ŠKOLA NADNEVAK

NASTAVNIKNASTAVNICA RAZRED 2.
NASTAVNI PREDMET Hrvatski jezik REDNI BROJ SATA

PRIJEDLOG PISANE PRIPREME ZA NASTAVNI SAT

NASTAVNO PODRUČJE Hrvatski jezik

NASTAVNA TEMA Morfologija
NASTAVNA JEDINICA Imenice
KLJUČNI POJMOVI imenice, sklonidba imenica

OBRAZOVNI ISHODI TEMELJNE KOMPETENCIJE

KOGNITIVNI Razvijanje lingvističke kompetencije.
Učenici će definirati imenice kao vrstu riječi, nabrojit će
vrste te će navesti i opisati gramatičke kategorije Razvijanje sposobnosti apstraktnoga
imenica; objasnit će gramatičke posebnosti imenica kao mišljenja, uočavanje zakonitosti te
vrste riječi (npr. supletivna osnova, duga i kratka zaključivanja.
množina i sl.).
AFEKTIVNI Razvijanje sposobnosti
Učenici će razvijati svijest o gramatičkim kategorijama samoorganiziranoga učenja.
hrvatskoga jezika, njegovat će interes za proučavanje
materinskoga jezika i razmišljanje o njemu.

NASTAVNE METODE I OBLICI RADA NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

● usmeno izlaganje učenika; rad u skupinama ● udžbenik, radna bilježnica
● razgovor, pisanje ● kreda, ploča
● rad na tekstu, insert-metoda ● grafoskop, prozirnica

KORELACIJA/INTEGRACIJA jezično izražavanje

MJESTO IZVOĐENJA učionica
 MOGUĆI TIJEK NASTAVNE DJELATNOSTI
Nastavne djelatnosti nastavnika/nastavnice Aktivnosti učenika/učenice
1. Motivacija i upute za rad u skupinama
Odgovarajući na nastavnikova pitanja, učenici se prisjećaju obrađenih – prisjećanje
nastavnih sadržaja. Nastavnik najavljuje nastavnu jedinicu i – razgovor
raspoređuje učenike u četiri skupine. Prva skupina obrađuje uvodni – priprema za rad u
dio u udžbeniku (uključujući i podjelu imenica), druga imenice skupinama
muškoga roda (uključujući dugu i kratku množinu), treća imenice
ženskoga i srednjega roda, a četvrta kategoriju padeža.
Učenici tekst najprije trebaju pročitati te insert-metodom označiti
poznate, nepoznate i nejasne dijelove znakovima -, + i ?. Nakon toga
pripremaju prezentaciju svojega dijela gradiva pred razredom.
2. Rad u skupinama – rad u skupinama
Učenici čitaju dijelove udžbeničke jedinice te označuju dijelove teksta – usmjereno čitanje
kao (ne)poznate ili nejasne. Nastavnik upućuje učenike na važne – rad na tekstu
pojmove u vezi sa svakom temom, pomaže im u razumijevanju – uočavanje
gradiva, navodi ih na ispravno zaključivanje.
– bilježenje
Uz nastavnikovu pomoć učenici oblikuju kratke prezentacije.
– oblikovanje izlaganja
3. Prezentacija rezultata rada u skupinama
Svaka skupina izlaže pred drugim učenicima onaj dio nastavnih – usmeno izlaganje učenika
sadržaja koji joj je dodijeljen. Nastavnik je uključio sve učenike u – slušanje
izlaganje novih nastavnih sadržaja. – povezivanje i zaključivanje
Dok jedna skupina učenika izlaže, ostali učenici pozorno prate i bilježe
pitanja koja će postavljati nakon izlaganja. Nastavnik prema potrebi
korigira učenička izlaganja, dodatno ističe i(li) objašnjava važne
pojmove.
4. Utvrđivanje gradiva, uvježbavanje i ponavljanje – učenička – postavljanje pitanja
pitanja – rasprava
Učenici postavljaju pitanja jedni drugima. Nastavnik moderira
raspravu, potiče učenike na postavljanje pitanja, navodi druge
primjere gramatičkih pojava i sl.
5. Domaća zadaća – samostalan rad
Učenici trebaju odgovoriti na pitanja u radnoj bilježnici. – pisanje

PRIJEDLOG PLANA PLOČE / POWERPOINT

Imenice
– imenice – konkretne i apstraktne – vlastite
– opće – zbirne i gradivne
– osnova riječi – odvojiti nastavak za G jd. – nositelj leksičkoga značenja
– supletivna osnova – isto osnovno značenje, a različit korijen (čovjek – ljudi)
– duga i kratka množina – lav – lavovi; nož – noževi; otac – oci, očevi
– rod – muški, ženski, srednji
– sklonidba – padeži – N (imenovanje),
G (posjedovanje; glasovne promjene – vrabac – vrapca; dublete –
kosti/kostiju),
 D i L (smjer: k(a), prema, naprama, nadomak, nadohvat, usprkos...; lokacija i
tema: u, na, o, po, pri),
A (cilj: kroz(a), niz(a), uz(a), o, po, među, nad, pod, pred...),
I (sredstvo, način, društvo; (bes)prijedložni: s(a); glasovne promjene:
stolom –. učiteljem, ocem, carem; (!) Bečom, ježom, kejom...)
– sklonidba imenica ž. r. koje završavaju na suglasnik (moć, noć, glad, ljubav, mladost...; (!)
N – A mati – mater, kći – kćer)
– deklinacija imenica s. r. – dijete – djeteta, jaje – jajeta, tele – teleta
– pluralia tantum – škare, naočale
– singularia tantum – djeca

Odgovori na pitanja iz radne bilježnice (str. 42. – 47.)

1. Imenice su promjenjiva vrsta riječi kojom imenujemo bića, predmete i pojave. Imenice se dijele na
konkretne (označuju sve što je opipljivo) i apstraktne (mislene, nestvarne, koje označavaju osjećaje,
stanja). Mogu biti vlastite i opće. Opće se dijele na gradivne i zbirne. Imenice imaju kategoriju roda
(otpad, m. r.), broja (jd. i mn.) te padeža. To su gramatičke kategorije. Rod je imenica muški, ženski i
srednji. Imenice se sklanjaju po padežima. To su: N, G, D, A, V, L, I. Osnova riječi nositelj je
leksičkoga značenja riječi, a dobijemo je tako da odvojimo nastavak za G jd. pojedine riječi. Riječi sa
supletivnom osnovom imaju različit korijen, a isto značenje (čovjek – ljudi). Imenice s. r. imaju
neproširenu i proširenu osnovu.
2. Imenice su promjenjiva vrsta riječi kojom imenujemo bića, predmete i pojave.
Dijele se na konkretne (označuju sve što je opipljivo) i apstraktne (mislene, nestvarne, koje
označavaju osjećaje, stanja).
Imenice imaju kategoriju roda (otpad, m. r.), broja (jd. i mn.) te padeža.
Sklanjaju se po padežima.
3. N (tko, što), G (koga, čega), D (komu, čemu), A (koga, što), V (oj, ej), L (o komu, o čemu), I (s kim,
s čim).

4.
Jednina Množina
ptica ptice
ptice ptica
ptici pticama
pticu ptice
ptico ptice
ptici pticama
pticom pticama

5.
Jednina Množina
stric stričevi
strica stričeva
stricu stričevima
strica stričeve
striče stričevi
stricu stričevima
stricem stričevima
6.
Jednina Množina
vrelo vrela
vrela vrela
vrelu vrelima
vrelo vrela
vrelo vrela
vrelu vrelima
vrelom vrelima

7. otimači (m. r., mn., N), kovčeg (m. r., jd., G), redatelj Steven Spielberg (m. r., jd., N), radnjom (ž. r.,
jd., I), godinu (ž. r., jd., A), profesora (m. r., jd., A), arheologije (ž. r., jd., G), Indianu Jonesa (m. r., jd.,
A), Harrison Ford (m. r., jd., N), ljubavnicu (ž. r., jd., A), Marion Ravenswood (ž. r., jd., A), Karen Allen
(ž. r., jd., N), pokušaju (m. r., jd., L), skupinu (ž. r., jd., A), agenata (m. r., mn., G), potrazi (ž. r., jd., L),
kovčegom (m. r., jd., I), saveza (m. r., jd., G), zapovijedi (ž. r., mn., A), film (m. r., jd., N), serijalom (m.
r., jd., I), lik (m. r., jd., N), Indiane Jonesa (m. r., jd., G), liku (m.r., jd., D), filmu (m.t., jd., L), profesor
(m. r., jd., N), Leslijem Howardom (m. r., jd., I), ulozi (ž. r., jd., L), Spielberg (m. r., jd., N), ponudu (ž.
r., jd. A), film (m. r., jd., A), producentu Georgu Lucasu (m. r., jd., D), ambiciju (ž. r., jd., A), film (m. r.,
jd., A), seriji (ž. r., jd., L), Jamesu Bondu (m.r., jd., L), slučaju (m. r., jd., L), mješavinu (ž. r., jd., A),
dijaloga (m. r., mn., G), akcije (ž. r., jd., G).

8.
Jednina Množina (semantička)
dijete djeca
djeteta djece
djetetu djeci
dijete djecu
dijete djeco
djetetu djeci
djetetom djecom

Jednina Množina (semantička)

mače mačad
mačeta mačadi
mačetu mačadi
mače mačad
mače mačadi
mačetu mačadi
mačetom mačadi
Te imenice imaju proširenu i neproširenu osnovu.

9.
Sklonidba
naočale
naočala
naočalama
naočale
naočale
naočalama
naočalama
10.
Sklonidba
braća
braće
braći
braću
braćo
braći
braćom

11. djeca, škare

Singularia tantum.
12. b) unatoč kiši.
13. Skočio je motkom. (motka kao instrument)
Skočio je s motkom. (način)
Igrao je s lakoćom.