Bilješke

● Politika je umijeće upravljanja državom ili drugom političkom zajednicom,

usmjereno na postizanje općeg dobra.
● Vlast je poseban sustav, mehanizam koji omogućuje pokoravanje ljudi
naredbama što dolaze iz jednog određenog izvora.
● Moć je vjerojatnost nametanja svoje volje unatoč otporu drugih.
● Gospodarska moć – temelji se na vlasništvu i kapitalu, a danas toj moći
pripada i znanstveno-tehnološka moć (Bill Gates)
● Politička moć – utjecaj na političko vodstvo ili politički poredak (pr.
političke stranke, interesne skupine i državna uprava)
● Socijalna i intelektualna moć – društvene skupine određenog ugleda i
prestiža, a koje vladaju obrazovnim, znanstvenim, kulturnim ustanovama i
javnim medijima. Svoju moć mogu čak graditi i sredstvima manipuliranja i
propagande, s pomoću novca, znanosti i tehnologije.
● Dimenzije politike:
● Proceduralna dimenzija (politics) – političko odlučivanje temeljeno na moći i
interesima političkih aktera
● Sadržajna dimenzija (policy) – sadržaj političkog odlučivanja, tj javne
politike
● Institucionalna dimenzija (polity) – procedure i institucije
● Javne politike - su intervencije državne vlasti usmjerene ostvarenju ciljeva za
dobrobit zajednice, gdje vlast odlučuje o prioritetima za opće dobro koristeći
se autoritetom koji proizlazi iz legitimiteta pobjede na izborima.
● Proces stvaranja:
● Određivanje problema i ciljeva
● Izbor između alternativnih rješenja (alternativne politike)
● Politička legitimacija rješenja (odlučivanje)
● Promjena javnopolitičkih instrumenata
● Ocjenjivanje ishoda (evaluacija)
●
● Instrumenti javnih politika: javne financije, pravne ovlasti, organizacije
(državna uprava, javna poduzeća i javne službe) i informacije (cenzura,
pristup informacijama)
● Javnost obuhvaća sve građane u nekoj političkoj zajednici koji su
zainteresirani za pitanja od općeg i javnog interesa.
● Cenzura je kontrola medijskog djelovanja u protoku informacija kako bi se
zaštitili određeni interesi.
● Politički procesi su različiti oblici djelovanja koji su organizirani prema
načelima nekog poretka i s pomoću kojih se nastoji održati političku
zajednicu, preurediti je ili ukinuti.
● Legitimiranje poretka
● Politički izborni procesi
● Zakonodavstvo
● Lobiranje
● Referendum
● Politička kultura je prevladavajući način razmišljanja i ponašanja nekog
naroda u političkom životu.
● Parohijalna politička kultura
● Podanička politička kultura
● Participacijska politička kultura
● Politički subjekti su svi nositelji interesa koji politički djeluju i koji izazivaju
političko djelovanje.
● Državljanin je osoba, pripadnik državne zajednice koji tom pripadnošću
dobiva i određena moralna i zakonska prava te obveze, dužnosti sudjelovanja
u upravljanju zajednicom.
● Građani su subjekt privatnosti i područja civilnoga društva, određeni svojim
interesima te se interesno povezuju s drugima, a zaštićeni su civilnim
pravom. Stvarno su nejednaki i samostalni. Upućeni su na društvo u kojem se
događaju različiti ekonomski, politički, kulturni i drugi odnosi, ali ne moraju
biti državljani da bi sudjelovali u društvenom i političkom životu neke
države.
● Narod je građanstvo određenoga državnog područja koje komunicira istim
jezikom i njeguje iste tradicijske običaje.
● Nacija je posebna i stabilna zajednica koja sebe utemeljuje kao politički
suveren narod.
● Pojam suverenosti označuje vrhovništvo, vrhovnu vlast, najvišu vlast iznad
koje nema ni jedne više vlasti.
● Manjina je skupina manjeg dijela stanovništva (državljana) određene države
koja se prema svojim etničkim, vjerskim, jezičnim, prirodnim i drugim
značajkama razlikuje od ostaloga stanovništva, od većine.
● Načini uređivanja međuetničkih odnosa:
● Asimilacija – proces u kojem manjina postupno napušta ili gubi svoje običaje
i prihvaća modele ponašanja i kulturu većine.
● Melting pot – proces miješanja i međusobnog povezivanja različitih kultura
pri čemu nastaje novi kulturni model (pr. američka kultura). Suprotno tomu
je prisilno miješanje i stvaranje sovjetskog naroda ili jugoslavenstva
● Kulturni pluralizam – priznavanje postojanja i jednake vrijednosti svih
potkultura u društvu uz zakonsku zaštitu manjina (pr. Švicarska)
● Država je oblik organizacije društva. Državom je na određenom teritoriju
utemeljena i organizirana vlast. Država je politička zajednica uređena
pravilima koja, dobrovoljno ili pod prisilom, prihvaćaju svi članovi.
● Konstitutivni elementi države:
● Stanovništvo – podanici, građani, državljani koji žive na tom teritoriju te na
osovi državljanstva imaju prava i obveze
● Teritorij – zakonom određene granice unutar kojih može nesmetano obnašati
suverenu vlast
● Politički aparat vlasti – upravlja i organizira funkcioniranje cijele države i
svih njezinih članova (institucije zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti)
● Vrste država: monarhija i republika
● Oblici država prema unutarnjem ustroju: jedinstvena država (unitarna) i
složena (federativna država, konfederacija)
● Institucije europske unije: Europski parlament, europska komisija, vijeće
ministara, europsko vijeće, sud pravde, europska središnja banka
● Interesne skupine su skupine građana koje se osnivaju radi promicanja i
zaštite posebnih interesa u političkom sustavu.
● Političke stranke su političke organizacije građana usmjerene na legitimno
osvajanje državne vlasti putem izbora te na organizaciju društvenog života
nakon izbora.
● Funkcije političkih stranaka:
● Okupljanje (agregiranje) različitih političkih interesa
● Integracija u politički sustav
● Politička socijalizacija
● Mobilizacija glasača
● Organizacija vlasti
● Vrste političkih stranaka: konzervativne, liberalne, socijaldemokratske,
demokršćanske
● Podjela stranaka s obzirom na ideološko usmjerenje:
● Ljevica – prioritet joj je širenje socijalnih prava širokih slojeva stanovništva i
veća kontrola u gospodarskom sustavu.
● Desnica – prioritet joj je poštivanje tradicije i autoriteta, očuvanje sigurnosti i
postojećeg stanja te poticanje slobodnoga ekonomskog djelovanja.
● Centar - ublažava radikalna djelovanja ljevice i desnice, s njima se povezuju
(koalicije) i donose programe kojima se uravnotežavaju odnosi u društvu i
postojeći problemi.
● Politički poredak je oblik organiziranja političke zajednice koji ima:
svojstven izvor legitimnosti, odnos između zakonodavne, izvršne i sudbene
vlasti, postupak biranja ili imenovanja obnašatelja vlasti.
● Demokracija je oblik vladavine u kojem najviša vlast proizlazi iz naroda.
● Parlamentarni sustav vlasti
● Načela demokratskih država: sudjelovanje građana u odlučivanju, jednakost,
sloboda, politička tolerancija, slobodni i legalni izbori, višestranački sustav.
● Oporbu (opoziciju) čine političke stranke koje ne obnašaju vlast nego služe
kontroli postojeće vlasti.
● Aristokracija je tip političkog poretka u kojem vlast pripada povlaštenome
društvenome sloju, političkoj manjini, eliti društva.
● Totalitarizam je tip političkog poretka u kojem se ostvaruje potpuna moć
državne vlasti na svim područjima javnoga, političkoga, kulturnoga,
duhovnoga pa čak i privatnoga života građana.
● Mehanizmi vladanja str 42
● Tiranija je tip političkog poretka koji nije utemeljen na pravu i u kojem
vladar (tiranin) nije izabran niti je priznato naslijedio vlast nego vlada protiv
volje ostalih i u svoju korist.
● Diktatura je režim koji se izvodi pod dominacijom jedne političke stranke
(partije). To je tip političkog poretka u kojem pojedinac ili skupina
monopoliziraju svu vlast u državi bez ograničenja izvana.
● Kako se vlada str 41.
● Monarhija je tip političkog poretka i oblik u kojem vladar u pravilu na
prijestolje dolazi prema nasljednom pravu, a njegov je položaj doživotan.
● Temeljni oblici monarhijskog političkog poretka: apsolutna monarhija,
ustavna (konstitucionalna) monarhija, parlamentarna monarhija.
● Republika je tip političkog poretka i oblik države u kojoj narod, nositelj
vrhovne vlasti (suverenosti), bira političke predstavnike za parlament i
predsjednika republike.
● Demokratska i aristokratska republika
● Parlamentarna republika . izvršna je vlast odgovorna parlamentu (RH,
Slovenija…)
● Predsjednička republika – izvršna je vlast neovisna o zakonodavnoj (pr.
SAD, većina Afrike)

● Načelo trodiobe vlasti: zakonodavna, izvršna i sudbena

● Institucije vlasti: parlament- zakonodavna, predsjednik države i vlada –
izvršna vlast, sudovi – sudbena vlast
● Legitimnost znači da većina članova društva prihvaća vlast i djeluje u skladu
s njom na osnovi uvjerenja u njezinu ispravnost, valjanost i opravdanost, a ne
iz navike ili straha od represije.
● Legalnost – zakonitost, ono što je u skladu s vrijedećim zakonom, neovisno o
tomu kako je zakon nastao
● Oblici vlasti: tradicionalna, karizmatska, racionalno legalna vlast
● Izbori su temeljni politički proces. Na izborima građani s pravom glasa
odlučuju kome će na određeno vrijeme povjeriti obnašanje političke vlasti.
● Izborno pravo je jedno od osnovnih političkih prava svakog punoljetnog
građanina, državljanina zemlje u kojoj se provode izbori, da bira i da bude
biran (aktivno i pasivno biračko pravo)
● Izborno pravo: opće, jednako, tajno, izravno
● Popis birača je pravni dokument koji sadržava imena i prezimena svih
građana s biračkim pravom
● Biračko tijelo je skup svih birača, građana s općim pravom glasa upisanih u
popis birača na području na kojem se održavaju izbori.
● Vrste izbora: kompetitivni, nekompetitivni i semikompetitivni izbori.
● Izborni sustav je skup pravila o pretvaranju glasova birača u predstavničke
mandate.
● Vrste izbornih sustava: većinski, razmjerni i kombinirani
● Izbori u hrvatskoj str 60 61
● Vladavina prava podrazumijeva da će se zakoni provoditi ujednačeni,
pošteno i dosljedno te da neće biti podvrgnuti arbitrarnoj odluci onih na
vlasti.
● Pravna država je država u kojoj vlada pravo, a ne samovolja i sila.
● Ostatak a 63
● Transparentnost vlasti je stanje u kojem vlast ne nastoji skrivati svoj rad od
građana nego im omogućuje uvid u ono što čini i što se događa u društvu.
Dužnost je vlasti dati uvid u informacije koje se tiču građana i osigurati im
mogućnosti da saznaju takve podatke.
● Korupcija je primjer zlouporabe vlasti (traženje dodatnog iznosa za sebe
prilikom izdavanja dozvola).