revolucija – rascjep komunisti – socijalisti; 4)
postindustrijska revolucija – rascjepi materijalističke – postmaterijalističke vrijednosti,
i otvorena – zatvorena društva

23. Institucionalni inženjering? povezan s trećim valom i naglim pojavama demokracija

nakon 1989. (nedostatak demokratskog iskustva u mnogim zemljama) – pri izgradnji
demokracije tvorci žele dobiti savjete o posljedicama odabira demokracije i njenih
određenih institucija -> pr. rasprave o tome treba li odabrati predsjednički ili
parlamentarni model

24. Tipovi org.vladavine u autoritarnim režimima? Mislim da je to: diktatorski

monarsi, monarhistčki diktatori, vojna vlast, jednostranačka vladavina
25. Kompromis kod stupnja apstrakcije i broja zemalja? Povećanje stupnja
apstrakcije- povećanje stupnja apstrakcije omogućuje da studija bude
INKLUZIVNIJA, a smanjivanje stupnja- EKLUZIVNIJA
-pr.Sartori- javna uprava- osoblje: univerzalna primjena, uprava (u svim društvima
gdje postoji neki oblik birokracije), javna uprava- sva društva s razvijenom modernom
državom.

26. Glavni resursi masovnih i kartelskih stranaka? Masovnih – određene skupine,

organizacije, društvene klase, sindikati. Kartelskih – karteli, pristaše koji nisu formalni
članovi

27. Odgoda donošenja zakona kao negativna moć i najradikalniji primjer? Odgoda i
veto = „negativna moć“ jer zakon.tijelo može samo usporiti proces ali mu ne može
dati pozitivni poticaj ili ga promijeniti; s ovlašću veta može se neopozivo i
jednokratno blokirati usvajanje pojedinih javnih politika

28. Neliberalna demokracija? Narodna demokracija i vladavina naroda kombinira se s

opstojanjem ili uvođenjem granica sloboda i prava pojedinaca – slobodni izbori s
ograničenim ustavnim slobodama)
Rusija (Oversloot i Verheul) primjer neliberalne demokracije – vlast ide od izvršne
vlasti nadolje a ne od građana prema gore, neograničena je ustavnim granicama i
pomaže joj upotreba državnih resursa

29. Ustavno decentralizirana vlast i primjer? U sustavima sudske kontrole smatra se da

sudovi čine zasebnu ali ravnopravnu granu vlasti unutar sustava „kočnica i protuteža“
– američki model sudske kontrole se naziva i „decentraliziranim modelom“ (ovlasti
kontrole imaju svi sudovi ne samo Vrhovni)

30. Simetrične i asimetrične dvodomne strukture? Dvodomni – da bi se osigurala

predstavljenost različitih skupina u sustavu; donji dom koji je uglavnom veći, čini
predstavljenost cijelog stanovništva a gornji dom predstavlja posebne društveno i
teritorijalno određene skupine – pr. političke podjedinice kao države (SAD), Länder
(Njemačka) ili kantoni (Švicarska), ili različite skupine građana kao aristokrati (UK)
ili etničke skupine (JAR); ovlasti mogu biti: a) jednake (oba doma sve zakonodavne
ovlasti), b) jednako podijeljene (svaki dom posebne ali jednako važne ovlasti); i c)
nejednako raspodijeljene (jedan doma ima znatno veće ovlasti) -> prva dva su
simetrična a treći asimetrični dvodomni sustav

31. 2 tipa organizacije u autoritarnim režimima? NISAM ZIHER -Organizacijski

utemeljene diktature obuhvaćaju a) diktaturu organizacije ili b) osobnog diktatora koji
uspostavlja i održava vlast kao vođa neke organizacije (pr. Napoleon)
32. Što je kondominij? U međunarodnom pravu označava zajedničku upravu i vlast nad
teritoriju između dviju ili više država. Označava vlast dviju ili više država nad istim
teritorijem, područje pod takvom vlašću

33. Meritokratski sustav regrutacije – pristup nije ograničen na određene slojeve

društva, promiču se najkvalificiraniji pojedinci (ili odlučuje staž), nije važna politička
orijentiranost i pripadnost stranci

34. Definicija teritorijalnosti i suvereniteta? Teritorij = najvažniji element neke države

– svaka država mora moći upravljati svojim teritorijem i prevladati sve izazove
njezinom monopolu na legitimnu primjenu sile (polaže pravo na svoj teritorij u odnosu
na ostale, štititi ga i braniti, sprečavati zadiranje drugih država u vlastiti teritorij i
spriječiti iskorištavanje resursa svojeg teritorija…) -> sredstvo je organizirana sila
Teritorij je fizički aspekt vlastitog identiteta države (ne samo mjesto državnih
aktivnosti)
Suverenost = suverena država ne priznaje nikakvu višu vlast; raspolaže vlastitim
resursima, djeluje vlastitom snagom i na vlastiti rizik; suverena država je na svom
teritoriju nositelj vlasti (nad svojim stanovništvom) koju druga država može osporiti
samo dokazivanjem stvarne nadmoćnosti vlastitog potencijala za primjenu sile

35. Tri temeljna tipa vlasti i primjer za svaku? Racionalna , karizmatska (Napoleon),
tradicionalna (Feudalni sustav srednjovjekovne Europe) - to su po Weberu

36. Značajke predsjedničkog sustava? Izvršna vlast nije odgovorna zakonodavnom

tijelu, predsjednik imenuje članove vlade, javni izbori predsjednika na fiksno
razdoblje (ne može biti smijenjen)

37. Značajke parlamentarnog sustava? Postoje premijer i predsjednik države kao dvije
različite figure, predsjednik može raspustiti parlament, vlada odgovorna parlamentu
(zakonodavnom tijelu)-glasanje o povjerenju vladi, negdje premijera bira parlament,
ili ga imenuje predsjednik, ili predsjednik parlamenta

38. Arapski monarsi? Diktatorski monarsi = vladajući monarh – prakticira jednaku vlast
kao i osobni diktator; simbolični monarh – ustavni i ceremonijalni poglavar države
Vladajuća monarhija je oblik osobne vlasti i postoji i danas na prostoru Bliskog Istoka
(Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Sultanat Oman) – njihovo postojanje
ne objašnjava se tradicijom jer postoje tek stoljeće ili dva – neki njihov opstanak
objašnjavaju na temelju njihovog naftnog bogatstva (prihodima osiguravaju
podanicima materijalne koristi), no neki tvrde da to nije dovoljan ni nužan uvjet
opstanka
Herb ostanak arapskih vladajućih monarhija objašnjava time što su one dinastičke
monarhije (ne moraju se držati pravila da najstariji sin nasljeđuje monarha) što je
karakteristično za neke zapadne monarhije -> može se spriječiti da nekompetentna ili
nepouzdana osoba naslijedi monarha, a može ga se i ukloniti ako to postane; njihove
 kraljevske obitelji su velike i pokazuju spremnost da se angažiraju u javnoj službi
(vladi, vojsci, državnoj upravi) a to im daje kontrolu nad državom

39. Dvodomni parlamenti? Da bi se osigurala predstavljenost različitih skupina u

sustavu; donji dom koji je uglavnom veći, čini predstavljenost cijelog stanovništva a
gornji dom predstavlja posebne društveno i teritorijalno određene skupine – pr.
političke podjedinice kao države (SAD), Länder (Njemačka) ili kantoni (Švicarska), ili
različite skupine građana kao aristokrati (UK) ili etničke skupine (JAR); ovlasti mogu
biti: a) jednake (oba doma sve zakonodavne ovlasti), b) jednako podijeljene (svaki
dom posebne ali jednako važne ovlasti); i c) nejednako raspodijeljene (jedan doma
ima znatno veće ovlasti) -> prva dva su simetrična a treći asimetrični dvodomni sustav

40. Kako komparativna politika nadoknađuje nemogućnost provođenja

eksperimenta? Kontrafaktualom – situacija u kojem istraživač zamišlja stanje stvari u
kojem su čimbenici koji prethode danom događaju izostali i u kojem se razmatra
alternativni razvoj događaja

41. 3 zakona pol. znanosti? Duveregerov zakon, željezni zakon oligahije, zakon o
demokratskom miru

42. Polupredsjednički sustav? Predsjednik imenuje kabinet, vlada je odgovorna

parlamentu, predsjednik može raspustiti kabinet, predsjednik se bira izravno

43. Racionalizacija vlasti? Centralizacija, hijerarhija, funkcija

44. 3 tipa većinskih izbornih sustava? First past the post, dvokružni sustav, alternativni
glas

45. Razlika decentralizacija i dekoncentracija? Decentralizacija – politička

decentralizacija znači prijenos odlučivačkih ovlasti sa središnje države na neku
podnacionalnu razinu vlasti, pri tome treba razlikovati regionalizam i regionalizaciju;
administrativna decentralizacija ili dekoncentracija znači prijenos nekih
administrativnih funkcija na podnacionalne razine administracije, može se provesti
bez političke decentralizacije tako da središnja administrativna tijela zadrže kontrolu
nad oblikovanjem javnih politika i administrativnim ponašanjem

46. Objasni apsolutističku državu i primjer? Apsolutizam predstavlja političku

doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha
ili diktatora. Otomanska Turska

47. Teorijski načini sagledavanja regija? Modernizacijska paradigma, kulturalizam i

manjinski nacionalizam, marksizam i nejednak ekonomski razvoj, instucionalizam
48. Argumenti koji se odnose na rezultate referenduma (uglavnom protivnici) –
povećanje broja mogućnosti za sudjelovanje povećava i mogućnost za isključivanje,
prečesta primjena referenduma može djelovati protiv interesa onima kojima je
ekonomski lošije; može rezultirati kršenjem prava manjina jer je on zapravo sredstvo
većine (prava manjina slabije su zaštićena na lokalnoj razini nego na državnoj razini)
-> neobuzdana primjena referenduma može poremetiti ravnotežu u društvu pa postoje
sredstva u zemljama koje ga pretjerano koriste, kako obuzdati opasnost od
majoritarizma: 1) pristup referendumu vrlo je ograničen – zakonodavno tijelo ima
pravo veta na referendumska pitanja; 2) u zemljama gdje postoje inicijative veća uloga
daje se ustavnom sudu – ili neodobravaju određena pitanja ili naknadno ponište
rezultate (pr. SAD); 3) u saveznim zemljama prijedlog zahtjeva potporu većine birača
i većine u najmanje polovici saveznih jedinica (Australija, Švicarska)

49. Dvije arena nastanka političkih stranaka u povijesti? Valjda ovo: Rane stranke su
stranke unutarparlamentarnog podrijetla (britanski parlament u 17.st.) – njihov
doprinos razvoju moderne politike je oduzimanje kontrole nad izvršnom vlašću
monarha i davanje te vlasti parlamentu
Razvoj vanparlamentarnih stranaka potaknut nepostojanjem općeg biračkog prava, te
stranke nastale mobilizacijom i organizacijom velikog broja ljudi koji nisu imali
biračka prava

50. Odabir posljednje instance? Politička participacija nasuprot drugim tipovima

participacije = alternativni oblici participacije su razmjena resursa na tržištima dobara
i rada ugovornim odnosima, obiteljska i komunalna udruženja za poboljšanje vlastitog
života -> tu se ne uključuje neka vrsta izvanjske vlasti sa sposobnošću prisile koja bi
trebala priskrbiti dobra ili spriječiti zla
Zašto sudjeluju u politici? – odabir posljednje instance – kad jednostavnije tehnike
rješavanja problema dožive neuspjeh

51. Ideološko pravo na legitimnost? Slične religiji po tome što neke stvari smatraju
svetima; obično im nedostaje društvena prisutnost i utjecaj etabliranih religija; -
ideološka raznolikost autoritarnih režima ne obuhvaća samo sadržaj njihovih
ideologija nego i činjenicu da se mnoge od tih ideologija ne shvaćaju ozbiljno i mnogi
vojni režimi se nikad ne zamaraju ni nominalnom ideologijom
 Različiti oblici polaganja prava na legitimiranje vlasti: a) u osobnom smislu –
kad vođe kao ideolozi polažu pravo na proročku legitimnost; b) organizacijskom
smislu – kada stranke ili vojske polažu ideološko pravo da vladaju; c) vizionarski ili
programski smisao režima koji tvrdi da mu ciljevi i načela koji su zajamčeni u
ideologiji daju pravo da vlada -> komunistička ideologija daje najšire primjenjivan ili
programski oblik legitimnosti

NEODGOVORENA I NEPRONAĐENA PITANJA:

1. Decentralizirana-unitarna država?

2. 4 tipa institucija prema Lijphartu?

3. Regionalizam vs. Regionalizacija?

4. 3 funkcije kod regrutacije stranaka?

5. Stari regionalizam?

6. Načelo rezultata?

7. Kolektivno djelovanje?

8. Državni savez?

9. 3 ključne podjele autoritarnih sustava?

10. Konfuzije u procesu širenja demokracije?

11. Državni interes – 2 tipa?

12. 2 moderna saveza?

13. 2 čimbenika koji utječu na samostalnost regija?

14. Što znači da je država vezana zakonima i primjer?

15. Zašto društveni pokreti sve više pribjegavaju vaninstitucionanom djelovanju i primjer?

16. Kada je moguća studija slučaja?

17. 2 slučajeva kada se referdum opravdava?

18. Načini financiranja lokalnih razina (transfer i prirodni resursi)?

19. 2 zadaće države do 20.st (kojima su se bavile)?

20. Induktivna/deduktivna teorija na primjeru teorije racionalnog izbora?