PRIPREMA NASTAVNIKA ZA SAT PREDMET:

RAZRED: NADNEVAK (datum): NASTAVNA TEMA: NASTAVNA JEDINICA: TIP SATA: NASTAVNE METODE: NASTAVNA SREDSTVA: OBLICI RADA: OBRAZOVNI ZADACI:

MORAL ETIKA - DUHOVNOST

VIII. razred Rat i mir Osiguranje mira Obrada novog gradiva Razgovor, usmeno izlaganje, demonstracija, samostalni rad Fotografije, nastavni listii, shema (plakat) Fronatalni, individualni, grupni Nauiti osnove o naelima i preduvjetima za stvaranje mira (jedinstvo, pravda, zrelost i jednakost); ukazati na uloge drutvene sredine u stvaranju mira, s posebnim osvrtom na svakog pojedinca (uenika) koji ima svoju ulogu u stvaranju ovjeanstva u civilizaciji mira. Osposobiti uenike da kritiki razmiljaju o drutvenoj sredini kao preduvjeta za osiguranje mira. Razvijanje sposobnosti uoavanja znaaja vlastitog opredjeljenja za mir i svjesnosti u kreiranju mira, putem fotografija uenici se ohrabruju za lake otvaranje grupi i samoizraavanju, osvjeivanje i izricanje vlastitog stave i miljenja s obzirom na zadanu temu. Posvjeivanje vlastite odgovornosti za izgraivanje mira, izgraivanje moralnih vrijednosti na kojima poiva mir, razvijanje svijesti kod uenika i spremnosti o njihovom osobnom doprinosu u izgradnji mira. ARTIKULACIJA SATA - STRUKTURA

FUNKCIONALNI ZADACI:

ODGOJNI ZADACI:

UVODNI DIO SATA: Nakon pozdravne rijei i prisjeanja o prijanjim nastavnim jednicima, na plou piem MIR. Zamoljavam uenike da (putem oluje mozga) napiu asocijacije na ovu rije. Uenici piu ono to im prvo pomisle kada uju rije mir. Nakon izreenih asocijacija pitam uenike da li mogu nagovijestiti nastavnu jedinicu

koju emo danas obraivati. Piem na plou nastavnu jedinicu predvienu za ovaj sat: Osiguranje mira. GLAVNI DIO SATA: Da bi razumijeli pojam Mir koji moe obuhvaati mnoge druge pojmove, pitam ih to oni misle o kojim odreenim principima i procesima ovisi mir i kreiranje mirnog prostora. Nakon njihovih odgovora, na plou stavljam shemu koja predstavlja preduvjete za stvaranje mira. 1 Na shemi su meusobno povezani sljedei pojmovi: jedinstvo, pravda, jednakost, zrelost. Svaki pojam objanjavam pojedinano, a uenici imaju zadatak da na svaki pojam pridrue jedan primjer iz svakodnevnice. Nakon objanjavanja sheme, govorimo o ulogama drutvene zajednice u osiguranju odnosno izgradnji mira. Predstavljam pojedinano sljedee uloge: Uloga svake osobe u osiguranju/stvaranju mira, Uloga roditelja i nastavnika osiguranju/stvaranju mira, Uloga voa zajednica (politikih i vjerskih osiguranju/stvaranju mira), Uloga masmedija osiguranju/stvaranju miraNakon posvjeivanja uloge drutva u osiguranju odnosno stvaranju i unaprijeenju mira, s posebnim naglaskom na svakog pojedinca (uenika), svaki uenik ima zadatak da pogleda fotografije2 koje su izloene na klupama te da po osobnom nahoenju izabere fotografiju koja mu daje odgovor na pitanje : to ja mogu uraditi za stvaranje mira?. Ovo pitanje se radi jasnoe zadatka pie na plou. Nakon toga, svaki uenik prezentira izabranu fotografiju odnosno kroz nju svoju ulogu u kreiranju mira. Odgovori se piu ispod postavljenog pitanja na ploi. Na kraju se zajedno prokomentiraju odgovori s poticajem na uenikov dalji rad u osiguranju mira.

1 2

Shema 1: preuzeta iz: Danesh,H.,Clarke Habibi, S., (2006), Obrazovanje za mir, Fotografije preuzete iz: Libri, R., (2004), Fotogovor, Poeka biskupija, Samobor

ZAVRNI DIO SATA: U zavrnom dijelu rezizmiramo sve teme kojih smo se na satu dotakli kroz nastavni listi na kojem je dato pet definicija mira. Uenici trebaju oznaiti ispravan odgovor i izabrati definicuju koja im se najvie svia i dati razlog radi ega. Uenicima u zavrnom dijelu podijelimo nastavne listie koji sadri tumaenje pojmova dananje obraene lekcije. DOPUNE: (Napomene za korekciju rada u sljedeoj kolskoj godini)

NASTAVNICA:

NASTAVNI LISTII TUMAENJE OSNOVNIH POJMOVA

OSIGURANJE

MIRA

Postizanje trajnog mira je rezultat kolektivne ljudske zrelosti. Da bi postojao mir potrebno je stvoriti preduvjete za njegovo postojanje, te poznavati odreena naela, standard i procese o kojima mir ovisi. Preudvjeti za MIR su:

 Osnovni preduvjet za mir je JEDINSTVO. Da bi postojalo miroljubivo drutvo, grupe, pojedinci i institucije moraju znati kako kreirati jedinstvo usred svoje razliitosti. Razliitosti se odnose na bezbroj razliitih rasa, kultura, religija, nacija, miljenja, stajalita i naina meudjelovanja. Mir ne moe postojati ako ova razliitost postane osnova za konflikt i svau. Jednstvo u kontekstu ove razliitosti omoguava ovjeanstvu da ima koristi od jedinstvenih miljenja, talenata i vjetina koja raznolika ljudska obitelj nudi. Ipak, jedinstvo ima preduvjet: Osnovni predusvjet za jedinstvo je PRAVDA. Nemogue je kreirati istinski ujedinjeno drutvo u odsutsvu pravde. ovjeanstvo je propatilo mnoge ratove, sukobe i druge nepravde tijekom povijesti. Ovo nasljedstvo je ostavilo mnoge rane koje jo uvijek trebaju biti izlijeene. Nadalje, mnogi pravni sustavi, kulturne tradicije, ekonomske prakse, i drutvene norme dozvoljavaju svjeim nepravdama da se deavaju. Miroljubivo drutvo mora istraiti ova pitanja i napraviti neophodne promjene koje uspostavljanje pravde trai. Pravda ima preduvjet:

Osnovni preduvjet za pravdu jest JEDNAKOST to znai jednaka prava i prilike za sve mukarce i ene, rase, kulture, religije i nacije. Sve dok ne budemo vrednovali ovjenost, dostojanstvo i prava svih ljudi jednako, neemo uspostaviti neophodne mjere za osiguravanje pravde u naim drutvima niti emo biti sposobni da cijenimo kada se nepravde dogaaju. Jednakost ima preduvjet: Osnovni preduvjet za jednakost je ZRELOST. Najvii nivo zrelosti meu pojedincima i drutvenim kolektivima je potreban da bi se jednakost u potpunosti stavila u funkciju. Zrelost zahtijeva naputanje nezrelih razmiljanja, osjeaja, ponaanja iz djetinstva. to ovjeanstvo prije sazrije u svojoj svijesti to e prije nastati kultura mira.

Pripadnici drutva igraju vanu ulogu u osiguranju mira. To se moe ogledati kroz sljedee uloge:

1. Uloga svake osobe u stvaranju mira Svatko je od nas sastavni lan drutva i
svatko ima odgovornost da igra odreenu ulogu u rastu i sazrijevanju svog drutva. U obitelji, uionici, na random mjestu pojedinci trebaju biti potovani i treba im se dati

priznanje za njihove jedinstvene doprinose zajednici. Kada se trebaju donijeti odluke i izbije neslaganje moramo se potruditi da te stvari rijeimo putem suglasja-kompromisa.

2. Uloga roditelja i nastavnika u stvaranju mira- Nastavnici i roditelji igraju

kljunu ulogu u obrazovanju mladih. Oni mogu osigurati organiziranje rasprava, ili nekih drugih situacija tako da razliiti pogledi na svijet budu shvaeni. Nastavnici i roditelji bi trebali raditi sa mladima da bi im pomogli da razumiju razliite pravce djelovanja i razliite pristupe rjeavanju sukoba. Time bi mladi mogli ove principe prirodno koristiti pri rjeavanju osobnih pitanja ili pitanja koja se ire na njihovu zajednicu.

3. Uloga voa zajednica u stvaranju mira- Voe zajednice bi trebale zauzeti

aktivnu ulogu u razmatranju irih i raznolikih potreba u okviru svog drutva. Odgovornost je voa da poznaju svoje birae te da im pomognu koristiti miroljubiva sredstva u kreiranju rjeenja za problem s kojima se suoava njihovo drutvo. Takoer, oni trebaju razmatrati postupke svojih lanova sa stajalita da li je pravda prisutna i primjenjivana. Voe trebaju imati otar osjeaj o tome to je tono pravda i to ona znai u kontekstu razvoja zrelog u miru orijentiranog drutva.

4. Uloga masmedija u stvaranju mira - Tijekom godina mediji su upotrebljavani i

zloupotrebljavani od strane vlasti. Danas se esto koreste kao produetak zabavne industrije. Kako se budemo razvijali u zrelo drutvo gdje pojedinci kroz svoje interese njeguju kreativnost, rast i jedinstvo u razliitosti i nai predstavnici mediji e razmotriti svoju ulogu u doprinosu takvom drutvu. Odabrat emo da posmatramo, analiziramo i komentiramo situacije manje sa konfliktnoga a vie sa mirovnog stajalita.

NASTAVNI LISTI

Iako je ovjek dijaloko bie, ljudska povijest i ivoti proeti su mnogim sukobima. Tako je u protekla dva tisuljea povijest zabiljeila preko 14 500 sukoba, u kojima je poginulo vie od 3,5 milijardi ljudi. Mir znai da su ljubav, suut, ljudsko dostojanstvo i pravda potpuno zatieni, kae Deklaracija o ulozi religije u promicanju kulture mira. S toga se i danas osjea potreba intenzivnijeg i trajnog ivljenja i svjedoenja vrjednota mira, suivota i solidarnosti.

Proitaj definicije mira, razmisli o njima i oznai ispravan odgovor. Koja ti se definicija najvie svia i zato? 1 2 3 4 5 Mir je odsutnost rata. Mir je Boji dar i plod ovjekovog zalaganja. Mir je predah izmeu dva rata. Mir je stanje prekida ratnih djelovanja. Mir je neprestano zauzimanje u promicanju ljudskih prava, pravde i solidarnosti. DA DA DA DA DA NE NE NE NE NE

Iako je ovjek dijaloko bie, ljudska povijest i ivoti proeti su mnogim sukobima. Tako je u protekla dva tisuljea povijest zabiljeila preko 14 500 sukoba, u kojima je poginulo vie od 3,5 milijardi ljudi. Mir znai da su ljubav, suut, ljudsko dostojanstvo i pravda potpuno zatieni, kae Deklaracija o ulozi religije u promicanju kulture mira. S toga se i danas osjea potreba intenzivnijeg i trajnog ivljenja i svjedoenja vrjednota mira, suivota i solidarnosti. Proitaj definicije mira, razmisli o njima i oznai ispravan odgovor. Koja ti se definicija najvie svia i zato? 1 2 3 4 5 Mir je odsutnost rata. Mir je Boji dar i plod ovjekovog zalaganja. Mir je predah izmeu dva rata. Mir je stanje prekida ratnih djelovanja. Mir je neprestano zauzimanje u promicanju ljudskih prava, pravde i solidarnosti. DA DA DA DA DA NE NE NE NE NE