2npp Za VII Razred-Bosanski Jezik PDF

7
Prijedlog modela
OKVIRNI NASTAVNI PLAN

I PROGRAM ZA
7. RAZRED
DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE PRELASKA NA
OBAVEZNO DEVETOGODIŠNJE OBRAZOVANJE
U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Prijedlog modela
OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI GODIŠNJI

BROJ BROJ BROJ
NASTAVNIH NASTAVNIH
ČASOVA ČASOVA
1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost 4 140

2. Prvi strani jezik 2 70
3. Drugi strani jezik 2 70
4. Matematika 4 140
5. Fizika 1 35
5. Biologija 2 70
6. Geografija 2 70
7. Historija 2 70
9. Tehnička kultura 1 35
10. Informatika 2 70
11. Likovna kultura 1 35
12. Muzička kultura 1 35
13. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70
UKUPNO REDOVNE NASTAVE 26 910
2
SADRŽAJ
1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost…………..................……………… 5 - 17

2. Engleski jezik …………………………………………………………….….…..18 – 33
3. Njemački jezik ………………………………………………………….…….….34 - 46
4. Francuski jezik …………………………………………………………….……..47 - 60
5. Arapski jezik ………………………………………………………….….………61 - 73
6. Matematika ………………………………………………………….…….…......74 - 86
7. Fizika .....................................................................................................................87- 95
8. Biologija ………………………………………………………………………..96 - 108
9. Geografija…………… ………………………………………..…....................109 -126
10. Historija………….………………………………………………………… ..127 - 135
11.Tehnička kultura ……………………………………………………………..136 - 145
12. Informatika ………………………………………………………………. ....146 - 164
13. Likovna kultura ……………………………………………………………....165 - 170
14. Muzička kultura ...……….. ...……………………….………..….................. 181 - 189
15. Tjelesna i zdravstvena kultura ……………………………………..…..… ....190 - 195
3
PROGRAMI
NASTAVNIH PREDMETA
ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE
ŠKOLE
BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
5
PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA VII RAZRED
KNJIŽEVNOST
Književni tekstovi Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Minimalna Maksimalna postignuća

pojmovi ciljevi i zadaci postignuća
Lirika Prepoznaje metaforu, Otkriva stilsko- Određuje i razumije
1. D. Cesarić, Voćka poslije kiše Ritam-intonacija, stanka, inverziju, kontrast i izražajna sredstva u stilska sredstva,
2. T.Ujević, Dažd opkoračenje-stanka u njihovu ulogu u književnome tekstu upotrebljava ih u
3. N. Šop, Bakine naočari opkoračenju, naglašavanje književnome tekstu; vlastitome tekstu
4. M.Krleža, Čovjek je lava riječi i ritam razumije preneseno
5. M.Dizdar, Zapis o zemlji značenje Prepoznaje osnovno Određuje pokretače
6. E. Kišević, Lampa na prozoru Stilska sredstva- metafora, osjećanje u lirskoj radnje, sredstva
7. H. Humo, Akvarel inverzija, kontrast Prepoznaje osnovna pjesmi zaustavljanja radnje
8. S.Jesenjin, Pjesma o kuji obilježja opisne,
9. V.Ilić, U poznu jesen Vrste -pejsažna, šaljiva, domoljubne i šaljive Otkriva glavne Povezuje ritam i
10. D. Trifunović, Nešto važno deskriptivna i domoljubna pjesme kompozicijske osjećanje u pjesmi
da ti kažem pjesma dijelove knjiž.
11. Nerkesi, Pjesma o peru Prepoznaje pokretače teksta Razumije, zapaža i
12. M. Antić, Poslije djetinjstva Epika fabule i sredstva povezuje sa savremenom
13. V. Novak, Iz velegradskog Fabula-pokretači fabule, zaustavljanja Prepoznaje glavne stvarnošću psihološko-
podzemlja(odlomak) zaustavljanje fabule značajke etičke karakteristike lika
14. Z. Dizdarević, Naza vezilja Može okarakterizirati historijskog i
15. Ć. Sijarić, Hrt (odlomak) Lik-psihološko-etička lik pustolovnog
16. S. Ćorović, Ibrahimbegov karakterizacija romana
ćošak
17. A.P.Čehov, Vanjka Portret-vanjski i
18. K.Bruckner, Sadako hoće unutrašnji, forme
živjeti pripovijedanja
19. R. Pavlović, Čistač obuće
Pozicija pripovjedača u Uočava glavne
6
20. Z.Grey, Komanči (odlomak priči značajke historijskog Prepoznaje Uočava glavne
iz pustolov. romana Pustolovni i historijski i pustolovnog romana fabulativnu i karakteristike fantastične
Grmljavina stada) romani tematsko – idejnu književnosti
21. A. Egziperi, Mali princ Uočava različite okosnicu djela
(odlomak) pozicije pripovjedača Uočava glavne
22. M.M.Bešeskija, Sarajevski Fantastična pripovijest i forme Razlikuje književne karakteristike ljetopisa,
ljetopis (odlomak) pripovijedanja i ekstraknjiževne putopisa i dnevnika
23. N.Čukovski, James Cook elemente
(odlomak) Granične književne vrste: Uočava razliku Uočava glavne
24. I. Sekulić, Oslo pod snijegom ljetopis, putopis, dnevnik između ljetopisa, Uočava razliku karakteristike usmene
(odlomak) putopisa i dnevnika između drame i književnosti
25. Dnevnik Ane Frank drugih književnih ...
(odlomak) Drama Uočava glavne
26. P. Kočić, Jazavac pred sudom Satirična komedija značajke drame: Prepoznaje
(odlomak) Dramski igrokaz dijalog, likovi usmenoknjiževne
27. F. Šehović, Putovanje vrste
kapetana Porporelosa (odlomak) Usmena književnost Uočava glavne
Termini balada i romansa karakteristike lirske i
Hasanaginica (nar. balada) epsko – lirske poezije
Narodna romansa (po izboru) Epsko – lirske
Narodna lirska pjesma karakteristike
(sevdalinka) po izboru
7
RJEČNIK, GRAMATIKA
ISHODI UČENJA
Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi
MINIMALNI MAKSIMALNI
Naglašene i nenaglašene riječi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih Pravilno pisanje i izgovor Razlikuje prednaglasnice/
(naglasne cjeline) čitati u izgovornim cjelinama nenaglasnica/atoničkih riječi predtoničke riječi i zanaglasnice/
izatoničke riječi
Riječi za imenovanje Razlikovanje temeljnog (osnovnog) Uočava preneseno značenje riječi
pripadnosti mjestu, kraju, značenja od prenesenog na jednostavnim primjerima; Zamjećuje preneseno značenje
zemlji – narodu (dopunskog, proširenog) značenja riječi iskazano pjesničkom slikom u knj.
Prepoznaje osnovne čestice (da, djelima
Temeljno i preneseno značenje Uočiti da česticama možemo ne, li, za)
riječi preoblikovati rečenično uređenje Uočava da česticama možemo
Razlikovanje glagola po izreći i svoje dojmove (ma, god,
Čestice ili riječce Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj značenju doista, naravno, sigurno)
(proširivanje znanja o ovoj u rečenici
vrsti riječi) Razlikovanje glagola po Razvrstavanje povratnih glagola na
Razlikovati prijelazne, neprijelazne i predmetu radnje i po vidu prave povratne, neprave i uzajamno
GLAGOLI povratne glagole povratne
Razumije ulogu infinitiva u tvorbi
Glagolski oblik/osoba i broj Razlikovati svršene i nesvršene glagole glagolskih oblika Razlikuje i uočava trajne i učestale
glagole
Glagoli po predmetu radnje Prepoznati infinitiv i njegove završetke Pravilno upotrebljava glagolske
pridjeve Razumije ulogu infinitiva u dopuni
Glagoli po vidu Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve glagola
Prepoznaje prezent i razumije
Infinitiv (infinitivna osnova i Prikladno upotrebljavati prezent u njegovo osnovno značenje Uočava glasovne promjene u gl.
završeci) govorenju i pisanju pridjevima promjena je ispred i u o
Spreže glagole u prezentu prema
Glagolski pridjevi i glagolska Usvojiti prezent pomoćnih glagola morfološkim obilježjima (osoba i Razumije pravu i prenesenu
imenica broj) sadašnjost
8
Prezent; sprezanje/ Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo Prikladno upotrebljava perfekt u Uočava palatalizaciju i jotaciju u
konjugacija; prezent pomoćnih osnovno značenje govorenju i pisanju prezentu
glagola
Vladati oblicima perfekta pomoćnih Može proizvoditi oblike glagola Uočava futurski perfekt
glagola koji se u aoristu, imperfektu i
Perfekt pluskvamperfektu najčešće Može zamjenjivati aorist, imperfekt
Prepoznavanje aorista i imperfekta kao upotrebljavaju i pluskvamperfekt perfektom
jednostavnih oblika
Izricanje prošlosti aoristom, Usvajanje aorista i imperfekta Uočava glasovne promjene u
imperfektom i Prepoznavanje pluskvamperfekta kao pomoćnog glagola biti i htjeti sprezanju
pluskvamperfektom složenog oblika
Samostalno spreže glagole u Uočava isti oblik prezenta i aorista
Prepoznati, razlikovati, pravilno pisati i futuru I. i II. u 3. l. jed. kod nekih glagola
izgovarati futur prvi i drugi te
Izricanje budućnosti futurom razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznaje imperativ u rečenici Uočavanje gnomskog i futurskog
aorista
Prepoznati imperativ kao glagolski način i Imperativom izriče zapovijed,
razumjeti njegovo značenje i tvorbu molbu i zabranu Zamjenjuje futur drugi svršenim
Izricanje zapovijedi i molbe prezentom
imperativom Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i Pravilno koristi kondicional I. u
drugi te njihovu tvorbu govorenju i pisanju Preoblikuje prezent u oba futura
Kondicional I. i II. Uočiti značenje, tvorbu i službu u rečenici Upotrebljava gl. priloge u Uočava pripovjedni i svevremenski
govorenju i pisanju imperativ
Glagolski prilozi Razlikuje istobličnice imperativa i

prezenta u rečenici
Uočava i razumije značenje i tvorbu

Razlikovati imenski predikat od kondicionala II.
glagolskog predikata
Objašnjava službu gl. priloga u
rečenici
Prepoznaje imenski predikat u
9
REČENICA Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku Prepoznaje imenski predikat različitim gl. oblicima
uzroka, društva i količine
Jednostavna proširena Uočava da glagoli otvaraju mjesto
rečenica Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Uočava priložne oznake različitim vrstama objekata
Predikat – imenski i glagolski Razlikovati direktni i indirektni objekt Razlikuje pridjevni i imenički
Prepoznaje objekt u rečenici, atribut
Priložne oznake u rečenici Razlikovati pridjevni i imenički atribut atribut i apoziciju
(uzrok, količina, društvo) Pravilno piše zarez kod apozicije i
Prepoznati apoziciju Razlikuje direktni i indirektni apozicijskog skupa u
Objekt objekt poslijeimeničnome položaju
(direktni i indirektni)
Uočava glagolske pridjeve u
Atribut: pridjevni atribut i funkciji atributa
imenički atribut
Apozicija (pojam)
Složena rečenica
(pojam složene rečenice)
10
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA
ISHODI UČENJA
Oblici Odgojno – obrazovni ciljevi i
Programski sadržaj
izražavanja zadaci
Pričanje Pričanje događaja ili Povezivanje događaja po njihovim
doživljaja uzajamnim vezama i odnosima Kompozicija sastava; jednostavna Kompozicija sastava složenija
retrospektivnim slijedom Stvaranje složenije kompozicije mogućnost stvaranja redoslijeda
izlaganja sastava značajnih trenutaka i uvođenja Složenije pripovijedanje i
retrospekcije u priču skladno povezivanje niza
Uvođenje retrospektivnih događaja i doživljaja u cjelinu
Pričanje događaja/ epizoda u pričanje Opis pejsaža usklađen je s tokom
doživljaja uz upotrebu događaja i povezan s doživljajima Mogućnost upotrebe
opisa Uočavanje povezanosti opisa s učesnika retrospektivnih epizoda i
(pejsaža ili lika) doživljajem i njegov značaj za shvaćanje njihove funkcije
tok radnje
Sastav opširniji
Uočavanje stilske funkcije
glagola, imenica i pridjeva Opis pejsaža upotpunjuje
pričanje doživljaja, predstavlja
njegov prirodni sastavni dio
11
DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg Razlikuje vanjski od unutarnjeg Opisuje društvenu sredinu u
portreta opisa osobe kojoj lik živi i način na koji ona
utječe na njegovo ponašanje i
Prikazivanje osobina, osjećaja i Samostalno pravi plan za opis osjećaje
postupaka lika te uticaj
društvene sredine na lik U sastavu iznosi podatke o izgledu Prikazuje detalje koji su važni
lika, njegovim postupcima, za doživljaj lika
sklonostima i interesovanjima
Opis dinamičnih Uočavanje redoslijeda prikazivanja Opisuje dešavanja uz pomoć plana Izrađen stil i jezik
dešavanja u prirodi pojedinosti u dinamičnom opisu
U sastavu upotrebljava glagole Sažetom, kratkom i izražajnom
Mogućnost opisivanja vizualnih kretanja, pojedinosti slijede jedna rečenicom dočarava uzbudljive
i akustičnih pojedinosti iza druge u vremenskom toku trenutke
Funkcija glagola u opisu Slika dešavanja oko sebe, ali i

svoje raspoloženje i misli
Oblici Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju
izražavanja Odgojno – obrazovni ciljevi i
Programski sadržaj
zadaci MINIMALNA MAKSIMALNA
Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje Služiti se govornim Pravilno čita tekst Govorno obilježava intonaciju
lirskih, pripovjednih i vrednotama: rečenični rečenice te bojom i jačinom
dramskih tekstova naglasak, rečenična intonacija, Umjerena brzina govora i pravila glasa dočarava sadržaje
boja, visina i jačina glasa artikulacija glasova
Ostale vrste čitanja: u
sebi, usmjereno čitanje
12
Pisanje Pisanje dnevnika Upoznavanje s načinom vođenja Bilježi događaje, misli i osjećaje Dnevnik pripovjedački
Pisanje autobiografije ličnog dnevnika uobličen, zanimljiv način
Pisanje diktata: kontrolni Napisati svoju autobiografiju slikanja događaja i osjećaja
diktat, stvaralački diktat, Iznosi podatke o svom životu:
diktat sa sprečavanjem boravak u vrtiću, polazak u školu, Autobiografija prožeta humorom
grešaka kako je dobio ime itd.
Pisanje školskih
pismenih zadaća: dvije u
toku školske godine
13
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
ISHODI UČENJA
Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi
Veliko slovo u jednočlanim i Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima Primjena pravila o upotrebi velikog Pisanje naziva naselja i dijelova
višečlanim imenima pokrajina i pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske slova u primjerima koje predviđa naselja na stranim jezicima
krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica četvrti, dijelovi sela, trgovi, ulice, parkovi ) Program
Pisanje etnika Pravilno izgovara i piše
Pravilno pisati i govoriti povratne glagole Primjena gramatičke norme u glagolske oblike u
Pisanje i izgovor zamjenice sebe (smijati se, šaliti se … ) govoru i pismu svakodnevnome razgovoru
(se) uz povratne glagole
Pisanje i izgovor aorista glagola Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred Primjena stečenih znanja u
biti i niječnice uz glagolske oblike zanaglasnice i iza nje govoru i pismu Uočavanje glagolskih oblika u
kojima su provedene glasovne
Pisanje infinitiva i glagolskog Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. r. jd. Razlikovanje naglasnica i promjene u jezično i pedagoški
pridjeva radnog (m.r.jed.) čija osnova završava na –je- nenaglasnica (prednaglasnica i primjerenim tekstovima
(htjeti, smjeti, živjeti, umrijeti, vidjeti) zanaglasnica –
Izgovor i pisanje glagolskih oblika tipični primjeri ) Prepoznavanje i pravilan
u kojima su provedene glasovne Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati izgovor naglašenih i
promjene (č,ć, je i ije u gl. riječi u kojima su provedene glasovne promjene Prepoznaje pravopisne znakove nenaglašenih riječi
oblicima) i koristi ih u pisanju
Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i Uočava i obilježava naglasne
Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnice u izgovoru i pisanju cjeline
zanaglasnica (zamjeničkih i
glagolskih) Prepoznati i pravilno pisati izostavnik / apostrof Primjena pravopisne norme u
Zarez u jednostavnoj i složenoj i tačku sa zarezom tekstovima (zadaće, plakati,
rečenici literarni sastavi)
(odvajanje apozicije, pisanje
vokativa, nabrajanje rečeničnih
dijelova, nabrajanje rečenica)
Pisanje izostavnika (apostrofa) i

točke / tačke sa zarezom
14
MEDIJSKA KULTURA
Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni zahtjevi ISHODI UČENJA
Filmska izražajna sredstva Prepoznati izražajna sredstva u Upoznavanje načina stvaranja filma Razumije tehniku stvaranja filma
filmu; pokreti kamere kao – uočavanje nastanka jednog kadra
Kadar, plan, ugao Razvija sposobnost za estetsko i etičko
izražajno sredstvo filma
snimanja Povezivanje filma sa stripom; vrednovanje filma
(statična kamera, dinamična
crtanje iz raznih uglova – pravljenje
kamera, vožnja, panorama)
Knjiga – film: pokretnog stripa Uočava sličnosti i razlike pozorišne i
Mark Twain: Kraljević i Filmska maska, scenografija i filmske glume, scenografije, maske i
prosjak (igrani film) kostimografija kao filmska Razumije ulogu pozorišnih kostimografije
Henryk Sienkiewicz: Kroz izražajna sredstva izražajnih sredstava u pozorištu
pustinju i prašumu (igrani Razvijena sposobnost etičke i estetske
film) Prepoznati pozorišna izražajna Uočava razliku između glume u procjene vrijednosti pojedinih stripova
sredstva u predstavi: pozorištu i glume pred kamerom
Pozorišna izražajna scenografiju, kostimografiju, Sposobnost primanja poruka stripa
sredstva: govor, gluma, rasvjetu (reklamnih, domoljubnih, ekoloških)
scenografija, Razumije priču u stripu i način
kostimografija Prepoznati izražajna sredstva izražavanja govora stripom. Razlikuje vrste stripa po temi – historijski,
stripa kriminalistički, pustolovni, naučno –
Izražajna sredstva stripa: fantastični
crtež, kvadrat, fabula Uočiti sličnosti i razliku između
prikazana kvadratima filmskog kadra i kvadrata stripa
(plan i ugao gledanja)
15
LEKTIRA
VII
1. Alija H. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka)

2. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka)
3. Skender Kulenović: Gromovo đule
4. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije)
5. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina
6. Branka Primorac: Maturalac
7. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze)
8. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije)
9. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka)
10. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke
11. Mark Tven: Kraljević i prosjak
12. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke
16
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE
Nastavni program za predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od
slijedećih nastavnih područja:
1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rječnik, razvoj standardnog jezika);
2. Književnost (interpretacija književnih tekstova, čitanačkih i lektirskih);
3. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja, te dvije školske pismene zadaće);
4. Film (historija i osnove filmske umjetnosti);
5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova);
6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka).
Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke, umjetničke, stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju
(korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim
predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzičkom kulturom i dr.).
Također, Prijedlog Nastavnog programa temelji se na:
a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne
adekvatnosti itd.;
b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda, kao i principima integracije i
korelacije.
Osnovni ciljevi, zadaci, složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova
iz gramatike, teorije i interpretacije književnosti, vježbi usmenog i pismenog izražavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava), te
ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti te medijske kulture.
Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti, vodilo se računa o estetskim, etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih
djela i pisaca, što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade
globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova, ali svi tekstovi moraju
biti zastupljeni u čitankama.
Vrlo je važno naglasiti da ovaj Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka, Naš
jezik, Kultura izražavanja, priručnici za nastavnike, priručnici za učenike (radne sveske), Vodič kroz lektiru, Videočitanka, Medijska
čitanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor, bibliografija, metodička
studija) koju trebaju uraditi stručno kvalifikovana lica (kritičari, pisci, metodičari).
17
STRANI JEZIK
ENGLESKI
FRANCUSKI
NJEMAČKI
ARAPSKI
18
ENGLESKI JEZIK
PETA GODINA UČENJA, 7. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 časa sedmično– 70 časova godišnje)
CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.3* i djelimično
nivoa A2.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje).
Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja
Slušanje i razumijevanje Učenik će moći:
• razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine;
• razumjeti poruke / savjete, potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu
situaciju;
• razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života;
• razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se
obraća direktno, ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove.
Čitanje i razumijevanje Učenik će moći:
• pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu,
rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva;
• pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje, jelovnici, natpisi
na javnim mjestima, vremenska prognoza);
• čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu, koji sadrže najfrekventniji vokabular;
• razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima.
Govor Učenik će moći:
• opisati sebe, porodicu ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima;
• učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru;
• obavljati jednostavne transakcije: u kupovini, na pošti, u restoranu;
• izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi;
• voditi računa o gramatičkoj korektnosti, pravilnom izgovoru i intonaciji.
19
Pisanje Učenik će moći:
• opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva;
• pisati jednostavne tekstove na obrađene teme;
• popunjavati jednostavne obrasce;
• vršiti prepisku s prijateljima: razglednice, kratka pisma, poruke, ali će
kod slobodnog pismenog izražavanja praviti brojne greške različite prirode.
Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih
svjesno primjenjivati.
* A1.3 za sve četiri jezičke vještine i A2.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje.
20
ENGLESKI JEZIK (1. strani jezik)
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE, PETA GODINA UČENJA - 2 časa sedmično – 70 časova godišnje
Stepen/ Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika Vokabular

nivo
7. razred ●Porodica RECEPCIJA Učenici će ponavljati ili učiti: Učenici će ponavljati ili učiti nove
Učenik će znati:
a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Imenice: riječi vezane za zadane teme, npr:
●Škola - reagovati na Učenici će slušati izgovoreni tekst i - brojive i nebrojive - Porodica, prošireniji rječnik, npr.
Osnovna reagovati: - pravilnu / nepravilnu množinu family gathering;s
odgovarajući način na
škola
●Moja izjave drugih ljudi; - odgovaranjem na pitanja nastavnika ili Zamjenice: - Škola, prošireniji rječnik, npr.
5. godina zemlja drugih učenika; - lične (padež subjekta i objekta) school curriculum, some extra-
- koristiti javne - sastavljanjem rečenica od - pokazne (this, that, these, those) curricular activities;
učenja uusluge (npr.supermarket,
engleskog ●Zemlje novonaučenih riječi itd.; - upitne (who, which, what, whose) - Moja zemlja, osnovni rječnik, npr.
telefon, poštu,
jezika engleskog - prepričavanjem kratkih tekstova; - prisvojne (mine, his, hers, its, geography, climate, people;
govornog željeznička stanica, - spajanjem stubaca A i B; ours,yours, theirs, one’s) - Zemlje engleskog govornog
područja i aerodrom); - rješavanjem zadataka višestrukog - neodređene (somebody, anybody, područja i druge zemlje, osnovni
druge zemlje izbora; nobody, something, anything, nothing) rječnik, npr. geography, climate,
- izražavati slaganje i - označavanjem: people, social customs itd. ;
Pridjeve:
●Zdravlje – neslaganje vezano za -određenih riječi, fraza i rečenica;
Funkcionalno
- Determinatore
zadate teme;
osnovno zdrava -tačnih / netačnih tvrdnji; -članove : a, an, the, zero - Zdravlje, zdrava ishrana, osnovni
znanje ishrana - popunjavanjem praznina. -prisvojne pridjeve rječnik, npr. names of some meals,
- opisivati: -pokazne pridjeve: this (girl), that (boy), preparing meals, ordering or serving
●Svijet -osobe, predmete, these (girls), those (boys) a meal in a restaurant, culinary art
mjesta; b) ČITANJE I REAGOVANJE:
životinja Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili - pridjeve neodređene količine i broja, itd.;
-svakodnevne npr. some, any, much, many, all, (a) few, - Životni uslovi, osnovni rječnik,
aktivnosti; naglas i reagovati:
●Slobodno -odgovaranjem na pitanja; (a) little npr. possessions, employment,
vrijeme - prošle i sadašnje - upitne pridjeve, what, which, whose unemployment, working conditions,
događaje; -prepričavanjem dijelova teksta ili
cijelih kratkih tekstova; - Opisne pridjeve vezane za zadane teme transport itd.;
●Vrijeme i - recitovanjem recitacija i pjesama; - nepravilno poređenje pridjeva
-uspoređivati: - Svijet životinja, nešto prošireniji
godišnja - rješavanjem zadataka višestrukog Brojeve: redne: 1-100
-ljude; rječnik, npr. pets, domestic and wild
doba izbora i tačnih / netačnih tvrdnji; Glagole:
-predmete; animals;
-Present Simple
- ispravljanjem pogrešaka, - Slobodno vrijeme, prošireniji
●Životni -Present Continuous
dopunjavanjem nedovršenih rečenica. rječnik, npr. sports and games;
uslovi -Past Simple pravilnih i nepravilnih
21
glagola - Vrijeme i godišnja doba,
- govoriti o prošlim PRODUKCIJA -Future Simple - prošireniji rječnik, npr. description
događajima i a) GOVORENJE : -Present Continuous za izražavanje of climate, seasons of the year,
aktivnostima; Učenici će: budućnosti particular weather, outings itd.;
- sastavljati dijaloge ; -Going to – oblik
- izražavati svoje - davati specifične obavijesti ; -Glagole be, have/have got (potvrdni, Osim stalne nadogradnje svog
mišljenje o poznatim - sudjelovati u razgovorima na zadane niječni, upitni) rječnika, učenici će naučiti koristiti:
temama na jednostavan teme ; -Modalne glagole: can ,could, may, have
način. - igrati po ulogama i dramatizirati. to, must, will, would (niječni i upitni -Afikse, vezane za zadane teme i
oblik) gramatiku, npr. expensive, dirty;
b) PISANJE : -Zapovjedni način, sva lica jednine i -Antonime, vezane za zadane teme,
Učenici će pisati: množine npr. dirty-clean, ask-answer, cry-
- diktate, kratke opise ljudi, predmeta, laugh;
događaja, mjesta itd.; -Priloge sa i bez nastavka –ly -Složenice, vezane za zadane teme,
- pisma dopisnom prijatelju itd.; npr. school choir, guitar lessons,
- redati riječi u rečenice. -Prijedloge vezane za zadane teme orange juice ;
-Kolokacije, vezane za zadane teme,
-Veznike: and, but, or, because itd. npr. discuss a subject, walk a dog,
care about us itd.;
-Rečenice: Prijevodne ekvivalente čestih i
- Vremenske rečenice ključnih riječi, selektivno poređenje
- If- rečenice ( prvi tip) sa bosanskim, hrvatskim, srpskim
- Red riječi (red riječi tipične rečenice) jezikom i književnosti učenika i
nekim drugim stranim jezicima.
22
INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ:
Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular, oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta, a u
okviru datih tema.
INTERKULTURALNE VJEŠTINE:
Učenici će se:
- Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture, edukacije,
slobodnog vremena učenika, načina življenja, a u okviru datih tema ;
- Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče;
- Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče, obraćajući
posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji, na ono što učenike interesuje itd. ;
- Naučiti da poštuju tradiciju, običaje, navike drugih ljudi itd.
UČENJE KAKO TREBA UČITI:

Učenici će učiti da:
- budu odgovorni i aktivni kada uče jezik;
- koriste različite radne metode i strategije učenja, tipične za učenje jezika, kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd.;
- nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda kao što je parafraziranje;
- koriste informacione tehnologije kod učenja jezika ;
- ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je
potrebno, mijenjati metode rada;
- koriste samostalno udžbenike, rječnike i druge priručnike.
23
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE
Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku, savremenih psihološko-pedagoških
teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII
razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti, podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke,
estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.
Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između
nastavnika i učenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. I na
ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja, usklađenih sa spoznajnim
svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od
neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Sredstva, načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u
svjesnom učenju jezika su raznoliki. Preporučuju se:
- dinamičnost i kreativnost;
- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada;
- podsticanje inicijative učenika;
- obogaćivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije;
- unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata;
- upotreba savremenih tehničkih sredstava;
- stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje;
- analiziranje teškoća u procesu učenja;
- podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd.
Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja, govora, čitanja i pisanja. Između
usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu.
24
U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Prije slušanja nastavnik će
odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.
Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine, značajnu pažnju treba posvetiti
razvijanju vještine govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema, izbor i prilagođenost teme, precizna uputstva,
optimalan period za razmišljanje i pripremanje, nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći
broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika
ne treba prekidati niti ispravljati, već mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške.
Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne
ideje, određene pojedinačne informacije, za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove
odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim
nastavnim predmetima, koliko je to moguće.
Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i
razumljiv način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema, da se logički slijede događaji koji se opisuju, koristi
odgovarajuća leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost
izražavanja. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno
(kreativno) kao što su pisanje pisama, oglasa, izvještaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim
kompetencijama učenika ovog uzrasta.
Korelacija među predmetima
Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnost i drugih stranih
jezika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih
kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije, historije, umjetnosti,
matematike, biologije, što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Učenici će nastojati uspostaviti
kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija.
25
Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje
godišnjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.
Provjeravanje znanja i ocjenjivanje
Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima, prilikom individualnog i rada u
parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja
znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi uspješnijeg i
objektivnijeg ocjenjivanja, preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, diktata (10-15
min.) nakon svake obrađene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća
unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.
Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.
Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće, u svakom polugodištu po jedna.
Interkulturalne vještine
Učenici će:
- upoznavati različite kulture i tradicije;

- učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.
Rad sa djecom sa posebnim potrebama
Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.
26
ENGLESKI JEZIK
DRUGA GODINA UČENJA, 7. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 časa sedmično – 70 časova godišnje)
CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.3 za sve četiri jezičke
vještine, a za vještine govora i pisanja bar A1.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje).
Slušanje i razumijevanje Učenik će moći:
• razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo, svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru
jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju;
• pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno.
Čitanje i razumijevanje Učenik će moći:
• pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi / fraze i govore o svakodnevnom životu, rutinskim
događanjima, ili sadrže jednostavna uputstva;
• Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska, vozni red,
jelovnici, vremenska prognoza).
Govor Učenik će moći:
• opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama;
• učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini, u
restoranu);
• koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza, vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura, ali će
imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru.
Pisanje Učenik će moći:
• ispunjavati jednostavne obrasce;
• pisati jednostavne poruke, razglednice ili jednostavna pisma, diktat primjerene težine;
• pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina, ali će
praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja.
Znanje o jeziku Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno
primjenjivati, posebno kroz usvajanje / učenje prvog stranog jezika.
27
ENGLESKI JEZIK (II strani jezik)
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE, DRUGA GODINA UČENJA - 2 časa sedmično – 70 časova godišnje
Stepen Teme Vokabular

Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika
Učenici će znati: RECEPCIJA Učenici će ponavljati ili učiti: Učenici će ponavljati i
Porodica učiti samo osnovni
- upućivati odgovarajuće a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Imenice: vokabular koji se odnosi
7. razred pozdrave i odgovarati na njih; - brojive, nebrojive na date teme, kao npr.
Škola Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: - pravilnu / nepravilnu množinu
- predstaviti sebe i druge; Zamjenice: • Članovi uže i neki
Osnovna
1) neverbalno, npr. pokazivanjem / doticanjem - Lične (padež subjekta i članovi šire porodice
škola (mother, grandfather,
Svakodne- - obraćati se ljudima; predmeta ili dijela tijela koji se spominje, objekta)
vni život izvršavanjem uputa i naređenja, zaokruživanjem - Pokazne (this, that, these, uncle, aunt, grandson);
- identificirati ljude i predmete; tačnog odgovora / opcije, ispunjavanjem tabele those) • Svakodnevni život -
označavajući na odgovarajući način potvrdne ili - Upitne (who, which, what, rutinske aktivnosti,
Slobodno - locirati ljude i predmete; tačne odgovore, odnosno negativne ili netačne whose) kupovina (at the
2. godina supermarket, buying
učenja vrijeme odgovore, povezivanjem određenih ilustracija sa - Prisvojne (mine, yours…)
- opisivati: odgovarajućim tekstom, označavanjem tačnih / - Neodređene (somebody, some vegetables and
engleskog fruit), going out (library,
- ljude i predmete; netačnih tvrdnji itd.; anybody, nobody, something…)
jezika - neka raspoloženja i stanja; Pridjeve: swimming pool), my
Moje - trenutnu aktivnost; 2) verbalno, npr. ponavljanjem riječi, izraza ili - Determinatore: clothes, visiting relatives,
okruženje - čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili - članove: a/an, the, zero friends itd.;
- postavljati poznata pitanja i koje su čuli sa kasetofona, davanjem kratkih - prisvojne pridjeve • Slobodno vrijeme - at
odgovarati na njih; odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik / - pokazne pridjeve, this (girl), the park (slide, gym,
drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. that (boy), these (girls), those swing, jump rope),
(boys) outings, entertainment;
Zemlje, - pridjeve neodređene količine i • Okruženje, seasons of the
- tražiti i nuditi pomoć (Can you year, weather (rainy,
narodi b) ČITANJE I REAGOVANJE: broja (some, any, much, many,
help me? Can I help you?); sunny…) in the garden,
all)
Učenici će čitati kratke tekstove, usebi ili naglas, i - upitne pridjeve (what, which, (vegetable/flower garden),
reagovati: whose) some gardening tools
Životinje 1) neverbalno, npr. izvršavanjem uputa i (spade, rake, watering
naređenja, povezivanjem određenih ilustracija sa -Opisne pridjeve (najčešće): u can), in the country
(camping, tent, lunch
28
- tražiti i davati informacije; odgovarajućim tekstom, povezivanjem okviru datih tema box, fire);
Praznici nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili -Brojeve: 1-100 • Škola (school
simbolima, označavanjem tačnih / netačnih -Glagole: premises, school subjects,
- slušati, očekujući da čuju
tvrdnji, ispunjavanjem tabela i križaljki, -Present Simple (potvrdna, furniture, pupils’ things,
određenu informaciju;
dovršavanjem rečenica, popunjavanjem odrična, upitna forma) extra-curricular
praznina, povezivanjem riječi u stupcima A i B, -Present Continuous activities, some musical
- izraziti na vrlo jednostavan
sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu (potvrdna, odrična, upitna instruments…);
način:
- slaganje i neslaganje;
cjelinu itd.; forma) • Zemlje i oblasti,
-Glagole: be, have / have got peoples, their culture
- znanje i neznanje;
2) verbalno, npr. postavljanjem pitanja (potvrdna, odrična, upitna (osnovni vokabular);
- sposobnost i dopuštanje (can,
may);
nastavniku ili drugim učenicima, davanjem forma) • Životinje,
odgovora na pitanja nastavnika ili drugih -Modalne glagole: can, may domestic, wild animals,
- ponudu (pismenu ili usmenu)
učenika, prepričavanjem kraćih tekstova, (potvrdna, odrična, upitna pets (osnovni vokabular);
koristeći najosnovniji vokabular ;
- emocije: slaganje, neslaganje,
opisivanjem predmeta, situacije ili aktivnosti itd. forma) • Praznici
-Imperativ (sva lica jednine i Osim što će stalno
dopadanje, nedopadanje,
PRODUKCIJA množine) proširivati vokabular,
zadovoljstvo, zanimanje i
-Past Simple (have, be, do) učenici će ponavljati ili
oduševljenje za nešto, iznenađenje,
a) GOVOR: učiti da koriste:
razočarenje, zahvalnost;
Učenici će: Priloge (najčešće): - Skraćenice, najčešće (a.m.,
- posjedovanje (have, have got,
- učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom / - mjesto p.m., UK, USA,
John’s book, his house etc.);
učenicima ili nastavnikom; - smjer (left, right, skraćenice za dane u
- davati upute i naređenja; east, west) sedmici i mjesece;
- izviniti se i prihvatiti izvinjenje ;
- igrati uloge; - vrijeme - Afikse u vezi sa datim
- recitovati, pjevati i igrati jezične igre itd. - način (slowly, temama i gramatikom
quickly) (-s, -ing);
- sugerirati neku akciju
b) PISANJE: Prijedloge: - Antonime u vezi sa datim
(Let’s …);
Učenici će: - mjesto (in, on, under, behind, temama (fast – slow, up –
- prepisivati kratke tekstove; in front of) down, hot – cold;
- prihvatiti i odbiti ponudu ili - pisati po diktatu; - vrijeme: in, on, at - Složenice u vezi sa datim
molbu; - ispunjavati tabele / križaljke; Rečenice: temama ( football,
- govoriti na jednostavan način o - ubacivati / podvlačiti riječi ili fraze, redati riječi u -Osnovni red riječi u potvrdnoj, basketball, swimming-pool,
svakodnevnim aktivnostima i smisaone rečenice; odričnoj, upitnoj i zapovjednoj pen-friend);
radnjama. - pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u rečenici - Kolokacije u vezi sa datim
zagradi ; temama (outdoor sports, to
-There is a/There are some…Is
- dovršavati rečenice; do homework, make a
there a…? Are there any…?
- pisati kratke sastave na poznate teme itd. phone call).
29
INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ
Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular, oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta,
npr.:
- kroz crtanje, slikanje, oblikovanje itd. (Likovno obrazovanje);
- kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje);
- slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje, ples).
INTERKULTURALNE VJEŠTINE
Učenici će se:
- upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene;
- upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. razlike u upotrebi
nekih pozdrava u engleskom i u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku i književnosti učenika, npr. Dobar dan i Good
morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day);
- učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Ovo može
podrazumijevati:
- govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se želi
reći da / ne itd.;
- uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti nešto ili pogriješi, ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol itd.).
UČENJE KAKO TREBA UČITI

Učenici će učiti da:
- razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika;
- budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik;
- koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama;
- ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i stepen svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve.
30
S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom, hrvatskom,
srpskom jeziku i književnosti, tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didaktičko-metodičke
napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika.
Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika
i učenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. I na ovom nivou
treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja, usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim
doživljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu
neverbalnog i verbalnog izražavanja. Sredstva, načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su
raznoliki. Preporučuju se:
Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja, govora, čitanja i pisanja. Između usmenih
i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu.
31
Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnost i drugih stranih
jezika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih
32
Učenici će:
33
NJEMAČKI JEZIK
PETA GODINA UČENJA, VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i djelimično nivoa A2.1 Evropskog
okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).
Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi,
porodici, poslu, bližoj okolini).
• Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča.
• Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao.
• Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko
obraća direktno; često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Čitanje i razumijevanje • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o
svakodnevnom životu, rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.
• U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vožnje) zna pronaći konkretne
informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma.
• Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju.
Govor • Učenik zna opisati porodicu, druge ljude, čime se bavi, vlastito porijeklo, izobrazbu.
• Može razgovarati na zadanu temu; komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma.
• Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom
jednostavnim strukturama.
• Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju; još uvijek se primjećuje strani naglasak;
• Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim vokabularom i
osnovnim gramatičkim strukturama; pravi često greške i kod veoma jednostavnog, nešto produženog
razgovora.
34
Pisanje • Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih
formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći).
• Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva
(jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat).
• Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.
Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
PROGRAMSKI SADRŽAJI
Tematske cjeline:
1. Život u porodici
2. Stanovanje
3. Škola i učenje
4. Slobodno vrijeme: odlazak u kino, pozorište, muzej, posjeta prijatelju, odlazak na izlet, igra u parku…
5. Vikend
6. Kupovina na tržnici
7. Životinjski svijet
8. Moja zemlja
35
Vještine Gramatika Vokabular
Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE:
- jednostavnim izrazima iskazati šta vole a Učenici će slušati izgovoreni tekst i Učenici će učiti o tome i koristiti: Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji
šta ne; reagovati: se odnosi na date teme, npr. :
- povezivanjem slike i slušanog teksta; Imenice:
- zamoliti za jednostavne svakodnevne - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji;
stvari; -sa članom u jednini u dativu (kao -Škola
- davanjem kratkih odgovora na odgovor na pitanje wem? ali i na Ich lerne Deutsch besonders gern. Mathe mag ich nicht...;
nastavnikova pitanja ili pitanja koja su pitanje wo?);der Mutter helfen,in
- razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva,
čuli sa kasetofona i sl.; der Küche.
zahvaliti se; -Stanovanje
- popunjavanjem praznina u tekstu;
- popunjavanjem tabela; Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein, aber sie
- razumjeti elementarne informacije Zamjenice:
bazirane na brojevima; - rješavanjem zadataka višestrukog izbora. gefällt mir. Das Zimmer ist nicht groß, aber ich habe genug
-Lične zamjenice u akuzativu Platz...;
(množina)
- popuniti jednostavne formulare podacima
-Lične zamjenice u dativu (mir, dir,
o sebi; ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : -Posjeta prijatelju
Ihnen)
Učenici će: Wie geht es dir?, Möchtest du etwas trinken?, Ich möchte lieber
- napisati sasvim jednostavna saopćenja; -Prisvojne zamjenice u 2. i 3. licu
- čitati rečenice i kraće tekstove; eine Cola..;.
-pisati jednostavne poštanske karte ili e- množine (euer, ihr)
mail; - tražiti osnovne informacije u tekstu -Bezlična zamjenica es u
pritom rješavajući zadatke poput: idiomatskim izrazima -Kućni ljubimci
- u programu kina odabrati film, razumjeti - pridruživanja slike tekstu; (Es regnet. Wie geht es dir?) Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere.
mjesto i vrijeme; - pridruživanja podnaslova -Pokazna zamjenica der/die/das u Mein Lieblingstier ist...
dijelovima teksta; nominativu i akuzativu Ich habe kein Haustier.
- razumjeti jednostavne pisane upute, - označavanja tačnih i (Welcher Mantel gefällt dir? – Mein Vogel kann...;
posebno ako su ilustrovane;
netačnih tvrdnji; Der! )
- zapisati jednostavne bilješke koje sadrže - odgovaranja na postavljena -Upitna zamjenica -Odlazak u kino, pozorište, muzej
podatke o mjestu i vremenu (npr. plan pitanja, welcher/welche/welches Wann beginnt die Vorstellung?,
učenja, putovanja i slično). - dopunjavanja teksta;
Haben wir schon Eintrittskarten?
- popunjavanja tabela i sl. Pridjevi:
Welchen Film möchtest du sehen?
-u predikativnoj upotrebi
Der Film läuft im Kino Imperial.
GOVOR:
Wie findest du den Film?
Učenici će: Glagoli:
- govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i der Zeichentrickfilm, der Krimi, die Zirkusnummer...
-prezent glagola sa razdvojnim
tražeći odgovarajuće izraze; prefiksom
-prezent modalnih glagola mögen,
36
- postavljati jednostavna pitanja; müssen, wollen -Kupovina na tržnici
- davati važne informacije o sebi i -prezent povratnih glagola Was darf es sein?
neposrednom okruženju; -konstrukcija es gibt + akuzativ Ein Pfund Tomaten,
- riječi i grupe riječi i rečenice povezivati - preterit glagola sein i haben (1. i Was kostet...?;
3. lice jednine)
jednostavnim veznicima i, ili, onda ;
- igrati uloge; -Odlazak na izlet
einen Ausflug machen, etwas mitnehmen/vergessen,
- pripremati i sprovoditi jednostavne Brojevi: Ball spielen ...;
dijaloge; - redni brojevi (za iščitavanje
- voditi dijaloge prema datoj skici. datuma)
-Vikend
PISANJE: Rečenica: richtig ausschlafen, zu Hause bleiben, die Clique treffen, frei
Učenici će: - glavna rečenica (izjavna, upitna haben ...
-prepisivati rečenice i kraće tekstove; (W-Fragen, Ja/Nein-Fragen)
- nezavisno složena rečenica
-rekonstruisati riječi i rečenice;
(Der Vater liest die Zeitung und
-dopunjavati izostavljene riječi, die Mutter kocht)
dijelove rečenice ili cijele
rečenice;
Učenici će koristiti ali ne i učiti o
-pisati kratki jednostavan tekst prema datom sljedećem:
tekstualnom modelu;
-samostalno napisati kratki tekst Priloge:
(vođeno pisanje). -najfrekventnije priloge za mjesto i
vrijeme
Prijedloge:
-u njihovoj funkcionalnoj upotrebi
Veznike:
-und, aber, oder
37
ovom nivou (peta godina učenja), treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja, usklađenih sa spoznajnim
38
Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti i drugih stranih
jezika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih
39
min) nakon svake obrađene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća
Učenici će:

40
NJEMAČKI JEZIK
DRUGA GODINA UČENJA, VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane
jezike (funkcionalno početno znanje).
Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne
zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju.
• Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko
obraća direktno.
Čitanje i razumijevanje • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom
životu, rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.
• Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska
prognoza).
• Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta.
Govor • Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama; može voditi jednostavne neformalne
razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici); povremeno mu može zatrebati pomoć.
• Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi.
• Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju.
• Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim
strukturama.
Pisanje • Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva.
• Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat).
• Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.
Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
41
Tematske cjeline:
1. Ljetni raspust
2. Škola (školski predmeti, raspored časova)
3. Svakodnevni život
4. Život u porodici
5. Praznici
6. Odlazak u kupovinu
7. Stanovanje
8. Ljudsko tijelo i zdravlje
9. Moje okruženje
10. Odijevni predmeti
11. Životinjski svijet
42
Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular
Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će učiti o tome i koristiti : Učenici ce usvajati novi i proširivati već
- imenovati nastavne predmete, govoriti o svojim Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme,
omiljenim predmetima; -povezivanjem slike i slušanog teksta; Imenice:
npr. :
- čitati raspored časova i opisati svoj raspored -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji;
časova; - sa članom u jednini u dativu (kao
-davanjem kratkih odgovora na nastavnikova odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?)
- čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i
-Ljetni raspust
sata!); der Mutter helfen ,in der Küche am Meer, im Gebirge,
sl.;
- iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!); Ich war mit meinen Eltern im Ausland;
- opisati ljude i predmete; -popunjavanjem praznina u tekstu;
- govoriti o trenutnoj aktivnosti; -popunjavanjem tabela; Zamjenice:
- pitati nekog za zdravlje, poželjeti mu brzo -rješavanjem zadataka višestrukog izbora. -Lične zamjenice u akuzativu -Škola
ozdravljenje; -Prisvojne zamjenice u nominativu i das Schuljahr, Deutsch, Mathe, Wann haben wir
- imenovati zgrade u gradu; akuzativu Deutsch?
- imenovati odijevne predmete; ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : -Bezlična zamjenica es u idiomatskim in der ersten Stunde,
- iskazati na najjednostavniji način dopadanje i Učenici će: izrazima Deutsch finde ich super;
nedopadanje; (Es regnet. Wie geht es dir?)
-čitati rečenice i kraće tekstove;
- izvinuti se; -Pokazna zamjenica der / die / das u
-tražiti osnovne informacije u tekstu pritom -Život u porodici
- tražiti i nuditi pomoć, jednostavne informacije i
rješavajući zadatke poput: nominativu i akuzativu Ich stehe um 7 Uhr auf. Gegen Mittag komme ich
sl.;
- napisati božićnu i novogodišnju čestitku. -pridruživanja slike tekstu; (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) nach Hause. Die Mutter ist zu Hause und wartet
-pridruživanja podnaslova -Upitna zamjenica welcher / welche / auf mich;
dijelovima teksta; welches
-označavanja tačnih i netačnih
tvrdnji; Pridjevi: -Praznici
-odgovaranja na postavljena -u predikativnoj upotrebi Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann,
pitanja; Geschenke, der Wunschzettel...;
-dopunjavanja teksta; Glagoli:
-popunjavanja tabela i sl. -prezent nepravilnih glagola (fahren,
-Odlazak u kupovinu
sprechen)
der Supermarkt, der Einkaufswagen, zahlen, Was
GOVOR: -prezent modalnih glagola mögen, müssen,
kostet...?;
Učenici će: wollen
-prezent povratnih glagola
-govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i -Stanovanje
-konstrukcija es gibt + akuzativ
tražeći odgovarajuće izraze; - preterit glagola sein i haben (1. i 3. lice in der Stadtmitte, im Haus, in der Wohnung, im
-postavljati jednostavna pitanja; jednine) zweiten Stock, das Wohnzimmer, die Küche...;
-davati važne informacije o sebi i neposrednom
okruženju;
-riječi i grupe riječi i rečenice povezivati
43
jednostavnim veznicima i, ili, onda; Brojevi: -Ljudsko tijelo, zdravlje
-igrati uloge; - glavni brojevi do 1000 Wie geht es dir? Gute Besserung!
-pripremati i sprovoditi Medikamente nehmen, im Bett liegen...;
jednostavne dijaloge; Rečenica:
-glavna rečenica (izjavna, upitna (W-Fragen,
-voditi dijaloge prema datoj skici. Ja / Nein-Fragen) -Kupovina odjeće
-nezavisno složena rečenica Die Jacke gefällt mir.
PISANJE: (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter Ich finde die Jacke schön und modern;
Učenici će: kocht)
-prepisivati rečenice i kraće tekstove;
Učenici će koristiti ali ne i učiti o
-Moja okolina
-rekonstruisati riječi i rečenice;
sljedećem: der Wald, der Park, die Wiese, einen
- dopunjavati izostavljene riječi,
Ausflug machen….,
dijelove rečenice ili cijele
Priloge:
rečenice;
-najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme
-pisati kratki jednostavan tekst prema datom
tekstualnom modelu;
Prijedloge:
-samostalno napisati kratki tekst -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi
(vođeno pisanje).
Veznike:
und, aber, oder

srpskom jeziku i književnosti, tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didaktičko-metodičke napomene
date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika.
44
45
Učenici će:
-upoznavati različite kulture i tradicije;
-učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

46
FRANCUSKI JEZIK
PETA GODINA UČENJA, VII razred osnovne škole

(2 časa sedmično - 70 časova godišnje)
U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1.3 i djelimično nivoa A2.1.
Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).

Slušanje i Učenik:
razumijevanje • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života;
• razumije jednostvne poruke, savjete, zadatke, pitanja, vremenske i prostorne upute;
• razumije kraće dijaloge sastavljene od poznatih informacija;
• razumije osjećanja i stavove govornika;
• učenik uspjeva da prati standardan govor, ukoliko mu se obraća sporije i direktno.
Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu;

• čita i pronalazi tražene informacije u prospektima, oglasima, uputstvima, natpisima;
• čita i razumije kratka pisma, poruke, čestitke, pozivnice, vremenske i prostorne upute.
47
Govor • učestvuje u razgovoru na poznatu temu, izražava lični stav i osjećanje;
• govori o svojim svakodnevnim aktivnostima;
• postavlja pitanja i daje odgovore na njih;
• pjeva, recituje i govori uloge iz kraćih skečeva;
• u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice;
• komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u
francuskom jeziku, te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja.
Pisanje • piše jednostavne tekstove na obrađene teme;

• popunjava obrasce, upitnike, križaljke;
• piše lične poruke, čestitke, pozivnice, oglase, plakate;
• pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode.
Znanje o jeziku • na ovom nivou učenja učenici prepoznaju, ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku;
• učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika.
48
Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti Gramatika Vokabular
RECEPCIJA Učenici će stalno Učenici će ponavljati i

7.razred -Moja Učenici će znati: ponavljati naučeno i proširivati vokabular u
porodica i ja-predstaviti sebe i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati vezi sa sljedećim
Osnovna druge; REAGOVANJE: novo gradivo. temama:
škola -Kuća / dom -opisati sebe, članove Rečenica : -Porodica i događaji
(stanovanje i porodice, predmete koji -Učenici će slušati tekst -Red riječi u unutar porodice :
5. godina bliža okolina) ga okružuju, svoju koji je izgovorio potvrdnoj, upitnoj, - les fêtes en famille :
učenja okolinu...; nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisno- Le Jour de l’An, Noël,
francuskog -Kupovina govornik i reagovati: složenoj rečenici. l’anniversaire, les cartes
jezika -reagovati na izjave ili Fonetika: d’invitation, les cartes
-Škola upite drugih ljudi; 1.neverbalno -Stalno insistirati na de voeu, choisir/acheter
-obilježavanjem intonaciji rečenice, des cadeaux, les
Razvijanje -Francuska / - tražiti i dati određenih riječi i fraza; (pogotovo upitne) i na chansons de fête... ;
osnovnog moja zemlja informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u -Kuća / dom
znanja i odgovarati na pitanja, tvrdnji; izgovorne cjeline. Stanovanje, selidba,
-Slobodno razmjenjivati, -popunjavanjem Imenice : naselje:
vrijeme provjeravati i praznina novonaučenim - rod -le quartier (j’habite loin
potvrđivati informacije; riječima i izrazima; prirodni i gramatički de / près de/ au centre
-Zdravlje i -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – de....) ;
ishrana -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur, euse i eur, trice -l’immeuble :le rez-de
poziv; i izraza. - množina pravilna na chaussée, les étages,
-Priroda -s monter/descendre
(svijet -izražavati slaganje ili 2.verbalno -neki primjeri l’escalier, prendre
životinja) neslaganje, zahvalnost, -odgovaranjem na nepravilne množine l’ascenseur, les voisins ;
interesovanje, bol, pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux, al – -l’appartement: les
želju, sposobnost...; osobe sa zvučnog aux... pièces, les meubles ,
snimka; Član: ma chambre, mettre en
-govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određe- ordre, faire le ménage
događajima i tekstova; nog i neodređenog ... ;
49
planovima za -rješavanjem zadataka člana
budućnost; višestrukog izbora; -partitivni član -Kupovina
- koristiti javne usluge -postavljanjem pitanja Zamjenice : -Aller aux centres de
u zemlji francuskog nastavniku ili drugim -lične zamjenice u commerce, au
govornog područja učenicima. funkciji subjekta i supermarché (les rayons,
(supermarket, pošta, direktnog i les articles, les prix,
telefon, željeznički, b) ČITANJE I indirektnog objekta choisir, essayer, payer à
autobuski i avio REAGOVANJE : -lične naglašene la caisse... ) ;
saobraćaj). zamjenice Combien coûte.... ?
-Učenici će znati čitati -proste upitne Quelle taille / quelle
Napomena: sve ove kratke tekstove u sebi zamjenice : qui, que, pointure fais-tu ?
funkcije i vještine će ili naglas i reagovati : de qui, à qui… Combien de...... ?;
biti svedene na 1.neverbalno: - neodređene
učenikove jezičke -rješavanjem zadataka zamjenice : on, tout, -Škola – proširivanje
kompetencije. višestrukog izbora i personne vokabulara:
tačnih i netačnih Pridjevi : - les activités à l'école :
tvrdnji; -prisvojni les excursions, les
-ispravljanjem -pokazni visites / les échanges
pogrešaka; -upitni scolaires, les projets
-dopunjavanjem -opisni – pravilna scolaires, la correspon-
rečenica. komparacija dence...;
Glagoli:
2.verbalno: Potvrdni, odrični i -Država
-odgovaranjem na upitni oblik : (Francuska/BiH)
pitanja; -prezent -geografski položaj,
-prepričavanjem teksta -ponavljanje pravilnih strane svijeta : le pays/la
u cjelini ili njegovih glagola ville natal, les régions,
dijelova; -učenje povratnih la capitale, les habitants,
-recitovanjem recitacija glagola i osobenosti les beautés de mon pays
i pjevanjem pjesmica. glagola sa infinitivom (les lacs, les rivières, les
na – ir, re, oir mers, les montagnes...) ;
50
PRODUKCIJA -bliski futur
-futur I -Slobodno vrijeme
a) GOVOR: -perfekt glagola na – -les activités sportives et
-učenici će u skladu sa er culturelles, les loisirs :
dostignutim jezičkim -perfekt pomoćnih participer / assister aux
kompetencijama glagola avoir i être compétitions sportives,
govoriti na zadatu gagner / perdre, aller à la
temu; -Brojevi do 1000 bibliothèque, au concert,
-sastavljati kraće -Ponavljanje glavnih organiser le pique-nique
dijaloge; brojeva
-davati i tražiti -Zdravlje i ishrana
obavijesti; Učenici će koristiti -Etre de bonne /
-igrati po ulogama i uz ali ne i učiti o mauvaise santé, aller
pomoć nastavnika sljedećem: voir le docteur, prendre
dramatizirati tekst. des médicaments, avoir
Prilozi : de la fièvre, avoir mal
b) PISANJE: -za mjesto: ici, là, où, à... ;
-učenici će znati pisati dedans, dehors - prendre des vitamines,
kraće diktate; -za vrijeme: des fruits et des
-pisma poznaniku iz maintenant, encore, légumes ; les repas, les
frankofonske zemlje; toujours, puis, ensuite, recettes...
-slati SMS ili e-mail finalement, longtemps
poruke na francuskom - za količinu: peu, -Priroda
jeziku; assez, beaucoup, trop, -les animaux
-od ponuđenih riječi très, encore domestiques : visite
napraviti kraći tekst; -za način : bien, mal, d’une ferme ;
-popunjavati tabele i vite, volontiers, -les animaux sauvages :
jednostavne križaljke. souvent visite de ZOO.
-priloški izrazi za
vrijeme i mjesto:
d’abord, à la fin,
51
loin de, près de, à côté
de, au milieu de...
Prijedlozi :
à, dans, de, chez, en,
pour, avec, entre,
contre...
-Veznici : et, ou, mais,
car, parce que
52
Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku, savremenih psihološko-pedagoških teorija i
saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred
osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti, podstiče slobodu i kreativnost ideja te razvija njegove
kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.
- upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd.
Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja, govora, čitanja i pisanja. Između
usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu.
Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga, a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim
aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja.
Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine, značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju
vještine govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema, izbor i prilagođenost teme, precizna uputstva, optimalan
period za razmišljanje i pripremanje, nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj
učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne
treba prekidati niti ispravljati, već mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške.
53
odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja,
koliko je to moguće.
odgovarajuća leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost
izražavanja. Pisanje može biti kontrolisano (dovršavanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno
kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije, historije i umjetnosti, što će
im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom
razredu povezani su sa biologijom (okolina, životna sredina), fizikom i hemijom. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa
korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija.
godišnjih nastavnih planova.
Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima, prilikom rada u parovima,
individualnog izlaganja, tumačenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na
svakom času. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda
svog rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka,
pismenih vježbi, upitnika, diktata (10-15 min.) nakon svake obrađene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na
osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proširuje ili mijenja pedagoški pristup.
Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim
kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja, predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku.
Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugodištu po jedan. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude
jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene.
Ukoliko se ukaže prilika, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.
54
FRANCUSKI JEZIK
DRUGA GODINA UČENJA, VII razred osnovne škole
Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti,
omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da
pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti, da
imaju više poštovanja prema drugima. Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja
koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. U nastavi francuskog jezika kao drugog stranog jezika, u sedmom razredu
osnovne škole, treba težiti dostizanju nivoa A 1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).

Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju, uz znatan napor, jednostavan formalan i neformalan razgovor; često zahtijevaju da im se
nešto ponovi.
• Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije.
• Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija.
Čitanje i razumijevanje • U stanju je da razumije kratke, jednostavne tekstove (pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva).
• Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa.
• Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta.
Govor • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima.
• Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka.
• U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih.
• Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju, ali još uvijek prave
mnogo osnovnih grešaka.
Pisanje • Učenici znaju da napišu kratke, jednostavne poruke (lična pisma, bilješke) u vezi s svakodnevnim
potrebama.
• Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena.
• Izrađuju jednostavne projekte.
Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju, upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku.
55
Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti Gramatika Vokabular
RECEPCIJA Učenici će učiti samo
7. razred • Porodica Učenici će znati: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će učiti o osnovni vokabular koji
• Škola - predstaviti sebe i članove tome, ponavljati i se odnosi na date teme,
Osnovna • Slobodno vrijeme svoje porodice; Učenici će slušati izgovoreni tekst i koristiti: npr.:
škola • Moje okruženje - vršiti upoznavanje; reagovati: - Porodica
• U restoranu - obraćati se ljudima; 1) neverbalno, npr.: Imenice sa članom: - članovi šire porodice i
2. godina • U supermarketu - opisivati: -pokazivanjem / doticanjem - jednina i množina porodične veze – les
učenja • Praznici i odmori - ljude i predmete; predmeta koji se spominje; - pravilna množina na rencontres familiales
francuskog - neka raspoloženja i stanja; -izvršavanjem uputa i naredjenja, –s (le frère de mon oncle,
jezika - trenutnu aktivnost; zaokruživanjem tačnog odgovora; - neki primjeri les parents de ma belle-
- postavljati i odgovarati na -povezivanjem odredjenih ilustracija nepravilne množine (le soeur tec);
Funkcionalno pitanja koja se odnose na sa odgovarajućim tekstom itd. journal – les - Škola (proširivanje
osnovno obradjene teme; 2) verbalno, npr.: journaux...) vokabulara): les
znanje - locirati ljude i predmete; - davanjem kratkih odgovora na Zamjenice: activités à l'école
- tražiti i nuditi pomoć; postavljena pitanja; - lične nenaglašene (clubs, spectacles etc);
- tražiti i davati informacije; -popunjavanjem rečenica sa - lične naglašene - Slobodno vrijeme
- izraziti: ključnim riječima (les mots clé). (subjekatski i - les activités sportives
- slaganje i neslaganje; objekatski padež) et culturelles (faire du
- dopadanje i nedopadanje; b) ČITANJE I REAGOVANJE: - upitne: Qui?, De/à sport, pratiquer un
- izvinjenje; qui?, Que?, De/à quoi sport, aller au stade,
- čestitanje; Učenici će čitati kratke tekstove, - proste odnosne aller à la piscine, aller
- govoriti na jednostavan način usebi ili naglas i reagovati: zamjenice: qui, que, au cinéma, aller au
o: 1) neverbalno, npr.: dont, où théâtre etc);
- porodici; -traženjem odredjenih informacija, Pridjeve: - Moje okruženje
- slobodnom vremenu; povezivanjem pisanih riječi i - opisne -naselja (grad/selo): -
- svom okruženju; odgovarajućih ilustracija, - prisvojne les établissements d'une
- svakodnevnim aktivnostima. označavanjem vrai/faux, - pokazne ville – la mairie, le
podvlačenjem odredjenih Glagole: théâtre, la bibliothèque,
informacija, itd. (potvrdni i odrični l'hôpital, la banque, la
2) verbalno, npr.: oblik) poste; campagne, la
-odgovaranjem na postavljena - Prezent (ponavljanje) ferme, les animaux,
pitanja, biranjem tačnog odgovora, - Prezent nekih jardinier etc;
dovršavanjem rečenica, nepravilnih glagola - U restoranu,
popunjavanjem praznina zadatim (pouvoir, vouloir osnovni vokabular: -
riječima, sklapanjem ispreturanog savoir, devoir) carte/menu,
teksta u smisaonu cjelinu itd. commander un plat etc;
56
- Imperativ
PRODUKCIJA (ponavljanje) - U supermarketu,
a) GOVOR: - Bliski futur osnovni vokabular npr.:
- Perfekat glagola -Situations propres aux
Učenici će: na –er actes d'achat, acheter et
- učestvovati u kratkom razgovoru s Priloge za: payer etc;
drugima; - mjesto: ici, là, où - Praznici i odmori,
- davati upute i informacije; - vrijeme: aujourd'hui, osnovni vokabular:
- prepričavati kratke priče, pjevati, hier, demain, tôt, tard -faire des projets de
recitovati. - količinu: peu, assez, vacances: visiter la
beaucoup, trop, très famille, aller à la mer, à
b) PISANJE: Prijedloge: la montagne, faire /
Učenici će: À, dans, de, chez, avec défaire la valise etc.
- praviti rečenice od datih etc
elemenata; Brojeve do 100
- pisati kraće diktate;
- popunjavati tabele i jednostavne
križaljke;
- prepričavati kraće tekstove;
- pisati kratke tekstove na poznatu
temu (carte postale, lettre, plan de la
ville).
57
58


59
Učenici će:

60
ARAPSKI JEZIK
PETA GODINA UČENJA, VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Cilj i zadaci učenja arapskog jezika
Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama
iz svakodnevnog života.
Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.
Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, humanizmu i
internacionalizmu.
Zadaci nastave arapskog jezika su:
- razvoj sve četiri jezičke vještine ;

- ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo ;
- upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava; razumijevanje i poštivanje drugih kultura ;
- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju ;
- razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja;
- razvijanje samostalnosti i kreativnosti;
- razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja;
- osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
61
PETA GODINA UČENJA -VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 časa sedmično / 70 časova godišnje)

Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja:
- učenje jezika, a ne o jeziku ; - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika;
- razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika ; - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku;
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti; - sloboda i samostalnost u govoru;
- razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja; - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi, rečenica i tekstova;
- razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika; - kratki usmeni i pismeni odgovori;
- razvijanje samostalnosti u govoru; - dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova.
- putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude
zabavno;
- čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova.
- Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad)

- Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija)
- Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine)
- Gramatika (osnove gramatike za dati nivo)
- Vokabular (u okviru datih tema)
Neophodno je : ponoviti osnovne fraze; lične i pokazne zamjenice; komparaciju pridjeva; prijedloge; izražavanje posjedovanja; dual
i plural imena; brojeve.
62
Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular
- Aktivnosti u Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: -Ženski rod
VII razred nastavi - opisati jednostavnim Učenici će slušati izgovoreni tekst i (aktivni parni - Učenici proširuju
rečenicama (imenskim i reagovati : dijelovi tijela) vokabular u
Osnovna škola okviru zadanih
- Kupovina glagolskim) i 1) neverbalno, npr.: -Potpuna i tema i koriste ga
5.godina (voće, povrće; ograničenim brojem - gestikulacijom predstaviti ono što su nepotpuna za konstruisanje
učenja brojevi) riječi ljude i predmete u čuli; deklinacija atributivnih
arapskog kući; -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje -Prijedlozi (pravi sintagmi,
jezika se odnose na riječi i konstrukcije koje su genitivne veze;
- Izražavanje i osnovni
vremena - imenovati predmete u učenici čuli, odnosno povezivanjem slike sa sekundarni) imenske i
tekstom koji čuju; glagolske rečenice
(15 min., 20 školskoj torbi i učionici; -izvođenjem uputstava koje nastavnik -Izražavanje
min., pola sata) izgovara ili koja čuju sa kasetofona. posjedovanja - Kroz dijalog
- nabrojati ograničen broj 2) verbalno, npr.: (putem (igre, pjesmice,
- Opisati voća i povrća i neke -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica pronominalnih ponavljanje,
slobodne osnovne prehrambene koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa sufiksa i genitivne prepoznavanje, i
kasetofona; druge vježbe)
aktivnosti artikle; -davanjem kratkih odgovora na veze) uvježbavati
(sportske, nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli -Upitni izraz osnovni vokabular
kulturne, - upotrebljavati brojeve sa kasetofona; "liman"
posjeta do 1000; -popunjavanjem praznina u tekstu i -Ime relacije - Vokabular treba
prijatelju, tabelama. (-iyyun) proširivati u
ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: skladu sa temama
odlazak na izlet - koristiti redne brojeve Učenici će prepoznati jednu ili više -Izražavanje
koje se obrađuju
i dr.) za izražavanje sati; napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati: glagola "imati"
1) neverbalno, npr: -korijen i osnova
- Moja - nabrojati dane u - gestikuliranjem, imitiranjem; riječi - Postepeno
domovina, sedmici, mjesece i –povezivanjem pisanih sintagmi i -Prezent
odgovarajućih ilustracija. uvoditi sinonime
glavni grad godišnja doba i koristiti u 2) verbalno, npr.: -Imperativ za leksiku koju je
govoru i pisanju; -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima -Futur usvojila većina
- Arapske na pitanja; -Modalni glagoli učenika
zemlje i glavni - iskazivati posjedovanje -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u (želim da; volim
gradovi putem pronominalnih tekstu; da; mogu da)
sufiksa i genitivne veze; -povezivanjem ponuđenih riječi u ...itd. -Brojevi (100 do
63
- Kod doktora - jednostavnim izrazima GOVOR: 1000)
izraziti šta žele, vole, Učenici će: -Redni brojevi
- Dani, mjeseci, mogu; -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili (veći od 12)
iskaze koje čuju sa CD-a;
godišnja doba -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim
- razumjeti ukoliko se od učenicima ili sa nastavnikom;
njih nešto zahtijeva; -pjevati;
-recitovati kraće pjesmice;
- razumjeti jednostavne -glumiti..itd. ;
-postavljati jednostavna pitanja;
pisane upute, posebno -povezivati riječi i sintagme osnovnim
ako su ilustrovane. veznicima.
PISANJE :
-učenici prepisuju riječi, rečenice i kraće
tekstove koje su prije toga usmeno usvojili ;
- rekonstruišu sintagme i rečenice;
- dopunjavaju izostavljene riječi, dijelove
rečenice i cijele rečenice ;
- pišu kratke tekstove prema datom
tekstualnom modelu.

64
- podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio), kao i dostignuća drugih itd.
65
(kreativno) kao što su pisanje pisama, oglasa, izvještaja. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog
uzrasta.

godišnjih nastavnih planova, interdisciplinarnih projekata.

objektivnijeg ocjenjivanja, preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, diktata (10 do
15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se
vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i
ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.
Učenici će:

66
ARAPSKI JEZIK
DRUGI STRANI JEZIK

DRUGA GODINA UČENJA, VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Cilj i zadaci učenja arapskog jezika
Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama
iz svakodnevnog života.
Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.
Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, humanizamu i
internacionalizmu.
Zadaci nastave arapskog jezika su:
- razvoj sve četiri jezičke vještine ;

- ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom;
- upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura;
- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju;
- razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja;
- razvijanje samostalnosti i kreativnosti;
- razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja;
- osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako
učiti).
67
DRUGA GODINA UČENJA - VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 časa sedmično - 70 časova godišnje)

Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja:
- nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika;
učenja; - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku;
- učenje jezika, a ne o jeziku ; - sloboda i samostalnost u govoru;
- razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika ; - čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti; upotrebljenih);
- razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja; - čitanje jednostavnih rečenica;
- razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju - prepisivanje riječi i kratkih sadržaja;
jezika; - kratki usmeni i pismeni odgovori;
- razvijanje samostalnosti u govoru; - popunjavanje slova i riječi;
- putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika - razvijanje samopouzdanja u izražavanju;
bude zabavno; - prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja
- postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica. arapskog jezika.
- Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad)
- Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija)
- Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine)
- Gramatika (osnove gramatike za dati nivo)
- Vokabular (u okviru datih tema)
Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred). Usvajanje grafičke strukture slova
(po grupama slova), kratki i dugi vokali, pisanje tanwina, pisanje određenog člana, “sunčevih” i “mjesečevih” slova. S obzirom da je drugi
strani jezik zastupljen sa dva časa sedmično, treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom.
68
Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular
III razred Proširivanje Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: -Lične
tema - pozdravljanje na formalan Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : zamjenice: Učenici će:
Osnovna i neformalan način; 1) neverbalno, npr.: -('ana, 'anta, 'anti,
-učiti samo
škola -Pozdravljanje - crtanjem; huwa, hiya, osnovni
i upoznavanje - predstaviti sebe i druge; - razvrstavanjem slika; nahnu) vokabular,
2. godina - povezivanjem slike i teksta; koji će biti
učenja - Porodica i - imenovati članove svoje - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji; osnova za
- navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih -Upitne
arapskog prijatelji uže porodice; zamjenice: tvorbu kratkih
govornika (zvučni zapisi). (imenskih)
jezika 2) verbalno, npr.: - (man, ma, kam) rečenica;
- opisati jednostavnim - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova
Prvi - Kuća rečenicama (imenskim) i pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona; -Pokazne
stepen ograničenim brojem riječi - dopunjavanjem teksta.
zamjenice:
elementar - Svakodnevni ljude i predmete u kući; ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : -(hara, harihi, -kroz dijalog
nog život Učenici će: (igre,
ralika, tilka ) pjesmice,
znanja - imenovati predmete u - čitati kraće tekstove naglas i u sebi; ponavljanje,
školskoj torbi i učionici; - tražiti određene informacije u tekstu i
reagovati: prepoznavanje
- Škola -Potvrdne i crtanje i druge
1) neverbalno, npr.:
- brojati od 1 do 10 ; - crtanjem, razvrstavanjem slika, pridruživanjem odrične riječi: vježbe)
slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih uvježbavati
-(na`am, la) osnovni
- Bliža - reći koliko je sati (puni tvrdnji.
2) verbalno, npr.: vokabular.
okolina sat) ; -Upitne
- davanjem kraćih odgovora;
partikule:
- nabrojati dane u sedmici ; - dopunjavanjem teksta; - (hal, 'a)
- rješavanjem jednostavnijih zadataka sa
- Odjevni višestrukim izborom.
predmeti - nabrojati ograničen broj
odjevnih predmeta ; GOVOR: -Prijedlozi:
Učenici će:
- recitovati, pjevati; - (fi, min, 'ila,
- postavljati jednostavna pitanja; `ala)
- odgovarati na pitanja;
- nabrojati nekoliko - igrati ulog;
69
osnovnih prehrambenih - učestvovati u dramatizacijama;
- Hrana i piće proizvoda i vrsta pića. - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.
PISANJE: -Sekundarni
Učenici će: prijedlozi:
- prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove; -(tahta, fawqa,
- rekonstruisati riječi; 'amama, wara'a)
- dopunjavati izostavljene riječi;
- od ponuđenih riječi rekonstruisati kraće -Upitna riječ:
rečenice; -“'ayna”;
- prepoznavanje i korištenja slova koja ne Prepoznavanje
postoje u bosanskom jeziku ( qaf, sad, ̉yn itd.). gramatičkog
ženskog roda:
-(okruglo “ta”)
-Brojevi:
- (1 do 10)
-Pridjevi:
- (kabir, sagir,
qasir, tawil,
\amil i drugi
frekventni
pridjevi)
-Boje:
- (osnovne)
-Razlomljeni
plural:
-(nekoliko
usvojenih
imenica)
70
- analiziranje teškoća u procesu učenja ;
- podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio), kao i dostignuća drugih itd.
71
izražavanja. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.
72
objektivnijeg ocjenjivanja, preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, diktata (10 do
15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se
vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i
ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.
Učenici će:

73
MATEMATIKA
74
MATEMATIKA
VII RAZRED
(Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično, 140 časova godišnje)
UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i
osnovnim računskim operacijama sa brojevima. Naime, uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve, zatim se učenici upoznaju
sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva,
osnovne računske operacije i uređenje skupa racionalnih brojeva. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u
rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl.).
Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima, trouglu, kružnici i
četverouglu. Proširuju se osnovna znanja o međusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnovnim konstruktivnim
problemima i zadacima. Također, definišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje.
PROGRAMSKI SADRŽAJ
1. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU

a
Decimalni zapis razlomka. Decimalni brojevi. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak oblika (a,b e N ). Pridruživanje
b
tačaka brojne poluprave decimalnim brojevima. Uspoređivanje decimalnih brojeva. Zaokruživanje decimalnih brojeva.
Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Brojevni izrazi. Jednačine i nejednačine u skupu Q + (decimalni zapis).
2. TEMA – CIJELI BROJEVI
75
Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Suprotni brojevi.
Apsolutna vrijednost cijelog broja. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i
njihova svojstva. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva.
3. TEMA – RACIONALNI BROJEVI
Uvođenje u skup racionalnih brojeva. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj
pravoj. Upoređivanje racionalnih brojeva. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Uređenje u skupu racionalnih brojeva.
a
Decimalni zapis racionalnog broja. Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom
b
zapisu) i njihova svojstva. Brojevni izrazi. Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i
primjena.
4. TEMA – UGAO I TROUGAO
Ponavljanje pojma ugla. Jednakost uglova. Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima.
Trougao. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Uglovi trougla. Zbir uglova trougla. Odnos stranica i uglova u trouglu.
Odnos stranica u trouglu. Konstrukcije nekih uglova (600, 1200, 45 0, 750, 1350). Podudarnost trouglova. Primjena pravila o
podudarnosti trouglova. Osnovne konstrukcije trougla. Pravougli trougao. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije.
Centralni i periferni ugao. Uzajamni položaj prave i kružnice. Konstrukcija tangente kružnice. Uzajamni položaj dvije
kružnice.Opisana i upisana kružnica trougla.
5. TEMA – ČETVEROUGAO. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA
Četverougao. Vrste četverouglova. Uglovi četverougla. Paralelogram. Svojstva paralelograma.Vrste paralelograma.

Pravougaonik. Romb. Kvadrat. Konstrukcije paralelograma. Trapez. Svojstva trapeza. Srednja linija trapeza. Konstrukcije
trapeza. Deltoid. Pojam i svojstva. Konstrukcije deltoida.
Obim trougla i četverougla. Mjerenje površina. Površina paralelograma. Površina trougla. Površina trapeza. Površina
četverougla sa normalnim dijagonalama.
76
PODRUČJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI
ZNANJE STICANJE ZNANJA: UČENIK ĆE ZNATI:
- upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz - uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i
jednog oblika u drugi; znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj;
- usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima; - obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim
- shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva, upoznavanje brojevima;
strukture skupa Z i skupa Q; - prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti
- određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja; njihov položaj na brojnoj pravoj;
- usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz - izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u
korištenje njihovih svojstava; skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u
- o rješavanju izraza sa racionalnim brojevima ; računanju;
- o jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q ; - rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u
- upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava ; praktičnim problemima;
- shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih - dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične
konstrukcija trougla i četverougla ; zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu;
- upoznavanje značajnih tačaka trougla; - izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne
tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla;
- računanje obima i površine trougla i četverougla.
- računati obim i površinu trougla i nekih
četverouglova.
SPOSOBNOSTI I RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: UČENIK ĆE MOĆI:

VJEŠTINE - za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno); - raditi sistematično, ustrajno, precizno i postupno;
- precizno izražavanje i simboličko zapisivanje; - logički povezivati podatke i izvoditi zaključke;
- kombinovanje i racionalisanje postupaka u radu ; - prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik;
- samostalnog otkrivanje novih činjenica; - planski pristupiti problemima i rješavati ih;
- logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije, analize i sinteze; - sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor;
- izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije; - samostalno sticati znanje primjenom didaktičkog
- razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom; materijala;
- samostalno sastavljanje zadataka. - pripremati se za nastavak daljeg matematičkog
obrazovanja.
77
VRIJEDNOSTI I RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: UČENIK ĆE:
STAVOVI - razvijanje samopouzdanja i odgovornosti; - razvijati iskustvo i potrebu za kolektivnim radom;
- samokontrole i kontrole drugih u radu; - razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju
- kritičko i samokritičko prihvatanje greške; drugih;
- rada, drugarstva i uzajamne pomoći u učenju; - uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove
- uspostavljanje grupne saradnje; drugih učenika;
- karakternim osobinama učenikove ličnosti. - prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u
životu savremenog čovjeka.
NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED

(Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično)
VRIJEDNOSTI,
AKTIVNOST AKTIVNOSTI
SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI STAVOVI,
UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJA
1. RAZLOMCI U DECIMALNOM • Usvajaju pojam decimalnog • Osposobljavaju se • Značaj znanja o • Uvježbavaju • Vježba učenike
OBLIKU razlomka i decimalnog broja, za pismeno i vezi razlomaka računanje sa transformacijama i
• Decimalni zapis razlomka. Decimalni način zapisivanja i čitanja, te usmeno i decimalnih decimalnim upoređivanju razlomaka
brojevi. prevođenja iz jednog oblika u matematičko brojeva brojevima kako bi uporedo u oba zapisa
• Pretvaranje decimalnog broja u drugi izražavanje • Interes za ih mogli • U operacijama sa
razlomak. • Prikazuju decimalne brojeve • Prepoznaju rješavanje primjenjivati u decimalnim brojevima i
• Pridruživanje tačaka brojevne sa jednom decimalom na matematičke zadataka u nastavi razlomcima izbjegava
poluprave decimalnim brojevima. brojevnoj polupravoj sadržaje u životnim geometrije i fizike glomazna računanja
• Upoređivanje decimalnih brojeva. • Istražuju koji je od dva tekstualnim situacijama • Rješavaju • Insistira na razumijevanju
• Zaokruživanje decimalnih brojeva. decimalna broja veći, redaju zadacima • Osjećanje osnovne pojmova i uvježbavanju
• Sabiranje i oduzimanje decimalnih tri ili više decimalnih brojeva • Na konkretnim odgovornosti i matematičke pojedinih postupaka
brojeva. po veličini primjerima kritičnosti probleme • Za nastavnu jedinicu:
• Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. • Zaokružuju decimalne dijeljenja uviđaju prema svom i potrebne za dijeljenje decimalnih
• Jednačine u vezi sa sabiranjem i brojeve do zadanog broja potrebu tuđem radu nastavak brojeva, priprema veći broj
oduzimanjem decimalnih brojeva: decimala izračunavanja i školovanja zadataka i uvježbava
x+a=b; x-a=b; a-x=b; • Izvode osnovne računske zadržavanja • Aktivno učenike kako bi ta operacija
(x-a)+b=c; (x+a)-b=c. operacije sa decimalnim određenog broja učestvuju u svim postala njihovo trajno
• Nejednačine u vezi sa sabiranjem i brojevima; vrše procjenu decimala oblicima vlasništvo
oduzimanjem decimalnih brojeva: rješenja prije računanja; • Primjenjuju znanja nastavnog rada u • Odabira problemske zadatke
x+a<b; x+a>b; x-a<b; x-a>b; primjenjuju stečeno znanje o decimalnim školi, a kod kuće prema mogućnostima
brojevima u rade domaće učenika
a-x<b; a-x>b. na preračunavanje mjernih
• Množenje decimalnih brojeva . jedinica rješavanju zadatke • Razvija sposobnost učenika
• zadataka iz za samostalan rad,
Osobine množenja decimalnih brojeva. • Rješavaju različite jednačine
78
• Dijeljenje decimalnih brojeva. i nejednačine pomoću svakodnevnog odgovornost za rad, tačnost,
• Jednačine u vezi sa množenjem i svojstava računskih operacija života urednost i sistematičnost
dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b; • Rješavaju tekstualne zadatke • Posvećuje pažnju izradi
x:a=b; a:x=b; ax+b=c; uz primjenu jednačina i domaćih zadataka
ax-b=c. nejednačina
• Nejednačine u vezi sa množenjem i
dijeljenjem decimalnih brojeva.
2. CIJELI BROJEVI • Razlikuju pozitivne i • Pravilno shvataju • Pokazuju želju • Učestvuju u svim • Ponavlja usvojena znanja o
• Pojam negativnog cijelog broja. Skup negativne cijele brojeve i potrebu uvođenja za usvajanjem etapama i skupu prirodnih brojeva
cijelih brojeva. Pridruživanje cijelih prepoznaju ih u primjerima iz negativnih brojeva novih znanja i oblicima rada • Postepeno formira skup
brojeva tačkama brojevne prave. svakodnevnog života • Upotrebljavaju proširivanje (par, grupa) cijelih brojeva kao
• Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost • Pridružuju cijele brojeve prethodno stečeno postojećih • Računaju na proširenje skupa N
cijelog broja. tačkama brojevne prave znanje o • Razvijaju različite načine, • Od samog početka cijele
• Uređenje u skupu cijelih brojeva. • Usvajaju pojmove: suprotan svojstvima upornost, vertikalno i brojeve prikazuje na
• Sabiranje cijelih brojeva. broj i apsolutna vrijednost računskih operacija dosljednost i horizontalno, brojevnoj pravoj i u vezi s
• Oduzimanje cijelih brojeva. • Određuju apsolutnu • Usvojeno znanje o ostale pozitivne pomoću brojne tim definiše uređenost u
• Svojstva sabiranja cijelih brojeva. vrijednost cijelog broja i cijelim brojevima crte ličnosti prave skupu cijelih brojeva
• Jednačine u vezi sa sabiranjem i cijele brojeve ako je zadana znaju primijeniti • Logički • Uz adekvatnu motivaciju
oduzimanjem cijelih brojeva. njihova apsolutna vrijednost pri rješavanju zaključuju i vrše objašnjava i uvježbava
• Nejednačine u vezi sa sabiranjem i • Upoređuju zadane cijele zadataka iz procjenu pri postupke za izvođenje
oduzimanjem cijelih brojeva. brojeve svakidašnjice rješavanju računskih operacija,
• Množenje cijelih brojeva i svojstva • Usvajaju postupak za • Osposobljavaju se zadataka jednačina i nejednačina na
množenja. izvođenje računskih za izračunavanje • Predviđaju osnovu definicija računskih
• Dijeljenje cijelih brojeva. operacija sa cijelim vrijednosti približan rezultat; radnji
• Jednačine u vezi sa množenjem i brojevima jednostavnijih • Pomažu • Podstiče na razumijevanje i
dijeljenjem cijelih brojeva. • Znaju nabrojati svojstva izraza sa više nastavniku u primjenu na razne probleme
• Nejednačine u vezi sa množenjem i operacija u skupu cijelih operacija i zagrada izradi zidnih slika iz okoline
dijeljenjem cijelih brojeva. brojeva u skupu cijelih • Redovno prati i ocjenjuje
• Uspješno rješavaju jednačine brojeva rad učenika
i nejednačine datih oblika u
skupu cijelih brojeva
• Izvode računske operacije u
skup Z racionalnim
postupcima
79
3. RACIONALNI BROJEVI • Shvataju uvođenje pozitivnih • Prenošenjem • Razvoj svijesti • Učenici treba da • Formira skup racionalnih
• Pozitivni i negativni racionalni brojevi. i negativnih racionalnih definicija i pravila o potrebi ponove pozitivne brojeva kao proširenje već
Skup racionalnih brojeva. brojeva, zapisuju racionalne sa jednog skupa na računanja i razlomke, upoznatih skupova
• Predstavljanje racionalnih brojeva na brojeve u obliku razlomka i drugi primjene decimalne • Radi boljeg uočavanja
brojevnoj pravoj. decimalnog broja osposobljavaju se stečenog znanja brojeve i cijele ilustruje pridruživanje
• Apsolutna vrijednost racionalnog broja. • Procjenjuju i zaključuju za zaključivanje po u zadacima iz brojeve kako bi tačaka brojevne prave
Uređenje u skupu racionalnih brojeva. između koja dva cijela broja analogiji životnih mogli usvojiti racionalnim brojevima
• Decimalni zapis racionalnog broja. se nalazi zadani racionalni • Ovladavaju situacija nova znanja (skup • Uvježbava računske
• Sabiranje i oduzimanje racionalnih broj i na brojevnoj pravoj operacijama • Samostalno Q) operacije u skupu Q i u
brojeva. prikazuju racionalne brojeve racionalnim sastavljaju • Pregledno i izračunavanju vrijednosti
• Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. sa nazivnikom manjim od 10 brojevima do nivoa zadatke uredno zapisuju i brojnih izraza
• Jednačine u vezi sa sabiranjem i • Upoređuju racionalne njihove primjene i koristeći rješavaju zadatke • Razvija naviku
oduzimanjem racionalnih brojeva. a potpune matematički • Da vrše racionalisanja postupaka u
• Nejednačine u vezi sa sabiranjem i brojeve zapisane u obliku usvojenosti jezik za samokontrolu radu
oduzimanjem racionalnih brojeva. b • Primjenjuju pravila iskazivanje svoga rada i • U rješavanju jednačina i
• Množenje racionalnih brojeva (u obliku i u obliku decimalnog broja računanja u izradi teksta provjeravaju nejednačina sa učenicima
• Izvode osnovne računske praktičnih zadataka • Motiviranost za rješenja razgovara o prirodi rješenja i
a operacije u skupu racionalnih iz geometrije pri individualni i • Sami odlučuju o
i u decimalnom zapisu). insistira na provjeravanju
b brojeva uz korištenje izračunavanju rad u parovima načinu rješavanja dobivenih rezultata
• •
• Svojstva množenja •
svojstava tih operacija
Rješavaju jednačine i
površina raznih
figura
Jasan osjećaj
vlastitog
zadatka i o
karakteru rješenja
Osposobljava učenike u
prevođenju tekstualnih
racionalnih brojeva. nejednačine u skupu • Razumiju i dostignuća • Koriste udžbenik zadataka u oblik jednačine i
• Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku racionalnih brojeva, usvajaju analiziraju i dostupne zbirke nejednačine
a pojam rješenja jednačine, problemske zadataka • Izbor problema vrši
i u decimalnom obliku). vrše provjeru rješenja i zadatke, mogu kvalitativno i u skladu sa
b objašnjavaju postupak zapisati mogućnostima učenika
• Brojevni izrazi sa racionalnim rješavanja jednostavnije • Koristi radne listiće za
brojevima sa osnovnim računskim • Čitaju, sastavljaju i određuju probleme u obliku provjeru usvojenosti
operacijama (sa zagradama i bez vrijednosti jednostavnijih jednačine pojedinih računskih
zagrada). izraza sa racionalnim • Razvijaju operacija u skupu
• Jednačine u vezi sa množenjem i brojevima sposobnost da racionalnih brojeva, izrađuje
dijeljenjem racionalnih brojeva. • Izvode računske operacije u grešku shvataju programirani materijal za
• Nejednačine u vezi sa množenjem i skupu Q racionalnim kao podsticaj za samostalno učenje
dijeljenjem racionalnih brojeva. postupcima ponovni rad
• Primjena linearnih jednačina sa jednom • Osposobljavaju se
nepoznatom. da samostalno
izaberu pogodniji
oblik racionalnog
broja u smislu
racionalnog
80
pristupa u
rješavanju zadatka
4. UGAO I TROUGAO
• Jednakost uglova. • Prepoznaju jednake uglove • Razvijaju • Razvijaju • Prati predavanja • Novi sadržaj nadovezuje na
• Uglovi sa paralelnim kracima. • Usvajaju pojam trougla i sposobnost za preciznost u nastavnika ranije stečeno znanje o
• Uglovi sa normalnim kracima. elemente, razlikuju vrste posmatranje, mjerenju, • Aktivno trouglu
• Trougao. Elementi trougla. trouglova i primjenjuju zapažanje i crtanju i posmatra, uočava • Dokazuje tvrdnju o zbiru
• Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih pravilo odnosa između zaključivanje geometrijskim odnose među unutrašnjih i vanjskih
(transferzalni uglovi). elemenata trougla • Svojstva konstrukcijama elementima uglova trougla pri čemu
• Vrste trouglova prema stranicama i • Definiraju pojam transferzale transferzalnih • Razvijanje • Samostalno crta, navodi učenike na
prema uglovima. i prepoznaju uglove uz uglova znaju sposobnosti zapisuje i samostalno logičko
• Zbir unutrašnjih uglova trougla. presječnicu primijeniti na posmatranja, primjenjuje zaključivanje
• Vanjski uglovi trougla. • Znaju dokazati jednostavnije rješavanje zadataka zapažanja i matematičku • Objašnjava odnos stranica i
• Odnos stranica i uglova u trouglu. tvrdnje o uglovima trougla i • Uočavaju praktični logičkog simboliku uglova u trouglu pomoću
• Odnos stranica u trouglu. primjenjivati ih u zadacima značaj primjene mišljenja • Priprema svojstava osne simetrije
• Konstrukcije uglova (60 0, 1200, 30 0, • Konstruišu uglove znanja o • Razvijanje didaktički • Dokazuje tvrdnju o odnosu
45 0, 75 0, 1350). primjenjujući svojstva podudarnosti zapažanja materijal i vrši stranica u trouglu i izvodi
trouglova posebnog i
• Podudarnost trouglova. Pravila simetrale ugla potrebne oglede ogled na svom
podudarnosti. • Shvataju podudarnost • Uočavaju općeg • Vrednuje demonstracionom modelu, a
• Primjena pravila podudarnosti kod trouglova i usvajaju simbol neophodnost • Uočavaju ulogu rezultate svog učenici na svojim modelima;
pravouglog i jednakokrakog trougla. podudarnosti primjene i značaj rada i izražava pravila podudarnosti
• Osnovne konstrukcije trougla. • Razlikuju pravila o podudarnosti kada matematike u kritičnost u radu primjenjuje kroz raznovrsne
to nije naglašeno svakodnevnom zadatke i s umjerenim
• Pravougli trougao. podudarnosti trouglova i
znaju ih primijeniti u • Osposobljavaju se životu zahtjevima
• Centar opisane i centar upisane
izvođenju osnovnih za analitičko • Posebnu pažnju posvećuje
kružnice trougla. mišljenje, naročito
konstrukcija trougla svakom koraku u rješavanju
• Težište i orto centar trougla. uočavanjem
• Značajne tačke trougla. • Izvode osnovne konstrukcije konstruktivnog zadatka
trougla primjenom sve četiri zavisnosti među • Učenike potiče na urednost i
• Centralni i periferijski ugao. datim elementima preciznost u radu, pravilno
etape (skiciraju, analiziraju,
• Uzajamni položaj prave i kružnice. trougla kao i za formulisanje iskaza i
konstruišu i diskutuju
Konstrukcija tangente kružnice. utvrđivanje zaključka
rješenje)
• Uzajamni položaj dvije kružnice. redoslijeda •
• Konstruktivno određuju Koristi model za
• Opisana i upisana kružnica trougla. konstruktivnih demonstraciju zbira
značajne tačke trougla
koraka unutrašnjih uglova u trouglu,
mehaničko kretanje modela
81
• Osposobljavaju se trougla pri dokazivanju
za precizno podudarnosti, grafoskop,
izražavanje i nastavne plakate i dr.
simboličko
zapisivanje
5. ČETVEROUGAO. OBIM I • Usvajaju pojam četverougla i • Osposobljavaju se • Razvijanje • Pažljivo prati rad • Ponavlja pojam izlomljene
POVRŠINA TROUGLA I elemente, razlikuju vrste za uočavanje i radnih navika, nastavnika, linije i mnogougla, završava
ČETVEROUGLA četverouglova i prepoznaju raspoznavanje smisla za pravilno piše i izgrađivanje pojma
ih na predmetima i modelima četverouglova u preciznost, crta u svojoj teci četverougla
• Četverougao. Elementi četverougla. • Učenici trebaju naučiti okolini tačnost, • Samostalno • Izvršava klasifikaciju
• Vrste četverouglova. definisati paralelogram, • Stiču vještinu upornost uočava i logički četverouglova, naglašavajući
• Uglovi četverougla. kvadrat, romb, kvadrat, korištenja pribora, • Razvijanje zaključuje nove pojmove i odnose
• Paralelogram. Svojstva paralelograma. trapez i deltoid tačnost i preciznost sposobnosti za • Učestvuje • Dokazuje tvrdnju o zbiru
• Vrste paralelograma. Pravougaonik, • Znaju dokazivati tvrdnje kod u radu posmatranje, neposredno u unutrašnjih i vanjskih
romb, kvadrat. paralelograma i trapeza i iste • Razvijaju opažanje i dokazivanju uglova četverougla zajedno
• Konstrukcije paralelograma. primjenjivati u zadacima matematičko logičko tvrdnji sa učenicima
• Trapez. Svojstva trapeza. Srednja linija • Shvataju zajednička i mišljenje stvaralačko • Redovno radi • Dokazuje svojstva srednje
trapeza. posebna svojstva primjenom mišljenje domaće zadatke i linije trapeza i svojstva
• Konstrukcije trapeza. paralelograma i primjenjuju dedukcije u • Razvijanje ulaže napor da jednakokrakog trapeza
• Deltoid. Svojstva deltoida. ih dokazima osjećaja shvati gradivo • Odgovarajuću pažnju obraća
• Konstrukcija deltoida. • Izvode konstrukcije svih svojstava odgovornosti za pojmu deltoida i
• Obim trougla i četverougla. četverouglova i obrazlažu ih paralelograma izvršavanje razumijevanju njegovih
• Mjerenje površina. • Rješavaju jednostavnije • Osposobljavaju se postavljenih svojstava
• Površina peralelograma. zadatke sa srednjom linijom za precizno zadataka • Priprema modele za što
formulisanje prirodniji pristup pojmu
• Površina trougla. trapeza
• pojmova i obima i površine trougla i
• Površina trapeza. Savladati pojmove obima i
definicija kod četverougla
• Površina četverougla sa normalnim površine
podjele
dijagonalama. • Naučiti formule za računanje
četverouglova
obima i površine
• Koriste pravilno
matematičko
izražavanje
82
DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE
1. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU
U ovoj temi obraditi decimalne brojeve, računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja.
• Uvesti pojam decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. Potrebno je da
učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima.
• Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva, pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo.
• Upoređivati decimalne brojeve po analogiji sa upoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj
decimala, a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi).
• Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva), uz naglašavanje kako treba
vršiti potpisivanje.
• Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim, dekadnom jedinicom, višecifrenim brojem), a zatim množenje decimalnog
broja decimalnim brojem.
• Provjeravati zakone komutacije, asocijacije i distribucije u računskim zadacima.
• Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva.
• Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja.
• Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih
decimalnih brojeva).
2. TEMA – CIJELI BROJEVI
Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima, ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika.
• Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina, izvodljivosti računskih operacija,
računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme, kretanje udesno – ulijevo, gore – dolje, geografska dužina i širina itd.).
• Definisati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom.
• Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja.
• Prvo definisati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva), a zatim definisati skup cijelih
brojeva.
83
• Ilustrovati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“.
• Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature, promjene vodostaja rijeke, nadmorske visine – dubine mora, dobitka – gubitka i dr. Zatim
sabiranje ilustrovati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva.
• Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva.
• Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi
od dva faktora, a zatim preći na proizvode od više faktora.
• Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja.
• Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima.
• Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija, a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija.
3. TEMA – RACIONALNI BROJEVI
Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih
brojeva i skup R realnih brojeva (8. razred).
• Uvesti prvo skup negativnih razlomaka, a zatim skup racionalnih brojeva.
• Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja.
• Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva.
• Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q, ne treba ih dokazivati.
• Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q, polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj.
• Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q, određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata.
• Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva.
• Dijeljenje, kao obratnu operaciju, uvesti pomoću već poznatih pravila množenja.
• Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. Obratiti pažnju u slučaju kada se nejednačina množi odnosno dijeli
negativnim brojem.
4. TEMA – UGAO I TROUGAO

Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu, a nova znanja usvajati
posmatranjem, neposrednim mjerenjem i ogledom.
• Formirati pojam trougla kao skup tačaka.
• Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora.
• Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto.
84
• Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira, a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 .
0
• Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. Dokazati tvrdnju .
• Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu, a zatim izvesti dokaz tvrdnje. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati.
• Ponoviti podudarnost duži, uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova.
• Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). Upotrijebiti i grafoskop.
• Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice.
• Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži, jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice
jednakostraničnog trougla.
• Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla.
• Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave, prave i kružnice i dvije
kružnice).
• Rješavati konstruktivne zadatke po etapama, a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima kao i za utvrđivanje svih
koraka u samoj konstrukciji.
5. TEMA – ČETVEROUGAO. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA
Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja.
• Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima.
• Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi, susjedne stranice i uzastopni uglovi.
• Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla, koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. Ove
dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika.
• Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata .
• Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma, trapeza, deltoida… Učenicima mora biti jasno
zašto je za konstrukciju svakog četverougla neophodno pet elemenata, a za kvadrat samo jedan .
• Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica, jednakost suprotnih uglova, da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva
imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik, kvadrat i romb. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze.
• Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla, jer sama definicija asocira na romb i kvadrat.
• Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova).
• Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četverougla.
• Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih, već poznatih slika (kombinacije trouglova,
pravougaonika i sl.).
85
Ocjenjivanje
Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodeći računa o individualnim mogućnostima, sposobnostima i sklonostima.
U skladu s tim, ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama, procedurama i instrumentima. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti
neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju, potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu
razradu nekog zadatka, rad na projektu, učenički doprinos za vrijeme grupnog rada, specifične komunikativne i radne vještine, uključujući i kolegijalno (međusobno)
ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća.
Prilagođavanje programa
Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja,
procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno
prilagođeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog
zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.
86
FIZIKA
87
FIZIKA
Zašto učiti fiziku?
Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio
kulturnog naslijeđa čovječanstva, nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju, nastavku školovanja i profesionalnom
usmjeravanju.
Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i
spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. U kontekstu toga, nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i
usvajanju jezika i metoda fizike kao i koncepata, zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog
znanja u različitim situacijama. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog
pogleda na svijet te pravljenju svakodnevnih izbora, posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu,
očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. S druge strane, ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije,
biologije, geografije, matematike, tehničke kulture, informatike, a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi.
CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI

Područja
učenja
Učiti: Učenik:
Znanje fizike: -posmatrati i mjeriti radi prikupljanja -razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja:
informacija o tijelima i pojavama u prirodi; identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine; koristi odgovarajući pribor /
Procesi eksperimentalne uređaje i instrumente; koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro, mili, centi, kilo,
-klasificirati tijela i pojave na osnovu mega);
sličnosti, razlika i povezanosti;
-koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije; identificira
-postavljati hipoteze; svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan;
-izvoditi eksperimente radi otkrivanja -formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja, pravi pretpostavke zasnovane na
informacija i testiranja hipoteza; iskustvu i konceptualnom razumijevanju;
88
-planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu, uključujući izbor pribora i
tehnologije; identificira nezavisnu i zavisnu varijablu;
-modelirati;
-interpretira dati model, vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom
-pronalaziti rješenja; realnošću;
-komunicirati. -rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno;
-opisuje, bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja / mjerenja koristeći se

jezikom fizike i odgovarajućim tabelama, graficima, matematičkim formulama, pisanim
izvještajem; diskutuje i objašnjava dobivene rezultate;
-Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja

Sadržaj fizike i njenu primjenu, povezanost fizike sa drugim -zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu;
naukama i razvoj tehnologija, fizikalna svojstva
tijela i pojava, građu tvari, efekte međudjelovanja,
sile u prirodi, energiju i njeno korištenje, promjene -razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije, njene koristi za svakodnevni
stanja tvari život, kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja;
-poznaje simbole i SI mjerne jedinice, pretvara veće jedinice u manje i obrnuto; koristi
fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina, kao i
šire, za objašnjenje različitih pojava; vrši različita mjerenja;
-Konceptualni okvir tijela, tvari, fizičke pojave, -opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom;
fizikalnog stanja, međudjelovanja, sile, kretanja,
energije, rada, toplote, električnog naboja, -identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene; istražuje i
električnog polja, istosmjerne struje stalne jačine, upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile; zna vezu između mase i težine tijela;
magnetnog polja, povezanosti električnih i
magnetskih pojava, talasnog kretanja, zvuka, -opisuje, objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje
svjetlosti, prirodne strukture, građe atoma, procesa u različitim reprezentacijama; razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa
vezanih za promjene u atomskom jezgru kretanja te stanja ravnoteže;
-zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način, opisuje efekte
djelovanja sile potiska;
89
-identificira i opisuje različite oblike energije, transformaciju energije i povezanost sa
radom; uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja
u prirodi; shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu;
-razlikuje pojmove temperatura, toplota i količina toplote; zna da se unutrašnja energija

-Zakoni: kretanja u kinematici, Newtonovi zakoni, tijela može mijenjati radom i toplotom; razumije stanje toplotne ravnoteže; razlikuje
Pascalov zakon, Arhimedov zakon, zakoni održanja, prenošenje toplote vođenjem, strujanjem i zračenjem; razumije da su makrosvojstva tvari
Ohmov zakon, Joule-Lenzov zakon, Faradayev povezana sa njenom strukturom, objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u
zakon, zakoni geometrijske optike toku proces promjene agregatnog stanja, analizira svakodnevne primjere vezane za
toplotu;
-Primjena znanja fizike -identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu; uočava
povezanost električnih i magnetnih pojava; zna veličine koje karakterišu električno i
magnetno polje; prikazuje i analizira električno kolo; opisuje i objašnjava
elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije; primjenjuje znanje
-Korelacija fizike s drugim predmetima fizike u tehničkoj kulturi i informatici;
-ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama, opisuje njihove karakteristike i

pojave odbijanja i prelamanja; identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti;
istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i
funkcioniranje ogledala, sočiva i prizme; objašnjava kako vidimo različito obojena tijela;
-uočava lanac i razmjer prirodnih struktura, od osnovnih čestica do galaksija, zna kako
ilustrovati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima; opisuje strukturu jezgra
atoma, tipove i efekte radioaktivnog zračenja, fisiju i fuziju; primjenjuje znanje fizike za
razumijevanje hemije.
Vrijednosti, -Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i -usvoji naučni pogled na svijet;
stavovi, navike dalje obrazovanje u fizici
-stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike;
-Razvijati navike za urednost, preciznost i tačnost,
sistematičnost, međusobno uvažavanje, rad u -zna cijeniti stavove i shvatanje drugih;
grupama / timu, samostalan rad, evaluaciju i
samoevaluaciju -preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad;
-Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora -postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema.
informacija
90
OSNOVNI SADRŽAJ
VII razred VIII razred IX razred

1. Fizika i priroda 1. Međudjelovanje, sila 1. Naelektrisanja u našem okruženju
2. Mjerenje 2. Kretanje i sile 2. Električna struja
3. Građa tvari 3. Pritisak 3. Magnetno polje
4. Energija i rad 4. Talasi
5. Toplota 5. Svjetlost
6. Prirodne strukture. Svijet atoma
Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate, odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi.
U skladu s tim, nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa, odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i
korištenju multimedija i , što je najvažnije, aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. Obaveza je nastavnika fizike da
nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom, podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika
pozitivnog stava prema fizici.
Učeći fiziku, učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. Na nivou osnovne škole, to uključuje konceptualno razumijevanje
sadržaja fizike, učenje procesa promatranja opisivanja, upoređivanja, klasifikacije, prikupljanja i zapisivanja podataka, analize i tumačenja
podataka, predviđanja i uopćavanja i, u skladu s tim, razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina, vrijednosti, stavova i
ponašanja.
Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća po redoslijedu i sadržaju datim u programu. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da
raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu, u okviru datog broja časova u razredu, vodeći računa o potencijalima i
interesima svojih učenika, utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike.
U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u
pojedinim dijelovima programa, veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama / timovima te uključivanje
učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike, koji integrišu više predmeta ). Također, pored tradicionalnih medija, neophodno je
koristiti moderne medije, vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike
91
nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja, obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje, kreiranje modela,
korištenje interneta i dr.). Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci–
pitanja, jednostavni računski, grafički i eksperimentalni zadaci. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka, primjerenih učenicima.
Ocjenjivanje
Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodeći računa o individualnim mogućnostima, sposobnostima i
sklonostima. Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva, ali se kao
relevantan omjer može smatrati:
-Znanje sadržaja fizike: 60%
-Procesi, sposobnosti i vještine: 30%
-Afektivno učenje: 10%
Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama, procedurama i instrumentima. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik
može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju,
potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda, laboratorijski rad učenika, kreativnu razradu nekog zadatka (esej), rad na
projektu, izvedbe (referat, tehnički proizvod), učenički doprinos za vrijeme grupnog rada, specifične komunikativne i radne vještine,
uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna
školska pisana zadaća.
Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne
nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije, odnosno do
nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno prilagođeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni
tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.
Resursi za realizaciju
Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku, laboratorij (može zajednički za
prirodne nauke) i spremište za učila. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor, odnosno uređaje za eksperimente (za
eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta), kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne
nastave fizike, slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima.
92
FIZIKA, VII razred – 1 čas sedmično, 35 časova godišnje
CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI
Tematske Vrijednosti,
Znanje fizike: Proces i sadržaj
cjeline / stavovi, Aktivnosti učenika: Aktivnosti nastavnika:
Teme ponašanje
Učiti: Učenik :
Fizika -Pristup saznavanju -zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna Podsticanje -promatraju i raspravljaju o -za uvođenje učenika u
i priroda prirode, metod fizike - slika svijeta mijenja; -Kritički rasuđuje o ulozi i interesa i svijet fizike, nastavnik
različitim prirodnim pojavama i
teorija, eksperiment značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode, a radoznalost za ogledima koje izvodi nastavnik; kreira problemsku situaciju,
razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta spoznavanje -sami izvode eksperimente, izvodeći odabrane
-Priroda, materija, života čovjeka; prirode prikupljaju podatke, eksperimente;
kretanje, tvar, tijelo, provjeravaju svoje ideje i
čestica, fizikalni -opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim zaključke, diskutuju i -pomaže učenicima da
sistem, svojstva tijela, svojstvima, stanja tvari i promjene izazvane objašnjavaju dobivene naprave prve istraživačke
stanje; fizikalne pojave međudjelovanjima; Razvoj svijesti rezultate, određuju uzroke korake u svijet fizike,
o povezanosti (razloge) koji su doveli do služeći se modelom crne
-Fizikalna -sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta teorije i određenog rezultata, povezujući kutije;
u procesa saznanja u fizici; eksperimenta to s prethodnim iskustvima i
veličina
-iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne znanjem iz drugih predmeta; -priprema vježbe mjerenja;
Mjerenje vrijednosti i mjerne jedinice;
-Međunarodni -upoznavaju se sa različitim -vodi s učenicima raspravu
sistem mjernih -prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih mjerilima , odnosno njihovim o potrebi korištenja
fizikalnih veličina; Razvoj navike standardnih mjernih
jedinica (SI) skalama;
-razlikuje značenja za kilo, deci, centi i mili; istraživanja jedinica;
-Mjerenje, mjerila, -prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u -procjenjuju i mjere duljine
vrste grešaka, srednja mjerenju; dužina, opsega, debljine,
vrijednost mjerene -zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih prečnika, određuju srednju -raspravlja s učenicima o
veličine mjerenja; vrijednost; važnosti duljine kao
-razlikuje pojmove dužina i duljina, mjeri dužine -zapisuju podatke u veličine u svakodnevnom
Mjerenje
koristeći se odgovarajućim jedinicama i odgovarajuće tabele i životu, sportu, saobraćaju,
duljine
instrumentima; procjenjuje pogrešku mjerenja na izračunavaju srednje vrijednosti; geografiji i dr., korištenju
-Duljina, metar (m) osnovu mjerne skale; -iskazuju rezultate mjerenja i o još nekih dopuštenih
njima raspravljaju; mjernih jedinica duljine;
93
Mjerenje -Površina plohe, -određuje površine i zapremine; Tačnost i -određuju površine lista -raspravlja s učenicima o
površine i kvadratni metar (m²) preciznost u papira i zapreminu kvadra, mogućnostima mjerenja površine i
zapremine -izražava te veličine odgovarajućim mjernim mjerenju uz prethodno procjenjivanje; zapremine;
jedinicama;
-Zapremina tijela, kubni -mjere zapreminu tečnosti;
metar (m³), litar (l)
-uočava razliku između neposrednog i -određuju zapreminu
Mjerenje posrednog mjerenja; nepravilnog čvrstog tijela
mase koristeći se menzurom;
-ukazuje na razliku između
pojmova masa i težina tijela i na
-mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u povezanost mase tijela sa vrstom
različitim jedinicama; -procjenjuju i mjere mase tvari od koje je tijelo napravljeno,
Razvoj navike kao i njegovom zapreminom;
-Masa tijela, kilogram rada u tijela koristeći se različitim
-zna da svako tijelo ima određenu masu i da je vagama i izražavaju ih u
Mjerenje (kg), vaga grupama /
njegova masa stalna veličina; različitim mjernim
gustine timovima
jedinicama, upoređuju
mase različitih tijela;
-zna da je gustina količnik mase i zapremine
tijela i da je karakteristično svojstvo tvari; -određuju gustinu
pravilnih i nepravilnih
-određuje gustinu različitih tijela i izražava je čvrstih tijela i tečnosti; -pokazuje da neka tijela jednake
-Gustina, kilogram po
različitim mjernim jedinicama; -određuju gustinu smjese zapremine imaju različite mase;
metru kubnom (kg/m³)
dvije tečnosti;
-koristeći tablicu gustina, određuje vrstu tvari -na osnovu podatka za
Mjerenje od koje je tijelo napravljeno; Razvijanje gustinu utvrđuju od koje je
tvari napravljeno tijelo; -ukazuje na ulogu vremena i
vremena svijesti o razliku između trenutka i vremena
ograničenosti trajanja;
ljudskih čula i
redu veličina
-razlikuje pojmove trenutak i vremenski objekata u -raspravljaju o vremenu i
-Vremenski period, prirodi jedinicama;
period;
trenutak
-zna odnos sekunde prema minuti, satu, danu; -mjere periode trajanja
-Mjerenje vremena, nekih periodičnih pojava
sekunda (s) služeći se različitim
94
instrumentima;
Mjerenje -Temperatura
temperature
-pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i -mjere temperature zraka, -priprema nizove zadataka za
-Kelvin (K), stepen Kelvinovoj skali; vode, smjese hladne i kontrolni rad;
Celzijusov (ºC) zagrijane vode;
-interpretira čestični model tvari:
-ocjenjuje učenike;
Građa tvari -Mjerenje - da su tvari izgrađene od čestica i da se te
temperature čestice neprestano i nasumično kreću;
- da neka fizička svojstva tvari značajno zavise -koriste se internetom,
o rasporedu molekula , odnosno tražeći najbolju ilustraciju /
-nastavnik stvara problemsku
-Čestični model tvari međumolekularnom prostoru; simulaciju čestičnog
situaciju i uvodi pojam modela -
- da je molekula građena od atoma; modela tvari;
vodi raspravu o građi tvari
-Molekule, atomi - da je atom građen od protona, neutrona i -pišu eseje u kojima
(neprekinuta ili
elektrona; razmatraju fizička svojstva
čestična), izvodi oglede, prikazuje
-Agregatna stanja tijela, koristeći se
modele molekula i atoma;
tvari -klasificira tvari prema agregatnom stanju u čestičnim modelom tvari;
kojem se nalaze; -prezentiraju svoje radove;
-predstavlja historijski pregled
spoznaje o čestičnoj građi tvari;
-pomoću čestičnog modela tvari opisuje i
objašnjava razlike između čvrstih, tečnih i -zajedno s nastavnikom -demonstrira svojstva tvari u
gasovitih tijela. istražuju veze između pojedinim agregatnim stanjima,
eksperimentalnih činjenica služi se odgovarajućim
i teorijskog modela - ilustracijama / simulacijama;
odgovaraju na pitanja
nastavnika, iznose svoje -ukazuje na povezanost fizike s
ideje, predviđaju hemijom ;
specifičnosti agregatnih
stanja i kako ostvariti
promjenu agregatnog
stanja tvari. -ocjenjuje učenike.
95
BIOLOGIJA
96
BIOLOGIJA VII
Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. Svrha ovog programa je sticanje novih
znanja o morfološkoj, anatomskoj, funkcionalnoj raznolikosti životinja. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom
životinjskog svijeta, biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. Dat je također osvrt na ponašanje
životinja, odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i
nužnost njihove zaštite i očuvanja. Zatim, obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način
zaštite.
Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI

Učiti: Učenik:
Cilj nastave biologije je da učenicima

Cilj nastave biologije obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom
svijetu, u skladu s dostignućima savremene
biološke nauke i prakse čiji su sadržaji
neophodni za razumijevanje bioloških pojava,
procesa i zakonitosti o prirodi, te da doprinese
kod učenika razvijanju pravilnog pogleda
(svjetonazora) o živom svijetu. Također,
učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog
odnosa prema prirodi a posebno prema
prirodnom naslijeđu Bosne i Hercegovine.
97
Znanje biologije
-posmatra, istražuje, prati i bilježi biološke -razumije i koristi rezultate svog istraživanja za
Procesi pojave i procese kod živih organizama; savladavanje nastavne građe i razvija kritičko
mišljenje;
-mikroskopirati; -shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju

visoko organizirane prirodne sisteme (organizme,
jedinke) građene od ćelija / stanica;
-modelirati;
-interpretira model i poredi ga sa prirodnom
realnošću;
-ovladava metodama i tehnikama
laboratorijskog rada u nastavi;
-Izvodi eksperimente radi otkrivanja -koristi odgovarajući laboratorijski pribor, radi u
informacija; grupama, parovima i pojedinačno, stičući nova
znanja, vještine i navike;
-razumije sistem klasifikacije životinjskog

svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih -identificira i razumije različitosti i sličnosti
odnosa; životinjskih vrsta, klasificira stečena znanja,
proširuje ih i praktično primijenjuje;
-učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema,
izvođenje, evaluacija;
-stiče osnovna znanja o ponašanju životinja; -posmatra živi svijet u prirodnom okruženju, bilježi
rezultate, također koriste i druge izvore znanja;
-razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda

u biologiji;
98
-stiče znanja koja doprinose održavanju i -učenici u parovima, a zatim u velikoj grupi,
unapređenju zdravlja čovjeka i životinja; razgovaraju o temi «Zdrav život»;
-svojim aktivnostima, u granicama mogućnosti,

-komunicira i iznosi svoje stavove, kritički doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna
razmišlja; za neometan život organizama, ali i samog čovjeka
kao dijela prirode;
Sadržaji -stiče osnovna znanja o živom svijetu u skladu

sa dostignućima savremene biološke nauke i -radi u grupama, prikuplja materijale, pravi portfolije
prakse; uči sadržaje koji se odnose na predmet sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi;
proučavanja biologije i njihovu primjenu,
povezanost biologije sa drugim naukama i -prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima
razvojem tehnike; građu životinjske bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne
ćelije/stanice, diobu ćelije, razliku između vrijednosti;
biljne i životinjske ćelije; građu i funkciju
životinjskog organizma; -zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu;
-sistematski pregled životinjskog svijeta -razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i
temeljen na filogenetičkim odnosima; tehnologije uopće, njene koristi za svakodnevni život,
kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom
-ponašanje životinja; korištenje životinja u vremena;
ishrani čovjeka; privredni značaj i zaštita;
-razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema
-primjena znanja biologije. stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika;
-opisuje, objašnjava i analizira ponašanje životinja u

sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija.
99
Vrijednosti , stavovi, navike -podsticati interes učenika za proučavanje -uočava povezanost biologije sa hemijom / kemijom i
prirode i dalje obrazovanje u biologiji; fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim
naukama;
-razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora
informacija; -usvaja naučni pogled na svijet;
-stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja

-razvija navike u pogledu urednosti, biologije;
preciznosti, tačnosti, sistematičnosti,
međusobnog uvažavanja, rada u grupama / -izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i
timu, samostalnog rada, evaluacije tuđih rješavanja problema;
dostignuća i samoevaluacije.
-cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost
tolerancije);
-preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada,

procesa učenja u grupi (timu), ali i samostalnog rada.
100
BIOLOGIJA, VII razred – 2 časa sedmično, 70 časova godišnje
Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati / obrazovni ishodi

Znanje biologije: proces i sadržaj Vrijednosti,
Aktivnosti
Tematske cjeline / teme stavovi,
Aktivnosti učenika: nastavnika:
Učiti: Učenik: ponašanje
Uvod -Učenike upoznati sa -zna da je biologija Razvija naučne -vode diskusiju sa -motiviše učenike i
ciljevima nastave fundamentalna prirodna misli i stavove nastavnikom o razvija njihov interes
biologije u narednoj nauka / nauka o životu na osnovu izučavanju za izučavanje
školskoj godini, tj. koja uključuje niz fundamentalnih životinjskog svijeta; biologije;
općenito s biološkim disciplina; i primijenjenih
disciplinama iz bioloških -nastavni proces
okvira kojih će sticati znanja -posmatraju usaglašava sa
nova znanja laboratorijski pribor psihofizičkim
(morfologija, Zanimanje i koji mora biti čist razvojem i
fiziologija, radoznalost za (sterilan) prije prve mogućnostima
sistematika, etologija znanje o prirodi upotrebe, hemikalije, učenika;
životinja); upute za mjerne instrumente,
korištenje udžbenika i preparate...; -podešava namještaj i
upoznavanje sa prostor u razredu
biološkim kabinetom potrebama nastavnih
(oprema) Shvata pojavu aktivnosti;
Građa i funkcija -zna građu životinjskih bioraznolikosti -često rade u -priprema
životinjskog -Učiti o građi organizama prema kao nužne parovima i grupama laboratorijsku vježbu:
organizma životinjskih nivoima tjelesne pojave u prirodi za kooperativno -mikroskopiranje
organizama prema organizacije od nivoa za opstanak učenje. životinjske ćelije i
nivoima tjelesne ćelije / stanice do živog svijeta i tkiva (trajni i svježi
organizacije; ćelija / organizma. njegovog preparati).
stanica, tkivo, organ, razvoja kroz
sistem organa, vrijeme
101
organizam -grafički
Životinjska -usvaja pojmove: tkivo, Shvataju predstavljaju -samostalno i sa
ćelija / stanica -Steći će znanja o organ, sistem / sustav jedinstvo živog pojedine faze diobe učenicima priprema
građi životinjske organa, organizam; svijeta kroz životinjskih ćelija; nastavna očigledna
ćelije / stanice kao ćelijsku građu sredstva (prirodni
osnovne jedinice -u dogovoru sa materijal, mokre
životinjskog -usvaja detaljnija znanja o nastavnikom preparate, crteže);
organizma životinjskoj ćeliji; zna pripremaju različita
-Organele ćelije: funkciju pojedinih nastavna očigledna -često koristi dodatne
ćelijska opna , organela.Također, zna Razvoj svijesti sredstva; izvore podataka i
citoplazma, jedro, razliku u građi između o značaju -iskazuju svoje podstiče učenike da
centrozom, biljne i životinjske ćelije; mikroskopa sposobnosti prilože i svoje radove
mitohondrije, -zna navesti da se mitoza posmatranja i (modeli, crteži,
ribosomi odvija kroz nekoliko faza i uočavanja spoljašnje posteri i dr.);
-Razlika između može objasniti bitne i unutrašnje građe
biljne i životinjske pojave u svakoj od njih; životinja koja se
ćelije / stanice -zna da polne ćelije nastaju temelji na -izlaže radove
-Diobe životinjske putem mejoze i razlikuje filogenetičkim učenika i zajednički
ćelije:mitoza i mejoza pojmove haploidan i Ovladava odnosima; ih ocjenjuju;
– informativno diploidan broj hromosoma; metodama i
-Haploidan i tehnikama -crtaju unutrašnje
diploidan broj -stiče znanje o građi i laboratorijskog organe predstavnika -uključuje učenike u
hromosoma funkcijama životinjskih rada pojedinih grupa grupni rad;
Građa i funkcija tkiva, organa i sistema životinja i
životinjskih tkiva, organa od modeliraju ih; -omogućava
organa i sistema -Životinjska tkiva: najjednostavnijih do tj. -donose u školu učenicima da uče
organa epitelno, potporno, najodvedenijih materijal koji su zajedno, da se druže,
mišićno, nervno (komparativno morfološko pronašli na internetu razmjenjuju
– fiziološki pristup); i drugim izvorima mišljenja, sarađuju i
-Sistemi organa: znanja; donose zaključke;
kožni sistem organa,
102
potporni sistem i -iskazuje svoje -rade u timu;
kretanje životinja, sposobnosti posmatranja i -prilagođava
probavni system / uočavanja spoljašnje i Razvoj navike -pomažu učenicima nastavne sadržaje
sustav i prehrana, opće unutrašnje građe istraživanja sa posebnim učenicima sa
sistem organa za životinja koja se temelji na potrebama; posebnim potrebama;
disanje i cirkulaciju filogenatičkim odnosima
tjelesnih tečnosti, te značaju sistematike za -učestvuju u
sistem organa za druge biološke discipline; pravljenju zbirki -posvećuje pažnju
izlučivanje, nervni / beskičmenjaka odnosu elemenata
živčani sistem i -zna koje zarazne bolesti (insekata, kućica učenja i odgoja u
osjetila, mogu biti izazvane puževa i školjaka i sadržajima nastave
razmnožavanje protozoama – način zaštite Svijest o dr.); biologije;
-Komparativno i liječenja; higijenskim
morfološko - -zna osnovne teorije o navikama -upoznavaju neke
Sistematika fiziološki pristup nastanku višećelijskih načine primjene
životinja i organizama; fundamentalnih -predočava
ponašanje -Klasifikacija bioloških znanja u učenicima kriterije za
životinja životinjskog carstva -stiče vještine posmatranja praksi ( uzgoj ocjenjivanje i o njima
od praživotinja preko i analiziranja slika u školjaka); raspravlja prije
niza grupa ahordata: udžbeniku i drugim . ispitivanja, uvažava
spužve, dupljari, izvorima znanja; -posjećuju neki prijedloge učenika u
pljosnate gliste / -zna navesti glavne izložbeni prostor sa postupku
pljosnati crvi, morfološke karakteristike prepariranim ili osmišljavanja
valjkaste gliste / obli svake sistematske grupe na živim životinjama kriterija;
crvi, člankovite gliste višem nivou; (muzejsku zbirku,
/ prstenasti crvi, -zna najbitniju i zoološki vrt i dr.);
zglavkari, insekti, najznačajniju
mekušci i bodljokošci karakteristiku hordata –
/ bodljari prisustvo unutrašnjeg
osovinskog skeleta;
103
-u okviru pojedinih
-Hordati / svitkovci: sistematskih grupa Doprinosi kod -upoznavaju neke -priprema grupni
osnovne životinja, upoznaje njihovo učenika načine primjene odlazak učenika u
karakteristike – ponašanje kao i značaj za razvijanju fundamentalnih muzej ili zoološki
prisustvo unutrašnjeg prirodu, a posebno za pravilnog bioloških znanja u vrt;
osovinskog skeleta, čovjeka; pogleda praksi (uzgoj riba).;
podjela i značaj; (svjetonazora) o -priprema
bezlubnjaci / svijetu u skladu laboratorijsku vježbu
kopljače; -upoznaje se sa pojavom sa dostignućima (disekcija ribe) i
kičmenjaci / endemizma i znat će savremene određivanje riba
kralješnjaci: opće navesti niz endemičnih biološke prakse pomoću ključa;
morfološko- svojti (podvrsta i vrsta) u -posmatraju i
anatomske fauni BiH ; analiziraju slike i
karakteristike; Razvijanje sheme u udžbeniku i -priprema i izvodi
kolouste / kružnouste: potrebe zaštite prikupljaju laboratorijsku vježbu:
glavne odlike i značaj od otrovnih materijale iz drugih disekcija žabe;
-zna zašto je krvotok životinja i u izvora;
vodozemaca napredniji u pogledu -pregledava materijal
-Ribe: opće osobine, odnosu na riblji, pojam prenošenja koji donose učenici iz
građa i postepene preobrazbe bolesti sa prirode, također i
razmnožavanje, (metamorfoze); životinja na štampani materijal, te
rasprostranjenost, čovjeka raspravlja sa
glavne grupe; značaj učenicima o važnosti
u ishrani; etologija Načini zaštite -istražuju ptice svog i značaju određene
riba ptica i očuvanje zavičaja i bilježe sistematske grupe;
-zna da su gmizavci njihovog podatke o
-Vodozemci: prijelaz evolucijski prvi pravi staništa istraživanju; -pomaže učenicima
na život u zračnu kopneni kičmenjaci; pri određivanju vrsta
životnu sredinu Razvoj svijesti uz pomoć
(kopno); građa tijela, o ugroženosti i odgovarajućih
razmnožavanje i -zna zašto su upravo ptice zaštiti sisara ključeva i drugih
104
razviće; glavne grupe za razliku od svih drugih izvora;
i značaj životinja najbolji letači; Razvijanje -sakupljaju razne
pravilnog tekstove i fotografije -potiče učenike da se
-Gmizavci / gmazovi: odnosa prema i prave zbirke i uključe u rad neke
prilagođenost -zna zašto je metabolizam životinjama panoe prema ornitološke
vazdušnoj / zračnoj ptica intenzivan; općenito, sistematskoj podjeli organizacije;
sredini; opće osobine posebno prema sisara.
građe i domaćim i -raspravlja s
razmnožavanja; - perje kao zaštita i stalna kućnim učenicima na koje
sistematske grupe; temperatura tijela; ljubimcima načine možemo
izumrli gmizavci zaštititi ugrožene
Razvoj svijesti sisare;
-Ptice: opće odlike -zna glavna obilježja ove o značaju
građe i veoma raznolike skupine biologije za -značaj ponovnog
razmnožavanja, po kojima se razlikuju od razumijevanje naseljavanja
rasprostranjenost; svih drugih životinja, a to svijeta u kojem istrijebljenih
najvažnije grupe su: dlaka i prehrana čovjek živi životinja u staništa
ptica; seoba ptica; mladunčadi mlijekom; na osnovu odakle su nestali;
polni dimorfizam i stalna temperatura tijela; znanstvenih
briga o potomstvu spoznaja
-često koristi dodatne
-Sisari / sisavci: opće -produbljuje znanje o izvore podataka i
odlike i raznovrsnost sistematici životinja na podstiče učenike da
sisara; važnije grupe osnovu pregleda prilože svoje
sisara; porijeklo i filogenetskog razvoja podatke.
značaj (stočarstvo, životinjskog svijeta.
lovna divljač); polni /
spolni dimorfizam i
briga / skrb o
potomstvu
105
-Kratak pregled -poznaje određeni broj
Značaj životinja filogenetičkog vrsta divljih životinja koje -istražuju koje su -izvodi učenike u
za čovjeka razvoja životinjskog se mogu koristiti u ishrani, divlje životinje prirodu na sigurne
svijeta posebno u vanrednim jestive i na koji prostore;
uslovima života način se mogu
-Značaj životinja za (elementarne nepogode i pripremati i
čovjeka; jestive rat). konzervirati. -redovno provjerava
životinje vodene i znanje učenika i
vazdušne sredine; ostala postignuća, te
korištenje u ishrani u ih ocjenjuje.
vanrednim uslovima

Predmet nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stepena obrazovanja izaziva veliki interes. Ovu
činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta Biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u
radu s učenicima. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu, nastavnik u svom radu treba u velikoj
mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih
bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologija, morfologija, sistematika, fiziologija, etologija, genetika, evolucija,
ekologija), jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanika, zoologija, antropologija, mikologija, mikrobiologija), omogućit će
učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj nauci. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da
učenici shvate potrebu, značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje.
Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja, kod učenika treba razvijati sposobnosti:
- posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata);
- sakupljanja, klasificiranja i tumačenja podataka;
- uočavanja promjena u vremenu i prostoru;
- predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža, shema, grafikona i modela;
- sabiranja, prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju;
106
- praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode, također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog
zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane.
Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada, nastavne metode i nastavna sredstva, a to će biti uslovljeno
nastavnim sadržajem, psiho-fizičkim razvojnim stepenom učenika i materijalnim mogućnostima škole. U pogledu načina primanja bioloških
informacija, učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev, što podrazumijeva
da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s
kompjuterom.
Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća, jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog
napora u saznavanju i donošenju zaključaka. Ovako stečeno znanje učenika je trajnije i višedimenzionalno. Učeniku pruža mogućnost da
samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavnom vremenu i priprema ga za cjeloživotno učenje.
Izvođenje ogleda, bilo demonstrativno ili tokom rada u grupama, treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja.
Rad na terenu (u šumi, parku, livadi / travnjaku, uz obalu tekućice, bare i mora, ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti
da bi se savladalo gradivo iz sistematike, etologije i ekologije.
Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju,
sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika.
Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za
predmet Biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. Zadaci mogu biti: kratki eseji, izrada postera, izrada
nastavnih sredstava, sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja, posmatranje ponašanja životinja,
izvođenje ogleda, sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda, gajenje biljaka i životinja, posmatranje TV obrazovnih
emisija i informacija stečenih preko interneta.
Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati radom u grupama, u parovima i individualiziranim radom. Promjena forme
doprinosi zanimljivosti nastave, ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute
rezultate rada.
Napredovanje učenika
Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja,
vještina i navika. To se postiže putem kontinuirane provjere. Provjeru prati ocjenjivanje - aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. S
obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik, treba primjenjivati usmeni, pismeni i
praktični oblik provjere napredovanja učenika. Ocjena mora biti javna, a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. Ukoliko nastavnik
107
stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao, on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći
vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege.
Inkluzivna nastava
Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim
segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od
nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada, a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. Također će
morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju, u granicama mogućnosti, u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje
vršnjaka. Isto tako će surađivati sa pedagogom škole, intenzivno s roditeljima, a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim
snagama na adekvatan način pristupili radu s učenikom. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u
konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinese osposobljavanju i ovih učenika za samostalan život.
Resursi za realizaciju programa
Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. Ovaj laboratorij treba
da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premještanje
tj. za organiziranje različitih oblika rada. Također, ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima, suhim i mokrim preparatima,
mikroskopima, mikroskopskim preparatima, priborom za disekciju, zidnim slikama, ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i
sredstvima. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. Internet konekcija također mora biti prisutna.
Također, jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka, a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu
za postavljanje postera, izložaka koje priprema nastavnik i učenici. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju, nastavnik može
zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti, ponekad i skromne
ekonomske učinke. U nedostatku uslova za osnivanje vrta, donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz
školsku zgradu.
108
GEOGRAFIJA
109
GEOGRAFIJA
ODGOJNO - OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE
PODRUČJA UČENJA - CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI

TEMATSKE CJELINE
Učiti – znanje:
-Kontinenti; gdje se nalazi Evropa, reljef, -Znati na geografskoj karti pokazati
klima, stanovništvo i naselja na Zemlji. granice Evrope, geomorfološke cjeline
-Značenje i uzajamna povezanost (mlađe i starije planine – geomorfološke
prirodnih i društvenih pojava i procesa u -Služiti se geografskom kartom, koristiti različitosti), rijeke i jezera.
svjetlu savremenih dešavanja u svijetu kartografske znakove. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu
Evrope, znati analizirati klimatske
-Regije svijeta – njihova međusobna -Nabrojati vrste kraških oblika, florne i dijagrame, klimatske karte .
povezanost, prirodno-geografske i faunističke karakteristike, morske i -Znati pokazati na geografskoj karti
društveno-geografske odlike, riječene slivove, ostrva i poluostrva, evropska mora, poluostrva, ostrva, zaljeve,
međusobni uticaj i međusobna moreuze, vrste mora. moreuze, znati objasniti razuđenost obala .
zavisnost -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje
Evropa -Šta je struktura stanovništva, gustina stanovništva vodom, saobraćaj,
Prirodne i društvene -Služiti se literaturom i samostalno naseljenosti, dinamika stanovništva. proizvodnju energije .
karakteristike dolaziti do potrebnih informacija -Znati pokazati i objasniti morske slivove,
-Šta su naselja i koje su vrste naselja ; od najveće rijeke u njima.
-Posmatrati okolinu u kojoj žive čega zavisi karakter naselja na Zemlji. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost
radi prikupljanja informacija o etničkog i jezičkog sastava stanovništva),
pojavama u prirodi i društvu i njihovoj gustinu naseljenosti, dinamiku
analizi stanovništva (analizirati demografske
karte), migraciona kretanja u prošlosti i
-Klasificirati prirodne i društvene danas, njihove posljedice, demografsku
110
pojave i uočavati međusobnu zavisnost i stagnaciju.
uticaj jednih na druge -Znati objasniti uslove privrednog razvoja,
prirodna bogatstva, industrijalizaciju,
-Prepoznavanje geografskih objekata na uslove za razvoj poljoprivrede, znati
geografskim kartama, znati se koristiti analizirati ekonomsku kartu Evrope i
kartografskim znacima koristiti se njom .
-Određivati udaljenosti u prirodi uz -Privredni tokovi i najveći privredni centri
pomoć brojčane razmjere (mjerila) i Evrope.
razmjernika
-Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope
-Činjenice – pojmovi koji se odnose na nastoje postati njene članice.
izučavanje regionalne geografije Evrope
i svijeta
-Evropa, regije Evrope, njihove

prirodne i društvene karakteristike,
faktori koji su uticali na formiranje
Evrope i njenih regija, ovakvih kakve su
danas
-Zemlje koje su nastale na prostoru

Evrope, a posebno reprezentativne
zemlje
-Uvođenje učenika u metode naučnog

istraživanja (neposredno posmatranje,
crtanje, skiciranje, rad na uzorcima,
pisanje izvještaja o istraživanju.
Sposobnosti
-Samostalno pronalaženje informacija -Gdje se nalazi Sredozemlje, pokazati na -Znati objasniti (na geografskoj karti)
o zakonomjernosti i međuzavisnosti geografskoj karti, šta su ostrva, geografski položaj, saobraćajni, privredni i
odvijanja prirodnih i društvenih pojava poluostrva, koja mora nazivamo turistički značaj.
111
i procesa sredozemnim, obala i njena razuđenost, a -Znati pokazati pripadajuća mora,
iz historije znati o kulturama i poluostrva i ostrva Sredozemlja.
-Povezivanje poznatog (već naučenog) civilizacijama koje su nastale na ovom -Znati pokazati geomorfološke cjeline
gradiva sa novim i nepoznatim prostoru, klimi koja je zastupljena uz (reljefne različitosti), razlikovati i
obale Sredozemnog mora, pravac objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta
- Zemlja, prirodno-geografske i pružanja planina, raspored padavina u Sredozemlja.
društveno-geografske karakteristike toku godine. -Karakteristike klime, hidrografske
njenih kontinenata i regija karakteristike.
Sredozemlje – Mediteran -Karakteristike biljnog i životinjskog -Stanovništvo i nasalja Sredozemlja,
-Razvijanje i njegovanje geografskog svijeta. privredna razvijenost i uslovi za razvoj
načina razmišljanja privrede.
-Značaj Sredozemlja na historijska
-Razvijanje sposobnosti izvođenja dešavanja u prošlosti i njegov uticaj na
samostalnih ili zajedničkih zaključaka današnji privredni razvoj i kulturu.
na osnovu prezentiranih i samostalno -Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog
prikupljenih informacija iskorištavanja.
-Razvijanje kritičkog mišljenja,

razvijanje sposobnosti samostalnog
planiranja, izdvajanja bitnog od
nebitnog individualnim radom
-Razvijanje kritičkog mišljenja, -Prostiranje i položaj evropskog -Karakteristike najznačajnijih zemalja

naučnog razmišljanja i izlaganja Sredozemlja, zašto je evropsko, njegov Sredozemlja i njihov uticaj na politička i
značaj u geografskom i historijskom privredna dešavanja, kako u regionu tako i
-Razvijanje socio-emocionalnih smislu, što je korelacija između nastavnih na evropskom kontinentu .
Evropsko Sredozemlje sposobnosti učenika predmeta geografije i historije. -Stanovništvo i naselja tih zemalja,
-Geomorfološke, klimatske i hidrografske najznačajniji gradovi.
karakteristike. -Zašto je ovo specifičan prostor u
-Narodi koji su se nastanili na ovom historijskom, prirodno-geografskom i
prostoru, stari gradovi – centri kulturnog, društveno-geografskom smislu.
industrijskog i historijskog značaja.
-Značaj nafte,uzroke političke
Vrijednosti, stavovi, navike nestabilnosti, uzroke niskog stepena
Azijsko Sredozemlje privrednog razvoja, značaj geografskog
112
Prostorni obuhvat, geografski položaj položaja u geostrateškom i vojnom smislu,
Razvijanje pozitivnih stavova prema azijskog Sredozemlja, njegov značaj; prostor sukoba interesa velikih sila.
okruženju, tolerancije i vlastitog značaja Geomorfološke, klimatske i hidrografske -Tri reljefne cjeline i njihove
u sredini u kojoj žive i rade; karakteristike; karakteristike.
Demografske karakteristike, prirodna -Velike pustinje i uzroci njihovog
bogatstva. nastanka.
-Značaj morskih tjesnaca (Bosfora i
Dardanela).
-Značaj Nila za razvoj kulture i
-Osposobljavanje za grupni rad, -Položaj afričkog Sredozemlja na karti, civilizacije, prostor sukoba velikih sila,
samostalan rad, evaluaciju i njegov značaj. Suecki kanal – njegov saobraćajni, ali i
Afričko Sredozemlje samoevaluaciju -Pustinje i oaze. geostrateški značaj.
-Geomorfološke, klimatske i hidrografske -Prostor najvećih pustinja na Zemlji.
-Razvijanje navike za istraživanje i karakteristike. -Stočari nomadi – «pustinjski narod».
upoznavanje geografskog prostora u -Demografske karakteristike, prirodna -Karakteristike reljefa i klime ovog
kojem žive ili se nalaze bogatstva. područja.
-Razvijanje navike očuvanja geografske

sredine radi boljeg kvaliteta života sada
i u budućnosti
-Položaj Zapadne Evrope, razuđenost -Znati na geografskoj karti objasniti
-Navika preuzimanja odgovornosti za obala, geografski položaj, saobraćajni položaj Zapadne Evrope, prostorni
izvršavanje dobijenih zadataka, u grupi značaj, države koje su nastale na ovom obuhvat, geomorfološke, hidrografske i
Zapadna Evropa ili samostalno prostoru prije više od deset vijekova, klimatske karakteristike.
toplotni pojas u kojem se prostire, -Demografske i privredne karakteristike
-Razvijanje svijesti o značaju učenja razuđenost obale, klima i rijeke. (visok životni standard i industrijski
geografije i vaspitanja u duhu -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, najrazvijenije zemlje, velika prirodna
geoekoloških principa, postupaka i gustina naseljenosti, dinamika bogatstva);
metoda djelovanja stanovništva, gradski centri. -Sjedište NATO-a i EU–Brisel.
-Osnovne geografske podatke o zemljama
Zapadne Evrope.
-Znati na geografskoj karti objasniti

-Razvijanje moralnih – etičkih -Prostiranje Sjeverne Evrope, veliki položaj Sjeverne Evrope, prostorni
vrijednosti i stavova Skandinavski poluotok, mora na koja obuhvat, geomorfološke, hidrografske i
Sjeverna Evropa izlazi Sjeverna Evropa, fjordovi i fjeldovi, klimatske karakteristike.
klima Sjeverne Evrope. -Demografske i privredne karakteristike
113
-Narodi koji žive na ovom prostoru. (najviši životni standard).
-Narodi koji nastanjuju ovaj proctor.
-Finska - zemlja jezera.
-Položaj Srednje Evrope, razuđenost i -Znati na geografskoj karti objasniti
karakter obala Srednje Evrope, države položaj Srednje Evrope, prostorni obuhvat,
koje su nastale na ovom prostoru prije geomorfološke, hidrografske i klimatske
više od deset vijekova, toplotni pojas u karakteristike.
Srednja Evropa kojem se prostire, razuđenost obale, klima -Demografske i privredne karakteristike
i rijeke. (visok životni standard i veoma razvijena
-Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, industrija, golema prirodna bogatstva).
gustina naseljenosti, dinamika -Alpske zemlje, uloga, geografski i
stanovništva, gradski centri. historijski značaj.
-Osnovne geografske podatke o zemljama
Srednje Evrope, specifičnosti pojedinih
zemalja.
Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope, razuđenost i -Znati na geografskoj karti objasniti
karakter obala Istočne Evrope, velike položaj Istočne Evrope, prostorni obuhvat,
ravnice Evrope, geografski položaj, geomorfološke, hidrografske i klimatske
države koje su nastale na ovom prostoru karakteristike.
prije više od deset vijekova, toplotni pojas -Demografske i privredne karakteristike
u kojem se prostire, klima i rijeke. (golema prirodna bogatstva).
-Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, -Osnovne geografske podatke o zemljama
gustina naseljenosti, dinamika Istočne Evrope.
stanovništva, gradski centri.
-Znati na geografskoj karti objasniti
Ruska Federacija -Položaj Ruske Federacije, razuđenost i položaj Ruske Federacije (istočnoevropske
(istočnoevropska nizija i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne ravnice i Sjevernu Aziju), prostorni
Sjeverna Azija) Azije, velike ravnice, geografski položaj, obuhvat, geomorfološke, hidrografske i
država koja zauzima najveće prostranstvo klimatske karakteristike.
na svijetu, toplotni pojas u kojem se -Demografske i privredne karakteristike
prostire, razuđenost obale, klima i rijeke. (golema prirodna bogatstva).
-Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, -Osnovne geografske podatke o Ruskoj
gustina naseljenosti, dinamika Federaciji, značaj Ruske Federacije.
stanovništva, gradski centri.
114
OSNOVNI SADRŽAJI
VII RAZRED VIII RAZRED IX RAZRED
Evropa – opći pregled Azija – opći pregled BOSNA I HERCEGOVINA

Sredozemlje - Mediteran Centralna Azija i Zakavkazje Ime, historijski razvoj i
Društveno uređenje BiH prirodna i kulturna baština BiH
Evropsko Sredozemlje Monsunska Azija
Balkansko poluostrvo - Jugoistočna Evropa (Južna, Jugoistočna i Istočna Azija) Prirodno-geografske odlike BiH
Azijsko Sredozemlje Afrika Društveno-geografske odlike BiH
Afričko Sredozemlje Amerika Regionalna podjela BiH
(Angloamerika i Latinska Amerika) Geoekologija
Regije Evrope: Australija
Zapadna Evropa Okeanija
Sjeverna Evropa Polarne oblasti
Srednja Evropa
Istočna Evropa
115
DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije kao nauke, prilagođene savremenim potrebama i
mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj
školi gdje će grupni rad i individualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja, a u skladu sa
principima Okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi.
Predmet Geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja, ali se direktno naslanja na sadržaje Prirode i društva u
1. i 2. trijadi, kao i predmeta Društvo u V razredu, čiji je u suštini sastavni dio.
Nastavne teme predmeta Društvo (V razred) su direktni uvod u geografske i historijske sadržaje koji će se obrađivati u VI, VII, VIII i IX
razredu, tj. na kraju 2. trijade i tokom čitave 3. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja.
Nastavni sadržaji (gradivo), koji su obrađivani do sada, bili su preobimni, dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja, ne u funkciji
ponavljanja i utvrđivanja nego kao ponovno učenje novog gradiva, čime su program, a i udžbenici, bili pretrpani dosadnim i
neinteresantnim sadržajima, čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika.
Ovaj Nastavni program je izvršio preraspodjelu nastavnog gradiva, izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru,
promijenivši pristup redoslijedu obrade nastavnog gradiva, ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe.
Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja (predmeta), izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja koji se
obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta da bi se izbjegla ponavljanja (dupliranja), kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i
društva koji ih okružuju.
Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka (predmeta), a i s ostalim nastavnim predmetima, je vrlo bitna radi stvaranja cjelovite slike
geografije svijeta, uvažavajući naučnu, odnosno stručnu tematiku, naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa.
116
Obim znanja, predviđen ovim NPP-om, je u skladu sa potrebama i mogućnostima (sposobnostima) djece, a koncipiran je tako da
nastavniku, pa i učeniku, omogućava slobodu izbora sadržaja koji će se temeljitije obraditi, odnosno kojima će se šire baviti (kroz timski
rad, rad u parovima, samostalan rad, samostalno pronalaženje činjenica – informacija koji tretiraju određeni problem).
Ovim NPP-om je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta Geografija obradi opća
geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci da bi u narednim razredima mogli razumjeti gradivo regionalne
geografije svijeta, jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora.
U VII razredu je predviđena obrada evropskog, odnosno evroazijskog kontinenta kao i dijela Afrike, kojim pripada i Mediteran –
Sredozemlje, kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji danas živimo na Zemlji.
Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom.
Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o Jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu, Jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora
nego ostalim temama, razumljivo, jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo.
• Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena (u korelaciji s drugim nastavnim predmetima –
Historija, Biologija, Bosanski / hrvatski / srpski jezik...). Jedan od zadataka Nastavnog programa geografije jest i razvijanje
smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i
poštovanja tuđeg rada. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije, a ogleda se u
vrijednostima kao što su:
• znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama,
• želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine,
• ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
• osjećaj za lijepo, ljubav prema zavičaju (pojam koji se sve manje koristi, kao zastario i prevaziđen),
• izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja.
Ocjenjivanje
Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivanje vršiti u kontinuitetu, vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima
učenika. Za učenje geografije (kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja. Njihova zakonomjernost i usklađenost
zavise od niza faktora, koji su često i objektivne i subjektivne prirode, o čemu se mora voditi računa.
117
Teoretska znanja su bitna kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije, a elemenat aktivnog učenja je također vrlo važan prilikom
ocjenjivanja i provjeravanja.
Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju za cilj provjeru postignuća učenika, kao i
provjere uspješnosti primijenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije.
U skladu sa naprijed navedenim, prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama, sredstvima, procedurama i
instrumentima, a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika.
Pored tradicionalnog ocjenjivanja, treba koristiti i druge metode i sredstva kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije, i na zadovoljstvo i
učenika i nastavnika - učesnika u nastavnom procesu. Primjenjivati, u svakom mogućem slučaju, zajedničko ocjenjivanje i
samoocjenjivanje da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem radu kao i objektivnog odnosa prema sebi i
okolini u kojoj živi.
Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama
Za učenika sa posebnim potrebama (inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati
postojeći program nastave geografije i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu,
što je i cilj inkluzivnog vaspitanja.
S obzirom da je inkluzivna nastava, u manjoj i većoj mjeri, individualna nastava, sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne
programe za djecu sa posebnim potrebama.
Resursi za realizaciju ovog programa
Za realizaciju programa nastave geografije, nadležne institucije su obavezne da obezbijede kabinete za geografiju, opremeljene sa svim
vrstama geografskih karata, grafoskopom, videotoptom, odnosno kompjuterom, telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za
objašnjavanje revolucije i rotacije, literaturom koju će učenici samostalno - individualno analizirati i prezentirati na časovima slobodnih
aktivnosti, dodatne nastave i terenske nastave. Potrebno je da obezbijede posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva koja će biti
u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima.
118
GEOGRAFIJA, VII RAZRED – 2 časa sedmično, 70 časova godišnje
TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI

STAVOVI, UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJA
1. EVROPA -Učenici na geografskim kartama -Sposobnost Izgrađivanje pozitivnog -Samostalna izrada slijepe -Priprema
Geografski položaj, granice trebaju znati odrediti položaj Evrope i prepoznavanja na stava o kontinentu na karte Evrope didaktičkog
i veličina njene granice prema ostalim geografskim kartama, kojem učenici žive, materijala,
kontinentima granice, geografski njegovim narodima i -Unošenje u slijepu kartu geografskih karata,
položaj, obale i mora zemljama koje su najznačajnijih planina i globusa, tekstova
Evrope nastale na tom prostoru ravnica (reljefnih cjelina),
2. Prirodno-geografske -Prepoznaju prirodno-geografska rijeka i jezera -Pomaganje
odlike Evrope obilježja (reljef, klimu vode, biljni i -Sposobnost Razvijanje poštovanja učenicima u izradi
životinjski svijet) pronalaženja na prema drugim -Izrada spolno – starosne slijepih karata i
geograf. kartama narodima, njihovim piramide i obilježavanje unošenju geografskih
reljefnih cjelina i kulturama, a koji žive područja sa većom podataka u njih
oblika, rijeka i jezera na prostoru cijele gustinom naseljenosti
-Sposobnost „čitanja“ Evrope (rad u parovima i -Pomaganje
3. Društveno-geografske -Znaju o stanovništvu (strukturi, klimatoloških, grupama) učenicima pri izradi
odlike Evrope dinamici, naseljima, saobraćaju i geoloških i starosno-spolne
privrednim djelatnostima stanovništva) geomorfoloških karata piramide
Evrope
-Osposobiti učenike da
na demografskim
kartama mogu odrediti
područja veće i manje
gustine naseljenosti,
područja velike
119
koncentracije
stanovništva i područja
sa intenzivnijom
dinamikom i
migracijama
stanovništva
-Definisati Mediteran i odrediti njegove -Sposobnost Razvijanje svijesti o -Pronaći na karti sva mora -Nastavnici trebaju
4. SREDOZEMLJE – prirodne odlike, a naročito povoljnost prepoznavanja na bogatom kulturno – Sredozemlja te veća ukazati na primjeru
MEDITERAN (definicja klime za život geografskim kartama historijskom naslijeđu ostrva ili grupe ostrva, nafte i plina, kao
prostora, evropsko, azijsko prostora Mediterana i Mediterana kao i četiri velika najvažnijim
i afričko Sredozemlje) -Prepoznati izuzetno povoljan njegovu podjelu na poluostrva (Iberijski - energetskim
geografski položaj regije evropsko, afričko i Skrenuti pozornost na Pirinejski, Apeninski, izvorima, da je
5. Evropsko Sredozemlje azijsko Sredozemlje mnoge spomenike koji Balkanski i Maloazijski); energija faktor koji
-Prepoznati da je Mediteran ishodište, su tokom duge historije mjenja savremeni
žarište i rasadište posebno zapadne porušeni ili oštećeni, svijet i da su zemlje
civilizacije te da ova regija od antike -Odrediti i pokazati na čime je okrnjena -Pokazati na karti mjesta bogate naftom (S.
povezuje tri kontinenta karti mlada nabrana izvorna kulturna baština sa velikom gustinomm Arabija, Kuvajt,
-Identificirati kulture i civilizacije koje gorja; te istaći potrebu za naseljenosti, kao i ona Libija, Emirati)
su ovdje ponikle restauriranjem, rijetko naseljena; napravile veliki
-Osposobiti učenike za obnovom i čuvanjem civilizacijski skok u
analizu klimograma tih spomenika razvoju ;
(padavine i
-Uočiti značaj regije kroz različite temperature) -Komparirati starosnu
historijske epohe (Feničanska država, Razvijati osjećaj za -Pored pomaganja
čuvanja svih, a posebno piramidu Italije i Egipta učenicima u svim
stara Grčka, Rimsko carstvo – samo - Spoznati i istaknuti ili nekih drugih zemalja;
informativno, Suecki kanal) prirodnih ljepota regije, aktivnostima koje su
klimatske razlike te poticati ekološku osmišljene da se
(naročito u količini svijest (istaći opasnosti obrade u razredu,
-Saobraćajni značaj Mediterana kroz padavina) između -Pronaći na karti najveće i
historiju i danas od pojave požara u nastavnici će
zapadnog i istočnog ljetnom periodu - najstarije gradove; unaprijed pripremiti
Mediterana; vrućine i suše) pitanja;
120
-Markirati regiju kao najznačajnije -Sposobnost Izgraditi pravilan stav -Na karti pronaći i -Uz zadatke
turističko odredište Evrope i jednu od pronalaženja država prema historijskoj obilježiti sve veće rijeke upoređivanja,
najznačajnijih turističkih destinacija u koje su najveće težnji svih naroda (površinske i podzemne) analogije,
svijetu turističke destinacije Mediterana za Mediterana. Posebno sintetiziranja i
Mediterana te izvući samostalnošću označiti područja bez sistematiziranja na
-Prepoznati mlade vjenačne planine zaključak (uzrok) zašto vodenih tokova; satima ponavljanja,
Mediterana (Pireineji, Alpi, Apenini, neke mediteranske Razvijati svijest o nastavnici trebaju
6. Španija i Italija Dinaridi, Helenidi, Tauridi i Atlas kao i zemlje nisu dovoljno prirodnoj raznolikosti -Izrada slijepe karte – često koristiti zadatke
vulkane južne Evrope, te klimatske turistički razvijene; Mediterana, bogatstvu reljefa, većih rijeka, bazirane na upotrebi
sličnosti, sličnosti vegetacije i tla, ali i kraških i drugih jezera, država, većih karte i ponavljanja u
razlike klime i vegetacije uskog -Prepoznati egipatske reljefnih oblika, koji su gradova i saobraćajnica; obliku zamišljenog
primorskog pojasa i unutrašnjih piramide kao jedno od od velike važnosti za putovanja, jer su to
dijelova koji su pod uticajem sedam svjetskih čuda život stanovništva ove zadaci koje najbolje
kontinenta starog svijeta koje je regije -Označiti bojama pogoduju mentalnoj
očuvano – značaj turistički najrazvijenije, sferi učenika mlađeg
-Prepoznati Italiju i Španiju kao egipatske kulture i Razvijati interes kod manje razvijene i zemlje uzrasta,
ekonomski najrazvijenije zemlje civilizacije; učenika za klimu i koje su u početnoj fazi tog omogućavajući im da
evropskog Sredozemlja, zemlje sa klimatske karakteristike razvoja; se stave u poziciju
visokim standardom i izuzetno važnim -Prisjetiti se kraške Mediterana neposrednih
saobraćajnim i turističkim značajem erozije (obrađivano u učesnika,
VI razredu), koja je Upoznati elemente dozvoljavajući
-U kartu ucrtati područja slobodu i slikovito
-Uočiti različitosti u razvijenosti jedan od osnovnih ekološke ugroženosti veće gustine naseljenosti, izražavanje te
7. Balkansko poluostrvo – pojedinih dijelova evropskog reljefnih procesa – Sredozemnog mora te područja izrazite
Jugoistočna Evropa – Sredozemlja, navesti uzroke degradacije zemljišta razvijati navike u stvaranje neusiljene
poljoprivredne aktivnosti te atmosfere u razredu
prirodne i društvene odlike Mediterana; pogledu potrebe područja sa najznačajnijim (npr. učenici putuju
-Uočiti prirodne odlike zemalja njegovog očuvanja prirodnim resursima na
8. Republika Hrvatska Pirinejskog i Apeninskog poluostrva, kružno od Španije do
Mediteranu; Maroka – koje će
suprotnosti unutar Italije (između -Sposobnost Izgraditi pravilan stav o
9. Republika Srbija sjevera i juga) značaju vode na kopnu veće gradove vidjeti
prepoznavanja i na tom putu, koji su
pronalaženja turističko- za život ljudi i razvijati -Nacrtati slijepu kartu te
10. Republika Crna Gora ekološku svijest o glavni gradovi država
-Prepoznati prirodne i društvene odlike geografskog sadržaja odrediti granice i i što smo naučili o
Balkana te identificirati sličnosti i koji se odnose na čuvanju voda, kojima je različitim bojama označiti tim gradovima, preko
11. Albanija, Grčka, razlike između pojedinih balkanskih regiju Mediterana. ovo područje siromašno države Balkana;
Bugarska, Rumunija kojih mora se plovi,
zemalja koju bi odjeću nosili
sa sobom itd.);
121
12. Azijsko Sredozemlje: -Pojasniti specifičnu poziciju -Razviti sposobnost Razvijati svijest o -Za domaću zadaću -Na kraju svake
Mala Azija, Bliski Istok, (geografski položaj) Balkana, kao prepoznavanja značaja važnosti razvoja učenici se trebaju nastavne teme,
Srednji Istok, nemirni mjesta susreta različitih civilizacija te tla za proizvodnju hrane poljoprivrede u svim pripremiti za razgovore, nastavnik treba
prostor mjesta migracija i izraženih i očuvanju prirodne zemljama ove regije diskusije, prezentiranje uraditi zadatke za
emigracijskih procesa vegetacije koja je, zbog kao najinteresantnijih pismenu provjeru
dugog boravka čovjeka prosperitetne djelatnosti geografskih područja ili znanja;
na ovim prostorima, oblasti (npr. patuljaste
-Definisati i objasniti pojam dobrim dijelom zemlje Evrope (najviše u
13. Turska i zemlje Bliskog Jugoistočne Evrope, ekonomsku, uništena – degradirana; Stjecanje navika Južnoj Evropi); najljepši
i Srednjeg Istoka kulturnu i političku međuzavisnost korištenja različitih gradovi Mediterana; -Zadaci mogu biti
zemalja ovog prostora, posebno u izvora znanja najstariji ili sveti gradovi tipa: tačno – netačno,
procesima tranzicije i pridruživanja Mediterana (centri mješoviti zadaci,
-Razvijati navike vjerskog turizma); zadaci objektivnog
-Upoznati se sa prirodno – geografskim štednje i čuvanja Stvarati naviku kod piramide Gize; antički tipa, testovi...;
i društveno- geografskim odlikama prirodnih resursa učenika da koriste kartu Rim ili Atina; turizam u
14. Afričko Sredozemlje azijskog Sredozemlja – mjestima (geoekologija); i atlas u svakodnevnom pojedinim zemljama;
(prapočetka ljudske civilizacije) gdje su životu vulkani Južne Evrope itd.;
pronađeni neki od najstarijih ostataka
ljudskog roda i najstarijih gradova
svijeta Razvijati pozitivan
odnos prema radu,
-Prepoznati zemlje azijskog saradničkom učenju sa
15. Egipat i zemlje afričkog Sredozemlja (najveća ležišta nafte i -Razviti sposobnost nastavnikom ili ostalim
Sredozemlja zemnog plina, politički veoma nemiran uvažavanja svih učenicima u razredu
prostor itd.). Kao predstavnike ovog promjena u ekonomiji
prostora, pored ostalih, usmjerenih na Sticati navike korištenja
(posebnu pažnju posvetiti) prepoznati poboljšanje privrednog dodatnih nastavnih
Tursku, Iran i Saudijsku Arabiju razvoja, a istovremeno sredstava i pomagala u
upozoriti na probleme nastavnom procesu
uzrokovane (tabele, grafikoni,
-Prepoznati na primjeru Sjeverne zastarjelošću dijagrami, tematske
Afrike da su kroz historiju mora često tehnologija u karte itd.)
spajala različite narode i civilizacije, a tranzicijskim zemljama.
prirodne osobine kopna razdvajale
narode i zemlje na kojima su živjeli
122
-Znati da Hamiti i Semiti čine 90%
stanovništva Sjeverne Afrike, da je ovo
područje arapske kulture, jezika, pisma,
tradicije i civilizacije te islamske
vjeroispovijesti; da je rijetko naseljeno,
s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat
kao dar Nila)
-Istaći geografski položaj Egipta na

mjestu susretanja dva kontinenta i dva
mora, što mu daje izuzetno
geopolitičko značenje
- Egipat kao zemlja duge historije i
tradicije
- Nafta i rude kao prirodna bogatstva
-Turističke destinacije
16. Zapadna Evropa -Učenici trebaju steći znanja na temelju -Razviti sposobnost
kojih će moći imati jasnu predstavu o uočavanja najvažnijih Razvijati pravilan stav -Na slijepoj karti Zapadne -Na osnovu poznate
tome koji prostor i države obuhvataju činjenica u određenom prema posebnostima Evrope ucrtati glavne nastavne materije,
Zapadnu Evropu tekstu, kao i sposobnost pojedinih naroda i želju gradove i najveće nastavnik
komentiranja – za saznanjima o evropske luke; produktivnim,
-Istaći da je geografski i saobraćajni analiziranja; ostalim kulturama aktivnim i
položaj Zapadne Evrope izuzetno Evrope stvaralačkim
povoljan (izlaz na najprometnije -Primjenjujući već djelovanjem treba
evropsko more), da ima povoljne stečena znanja o -Izraditi slijepu kartu – kod učenika ne samo
klimatske uslove, plodno zemljište, razvijenim malim reljefa, većih rijeka, i mobilizirati svo
velike zalihe ruda, dobro i prihvatljivo evropskim državama, Razviti pravilan stav o bojama označiti države znanje kojim učenici
društveno uređenje, ljudske reurse i razvijati sposobnost doprinosu svjetske kroz koje protiču. raspolažu o regiji
stručne kadrove, što sve zajedno upoređivanja – nauke i kulture Zapadne Evrope nego
uslovljava da su na ovom prostoru komparacije sa drugim ukupnom razvoju i angažirati
smještene najrazvijenije zemlje svijeta manje razvijenim čovječanstva intelektualno
zemljama na temelju stvaralačke snage
-Uočiti veliku raznolikost reljefa, vrlo poznatih podataka. učenika. Tako će se
gustu riječnu mrežu, najgušće naseljene povećati
123
evropske zemlje, najveće evropske motiviranost učenika
gradove (konurbacije), niske stope -Na primjerima zemalja Razviti pravilan stav o -Na osnovu izvora do za rad;
17. Francuska, Velika prirodnog prirasta te razvijene Zapadne Evrope, načinu života i rada u kojih su učenici došli
Britanija, zemlje Beneluksa tercijarne djelatnosti razvijati kod učenika zemljama EU proučavajući Zapadnu -Frontalnim i
interes i želju za Evropu, treba izvesti individualnim
-Upoznati učenike sa historijskim i čuvanjem i zaključke o tome šta je oblikom rada
savremenim značajem UK u Evropi i unapređenjem životne uslovilo da London i nastavnik treba
svijetu te značajem industrije kroz sredine; Razviti kod učenika Pariz, najveći evropski pokazati na koji način
historiju i danas; uvjerenje da su osnovni gradovi, postanu svjetske je industrija
-Osposobiti učenike da faktori privrednog i metropole; promijenila
-Naučiti ih da prepoznaju regije i metodom razgovora kulturnog razvoja savremeni svijet
glavna metropolitanska područja u UK mogu istaći sve stručni rad i veliko -Kroz raspravu potaći (markirati UK kao
te značaj Londona; pozitivne i negativne zalaganje učenike da prepoznaju zemlju iz koje je
posljedice izuzetno englesku kulturu, a krenula industrija –
-Upoznati učenike sa prirodnim niske stope prirodnog naročito jezik i njegovu industrijska
regijama Francuske te sa političkom i priraštaja (staro poziciju i uticaj u Evropi revolucija);
privrednom situacijom u Francuskoj; stanovništvo, potreba za i svijetu.
radnom snagom, -Pružiti pomoć
-Proučiti kakva je uloga Francuske u ekonomske migracije). učenicima pri
Evropi i svijetu, u prošlosti i danas, u ucrtavanju različitih
okvirima EU; sadržaja u slijepe
karte.
-Prepoznati male zemlje (manje od
BiH) velike gustine naseljenosti,
siromašne resursima, a koje su ipak
visoko razvijene agroindustrijske
zemlje (zemlje Beneluksa).
-Upoznati se sa Sjevernom Evropom, -Razviti sposobnost Razviti pozitivan stav o -Za zadaću učenici -Pomagati učenicima
18. SJEVERNA njenim prirodnim regijama – snalaženja na karti zemljama koje imaju trebaju pripremiti pri izradi i analizi
EVROPA Skandinavski poluotok, Jiland, Island, Sjeverne Evrope; osiguran najviši nivo materijal o gradu Djeda starosne piramide za
kao i ekonomskom i političkom zaštite i socijalne Mraza, o danskom Sjevernu Evropu
19. Norveška, Švedska, situacijom -Razviti sposobnost sigurnosti u svijetu, a Legolandu i o Finskoj kao (npr. Švedsku) i neke
Finska, Danska -Navesti, uočiti na geografskoj karti i spoznaje odnosa koje su prve na UN zemlji šuma i jezera. zemlje gdje se
objasniti prirodne resurse na kojima prirodne sredine ljestvici razvijenosti stanovništvo
20. Pribaltičke zemlje pojedine sjevernoevropske (bogatstava) i standarda ekstremno povećava
(skandinavske) zemlje zasnivaju svoju stanovništva. (demografska
privrednu razvijenost, visok živorni eksplozija).
124
standard svog stanovništva
-Upoznati učenike da je neravnomjerna

gustina naseljenosti Sjeverne Evrope,
kao i pozicija gradova, uslovljena
specifičnom klimom i geografskim
položajem
-Znati na geografskim kartama odrediti -Razviti sposobnost Razviti pravilan stav -Na plakatu nacrtati -Pružiti pomoć
21. SREDNJA EVROPA položaj Srednje Evrope i granice dodira vrednovanja i poređenja prema društvenim i visoke vegetacijske pojase učenicima pri izradi
sa svim ostalim evropskim regijama Njemačke sa ostalim ekonomskim u Alpima i na crtežu plakata i zadacima
22. Njemačka, Švicarska, zemljama Evrope; promjenama u pokazati - objasniti kako traženja zajedničkih
Austrija -Da učenici prepoznaju prirodno – zemljama istoka nastaje fen; elemenata
geografska obilježja regiona, kao i da -Razviti sposobnost Srednje Evrope karakterističnih za
steknu saznanja o stanovništvu koje snalaženja na -Nacrtati na slijepoj karti zemlje Srednje,
pripada svim jezičkim grupama u geografskoj karti Kod učenika razvijati najveće rijeke Srednje Zapadne i Istočne
Evropi (germanska, romanska, (pokazati na karti sve interes za humanitarni Evrope te slivove kojima Evrope;
slavenska, ugro-altajska) zemlje ove regije, kao i rad, solidarnost i pomoć pripadaju;
sve reljefne cjeline slabije razvijenim
-Da prepoznaju visok stepen Srednje Evrope); zemljama -Tražiti od učenika da -Učenicima dati
urbanizacije, nizak prirodni priraštaj samostalno, koristeći dopunska pitanja koja
(navesti uzroke), najrazvijeniju Razvijati kod učenika udžbenik, nađu analogiju će im pažnju
industriju, značajne prirodne resurse,
-Sposobnost shvatanja
razlike u prirodno- smisao za samostalni ili zajedničke elemente usmjeriti na određene
saobraćajni značaj, veliki značaj rad, za korištenje karakteristične za zemlje objekte, pojave i
tercijarnih djelatnosti te izrazitu geografskom i
društveno- pismenog teksta i Srednje, Zapadne i karakteristike
turističku orijentaciju nekih od zemalja grafičkih prikaza te Istočne Evrope. predjela na
Srednje Evrope geografskom pogledu
između alpskih zemalja aktivan odnos prema zamišljenom
23. Poljska, Slovenija, radu i smisao za tačnost putovanju od izvora
Češka, Slovačka, i zemalja istoka Srednje
-Znati pokazati na karti sve zemlje ove Evrope; i urednost do ušća Dunava;
Mađarska regije, kao i sve reljefne cjeline Srednje -Razviti sposobnost
Evrope snalaženja na Kod učenika formirati -Navikavati učenike na
-Shvatiti razlike prirodno - geografskih geografskoj karti; pravilan stav o samoobrazovanje i
i društveno - geografskih karakteristika -Razviti sposobnost aktivnosti Poljske, logičko zaključivanje,
između alpskih zemalja i zemalja istoka vrednovanja i poređenja Češke, Slovačke i istraživačko učenje, i
Srednje Evrope Njemačke (privredna Mađarske da kroz na primjerima
razvijenost) sa ostalim sveobuhvatne društvene nejednake razvijenosti
-Znati vrednovati i cijeniti značaj i ekonomske reforme
125
Njemačke i alpskih zemalja u Evropi zemljama Evrope; prihvate evropske zemalja Srednje
danas -Kod učenika razvijati standarde i uključe se u Evrope naučiti ih da
interes za humanitarni EU uoče društvene
rad, solidarnost i pomoć proturiječnosti
slabije razvijenim savremenog svijeta i
zemljama Srednje njihove uzroke.
Evrope.
-Objasniti i znati geografski položaj, -Razvijati kod učenika Razvijati praktičan i -Na slijepoj karti Rusije -Pripremiti, pored
reljef, klimu, vode i veličinu Istočne sposobnost pozitivan stav o potrebi obilježiti najveće geografske karte i
Evrope zaključivanja i stvaranja provođenja širokih metropolitansko područje globusa, grafofolije i
22. ISTOČNA EVROPA vlastitog mišljenja te društvenih i – Moskvu izvode iz dnevne
23. Ukrajina, Bjelorusija, -Značaj uticaja ledničke erozije na potaknuti povezivanje ekonomskih promjena u te inicirati učenike da štampe;
formiranje reljefa ovog prostora, u zemljama Zapadnog pokušaju ocjeniti važnost -Pomoći učenicima da
Moldavija svakodnevnih vijesti iz ucrtaju Transsibirsku
kome planinski reljef zahvata samo medija sa gradivom iz Balkana i prihvatanju geografskog položaja
željeznicu i objasne
malu rubnu površinu udžbenika; zapadnih standarda Moskve; njen značaj za
. naseljavanje i privredno
-Upoznati učenike sa nacionalnom -Razvijati sposobnost Razvijati pozitivan stav -U slijepu kartu ucrtati iskorištavanje azijskog
šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i uočavanja, poređenja - o snošljivosti - neka od najvažnijih dijela Rusije...;
napetostima koje postoje među komparacije te toleranciji između prirodnih bogatstava -Pripremiti materijal o
pojedinim narodima povezivanja i primjene različitih nacionalnih Rusije; Černobilu, podvlačeći
ranije stečenih znanja. zajednica razmjere ekološke
-Objasniti nužnost društvenih promjena -Na primjeru Ruske katastrofe, a s druge
24. Ruska Federacija
Federacije, koja obuhvata strane istaći Belovešku
(Sjeverna Azija) prašumu – nedirnutu
-Učenici trebaju shvatiti poziciju i sve klimatsko
prirodu Bjelorusije – sa
politički značaj Ruske Federacije, njene vegetacijske zone, jedinstvenim
velike prirodne i regionalno - pojasniti ove zone; primjercima evropskog
geografske raznolikosti bizona;
-U okviru ponavljanja, -Jasno je da se
-Uočiti i shvatiti prostorni značaj zadatak učenika je nastavnicima ostavlja
Rusije, njene ogromne prirodne resurse, pokušati osmisliti sloboda i drugačijeg
posebno velike rezerve nafte i plina, te raspravu na temu o pristupa i osmišljavanja
ovisnost Evrope o njima glavnim problemima obrade nastavnih
sadržaja.
zemalja u tranziciji.
-Značaj prostornog obuhvata - veličine
Ruske Federacije (11 satnih zona).
126
HISTORIJA
127
HISTORIJA
Zašto učiti historiju?
Historija je društvena nauka. Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p.n.e. kod grčkog pisca Herodota. Ime joj je od grčke riječi historija koja u
prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču, pripovijedanje. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem, regionalnom i
lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i razvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. Da bi bila što objektivnija,
sva dešavanja posmatra u vremenu i prostoru. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju.
Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim, evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima
kroz sve epohe kojima je prolazilo. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom
predmetu. Također treba da sagledaju politički, društveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim
periodima i da shvate njihova glavna obilježja. Da bi u tome uspjeli, potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao
integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive te da
shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratskog
prava na različitost mišljenja, kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Da bi to postigao,
potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora, zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama.
Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovladavanju gradiva i iz jezika, književnosti, geografije, likovne i muzičke
kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u
prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i
prošlosti naših naroda, susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Što se historija više uči to se i više zna, a time ima i manje predrasuda jer
je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama
nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi.
128
CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI
Područja
učenja
Učiti: Učenik:
Znanje historije -Historijske vještine; -Razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost, tumači podatke
predstavljene u vremenskim okvirima;
-Tumačenje historijskih događaja;
Procesi -Istražuje, analizira, tumači i ocjenjuje različite historijske izvore;
-Kritičku analizu historijskih izvora; -Razlikuje bitne od nebitnih informacija, razlikuje činjenice i mišljenja,
-Prepoznavanje činjenica i objektivnosti; objektivnost i subjektivnost;
-Razumije značajne i manje značajne uzroke, kratkoročne, dugoročne,
- Hronološko i tematsko razumijevanje namjerne i nenamjerne posljedice, kao i odnos uzroka i posljedica;
uzroka i posljedica;
-Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz
-Zauzimati stav uz korištenje dokaza, historijske periode.
kritički analizirati dokaze i postavljati
analitička pitanja.
-Identifikuje, bira i koristi različite historijske izvore da bi dao

-Osnovne činjenice i pojmove koji se obrazloženo historijsko tumačenje;
odnose na: politički, društveni, ekonomski
-Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj;
i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u
Sadržaj svim historijskim periodima, nacionalnu -Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove, stavlja ih u
historiju Bosne i Hercegovine u odgovarajući redoslijed, razumije njihovo značenje, identificira uzroke
regionalnom kontekstu sa susjednim historijskih događaja, mjeri relevantni značaj činjenica, može da
zemljama, ličnosti iz opće i nacionalne interpretira temu u kontekstu šire slike.;
historije koje su obilježile različit
vremenski period, položaj i ulogu žena u -Na karti pokazuje predhistorijska, antička i srednjovjekovna nalazišta
129
društvu kroz različite historijske periode, u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama;
historiju sva tri konstitutivna naroda i
nacionalne manjine u BiH; -Usvaja naučni pogled na svijet, spoznaju o okruženju u kome živi,
shvata razvijanje savremenog društva i njegove historijske
-Razvijati svijest da se svaki događaj uslovljenosti;
može interpretirati na više načina;
-Stiče neophodno saznanje o koristima učenja historije;
-Kritički odnos prema različitim
mišljenjima o jednom te istom pitanju / -Zna cijeniti stavove i shvata druge;
Vrijednosti, događaju;
stavovi, navike -Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i
-Razvijati naviku korištenja raznovrsnih samostalan rad;
izvora informacija; -Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema;
-Znanja i vještine koje omogućavaju -U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti.
stvaranje vlastite slike o historiji;
-Razvija sposobnosti empatije.
130
OSNOVNI SADRŽAJ

1.Osnovna obilježja 1. Evropa – Novi vijek 1. Evropa i evropske zemlje do Prvog
srednjeg vijeka
svjetskog rata
2. Evropa, Bizant, 2. Zemlje Jugoistočne Evrope i 2. Prvi svjetski rat
arapski svijet u ranom nacionalni pokreti
srednjem vijeku
3.Evropsko društvo u 3. Građansko društvo - nacionalne 3. Svijet između dva svjetska rata
razvijenom i kasnom države
srednjem vijeku
4.Bosna u srednjem 4. Bosna u XIX st. 4. Drugi svjetski rat
vijeku
5. Osmansko carstvo 5. Savremeno doba (1945.-1990.)
6. Bosna u osmanskom 6.Bosna i Hercegovina u XX st.

periodu do kraja XVIII
st.
131
Kad učenici uče historiju, grade posebno razumijevanje, kompetencije i vještine - uče kako da misle, konkretne historijske vještine (sredstvo
rada jednog historičara).
U realizaciji sadržaja, uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Uz pomoć
različitih izvora, kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Savremenim pristupom u poučavanju, nastavnici treba da
organizuju interaktivno učenje, nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. To će se postići tako što će u
toku nastave, pored osnovnog teksta iz udžbenika, koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore, slike, crteže slajdove, dokumentarne
filmove sa historijskim sadržajima…). Za uspješno korištenje bilo kojeg od navedenih ili nekih drugih vrsta povijesnih izvora rješenje opet
treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja , a to prije svega znači konstruktivnih i razumljivih pitanja. Uvijek treba ići od onih osnovnih,
globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost
učenika, da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima, da razvija kulturu dijaloga, što znači da
poštuju različita mišljenja te da razlikuju činjenice od mišljenja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode
koji se žele postići. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u
učionici, nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje.
Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave, a po mogućnosti i
šire. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja.
Ocjenjivanje
Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz
gradivo, testiranja znanja, razumijevanja i vještina koje učenici stiču. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja.
Standardi opisuju šta se od učenika očekuje, razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu, oni definišu
šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za
ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije) do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene).
Za učenike sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne
nastave u pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije, odnosno do
nivoa individualno prilagođenih programa. Individualno prilagođeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni
tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.
Udžbenici za historiju, radne sveske za učenike, priručnici za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi,
slajdovi, internet.
132
Historija, VII razred – 2 časa sedmično, 70 časova godišnje
CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI

ISHODI
Tematske Vrijednosti,
Aktivnosti
cjeline/ Znanje iz historije: Proces i sadržaj stavovi, Aktivnosti učenika:
nastavnika:
Teme ponašanje
Učiti: Učenik :
Osnovna -Periodizacija, -Zna vremenske granice i podjelu srednjeg Razvijanje -Analizira različite izvore i -Priprema analizu
obilježja feudalizam, baština i vijeka; sposobnosti iznosi vlastito mišljenje; izvora. Izvore bira u
srednjeg pronija, kako je izgledao hronološkog skladu sa ciljevima
vijeka feudalni posjed. -Osnovna obilježja feudalnog društva –ključne razumijevanja - Može da objasni osnovne koje želi postići ;
Društveni život u pojmove (feud, feudalizam, feudalizacija, pojmove vezane za temu; -Pitanja formuliše
feudalizmu; feudalac, kmet, vazal, feudalna hijerarhija, Sposobnost jasno i precizno:
baština, pronija); analize,ocjene i - Na osnovu primjera iz -Potiče učenike da
bilježenja dokaza svakodnevnog života, može iznose svoje mišljenje,
-Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka, da objasni način života i poglede, stavove i
-Uzburkana Evropa. može da se snalazi u vremenu, objasni strukturu Razvijanje kritičkog društvene odnose u tumačenje ponuđenog
Franačka država, Bizant društva i uoči razlike i sličnosti između mišljenja kroz srednjem vijeku; izvora;
(Vizantija), Arapi i robovlasničkog i feudalnog društva; analizu različitih -Procjenjuje
uspon islama, susret historijskih izvora pretpostavke i
Evropa, istoka i zapada; -U parovima ili grupi razmišljanja učenika;
-Zna pojam “velika seoba naroda” i njene analiziraju kartu i
Bizant i posljedice; tokove historijskog razvitka -Usmjerava aktivnosti
arapski - Kršćanstvo i islam, Razvijanje historijske izvore, daju
Franačke, Bizantije i arapske države; velike odgovore na postavljena u učionici i razvija
svijet u kultura srednjeg vijeka; srednjovjekovne civilizacije; glavne ličnosti koje pozitivnog stava kulturu dijaloga,
ranom prema različitim pitanja;
su obilježile pojavu kršćanstva i islama; pojam djelotvorno komunicira
srednjem monoteizam; glavna obilježja srednjovjekovne civilizacijama i sa učenicima;
vijeku njihovim -Informacije o događajima
kulture; regione srednjovjekovne umjetnosti; slažu u slijed; -Pomaže učenicima da
dostignućima
razviju sposobnosti
-Razumije posljedice velike seobe naroda i orijentacije na karti;
-Život ljudi u srednjem prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi
-Pripremaju igrokaz -Pomaže učenicima da
133
vijeku, privreda; križarski (Germani, Romani, Slaveni i dr.); snalazi se na Razvijanje vještina kojim predstavljaju razumiju i nauče nove
ratovi, sukob carstva karti ; razumije i zna objasniti his. značaj pojave empatije i društvene odnose; pojmove;
i papstva; hereza; kršćanstva i islama; može objasniti kako su njegovanje duha
suprotnosti istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na vjerske tolerancije, -Ocjenjuje učenike;
srednjovjekovnog drugu i razumije posljedice tih uticaja; razumije uvažavanje drugih -Učenici se uključuju u
društva; srednjovjekovni važnost razvoja nauke i kulture; jednostavno i drugačijih atmosferu perioda srednjeg
parlament; uočava različite stilove u umjetnosti; jasno
-Priprema analizu
vijeka, procjenjuju vizuelnih izvora
prepoznaje reprezentativna umjetnička djela Izgrađivanje pouzdanost izvora, opisuju
nastala u srednjem vijeku; pozitivnog odnosa (dokumentarni ili
različite elemente izvora i igrani film) koji
-Slaveni (život u prema umjetnosti i odgovaraju na pripremljena
estetici obrađuje period
pradomovini); slavenske pitanja, završavaju analizu; srednjeg vijeka;
države u srednjem vijeku; -Zna osnovne tokove društvenog, privrednog i
Evropsko politički, privredni i političkog razvoja Evrope u razvijenom i Razvijanje vještina -Učenici analiziraju
korištenja dokaza -Primjenjuje
društvo u društveni razvoj Bosne u kasnom srednjem vijeku; zna o svakodnevnom različite izvore i multiperspektivnost u
razvijenom srednjem vijeku, vjerska životu ljudi; razvija kreativno i kritičko odgovaraju na postavljena
Učenici su u stanju nastavi: priprema
i kasnom slika, kultura i umjetnost; mišljenje i logičko zaključivanje; razvija pitanja;
da opišu vizuelni analizu izvora koji daju
srednjem sposobnost empatije (suosjećanje i
izvor različitu sliku o
vijeku razumijevanje ljudi iz prošlosti); može objasniti križarskim ratovima;
-Nastanak, državno i i razumjeti suprotnosti feudalnog društva;
društveno uređenje; razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima; Razvijanje interesa -Analiziraju različite
za proučavanje -Ocjenjuje učenike;
izvore, opisuju izvore i
-Teritorijalni razvitak. srednjeg vijeka odgovaraju na postavljena -Priprema analizu
-Učenici znaju slavenske narode i njihove pitanja; različitih izvora:
države; znaju kako je tekao državni, društveni i Razvijaju svijest o
tome da o vizuelnih, pisanih,
privredni razvoj Bosne u srednjem vijeku; zna -Razmjenjuju iskustva i u karte, arheološki
vjersku sliku i osnovna obilježja kulture i historijskim grupama pripremaju
događajima artefakti, pjesme...;
umjetnosti; snalazi se na karti (prepoznaju i prezentaciju zadate teme.
Bosna u pokažu pradomovinu Slavena, slavenske države, postoje različita
gledišta -Priprema posjetu
srednjem teritorijalno širenje Bosne); razumije društvene, historijskom lokalitetu;
vijeku privredne i političke tokove i zna ih objasniti;
razumije vjerske prilike, povezuje prošlost sa Razvijaju „širu
sliku“, hronološki -Ocjenjuje učenike.
sadašnošću; razumiju značaj kulturnog razvoja
Bosne u srednjem vijeku. kontekst
(vremenska crta) i
geografski kontekst
(mapa)
134
-Uspostava i organizacija -Teritorijalno politički razvoj Osmanskog -Analiziraju izvore, u grupi
osmanske vlasti u Bosni; carstva; Izgrađivanje ili paru, razmjenjuju -Priprema analizu
svijesti o razmišljanja, odgovaraju na različitih izvora,
-Širenje islama, vjerski -Državno i društveno uređenje (ključni pojmovi: kontinuitetu pripremljena pitanja; organizira različite oblike
mozaik, manjinski narodi; bejluk, emir, sultan, veliki vezir, timarsko- državnosti rada u učionici, usmjerava
Osmansko spahijski sistem, asker, raja, ejalet...); pozitivnog stava o - Iznose vlastiti stav; aktivnosti učenika;
carstvo -Bosna od 1580-1791 civilizacijskim
-Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se vrijednostima BiH -Ocjenjuje učenike;
god.; -Posmatraju, objašnjavaju
širilo Osmansko carstvo; mogu objasniti i izvore, povezuju prethodna
-Društvo, privreda, razumjeti društveni i politički razvoj; razumiju Razvijanje interesa znanja, iznose stav; -Priprema analizu izvora:
kultura i umjetnost. posljedice osmanskih osvajanja; za prošlost BiH vizulelnih pisanih;
-Istražuju, prikupljaju
Razvijanje informacije. -Usmjeravaju učenike na
-Učenici znaju kako je uspostavljena Osmanska pozitivnog stava istraživanja (npr. hrana).
država; upravno teritorijalnu organizaciju, prema drugim
Bosna u vjersku strukturu i manjinske narode; politički kulturama
osmansko razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st.;
m razvoj bosanskog društva, privredne tokove, Uvažavanje
periodu do osnovna obilježja kulture i umjetnosti; objasne i različitih
kraja razumiju osnovne oblike historijskog razvoja civilizacijskih
XVIII st. Bosne od XVI do kraja XVIII st.; mogu dati uticaja na razvijanje
vlastita tumačenja određenih događaja na kulturnog identiteta
osnovu izvora; razlikuju bitne od nebitnih BiH
činjenica.
Upoznavanje sa
historijom
nacionalnih manjina
u BiH (Jevreja)
135
TEHNIČKA KULTURA
136
TEHNIČKA KULTURA
Zašto učiti tehničku kulturu?
Tehnička kultura je primijenjena disciplina u kojoj se učenici upoznavaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. Tehnički uređaji u
moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka, tako da on ima više vremena za svoje
aktivnosti koje su vezane za odmor, kulturni život i uopće društveni život. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio
ukupne aktivnosti čovjeka, nastava tehničke kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet.
Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju sa bitnim elementima u raznim granama
tehnike: mašinske tehnike, elektrotehnike, građevinske tehnike, saobraćaja itd. Također se upoznavaju sa osnovnim elementima istorijata
pojedinih tehničkih dostignuća bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta, učenici
razvijaju svoju radne navike, inventivnost, spretnost, a također se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno
trošenje materijala i energije, očuvanje životne sredine, elemente tehničke zaštite na radu i sl. Uporedo s tim, kroz aktivnosti u okviru
tehničke kulture, učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika, fizika, hemija,
organizacija rada, pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju
integralno. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika, kao i sticanje znanja
primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu.
137
Područja CILJEVI I ZADACI
OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI
učenja
Učenik:
Učiti:
Znanje: -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu;
-Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u
cilju sticanja znanja iz tehničke kulture; -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom;
-Primijenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe -Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja;
Procesi (izradu različitih predmeta u školskom kabinetu);
-Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema;
-Razvijanje različitih misaonih operacija (analiza,
sinteza, generalizacija) na osnovu praktičnog rada, -Improvizira i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate;
eksperimentiranja i promatranja;
-Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave;
-Razvijati stvaralačke sposobnosti. -Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih
instrumenata;
-Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju.

-Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova, ukazuje i na greške drugih;
-Komunicirati;
-Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi;
Sadržaj -Modelirati; -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija;
-Interpretira dati model, vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom

-Tehničko crtanje u mašinstvu; materijali u mašinstvu; realnošću;
osnovni elementi mašina; alati i mašine za obradu metala;
postupci obrade metala; motoristika.; robotika.; izborni -Zna primijeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža, mjerenje,
dio; kotiranje, tehničko pismo, zaglavlje sa sastavnicom, čitanje mašinskih crteža, izrada
jednostavnih mašinskih tehničkih crteža;
-Poznaje mašinske materijale, njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu;
-Klasificira vrste mašinskih elemenata, zna primjenu tih elemenata u mašinstvu, kao i grafičko
138
predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata;
-Izvori električne energije – elektrane; simboli i sheme
u elektrotehnici; elektroinstalacioni materijali; alati i -Opisuje princip rada mašina, pogon, načine stezanja radnog komada, mjere zaštite na radu,
pribori u elektrotehnici; kućanski električni aparati; održavanje mašina, pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu, važnost pravilnog
elektromotori; elektronički uređaji; simboli i sheme u rukovanja i održavanja mašina;
elektrotehnici; osnovni elektronički elementi; alati,
instrumenti, pribori; vježbe i praktični radovi; razvoj -Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora, princip rada, goriva i maziva,
komunikacija; NF telefonija; telegrafija; saobraćajna održavanje motora;
kultura; energija i okolina; izborni dio;
-Ima osnovna znanja o: razvoju robota, radnom prostoru robota, načinu prenosa kretanja kod
robota, pogonu robota;
-Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu, princip rada, razlike, prenos i distribuciju
električne energije;
-Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema;
-Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala, alata i pribora u elektrotehnici,

rukovanja i održavanja;
-Mehatronika-mašinstvo; mehatronika-elektrotehnika;
mehatronika-elektronika; automatika i sistem -Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog
upravljanja; obnovljivi izvori energije; izborni dio. rukovanja i održavanja;
-Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon, princip rada, održavanje;
-Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici;

-Razumije karakteristike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika, kondenzatora,
poluprovodnika, kao i alata, instrumenata i pribora u elektronici; rukovanja, održavanja;
-Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj, telefonija, telegrafija, sastavni dijelovi

telefonskih centrala; organizacija telefonske mreže, telegrafija, telegrafski sistemi i mreže;
-Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti saobraćaja;
-Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala;

pravilnog izbora goriva za domaćinstvo, pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini;
-Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom, elektrotehnikom, elektronikom;
-Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja;
-Poznaje i opisuje obnovljive izvore energije (hidropotencijal, energija vjetra i sl.).
139
Vrijednosti, -Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih -Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom;
stavovi, navike znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u
rješavanju praktičnih problema; -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija;
-Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom;
orijentacije učenika;
-Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih;
-Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i
materijala; -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu;
-Razvijati smisao za tačnost, urednost i savjesnost pri -Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju;
obavljanju zadataka teorijskim, praktičnim i
eksperimentalnim radom; -Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih;
-Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora -Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno;
informacija;
-Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone -Razvija spremnost da se pomogne drugima;
operacije (analiza, sinteza, generalizacija).
-Djeluje na druge da slijede njegov primjer;
-Savladava temeljne vještine i procese;
-Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća;
-Afirmiše timski rad i argumente drugih.
140
OSNOVNI SADRŽAJ

1. Uvod u nastavni predmet 1. Izvori električne energije - elektrane 1.Mehatronika - mašinstvo
2. Tehničko crtanje u mašinstvu 2. Simboli i sheme u elektrotehnici 2. Mehatronika - elektrotehnika
3. Materijali u mašinstvu 3. Elektroinstalacioni materijali 3. Mehatronika - elektronika
4. Osnovni elementi mašina 4. Alati i pribori u elektrotehnici 4. Automatika i sistem upravljanja
5. Alati i mašine za obradu metala 5. Kućanski električni aparati 5. Obnovljivi izvori energije
6. Postupci obrade metala 6. Elektromotori 6. Izborni dio
7. Motoristika 7. Elektronički uređaji
8. Robotika 8. Simboli i sheme u elektrotehnici
9. Izborni dio 9. Osnovni elektronički elementi
10. Alati i pribori u elektronici
11. Razvoj komunikacija
12. NF telefonija
13. Telegrafija
14. Saobraćajna kultura
15. Energija i okolina
16. Izborni dio
141
Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi
za praktičan rad obezbijediti potrebnu tehničku dokumentaciju, alate, mašine i materijale, kao i sredstva higijensko - tehničke zaštite. Da bi se omogućilo
svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi, potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. 16
učenika. Svakoj grupi pripada planirani fond časova, a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). To omogućava svakom učeniku da cio proces
doživi, tj. da planira, projektuje i praktično izrađuje predmete. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji
nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika, likovna kultura, kultura življenja, biologija...). U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste
udžbenike, dnevnike rada, crteže i ostale izvore znanja. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se, po pravilu, čuva u školi, s tim
da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja, vježbi i praktičnih radova, dva puta
godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola
ostvaruje putem: redovne nastave, slobodnih tehničkih aktivnosti, dodatne nastave, osmišljenih odgojno - obrazovnih sadržaja (izložbe, smotre,
takmičenja).
Ocjenjivanje
Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodeći računa o individualnim mogućnostima, sposobnostima i sklonostima. Za
učenje tehničke kulture od bitnog značaja su svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika:
- Znanje sadržaja predmeta,
- Sposobnosti i vještine,
- Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije,
- Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu.
Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. U skladu s tim, ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama
i instrumentima. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu
aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju, potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi, rad na projektu,
aktivnosti na smotrama tehničke kulture, učenički doprinos za vrijeme grupnog rada, aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta, specifične
komunikativne i radne vještine itd.
Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne
nastave u pogledu sadržaja, procesa, kao i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. Pri tome, po potrebi, treba
142
imati i individualno prilagođene programe. Individualno prilagođeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim
za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.
Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu, školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi
programa). Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima, priborima, mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju
programskih sadržaja.
TEHNIČKA KULTURA, VII razred – 1 čas sedmično, 35 časova godišnje
CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ Aktivnosti učenika: Aktivnosti nastavnika:

Tematske cjeline / OBRAZOVNI ISHODI Vrijednosti, stavovi,
Teme Znanje Tehnička kultura: Proces i sadržaj ponašanje
Učiti: Učenik :
Uvod u nastavni -Organizacija radnog mjesta, rad u -Shvata značaj tehničke Svjesnost značaja tehnike u -Upoznaju se sa radnim -Priprema nastavnu tehniku
predmet radionici, higijensko-tehnička kulture. životu i potrebi učenja o mjestom i osnovnim načelima i tehnologiju;
zaštita. tehnici kroz čitav život rada u radionici, kao i sa
higijensko - tehničkom -Izrađuje didaktički
Poticanje na samostalnost i zaštitom. materijal;
samoinicijativu
-Izlaže nastavno gradivo
Afirmacija rada i stvaralaštva primjenom različitih metoda
Tehničko crtanje u -Osnove tehničkog crtanja u -Izrađuje, čita i koristi -Usvajaju znanja vezana za u cilju što kvalitetnije
mašinstvu mašinstvu: formati crteža, mjerenje, mašinske tehničke crteže. Otvorenost za nove ideje i pravila čitanja i analizu gotovih prezentacije gradiva;
kotiranje, tehničko pismo, zaglavlje informacije tehničkih crteža, izrađuju
sa sastavnicom, ortogonalni i tehničke crteže. -Primjenjuje model
aksonometrijski crtež, čitanje Iskazivanje svijesti o značaju interaktivne nastave;
mašinskih crteža, izrada tehnike u porodici, školi i
jednostavnih mašinskih tehničkih okolini -Ostvaruje radnu i
crteža. stvaralačku atmosferu u
Pozitivan odnos prema razredu;
Materijali u -Vrste mašinskih materijala, -Vrši pravilan izbor i korištenje -Upoznavaju se sa različitim
mašinstvu rezultatima svog rada i rada
mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. svojih drugova vrstama mašinskih materijala,
-Bira zadatke i probleme
mašinskih materijala, primjena. sa njihovim mehaničkim i
usklađene sa mogućnostima;
Sve snažnije i intenzivnije tehnološkim osobinama, kao i
sa njihovom primjenom.
143
Osnovni -Vrste mašinskih elemenata, -Vrši izbor materijala za izradu ispoljavanje estetske -Usvajaju osnovna znanja o -Postavlja različite vrste
elementi primjena tih elemenata u mašinstvu, pojedinih mašinskih elemenata; osjetljivosti na kvalitet elementima mašina, izboru jednostavnih pitanja u cilju
mašina grafičko predstavljanje najprostijih tehničkih dostignuća materijala za njihovu izradu, poticanja učenika na
mašinskih elemenata. kvalitetne odgovore;
-Snima najprostije mašinske Razvijanje i poticanje svijesti namjeni, opterećenju .
elemente. o potrebi razvoja estetike, -Pokazuje simulacije na
Alati i mašine za -Princip rada alatnih mašina, -Korištenje najprostije mašine maštovitosti i vlastite -Izučavaju osnovne principe kompjuteru;
obradu metala pogoni, načini stezanja radnog uz prisustvo i kontrolu kreativnosti rada alatnih mašina, uključuju i -Objašnjava i prezentira
komada, mjere zaštite na radu, nastavnika; puštaju u rad alatne mašine koje prethodno pripremljeni
održavanje mašina, pružanju prve Kritičko mišljenje i se nalaze u školskoj radionici, obrazovni pano, koji kreira
pomoći u slučaju povreda na radu, -Osposobljava se za pravilnu zaključivanje u donošenju uz saglasnost, prisustvo i zajedno sa učenicima;
važnost pravilnog rukovanja i upotrebu i rukovanje pojedinim različitih odluka kontrolu predmetnog -Podstiče interes za rad
održavanja mašina; mjernim i kontrolnim alatima; Procjenjivanje i vrednovanje nastavnika; aktivnim uključenjem u
vlastitih stavova i stavova zajednički rad;
drugih -Stežu određeni radni komad u
stegu i vrše radne operacije -Motiviše i upućuje učenike
Interes za rješavanje potrebne za izradu radnog na druge izvore znanja
problema i zadataka timskim komada (obilježavanje i pored udžbenika;
Postupci obrade -Savladavanje postupaka obrade -Shvata značaj pravilnog izbora radom ocrtavanje, rezanje, ravnanje,
metala putem praktičnih vježbi u školskoj postupka obrade metala; turpijanje, savijanje, bušenje, -Koristi različite metode i
radionici ili kabinetu (izrada Svjesno obavljanje zadatka i brušenje i sl.), pri čemu aktivno strategije u praćenju
jednostvnih radnih komada): -Ekonomično koristi materijal i obaveze radi postizanja primjenjuju usvojena znanja iz postignuća i sposobnosti
ocrtavanje i obilježavanje radnih energiju; kolektivnog uspjeha obrade materijala; učenika;
komada, ravnanje i rezanje,
turpijanje, savijenje, bušenje i Razvijanje pozitivnih stavova -Izvršavaju neophodna mjerenja -Pomaže učenicima u
brušenje, zakivanje, lemljenje, -Razvija sposobnosti izrade prema tehnici ličnim
prostijih radnih komada i očitavanja dimenzija radnog samostalnom i grupnom
zaštita metala od korozije, (pri tome primjerom djelovanjem u komada u cilju postizanja radu;
koristiti gotov tehnički crtež ili ga koristeći tehnologiju: razredu
obilježavanja i ocrtavanja, njegovih predviđenih mjera,
izraditi – procjena nastavnika). kao i u cilju uvježbavanja i
rezanja, ravnanja, turpijanja, primjenu mjera zaštite na obučavanja u korištenju
-Precizira znanja:
savijanja, bušenja, brušenje i sl; dovoljnog, srednjeg i
radu i zaštite okoline kontrolnih alata (najprostijih);
Razvijanje vještina i navika u visokog nivoa, koja treba
-Osposobljava se za korištenje cilju profesionalne -Vrše vježbu zakivanja, učenik usvojiti, odvajanjem
mjernih i kontrolnih orijentacije učenika lemljenja i premazivanja bitnog od nebitnog;
instrumenata; zaštitnim slojem u svrhu zaštite
Ispoljavanje spremnosti i od korozije; -Procjenjuje interesovanje i
-Osposobljava se za sposobnosti za sticanje novih napredak učenika;
međusobnu komunikaciju i za znanja i vještina i njihovu -Pri tome poštuju opće i lične
saradnju sa nastavnikom. primjenu u rješavanju -Poredi rezultate prilikom
mjere zaštite na radu, a prije praćenja i procjene
praktičnih problema
navedenih operacija izvršavaju individualnih postignuća;
Poštovanje kućnog reda u
144
-Stiče praktične vještine za školskoj radionici, poštovanje uvid u sadržaj kutije prve
-Vrste motora, princip rada, obavljanje jednostavnih uputstava nastavnika i pomoći; -Redovno ocjenjuje rad
goriva i maziva, održavanje motora; poslova u kućanstvu; izgrađivanje jasnih stavova o -Pažljivo prate izlaganja i učenika i vođenje urednih
radnoj i tehnološkoj disciplini demonstriranja nastavnika o zabilješki;
-Koristi stečena znanja, motorima i sklopovima motora i
Motoristika vještine i navike za Usavršavanje različitih aktivno učestvuju u nastavnom -Vodi evidenciju svojih
profesionalnu orijentaciju misaonih operacija (analiza, procesu; pri tome koriste šeme, zapažanja o napredovanju
(izbor zanimanja); sinteza, generalizacija) na fotografije, model, kao i učenika;
-Razvoj robota, radni prostor osnovu praktičnog rada, slajdove ili multimedijalne
robota, način prenosa kretanja kod -Razumije značaj pravilnog eksperimentiranja i prikaze; -Sarađuje sa roditeljima;
robota, pogon robota; održavanja i upotrebe motora promatranja -Aktivno prate izlaganja i
SUS i motornih vozila; nastavnika o osnovama -Objašnjava opće i lične
Robotika Razvijanje smisla za robotike; pri tome koriste mjere zaštite na radu;
racionalno korištenje energije šeme, fotografije, model, kao i
i materijala slajdove ili multimedijalne -Objašnjava važnost
-Proširivanje znanja i sticanje novih prikaze; poštovanja radne i
znanja iz jedne od sljedećih oblasti: -Shvata značaj razvoja tehnike i Razvijanje smisla za tačnost, tehnološke discipline (sve
tehnologije u životu čovjeka; urednost i savjesnost pri -Dosljedno izvršavaju sve ove mjere su neophodne jer
a)konstruisanje, proizvodnja i obavljanju zadataka zahtjeve nastavnika u se učenici prvi put susreću
Izborni dio (konkretan montaža: -Proširuje svoja znanja o teorijskim praktičnim i individualnom, grupnom i sa ovakvim mašinama i
program izbornog dijel - elemenata mašina, korištenju tehnike u cilju eksperimentalnim radom frontalnom radu; programima rada);
utvrđuju nadležni - različitih vrsta mašinskih zamjene ljudskog rada radom -Pored udžbenika i osnovne
organi škole na osnovu konstrukcija, mašina; Razvijanje navike održavanja literature, koriste i druge izvore: -Vrši pravilan izbor
potreba lokalne - mehanizama i uređaja. sredstava za rad enciklopedije, priručnike, grafičkih priloga, jasno
zajednice, interesa -Proširuje već stečena znanja iz internet (po mogućnosti); prezentira osnovne podatke
učenika i mogućnosti b) robotika: pojedinih oblasti koje je Ispoljavanje spremnosti i iz različitih oblasti tehnike,
škole). - mehanička osnova robota, odabrao za izbornu nastavu; sposobnosti za sticanje novih -Učestvuju u izradi ilustracija- u skladu sa uzrastom i
- povezivanje robota s računarom, znanja i primjenu novih crteža, prate zanimljive članke i mogućnostima učenika;
- programiranje robota, -Samostalno proučava naučnih dostignuća u korist informacija sa medija; kreiraju
- gradnja sklopova u robotici. odabrane oblasti, prikuplja blagostanja čovjeka obrazovni pano; -Koordinira rad i usmjerava
informacije i podatke, stiče aktivnosti učenika.
c) saobraćaj: Jasno ispoljavanje interesa i -Dopunjavaju pano novim
vještine, posmatra i zaključuje. želje za bavljenje tehnikom zapisima;
- vrste saobraćaja,
- razvoj saobraćaja, koja treba da postane trajna
- motori SUS i motorna vozila. potreba -Uočavaju važnost korelacije
nastavnih sadržaja iz ostalih
Kritičko mišljenje i predmeta i tehničke kulture i
zaključivanje u donošenju primjenjuju već stečenih znanja
različtih odluka u rješavanju postavljenih
zadataka.
145
146
INFORMATIKA
ZA VII RAZRED
2 časa sedmično (70 časova godišnje)
ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)?

Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za
nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove.
Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja, vještina i
razvijenih sposobnosti u osnovnoškolskom uzrastu.
Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru
u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja, zahtijevaju da opća populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima, ali i kulturnim
navikama za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama.
Četiri odrednice: osnovna znanja, umijeća i vještine, navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara, čine
područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave informatike u osnovnoj školi.
1. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i
komunikacijska tehnologija.
2. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa.
3. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije.
4. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.
147
PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA
- da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u - osnovna znanja o strukturi računara, njegovoj primjeni u raznim
savremenom društvu djelatnostima, primjeni u komunikaciji i rješavanju problema
- da učenici upoznaju strukturu računara
- osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom
- da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i
opremom, postupke uključivanja i isključivanja računara,
posebne namjene
pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi,
- da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika
opća aplikacijska programska sredstva i okolina programskih
- da učenike upozna sa načinima komuniciranja
jezika)
OSNOVNA ZNANJA posredstvom različitih medija
- osnovna znanja o jednom programskom jeziku
- da učenike upozna sa načinima korištenja internet
usluga
- da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja
informacija u računarima
- da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa
računarima i drugom opremom
- da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati - osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja
ulazno-izlazne uređaje elektroničke pošte
- da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri - osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos
rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja teksta i njegov prikaz, rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć
UMIJEĆA I - da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ICT-a)
VJEŠTINE pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu - vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama, rješavajući
prikaza zadatke uz pomoć ICT-a
- da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske - osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja
alate kao sredstva za učenje i istraživanje elektroničke pošte
- da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz - sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska
pomoć računara programska sredstva: obrada teksta, rad sa proračunskim
- da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati tablicama i grafikom)
multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim - sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih
SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE rezultatima učenja informacija
PROBLEMA - da učenicima predstavi moguće sklopovske i - sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju
programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na svakodnevnih problema
načine njihova otklanjanja
148
- da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju - navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim
problema putem, putem interneta
- da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe - navika korištenja informatičke literature
računarske i informacione tehnologije
NAVIKE, STAVOVI - da učenicima ukaže na pravne i etičke principe
upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i
ukaže na posljedice njihovog narušavanja
- da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu
literaturu
Nastavne teme: Arhitektura računara, Primjena računara, Prenos podataka i računarske mreže, Rješavanje problema uz pomoć računara i
Programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema su novi ili prošireni.
Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati, ali ako se to čini, onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju
sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu.
Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave. Nastavnik
informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada, koristeći raspoloživa nastavna sredstva.
Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Naime, njegovo potpuno izvođenje
zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti.
Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru, po principu: jedan računar –
jedno radno mjesto – jedan učenik.
Odjeljenja se dijele u dvije grupe, pri čemu svaka posebno ostvaruje predviđeni sedmični fond časova. Grupe ne treba da imaju više od 16
učenika.
Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda:
149
- izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi, bez obzira što su u programu navedeni drugi
primjeri,
- određivanja broja časova za obradu pojedinih tema, što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje
nastavu;
- izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.
Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara, ne preporučuje se upotreba više od jednog
programskog jezika. U programu je preferiran BASIC, ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik, vodeći računa da
realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika.
Izvedbeni program, kojeg sačinjavaju nastavnici, mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju
probleme uz pomoć računara.
U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji.
Korelacija nastavnih sadržaja
Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika), nastavom tehničke kulture (računala su sastavni
dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u
savremenom stanu) je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena, ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom
bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti, stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću),
likovne kulture (računarski dizajn, grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.
Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju
upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije.
Nastavnici informatike treba da, u skladu sa mogućnostima škole, organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u
okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika.
Vrednovanje i ocjenjivanje
Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave,
stvara povoljnu mikroklimu za učenje, podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja.
150
U konačnoj ocjeni, koju učenik dobija na kraju školske godine, treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u
područjima:
- sticanja osnovnih ICT znanja,
- sticanja umijeća i vještine,
- usvajanju navika i stavova,
- izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća).
Pored toga, nastavnik treba da prati, evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi, učešća učenika u grupnom radu,
njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema, učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim
temama, međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo.
U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima
učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno.
Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja, načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja.
Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire,
kako je predviđeno zakonom.
151
VRIJEDNOSTI,
ZNANJE I AKTIVNOST AKTIVNOST
SADRŽAJ SPOSOBNOSTI STAVOVI,
RAZUMIJEVANJE UČENIKA: NASTAVNIKA:
PONAŠANJE
Učenik treba da
usvoji i razvija -Aktivno
-Sposobnost razlikovanja pozitivan stav prema učestvovanje u
1. OSNOVE -Pojmovi: informatika, pojma informacije od informacijama koje nastavnom
mu stoje na procesu,
-Prezentiranje nastavnih
INFORMATIKE informacija i podatak pojma podatak sadržaja, organizovanje,
raspolaganju, uključivanje u
-Obrada informacija i obrada -Razlikovanje ulazne od posebno u procesu rasprave i vođenje i usmjeravanje
podataka izlazne informacije učenja u školi i kod diskusije o rasprave o informatici,
Definicija informatike. informacijama i podacima;
Informacija i podatak. -Pojmovi: ulazne i izlazne -Razvijanje sposobnosti kuće informatici;
Obrada informacija. informacije selekcije i korištenja Podsticanje -Izvršavanje -Praćenje aktivnosti učenika.
raspoloživih informacija radoznalosti za obaveza u toku
spoznajama u oblasti izvođenja vježbi.
informatike
Izgrađen stav o -Praćenje

-Usvojen pojam brojni -Sposobnost zapisivanja značaju brojnih predavanja i
(numerički) sistem brojeva u decimalnom, sistema u oblasti uputa nastavnika; -Prezentiranje nastavnih
Numerički (brojni) sistemi. binarnom i informatike i sadržaja; pomaganje
Decimalni, binarni, -Baza (osnova) brojnog sistema -Vođenje
heksadecimalnom računarstva učenicima koji zaostaju u
heksadecimalni potrebne
-Decimalni (dekadni), binarni i brojnom sistemu; - savladavanju gradiva; davanje
(heksadekadni) sistem. Učenik treba da dokumentacije i
heksadecimalni brojni sistemi Sposobnost prevođenja dodatnih objašnjenja grupi ili
pravilno i uspješno pribilješki;
brojeva iz jednog sistema pojedinim učenicima.
-Elementi brojnih sistema u drugi tumači ulogu brojnih -Aktivno učešće
sistema u vježbama.
Binarna aritmetika. -Sabiranje, oduzimanje, -Uočavanje značaja Izgrađen stav o ulozi -Uključivanje u -Izbor oblika rada koji će
množenje i dijeljenje binarnih binarne aritmetike kao binarne aritmetike u rasprave o ulozi omogućiti učenicima
Uticaj računara na okolinu i brojeva matematičke osnove načinu rada računara binarne razumijevanje i usvajanje
pojedinca. funkcionisanja (rada Shvatanje i aritmetike u znanja o binarnoj aritmetici;
-Uticaj računara na cjelokupno
152
društvo i na povećanje računara) prihvatanje funkcionisanju -Prezentiranje primjera koji
čovjekovih sposobnosti informacione i računara; rad na ukazuju na rezultate uticaja
-Sposobnost uočavanja
računarske prikupljanju računara na okolinu i
efekata uticaja računara
tehnologije kao tekstualnog i pojedinca.
na čovjeka i zastupljenosti
važnog činioca drugog grafičkog
u svim oblastima ljudskog
ljudske savemene materijala za
rada
svakodnevnice izradu panoa o
značaju
informatike i
računarstva.
-Razvoj računara, pomagala za

računanje, mehaničkih automata
za obavljanje računskih
operacija, generacije računara
-Učenici razlikuju ulogu Pokazuju interes za -Upoređuju
računara po generacijama korištenje svih vrsta računare i njihove -Koristi raspoloživa sredstva
-Grupe uređaja: ulazne jedinice, (prva - peta) mogućnosti,
2. ARHITEKTURA računara pri obradi novog gradiva;
izlazne jedinice i centralna ranijih generacija
RAČUNARA jedinica -Učenici su sposobni da Pravilno se odnose -Demonstrira različite
i sadašnjih;
nacrtaju blok šemu prema ICT dijelove računara, ulazno
Historijski razvoj računara. -Pojava, vrste i uloga računara (John von -Organizuju
sredstvima u izlazne jedinice, način
John Von Neumannova mikroprocesora Neumannova arhitektura prikupljanje
kabinetu informatike njihovog povezivanja i drugo;
struktura računara. -Vrste računara: kućni i računara) pojedinih dijelova
Pojava mikroprocesora. Održavaju računara i -Kontroliše stepen
personalni (PC), stolni (desktop) -Sposobnost razlikovanja
Podjela (vrste) računara. odgovarajuću pažnju demonstriraju ih usvojenosti znanja od strane
i prenosni (laptop, notebook, vrsta računara i na času, prate na časovima. učenika.
hand-held, palmtop, PDA – poznavanje njihove izlaganje nastavnika
Personal Digital Assistant) namjene
-Radne stanice, miniračunari,
veliki računari, superračunari
153
-Ulazne i izlazne jedinice PC -Učenici su sposobni
računara i njihove uloge razlikovati ulazne i
izlazne jedinice od
-Ulazni i izlazni vezni sklopovi
ulaznih i izlaznih veznih
PC računara
sklopova -Aktivno
-Procesor (centralna jedinica), Prihvataju realnost u učestvuju u -Kontroliše izvršavanje
-Sposobni su objasniti vezi sa primjenom
interna memorija, eksterna vođenju rasprave radnih obaveza: vođenje
ulogu centralne jedinice računarske
memorija, kontroler eksterne o računarskom odgovarajuće dokumentacije i
(procesna jedinica, tehnologije
memorije hardveru; pravljenja pribilješki;
procesor)
-Blok šema hardverske strukture -Prikupljaju -Evidentira napredovanje
-Sposobnost
PC računara štampani učenika;
priključivanja ulazno-
(grafički materijal
-Znaju nabrojati ulazne jedinice: izlaznih jedinica na
u vezi sa
tastatura, miš, pomična kuglica, računalo i podešavanje
računarskim
grafička ploča ili tablet, skener, njihovog rada
PC računari. hardverom te
palica za igru (džojstik), -Govori o pravilnom
Hardverska struktura PC -Učenici su sposobni Pravilno koriste izrađuju zidne
mikrofon, digitalna kamera odlaganju starih komponenti i
računara (CPU, memorije, razlikovati pojedine ulazno izlazne novine;
-Znaju nabrojati izlazne jedinice: ulazno izlazne vezne jedinice i vezne kompletne računarske
sabirnice, ulazni uređaji, -Postupke rada sa opreme;
monitor, štampač (printer), crtač sklopove sklopove
izlazni uređaji). hardverskom
(ploter), multimedijski projektor, -Prezentuje nastavno gradivo
-Raspoznaju fizičke Izgrađuju pravilan opremom
zvučnik uz optimalnu primjenu
oblike pojedinih eksternih stav prema prethodno
-Modem (ulazno-izlazni uređaj) memorija hardverskim provjeravaju; metode demonstracije;
komponentama -Objašnjava posljedice
-Ulazno-izlazni vezni sklopovi: -Razlikuju jedinice za -Ukazuju na
paralelna vrata (port), serijska brzinu pristupa podacima Ukazuju na pravilan propuste koje nepravilnog priključivanja i
vrata, USB (Univesal Serial Bus) od jedinica za kapacitet način upotrebe, čine njihovi rukovanja komponentama
vrata, grafička kartica, zvučna memorije čuvanja i drugovi; računara;
kartica skladištenja opreme -Ukazuje na mjere HTZ pri
-Znaju vrste eksternih -Uredno vode
-Interne memorije: RAM i ROM, memorija: disketa (flopi pribilješke na radu sa računalom.
PROM, EPROM i EEPROM disk), ZIP disk, hard časovima.
(tvrdi, fiksni) disk,
-Interne i eksterne sabirnice
kompakt disk (CD),
-Matična ploča, kartice magnetne trake, USB
(adapteri), utičnice (slotovi) Drive
154
-Definicija softvera (software);
podjela softvera: sistemski i -Pokazuju interes
aplikativni (korisnički); -Sposobni su instalirati za primjenu
računarski virusi (antiaplikativni odgovarajuće programe savremenog
softvera;
-Ukazuje na razvoj softvera i
softver) (softversku podršku), Imaju izgrađen stav na sve veće mogućnosti
slijedeći uputstva o prema računarskom -Uključuju se u
-Sistemski softver, najvažniji – njegove praktične primjene
upotrebi softveru diskusije o
operativni system; MS Windows, jer se računarski hardver brzo
Unix-Linux, MS DOS.; pomoćni -Razlikuju sistemski od Znaju njegovu ulogu primjeni softvera, razvija, a cijene postaju sve
uslužni programi: programi za aplikativnog softvera i vrijednost njegovim pristupačnije;
Softver za PC računare.
arhiviranje WinZip, Win RAR i mogućnostima i
Sistemski i aplikativni. -Sposobni su da otkriju Računarski sotver -Kontroliše napredovanje
razni programi za održavanje; uslovima za
prisustvo virusa i da ga znaju čuvati i sa instaliranje; pojedinih učenika;
kompajleri uklone pomoću programa: njim pravilno -Informacije pruža postupno,
-Računarski virusi: trojanski Norton Antivirus, rukovati -Pomažu
drugovima koji vodeći računa o psihofizičkim
konj, kameleoni, softverske McAfee VirusScan
zaostaju u sposobnostima učenika da ih
bombe, logičke bombe, Deluxe, Sophos
savladavanju i prihvate.
vremenske bombe, crvi Antivirus, F-Prot
Professional i drugi usvajanju
-Antivirusni programi: detektori, gradiva.
čitači, štitovi
-Mjere bezbjednosti pri radu sa Stekli su potreban

-Sposobni su da nivo odgovornosti da
-Analiziraju
računarom: hardverska i
primjenjuju mjere postupke -Demonstrira bezbjedan rad
softverska bezbjednost poštuju mjere sa računarom i način
bezbjednosti u radu sa bezbjednosti pri radu pravilnog rada sa
-Način instaliranja računara: računarima računarom; instaliranja programa;
3. OSNOVNI PRINCIPI sa računarom
RADA RAČUNARA instaliranje hardvera, instaliranje (softverska i -Primjenjuju -Posvećuje pažnju da učenici
-Sposobni su da uključe i
softvera; instalacioni program: hardverska mjere steknu pravilan odnos prema
pokrenu računar
Mjere bezbjednosti pri radu install ili set up; start meni bezbjednost bezbjednosti pri primjeni mjera bezbjednosti;
sa računarima. -Zna šta je registracijska radu;
-Vrste instalacije: tipična, Pravilno postupaju -Prati i evidentira
Instaliranje računara. baza
kompaktna, prilagodljiva pri instaliranju -Organizuju napredovanje učenika, ističe i
Start up proces (uključivanje -Sposoban je da vrši softvera, pohvaljuje napredne. Onima
-Negativne posljedice pri rasprave o
i pokretanje) računara. deinstalaciju pojedinih uključivanju i koji zaostaju pruža
korištenju ilegalnih kopija legalnom i
programa i poznaje pokretanju računara nelegalnom neophodnu pomoć i daje
originalnih diskova legalnog
opasnosti koje tom softveru, dodatna uputstva.
softvera; besplatni programi Ne vrše deinstalaciju
prilikom prijete drugim ukazujući na
(freeware), korištenje programa pojedinih programa
155
besplatno na određeno vrijeme instaliranim programima bez prisustva štetne posljedice
(shareware programi); demo i stručnih lica primjene
pune verzije programa; pomoćni nelegalnog
upravljački programi – drajveri softvera.
-Sposobni su da nabroje Pravilno tumače i

-Dijelovi koji sačinjavaju moderni pravilno se odnose -Poseban interes
računar dijelove modernih računara pokazuju prema
-Hardverski dijelovi: prema računarima i
računarskoj opremi. novim -Demonstrira neophodnu
-Neophodna oprema: kućište - matična ploča sa konfiguracijama opremu, odnosno računala sa
računara, napojna jedinica, priključni mikroprocesorom, Podržavaju nastojanje prenosnih računara
Minimalna hardverska i minimalnom konfiguracijom, te
kablova - RAM memorija, da se kad god je to LAP TOP, za
softverska konfiguracija PC ih poredi sa drugim računarima
- tastatura i miš, moguće nabavlja i novije ulazno
-Poželjna (preporučljiva) oprema: savremene konfiguracije;
računara. - hard disk, instalira savremeni izlazne jedinice i
ZIP disk, štampač, skener, pisač CD - flopi disk,
(Neophodni minimum hardver i softver sa drugo; -Organizuje vježbe i kontroliše
diskova, pisač i čitač DVD diskova i - čitač kompakt diskova,
hardvera i softvera da bi velikim mogućnostima. izvršavanje zadataka;
drugo - grafička kartica, -Pribavljaju
računar mogao da radi). Pokazuju interesovanje dodatnu računarsku -Podstiče učenike na kupovinu i
-Neophodan softver za rad računara: - zvučna kartica,
- modem. za najnovije verzije i informatičku čitanje stručnih časopisa iz
operativni sistem Windows ili Linux,
računarskog hardvera i literaturu koju oblasti računarstva i informatike.
i korisnički softver Microsoft Office Znaju koji je neophodan
sa svojim aplikativnim programima softvera. čitaju i analiziraju
softver za rad računara na času.
-Potreba za komunikacijom čovjek – -Sposobni su da ostvare Prihvataju način -Aktivni su na

komunikacije čovjeka
računar (dostava podataka računaru – neophodnu komunikaciju sa času, učestvuju u
prihvatanje i interpretacija računarom kako bi rješavali sa računarom -Vrši prezentaciju opće strukture
raspravi koja se
Komunikacija korisnika sa informacija) pojedine probleme Računar i svu njegovu vodi na temu komunikacionog procesa,
računarom. opremu doživljavaju komunikacije objašnjava vrste komunikacije i
-Elementi komunikacije: izvor -Sposobni su da grafički
Opća struktura informacija, prijemnik informacija, predstave opći model kao čovjekovu korisnika sa računarsku ergonomiju;
neminovnost za računarom;
komunikacionog procesa, kanal veze (komunikacioni kanal); komunikacije čovjeka sa -Demonstrira komunikaciju
komunikacija čovjek – opći model komunikacionog procesa računarom uspješno savremeno
-Daju primjere pomoću grafičkog okruženja, a
življenje
računar, vrste komunikacije: uspješne po mogućnosti i komunikaciju
-Hardverski interfejs (međuveza): -Sposobni su opisati
grafičko okruženje, glasovna Pravilno se odnose komunikacije, ali i putem glasa;
ulazno izlazne jedinice i pripadajući hardverski i softverski
komunikacija. prema uslovima rada primjere kada
vezni sklopovi interfejs -Potiče učenike na savladavanje
sa računarom, komunikacija treba
Računarska ergonomija . da bude drugačija; teorijskih ali i praktičnih
-Softverski interfejs: odgovarajuća -Sposobni su objasniti šta je poštujući savremene
programska podrška npr. za GUI ergonomske zahtjeve sadržaja.
-Ističu primjere
funkcionisanje tastature, miša i drugo
-Znaju oblike i fizičke Izgradili su osobinu primjene mjera koje
-Komunikacija čovjeka sa računarom karakteristike radnog poštovanja računarskih zahtijeva
156
pomoću grafičkog okruženja (GUI prostora i ulazno izlaznih ergonomskih zahtjeva i računarska
Graphical User Interface); jedinica, zračenje i primjene potrebnih ergonomija.
komunikacija između čovjeka i osjetljivost ekrana, izbor mjera
računara putem glasa boja na ekranu, vrste
namještaja (stolica i radni
-Računarska ergonomija sto)
-Klasična primjena računara:

naučno-tehnički proračuni,
masovna obrada podataka; uloga
teksta procesora: editiranje
Iskazuju poseban
(uređivanje) teksta i formatiranje
interes da se upoznaju
(oblikovanje) teksta
-Učenici su sposobni da sa mogućnostima tekst
-Aktivno se -Prezentuje nastavno gradivo,
-Microsoft Word za Windows; ponove klasičnu primjenu procesora, a posebno klasičnu primjenu računara,
uključuju u
izgled (elementi) prozora: računara sadržajima pojedinih razvoj softvera za obradu
nastavni proces,
padajućih menija
naslovna traka sa dugmadima za -Sposobni su da prate nastavnikovo teksta, izgled i elemente
minimizaciju, maksimizaciju i reproduciraju znanja o Pravilno postupaju u izlaganje, učestvuju prozora, osnovne operacije u
4. PRIMJENA toku izvođenja vježbi u fazi ponavljanja i
zatvaranje prozora, traka glavnog razvoju softvera za obradu MS Wordu;
RAČUNARA utvrđivanja
menia, trake „Standard“, teksta Razvijaju navike gradiva; -Kontroliše aktivnost učenika,
„Formating“ i „Drawing“ sa korištenja tekst
Programi za obradu teksta. -Sposobni su da potiče one koji zaostaju, ističe
alatima, horizontalni i vertikalni demonstriraju i pokažu procesora u -Vode pribilješke
Razvoj softwarea za obradu one koji brže savladavaju
linijar, horizontalna i vertikalna izgled i elemente prozora svakodnevnom radu i na času; vrše
teksta (tekst procesora) na učenju demonstraciju gradivo;
traka za pomak, tačka umetanja tekst procesora
PC računarima. elemenata prozora
(kursor), dugmad za izbor načina Provjera znanja iz -Evidentira rezultate koje
Pregled osnovnih operacija. -Sposobni su da objasne tekst procesora i
prikaza, statusna traka, prozor ortoepije i ortografije učenici postižu na vježbama;
sadržaj trake glavnog vode diskusiju o
dokumenta (radna površina), menija: File, Edit, View, te povezivanje pojedinim -Vodi računa da učenici
pokazivač miša (kada je Insert, Format, Tools, Table, računarskih znanja sa elementima
priključen) znanjima iz drugih pravilno i prema uputstvima
Window i Help prozora. koriste računarsku opremu.
nastavnih predmeta
-Pregled osnovnih operacija u
programu Microsoft Word za
Windows
-Padajući meniji kao skupovi
logički povezanih naredbi
157
Ubacivanje tablica i ostalih -Upotreba padajućeg menija -Sposobni su da se služe
Table za ubacivanje tablica u Upotrebljavaju
netekstualnih elemenata u padajućim menijima a
tekstualne dokumente. tekstualne dokumente naredbe za provjeru -Aktivno se -Kontroliše izvođenje vježbi i
posebno menijem Table pravopisa, gramatike
Provjera pravopisa, uključuju u
Postupci ubacivanja crteža, slika, kako bi umetnuli i automatskog evidentira rezultate.
gramatike i automatsko izvođenje vježbi .
grafikona, šema i drugih netekstualne elemente u ispravljanja grešaka
ispravljanje grešaka elemenata tekstualni dokument
-Zna nabrojati koji su danas u

upotrebi programi za tabelarne Stvaraju naviku -Uključuju se u
proračune: Microsoft Excel, Lotus upotrebe tabličnog kreiranje vježbi;
1-2-3, Quattro Pro kalkulatora u
-Sposobni su pokrenuti -Izvršavaju
-Microsoft Excel ima procesu učenja i obaveze koje -Prezentuje nastavno gradivo:
program za tabelarne pisanju referata i
karakterističan oblik. Njegovi postavlja razvoj softvera za tabelarne
proračune raznih izvještaja
osnovni elementi su: naslovna nastavnik, a zatim proračune, načine unosa
Proračunske tablice. traka, traka glavnog menija, trake -Sposobni su pokazati i Razvijaju predlažu vježbe podataka, uređivanje i
Razvoj software-a za sa altima „Standard“, demonstrirati osnovne sposobnost i znanje prema svojim oblikovanje radnih listova,
tabelarne proračune na PC Formatting“ i „Drawing“, elemente prozora, unos predstavljanja potrebama i pregled operacija, daje
računarima. Unos podataka. dugmad za uređivanje, polje sa podataka, zatim urediti i podataka (i nahođenjima; instrukcije za obavljanje
Uređivanje i oblikovanje nazivom ćelija, traka formula, oblikovati radne stranice, informacija) u proračuna i kreiranje
vršiti proračune i kreirati -Traže pomoć grafikona;
radnih stranica. Pregled oznake kolona, polje za tablicama i pomoću
grafikone ukoliko ne
operacija. Obavljanje uređivanje formula, horizontalna grafikona -Nadzire aktivnost učenika;
uspijevaju da
proračuna. Kreiranje i vertikalna traka za pomak, -Sposobni su da objasne i Razvijanje estetskih riješe svoj -Obezbjeđuje pedagošku,
grafikona. oznake redova, oznaka aktivne koriste padajuće menije osobina i likovnih zadatak; nastavnu mikroklimu u
ćelije, dugmad za izbor radnih smještene u traku glavnog sposobnosti pri kabinetu pogodnu za uspješno
stranica, oznake radnih stranica, menija: File, Edit, View, -Koriste
uređivanju raspoložive učenje i ugodan boravak
statusna traka Insert, Format, Tools, dokumenata, učenika.
Data, Window i Help udžbenike i drugu
-Unos podataka se vrši u aktivne koristeći prostor, literaturu kako bi
ćelije. Mogu se unositi slijedeći oblike, boje i druge prije došli do
podaci: tekstualni, brojčani, elemente rješenja.
datumski, vremenski i formule
Programi za upravljanje -Najpoznatiji programi za -Sposobni su nabrojati Uočavaju potrebu da

-Aktivno učestvuju -Organizuje vježbe u MS
bazama podataka. Osnovni upravljanje bazama podataka: najpoznatije programe za koriste baze podataka
u vježbama koje je Access-u li MS Outlook-u;
pojmovi o bazama podataka. Microsof Access, Mikrosoft Visual upravljanje bazama za potrebe učenja,
158
Organizacija baza podataka. Foxpro, Paradox i Claris Filemaker podataka, te organizere i zatim za unos, planirao nastavnik; -Daje potrebne dodatne
Aplikacije baza podataka. Pro aplikacije koje korisniku pohranjivanje i informacije.
-U toku časa
omogućavaju manipulaciju korištenje ličnih
-Baze ličnih informacija (organizeri) podacima uredno vode
informacija i slično.
koriste: Lotus Organizer, Microsoft zabilješke u
Outlook i Act bilježnice.
-Pod računarskom grafikom se

podrazumijeva prezentacija -Sposobni su objasniti da
informacija pomoću slika u kojima računarsku grafiku možemo Stekli su znanja i -Učestvuju u
su glavni nosioci informacija, oblici i podijeliti na uvjerenja da je nastavnom procesu
boje; grafički programi: programi za dvodimenzionalnu (2D) i računarska grafika i prema uputstvima
crtanje, programi za slikanje i trodimenzionalnu (3D) nastavnika izvode
-Vrši prezentaciju nastavnog
neophodna kada se
programi za dizajniranje grafiku vježbe; gradiva: o grafičkim paketima,
govori o primjeni
strukturi grafičkih sistema, o
-Programi za crtanje su: računara
-Računarska grafika mora -Pripremaju se da manipuliranju elementima slike,
CorelDRAW, Adobe Illustrator imati hardversku i softversku Imaju izgrađen stav da znanja koja steknu grafičkim paketima, programima
-Programi za slikanje su: Adobe strukturu je potrebno steći iz oblasti za DTP;
PhotoShop, Corel PhotoPaint, (usvojiti) elementarna računarske grafike
-Hardversku strukturu koriste pri učenju -Bira najpovoljnije nastavne
MetaCreations' Painter i JASC's znanja o računarskoj
Grafički programi. (podršku) čine ulazno sadržaja iz drugih metode i oblike rada prema
PaintShop Pro grafici i mogućnostima
Uvod u računarsku grafiku. izlazne jedinice računara nastavnih uslovima u kojima nastavu
njene primjene
Struktura grafičkih sistema. -Program za projektovanje i predmeta; izvodi;
-Softversku strukturu
Manipuliranje elementima dizajniranje je CAD (Computer Stekli su uvjerenja i
(podršku) čini jezgro -Prikupljaju -Također, u skladu sa
slike. Aided Desingn) grafičkog sistema zauzeli stav da bez
dodatnu literaturu i raspoloživom računarskom
Grafički paketi. poznavanja strukture
opremom organizuje vježbe tako
Programi za stolno
-Osnovne operacije sa grafičkim -Sposobni su da izvode nad grafičkih sistema i tekstove iz štampe i
da svaki učenik može savladati
objektima: translacija, rotacija, elementima slike, npr. manipuliranja stručne periodike;
izdavaštvo - DTP. osnovne zahtjeve u pogledu
skaliranje i smicanje fotografijama (grafičkim elementima slike nije
-Uključuju se u poznavanja hardverske i
objektima) slijedeće moguće uspješno
-Druge operacije: prevrtanje slike po raspravu o softverske podrške za DTP.
operacije: filtriranje, koristiti bogate
horizontali i vertikali, izmjena svjetla grafičkim paketima,
izoštravanje i specijalne mogućnosti računarske Prati aktivnosti učenika i
slike, izmjena kontrasta, izmjena iznose svoja
efekte grafike iskustva i spoznaje; podstiče njihov rad. U slučaju
boja, pretvaranje kolor slike u crno- potrebe vrši naknadnu
bijelu sliku -Mogu nabrojati poznate Posebno iskazuju -Izrađuju demonstraciju svima ili samo
DTP programe: interes za sticanje odgovarajuće panoe
-Stolno izdavaštvo DTP (Desktop QuarkXPress, Adobe znanja o programima pojedinim učenicima.
Publishing) kao skup postupaka koji sa sadržajima iz
PageMaker, Microsoft za stolno izdavaštvo
koristi računar (i sve njegove ulazno- oblasti računarske
Publisher, Adobe In Design DTP.
izlazne jedinice) i odgovarajući grafike.
itd.
softver za izdavanje knjiga, brošura,
novina, kataloga itd.
159
-Vladaju znanjem da komunikacioni -Sposobni su da definišu -Pažljivo prate
programi upravljaju prenosom
pojam komunikacionih izlaganje
podataka između više povezanih
programa nastavnika;
računara (računarska mreža)
-Sposobni su da nabroje
Imaju pravilan stav i
-Učestvuju u fazi
-Prezentuje nastavno gradivo;
-Usvojili su pojam INTERNETA i afirmativno se
neophodnu hardversku i ponavljanja, -Koristi nastavne metode
znaju da je to najpoznatija izražavaju o
Komunikacioni programi. softversku opremu za vježbanja i demonstracije i objašnjavanja
računarska mreža komunikacionim
Interaktivni multimedijski multimedijsku primjenu utvrđivanja prvo frontalno a zatim u
programima
obrazovni programi. -Znaju koji su servisi interneta (oprema multimedijskih gradiva; grupama; primjenjuje efikasne
neophodni za multimediju: World računara) Stekli su naviku da oblike rada;
Enciklopedije, atlasi, rječnici, -Ističu doprinos
Wide Web (WWW), elektronička koriste multimedijske
elektroničke knjige, pošta (E-mail), ćaskanje IRC
-Sposobni su pokrenuti multimedijalnih -Organizuje vježbe te
obrazovne programe
obrazovne igre, simulacije. programe (servise interneta) obrazovnih obezbjeđuje da učenici ispune
(Internet Relay Chat), prenos glasa
Osnovni pojmovi o sa obrazovnim sadržajima Za učenje sadržaja iz programa planirane obaveze i riješe
VOI (Voice Over Internet)
multimediji. Neophodna kao što su: enciklopedije, drugih nastavnih postizanju boljeg postavljene zadatke;
tehnologije, FTP (File Transfer
atlasi, rječnici, elektroničke predmeta koriste uspjeha u učenju;
hardverska i softverska Protocol) za prenos dokumenata, -Provjerava nivo usvojenosti
knjige, obrazovne igre, enciklopedije, atlase,
podrška . Telnet, mrežne novine itd. -Trude se da znanja i evidentira uspjeh
simulacije rječnike, elektroničke
upoznaju učenika.
-Multimedijalni programi knjige, obrazovne igre,
-Znaju da ovi programi služe savremenu
namijenjeni za obrazovanje simulacije
za vježbanje i učenje u hardversku i
(edukaciju) koriste različite vrste
raznim oblastima: softversku podršku
medija za prezentaciju informacija:
matematika, jezik, fizika, potrebnu za
tekst, grafiku, animaciju,
saobraćaj, biologija itd. multimediju.
videoisječak, muziku, govor
-Princip WWW zasnovan na -Znaju pojam hiperteksta,

hipertekstu i hipermediji podvlačenje i bojenje teksta -Iskustva sa
Stekli su naviku da korištenjem
-HTML (Hiper Text Markup
drugom bojom, hiperveza
koriste hipertekst i
-Vrši prezentaciju nastavnih
(hiperlink) hiperteksta i
Language) je standard za zapisivanje sadržaja;
hipermediju u toku hipermedije te 3D
hipertekstualnih dokumenata -Znaju pojam hipermedije učenja i rješavanja multimedije -Angažuje učenike koji imaju
(hiperlinkovanje slike, problema prenose drugim iskustva i znanja u korištenju
Hipertekst i hipermedija -Posebni (specijalni) programi za animacije)
kreiranje hipertekstualnih i učenicima; hiperteksta i hipermedije da
3D multimediju koriste
hipermedijalnih dokumenata su: -Sposobni su pokrenuti i za lične potrebe, za pomažu drugim učenicima u toku
-Vode rasprave na
Microsoft FrontPage i Macromedia programe i koristiti prikupljanje potrebnih vježbi;
ovu temu;
Dreamweaver hipertekst i hipermediju u informacija, ali i za -Organizuje raspravu na temu o
toku učenja -Pomažu učenicima
-Prikaz i manipulacija sa igru i razonodu koji nisu na vrijeme
hipertekstu i hipermediji.
trodimenzionalnim objektima vrši se -Sposobni su pokrenuti izvršili zadatke.
u 3D multimediji (3D WEB) programe u 3D multimediji
160
-Primjena računara u obrazovanju:
multimedijalni obrazovni programi, -Sposobni su da uspješno
programi za vježbanje i učenje, predstave i opišu primjenu
upotreba računala kao nastavnog računara u raznim
-Analiziraju i
Primjenu računara u raspravljaju o tome
sredstva, vođenje evidencije, djelatnostima a posebno u
statistike, razrednih knjiga, izrada obrazovanju
svim oblastima gdje se sve računar -Na popularan način izlaže
ljudskog rada i života primjenjuje i koja nastavno gradivo i trudi se da
školskih novina, publikacija, shvataju kao dio
-Sposobni su da pokrenu mu je uloga; kod učenika razvije radoznalost i
časopisa, knjiga itd. svakodnevnice
Primjena računara u programe u kojima mogu pobudi znatiželju;
-U inženjerstvu: projektovanje uz izrađivati tehničke crteže i -Porede rezultate
sljedećim djelatnostima: Trude se da uz rada ljudi -Učenicima omogućava da na
obrazovanje, inženjerstvo, pomoć računara, izrada tehničkih drugu tehničku
primjenu računara i postignute uz temu primjene računara
crteža i dokumentacije, upotreba dokumentaciju za svoje
upravljanje procesima, aplikativnog softvera primjenu računara samostalno napišu referat i
računala u proizvodnim procesima, potrebe u nastavi tehničke
saobraćaj, medicina, sport, što više olakšaju svoj sa rezultatima koji prikupe interesantne tekstove,
upravljanje proizvodnim mašinama, kulture i drugih nastavnih
uprava, uredi, bankarstvo, rad i da život učine se postižu bez slike i drugi grafički materijal;
kontrola kvaliteta proizvoda itd. predmeta
trgovina, ugostiteljstvo, ugodnijim primjene
-U saobraćaju: upravljanje, -Znaju da se u medicini informacione -Redovno vrši provjeru
masovni mediji. Pravilno tumače i usvojenosti znanja i vještina;
regulisanje i kontrola zračnog, računari koriste za vođenje komunikacione
shvatili su ulogu
kopnenog i vodenog saobraćaja evidencija o korisnicima tehnologije; -Transparentno vrši ocjenjivanje
računara u medicini,
zdravstvenih usluga, za
-U sportu se računari koriste za trgovini, saobraćaju, -Planiraju primjenu uz neophodna obrazloženja.
praćenje i nadzor pacijenata,
praćenje fizičkih aktivnosti sportista, privredi itd. računara u svojim
određivanje dijagnoze,
mjerenje i registrovanje postignutih analizu zdravstvenog stanja aktivnostima.
rezultata itd.
pacijenata i dr.
161
-Računarska mreža ima zadatak da -Ocjenjuju efekte
prenosi podatke i informacije između -Sposobni su objasniti koji se postižu
dva fizički odvojena mjesta principe prenosa podataka Uočavaju važnost prijenosom -Organizuje vježbe i prati
5. PRIJENOS PODATAKA, prijenosa podataka podataka na velike izvršavanje zadataka; učenicima
-Ostvarivanje digitalnog prenosa -Pokreću programe kojim se
RAČUNARSKE MREŽE između dva fizički udaljenosti; pomaže da riješe pojedine
(prenos digitalnih informacija) vrši prenos podataka
odvojena mjesta zadatke;
Osnovni principi -Brzina prenosa informacija bps (broj -Raspravljaju o
-Sposobni su objasniti -Primjenjuje metode i oblike rada
prenesenih bita u sekundi) Imaju pravilan stav i načinima
prijenosa podataka. razliku između lokalne i kojim se postižu najbolji rezultati
znaju razlikovati telefonskog
Telefonska mreža kao -Korištenje telefonske mreže (koja globalne računarske mreže u učenju;
analogni i digitalni analognog prenosa
dominantna komunikacijska prenosi analogne signale) za prenos -Sposobni su objasniti prenos podataka zvuka (govora) i o - Podstiče učenike na
mreža. digitalnih informacija uz primjenu prednosti mreža: ISDN upotrebi telefonskih razmišljanje o mogućnostima
Mreže za prijenos podataka modulatora i demodulatora (modem) Znaju prednosti mreža za prenos
(Integrated Service Digital koje se pružaju korisnicima
digitalnog prenosa
(WAN i LAN). -Podjela računarskih mreža: lokalne Network) i ADSL
podataka i informacija
digitalnih priključivanjem na mrežu
ili LAN (Local Area Network) i (Asymetric Digital informacija računara.
globalne mreže za šire područje Subscriber Line) ugradnjom
WAN (Wide Area Network) modema.
-Internet kao najrasprostranjenija -Pažljivo prate

svjetska (globalna) računarska mreža -Učenici znaju koristiti Formirali su stav da je izlaganje
-Priključivanje na internet putem internet poštujući predviđene neophodno koristiti nastavnika;
Internet. procedure servise interneta -Govori o internetu, vršeći
provajdera: BIHNET, UTIK i drugih -Vode potrebne korelaciju sa obrađenom temom,
Upotreba interneta i WWW
servisa (provajderi: -Upotreba WWW servisa -Ovladali su vještinom Svjesni su ogromnog zabilješke o komunikacioni i interaktivni
korištenja usluga internet značaja interneta u uputstvima za multimedijalni programi; -
BIHNET, UTIC,). -Programi za izradu WWW stranice savremenom životu
Računari pretraživači servisa; slanje elektroničke izvođenje vježbi; Planira da učenici savladaju
pošte putem WWW servisa ljudi izradu jednostavne WWW
informacija: Google, Alta -Korištenje računara pretraživača: -Rješavaju zadatke
Google, Alta Vista, Yahoo, Lycos (Yahoo, Hotmail, Web Mail Uspješno se služe stranice i da učenici savladaju
Vista, Yahoo, Lycos. – HTML) koje postavlja komunikaciju elektronskom
Elektronska pošta. servisima interneta, nastavnik u vezi sa
-Programi za korištenje usluga poštom (slanje i prijem e-maila).
-Sposobni su kreirati WWW posebno WWW-om i internetom i
elektroničke pošte (E-mail): Eudora,
stranicu e-mailom njegovim servisima
Microsoft Outlook, Lotus CC:Mail,
Outlook Expres i WWW-om.
Ostali internet servisi (IRC, Stekli su naviku da -Daje potrebna uputstva za

VOI tehnologije - -Servis IRC (Internet Relay Chat), -Učenici su savladali i mogu koriste raspoložive
-Organizuju rad na
razgovor među korisnicima u koristiti i druge servise računalu prema izvođenje vježbi;
multimedijske interaktivne resurse interneta, da
realnom vremenu, čitajući poruke interneta kao što su: IRC, komuniciraju putem uputstvu -Kontroliše da li učenici pravilno
komunikacije, FTP protokol,
VOI i FTP elektronske pošte nastavnika; koriste računalo;
Telnet). -Prenos slike i zvuka (glasa) putem
162
VOI (Voise Over Internet) -Znaju da je Telnet servis za Znaju prednosti -Uspostavljaju -Evidentiraju uspjeh koji su
tehnologije rad na udaljenom računaru korištenja računara međusobnu postigli učenici.
pretraživača da bi došli komunikaciju,
-FTP (File Transfer Protocol) do potrebnih koristeći svoje
protokol za prenos hipertekstualnih i informacija kućne računare.
hipermedijalnih dokumenata
Stekli su navike i
-Znaju šta je globalna strategija potrebna znanja da
6. RJEŠAVANJE mogu postavljene
rješavanja problema prema POLY-u
PROBLEMA UZ POMOĆ probleme rješavati -Nastavnik bira karakteristične
RAČUNARA -Naučili su tipove problema: -Sposobni su da rješavaju planski, poštujući
-Analiziraju i primjere rješavanja problema uz
problemi za nalaženje rješenja redoslijed postupaka uočavaju prednosti pomoć računara na kojima se
probleme uz pomoć računara
(problemi računanja) i problemi za planskog jasno razlikuju postupci i koji će
Rješavanje problema. Uočili su potrebu da se
dokazivanje (problemi odlučivanja) -Primjenjuju redoslijed rješavanja uspješno pokazati značaj
Tipovi problema. poslije realizacije plana problema.
postupaka pri rješavanju
Razumijevanje, definisanje -Postupci u rješavanju problema su: izvrši analiza rješenja planskog rješavanja.
problema
problema. razumijevanje i definisanje kako bi se unaprijedio
Stvaranje plana rješavanja problema, razrada plana akcije, opći pristup rješavanju
problema. realizacija akcije i osvrt na rješenje problema uz pomoć
računara
-Algoritam je svaki jasan, precizan i -Zapis govornim jezikom

Algoritam nedvosmislen uređeni niz koraka, (prikaz sa numeriranim
koji u konačnom vremenu vodi do Prihvatili su stav da je
koracima), svaki korak se u postupku izrade
Pojam i zapisivanje algoritma rješenja nekog problema označava rednim brojem od -Učestvuju u
računarskog programa
1 nadalje raspravi o
(linearni tok, grananje i -Načini zapisa algoritma: govornim za rješavanje problema -Izlaže nastavno gradivo, vodeći
algoritmu;
petlja). jezikom i grafičkim prikazom -Znaju da grafički način potrebno prvo sačiniti računa o korelaciji ove nastavne
zapisa algoritma algoritam -Samostalno jedinice sa obrađenim nastavnim
Konstrukcija algoritma za -Postupak razvoja algoritma odozgo
podrazumijeva izradu postavljaju sadržajima u šestom razredu.
rješavanje problema. prema dole (top-down pristup) Prave razlike kod
dijagrama toka (organigram) (definišu) problem i
zapisa algoritma
-Razlike između složenih mašinskih prave algoritam.
Put od algoritma do -Mogu nabrojati grafičke
instrukcija (nule i jedinice) i
programa. jednostavnih naredbi u programskim simbole koji se koriste za
jezicima izradu dijagrama toka
163
-Nedostaci govornog jezika za
7. PROGRAMIRANJE potrebe komuniciranja sa računarom -Uključuju se u
Osnovne karakteristike -Učenici su sposobni
diskusije o
programskih jezika. -Programski jezici niskog nivoa objasniti osnovne
Shvataju značaj programskim
Proceduralni programski -Proceduralni (problemski
karakteristike programskih
jezicima;
-Izlaže nastavno gradivo i
jezika programiranja sa povezuje ga sa gradivom o
jezici. Objektno orijentirani orijentirane) programski jezici aspekta rješavanja -Analiziraju razlike programiranju koje je obrađeno u
programski jezici. (BASIC, Pascal, FORTRAN, -Sposobni su praviti razlike mnogih problema koje između kompajlera
COBOL, C itd.) između vrsta (grupa) šestom razredu;
Neproceduralni programski čovjek bez računara i interpretera;
jezici. programskih jezika: jezici vjerovatno ne bi nikada -Vodi računa da se ponavlja
-Objektno orijentirani programski niskog nivoa (mašinski
Metodologija programiranja. riješio -Postavljaju pitanja samo ono gradivo koje je
jezici: C++, Java, Object Pascal jezik), proceduralnih, u vezi sa potrebno za razumijevanje ovog
Proceduralno i -Neproceduralni (deklarativni, objektno orijentiranih i Posebno se interesuju struktuiranim nastavnog gradiva;
neproceduralno opisni) programski jezici neproceduralnih za savremene pristupom razvoju
programskih jezika programske jezike koji programa te u -Organizuje vježbe i prati u
komuniciranje sa računarom. -Kompajleri i interpreteri kojoj mjeri učenici izvršavaju
su od praktičnog kojim programskim
Razvoj proceduralnog -Proceduralno i neproceduralno -Sposobni su objasniti značaja zadatke.
jezicima se
komuniciranje sa računarom struktuirani pristup razvoju
komuniciranja. primjenjuje ovaj
-Razvoj proceduralnog programa
Struktuirani pristup razvoju pristup.
komuniciranja
programa.
-Razumiju načine rada u BASIC-u
Programski jezik BASIC. (direktni i indirektni) -Interesuju se koje
-Alfabet BASIC-a;tipovi podataka; probleme je
Osnovni elementi BASIC-a. konstante, promjenljive i izrazi
-Sposobni su pokrenuti Primjenjuju verziju moguće riješiti -Izlaže nastavno gradivo;
program BASIC BASIC-a koja im je na koristeći BASIC ;
Osnovne naredbe BASIC-a. -Struktura ponavljanja, FOR petlja, raspolaganju -Nastavnu građu izlaže na način
-Sposobni su primijeniti -Uredno vode kojim će kod učenika izazvati
Programske strukture. IF THEN i GOTO Primjenjuju funkcije i
naredbe koje pripadaju pribilješke; pažnju i podstaći interesovanje.
Složene strukture podataka. strukturi ponavljanja podprograme
-Indeksirane promjenljive – nizovi
Funkcije i podprogrami. -Izvode predviđene
Grafika i zvuk. -Rad s podacima vježbe.
Imaju potpuno
-Sposobni su rješavati izgrađen pozitivan stav -Aktivno učestvuju
-Postavljanje zadatka, izrada probleme uz pomoć prema računarima
-Primjere programiranja bira
Izrada programa po zadatku u izvođenju vježbi; pažljivo, one koji imaju
algoritma i pisanje programa računara. Također znaju (uključujući kompletan
i samostalno. formulisati i postaviti hardver i softver) te se -Demosrtiraju svoja edukativnu vrijednost i koji su u
-Dokumentiranje i testiranje rješenja; -Pomažu korelaciji sa sadržajima iz drugih
zadatak za koji je moguće u svom radu oslanjaju
programa drugim učenicima. nastavnih predmeta.
napisati program na usluge koje im
računar pruža.
164
LIKOVNA KULTURA
165
LIKOVNA KULTURA /VII razred/
(jedan čas sedmično - 35 časova godišnje)
STVARALAČKE KARAKTERISTIKE - OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA

PROGRAMSKI SADRŽAJI C I L J E V I
POTICAJNE PREFERENCIJE,
LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI
LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE LIKOVNO DIDAKTIČKI I
TEHNIČKI MEDIJI
1. TAČKA I LINIJA
- Događanja u neposrednom okruženju -Izražajne mogućnosti teksturnih - Usvajanje pozitivnih stavova i
-Moći uočiti u svom okruženju, prepoznati
učenika: ljudi pri različitim linija, moći ih uočiti na umje- odnosa prema likovnoj
i biti sposoban /ovladati/ primjenom
aktivnostima, pojave u prirodi, životinje, tničkim i svojim radovima i bit umjetnosti i estetskim
teksturnih linija, moći predstaviti različite
biljke, objekti, prostori sposoban primijeniti mogućnosti vrijednostima, produbljivanje
teksture upotrebom raznovrsnih
kombinacija linija različitih karakteristika tekstura sposobnosti vrednovanja sadržaja
- Korelacija sa putem slaganja linija, mrlja i tačaka i ideja
drugim nastavnim predmetima, - Upotreba različitih vrsta linija
-Ovladati /biti sposoban predstaviti/ povezivanje sadržaja drugih predmeta: crtačkim materijalima u cilju - Otkrivanje estetske vrijednosti
spoznati kako primijeniti linije u cilju bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i ostvarivanja hrapave, glatke, sjajne, teksture i mogućnosti
postizanja različitih tekstura, linija u književnosti /pripovijetka, prozni tekst, mat, svijetle i tamne teksture raznovrsne primjene u
funkciji definisanja tekstura: roma, pjesma, poslovica…/, - zasićena tekstura realizaciji crteža u
- hrapava tekstura matematike, stranog - prozračna, meka tekstura predstavljanju motiva i sadržaja
- glatka tekstura jezika, informatike,
- sjajna tekstura biologije, historije, geografije, muzičke, - Biti sposoban prepoznati i - Razvijanje kritičkog mišljenja,
- mat tekstura tjelesne i tehničke kulture, BiH kulturne upotrijebiti različite vrijednosti formiranje stavova i odnosa
baštine... tekstura u cilju dobijanja složenih prema pozitivnim vrijednosti-
-Usvajanje teksturne linije i mogućnost -Upotreba: organizacijskih formi struktura ma, patriotizmu, očuvanju
njene primjene udžbenika za VII razred (likovna kulturne baštine i prirodne
kultura); odgovarajuće reprodukcije ili - Usvojiti pojam tekstura: okoline
-Upoznavanje strukturne linije i način pripremljene grafofolije; dijaprojektor -hrapava tekstura
slajd; video DVD materijal; -glatka tekstura - Dalji rad na njegovanju
166
njene primjene multimedija video -sjajna tekstura pozitivnog odnosa prema radu:
-mat tekstura inicijativi, samostalnosti,
-Ovladavanje sposobnosti -zasićena tekstura istrajnosti, dosljednosti
prepoznavanja karaktera teksturnih i -prozračna - meka tekstura i angažovanosti, spremnosti za
strukturnih linija i ovladavanje njihovom saradnju, opredjeljenosti za
primjenom u cilju predstavljanja građe i - Usvojiti pojam struktura timski rad
površine neke materije /ono što definiše organizaciju i
strukturu neke plohe, oblika-forme,
materiju/: rastresito-prhko,
tvrdo-čvrsto /sabijeno/ -Razvijanje humanih odnosa
među polovima, drugarstvu,
solidarnosti, jačanje i bogaćenje
emocija
- Biti sposoban prepoznati i biti u

2. BOJA - Akvarel, gvaš, tempera, mogućnosti koristiti se lokalnom
kolaž različitim materijalima, pastel bojom
/suhi, voštani/, grafito /grebanje - Razvijanje sposobnosti
premazane osnove, prethodno - Razviti kod učenika sposobnost posmatranja, diferenciranje
-Razvijanje sposobnosti uočavanja i
obojene voštanim bojama/, flomasteri u uočavanja, davanja značaja i bitnog od manje važnog,
prepoznavanja lokalne boje
boji /za manje formate radova/, mozaik usvajanja primjene lokalnih boja povezivanja pojmova,
-Upotreba: uočavanja, zaključivanja,
-Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i
udžbenika za VII razred (likovna - Ovladati i moći sposobnost snalaženja u
usvajanje sposobnosti primjene tonskog
kultura); odgovarajuće reprodukcije ili se koristiti njihovim rješavanju novonastale
stepenovanja /tonska gradacija/ valerska
pripremljene grafofolije; dijaprojektor karakteristikama valerske situacije, razvijanje likovne
vrijednost boje
slajd; video DVD materijal; vrijednosti / tonskog stepenovanja kreativnosti, konkretnog i
multimedija video boje / i korištenja odnosa apstraktnog mišljenja,
-Ovladavanje primjenom optičkog
svijetlo - tamno bogaćenje mašte, orijentacija u
miješanja boja
vremenu i sigurnije rješavanje
/poentlizam-divizionizam/ postupak rada
- Primjene primarnih boja punog prostornih odnosa
koji omogućava realizaciju
intenziteta u funkciji optičkog
kompozicijskih zadataka
miješanja boja i dobijanja izve-
denih različitih tonskih vrijednosti
- Otkrivanje značaja i
167
-Dalji rad na sposobnosti mogućnosti primjene lokalnih
-Dalji rad na usvajanju uočavanja, spoznaji i mogućnostima boja
sposobnosti, uočavanja, analitičkoj predstavljanja bojom
procjeni i mogućnostima predstavljanja
upotrebe lokalne boje - Lokalna boja, njene karakteristike
- Primjena stepenovane, valerski
-Istraživanja putem primjene optičkog promijenjene boje - Stepenovanje boja u funkciji
miješanja boja /poentlizam-divizionizam/, - Usvajanje pojmova za oblast Boja: ostvarivanja bogatije skale
plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju,… lokalna boja, stepenovanje boje valerskih vrijednosti i njihove
/valerske vrijednosti/, optičko primjene u kreativnom radu
miješanje boja /realizaciji likovnih radova/, u
odijevanju, kreiranju životnog
prostora, osmišljavanju novih
znakova vizuelnih komunikacija,
- Sagledavanje značaja vizuelnih primijenjenoj umjetnosti
karakteristika lika /forme, oblika/ u /kreiranju upotrebnih
realizaciji dvodimenzionalne predmeta/…
organizacije kompozicije
- Oblik /forma, lik/ i ploha u realizaciji
dvodimenzionalne organizacije kompo- - Razumijevanje i usvajanje - Razvijanje sposobnosti
zicije mogućnosti primjene
3. PLOHA kompozicionih odnosa simetrije i
predstavljanja sadržaja,
proznog teksta, pripovjetke,
- Realizacija kompozicionih odnosa asimetrije pjesme, priče,
-Dalji rad na razvijanju
simetrije i asimetrije u oblasti slikanja, događaja, pojava u prirodi,
primjene /predstavljanju/ lika /oblika/ na
upotrebom različitih slikarskih tehnika - Sposobnost primjene odnosa osjećanja, emocija i drugog
plohi u različitim formama realizacije
simetrije i asimetrije, pozitivno i putem likovnog izraza
kompozicije:
negativno u likovnim područjima:
- simetrična kompozicija plošnih oblika
crtanja, slikanja, grafike i
- asimetrična kompozicija plošnih oblika
- Pozitivni i negativni odnos kao način u primijenjene umjetnosti
predstavljanju teksture, plastičnost
plohe /ispupčeno-udubljeno/ -Ovladati sposobnostima
prepoznavanja, vrednovanja i
primjene
-Realizacija dvodimenzionalne
168
organizacije kompozicije u likovnim obla- -Grafičke forme i odnosi svijetlih i -Odnos simetrije i asimetrije, crnih i
stima: tamnih ploha, pozitivno i negativno, bijelih /pozitivnih i negativnih/
crtanja, slikanja, primijenjene umjetnosti i primjena kontrasta statičnih i ploha u organizaciji grafičkog lista
grafike dinamičnih ploha, ostvarivanje ritma
crnog i bijelog /pozitivnog i - Usvojeni pojmovi za oblast Ploha:
negativnog/, organizacija prostora lik, ploha, dvodimenzionalno,
primjenom simetrije /asimetrije/ u simetrija, asimetrija, pozitivno,
-Organizacija kompozicije po principu realizaciji grafičkog lista negativno, višebojna grafika
pozitivni i negativni prostor plohe
/ornament-arabeska/
-Pozitivni-negativni prostor plohe u -Upotreba:
grafičkom izrazu udžbenika za VII razred (likovna
kultura); odgovarajuće reprodukcije ili
-Obogaćivanje izraza i ostvarivanje pripremljene grafofolije; dijaprojektor
dinamike putem variranja odnosa slajd;video DVD materijal;
simetrija-asimetrija, pozitiv-negativ u multimedija video
primijenjenoj umjetnosti i realizaciji
grafičkog lista
- Biti sposoban uočiti i prepoznati

- Primjena slikarskih tekstura i faktura u različite teksture i fakture na
funkciji predstavljanja različitih umjetničkim djelima i u realizaciji
karakteristika, vrijednosti i karaktera svog rada
površine
- Uočavanje, razumijevanje i
- U realizaciji sa materijalom u oblasti ovladavanje mogućnostima
prostornog oblikovanja, predstaviti predstavljanja na svojim radovima,
suprotnosti u formi pozitivno-negati- u sopstvenom likovnom izrazu
vno /ispupčeno-udubljeno/ kroz različitih slikarskih i skulptorskih
4. POVRŠINA primjenu različitih tekstura; tekstura i faktura
površine sa crtama /parnicama,
- U prostornom oblikovanju
169
-Proširivanje znanja o usvojenim urezanim linijama/ složenim u gušćem i predstaviti simetrične i asimetrične
slikarskim teksturama i fakturama kroz rijeđem rasporedu, tačkama, utisnutim oblikovne forme
analizu likovnih djela i moći prepoznati ih različitim oblicima /predmetima/ u cilju
i primijeniti u sopstvenom likovno- ostvarivanja različitih faktura i - Pozitivno i negativno kao način
kreativnom radu /izrazu/ ponavljanja oblika, “govora” u skulptorskom izrazu
ostvarivanje simetrije i asimetrije u
-U oblasti oblikovanja, u realizaciji realizaciji prostornih kompozicija - Usvojeni pojmovi za oblast
kompozicionih formi primijeniti različite -Upotreba: površina:
teksture: grebanjem površine, slaganjem udžbenika za VII razred (likovna - slikarska faktura
ureznih linija /snopova linija/, kultura); odgovarajuće reprodukcije ili - rukopis umjetnika /način
utiskivanjem različitih materija /predmeta pripremljene grafofolije; dijaprojektor nanošenja boje kistom ili lopaticom/
različite teksture/ slajd;video DVD materijal; multimedija - skulptorska faktura
/primjena kompozicije simetričnog i video /način nanošenja, obrade materijala/
asimetričnog ritma, pozitivnih i u oblasti prostornog oblikovanja:
negativnih formi/ u reljefu u prostornom - pozitivne i negativne forme kao
oblikovanju element teksture i fakture
- skulptorski /kiparski/,
vajarski materijali, glina, glinamol,
-Primjena mekih skulptorskih materijala vosak, sapun
prikladnih za izvođenje različitih tekstura
i faktura - Dalji rad na potpunijem doživljavanju,
analitičkom pristupu, -U svom okruženju i skulptorskim
sagledavanju / upoređivanju elemenata djelima registrovati, moći izvršiti i
skulptorskog jezika, mase i prostora, na procijeniti odnos mase i prostora
umjetničkim djelima i učeničkim
radovima - Shvatanje i sposobnost
predstavljanja mase i prostora i
- Upotreba različitih skulptorskih oblika u prostoru upotrebom:
materijala, glinamol, glina, plastelin, - simetričnih i asimetričnih formi
sapun… - pozitivnih i negativnih formi
-Predstaviti prostorne organizacije
5. MASA I PROSTOR /forme/ putem mase i prostora - Ovladavanje sposobnosti
predstavljanja trodimenzionalnih
-Dalji rad na usvajanju odnosa mase i - Pri realizaciji skulptorskih formi i oblika putem linijski istanjene mase
170
prostora u trodimenzionalnoj organizaciji prostorne kompozicije koristiti se
kompozicije linijski istanjenom masom - Prepoznavanje karakteristika
različitih materija i sposobnost
-Linijski istanjena masa - Izvođenje složene prostorne strukture upotrebe u vlastitom likovnom
-Žica ili nit u funkciji realizacije /kompozicije/ kroz izradu makete, izrazu pri predstavljanju
kompozicije linijski istanjenom masom predstavljanjem karaktera urbanih trodimenzionalnih /prostornih/
prostora: organizacija iz oblasti arhitekture
grad, selo /ravničarsko, planinsko…/
naselje, varoš
-Karakteristike oblika:
- jednostavni oblici -Upotreba: -Usvojeni pojmovi:
- složeni oblici udžbenika za VII razred (likovna linijski istanjena masa, oblikovanje
- simetrija i asimetrija u prostornim kultura); odgovarajuće reprodukcije ili žicom, prostorna organizacija,
organizacijama pripremljene grafofolije; dijaprojektor urbanizacija prostora,
- pozitivne i negativne forme u slajd;video DVD materijal; multimedija selo /ravničarsko, planinsko…/, grad,
predstavljanju prostornih struktura video naselje
upotrebom mase i prostora
-Složene prostorne strukture i

kompozicije u oblasti arhitekture
- urbanizacija prostora
- forme urbanih organizacija, naselje,
grad, selo /ravničarsko, planinsko…/
OČEKIVANI REZULTATI
Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se
koriste u oblastima:
Tačka i linija:
171
- da mogu razlikovati teksturne linije i praviti gradaciju između njih,
- da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja, osmišljavanju i predstavljanju kompozicionih formi i
definisanja prostora,
- moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom,
- moći prepoznati strukturne linije, linije koje difinišu neki oblik, linije koje predstavljaju neku formu,
- koristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišljavanju kreativnog rada,
- moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija,
- ovladavanje strukturnim linijama, linija u funkciji predstavljanja oblika /forme/,
- primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/, realizacija
kroz crtež, sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstura/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/,
- da usvoji termine: hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tekstura, mat tekstura, zasićena tekstura, prozračna - meka tekstura,
- usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe, oblika - forme, materiju/: rastresito - prhko, tvrdo - čvrsto
/sabijeno/.
Slikarstvo:
- da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama, akvarelu, gvašu, temperi, pastelu, flomasterima u boji, kolažu, mozaiku,
- da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/,
- da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje,
- da prošire znanje o tonskom stepenovanju boje u cilju predstavljanja prostornosti, plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika,
- da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti / boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti
/primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stepenovanja boje,
- da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje, postavljene jedna pored druge u formi sitnih
tačkica, rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu koja bi se dobila i fizičkim miješanjem, ali je na ovaj način dobijena
intenzivnija boja/. Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa,
- dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim bojama i mogućnostima njihove primjene,
- dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti Slikarstvo.
Ploha:
- da razviju sposobnost prepoznavanja, procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija,
- da su sposobni u svom kreativnom radu realizovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata,
172
- da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/,
- dalji rad na savladavanju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak, linorez, gipsorez, karton /papir/, grafika u kojima dominira
simetrija, asimetrija,
- dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima grafike, crtanja i slikanja,
- prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizaciji kompozicije,
- uočavanje, usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike,
pozitivno-negativno/,
- usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije,
- usvojeni pojmovi za oblast Ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/, asimetrija, pozitivno, negativno.
Površina, Masa i prostor:

- dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora, uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija, prepoznavanje
karaktera oblika,
- dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/, biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno
kreativnom izrazu,
- da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu,
- u prostornom oblikovanju, uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena
kompozicije različitih tekstura/,
- dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura,
-u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati, moći izvršiti analizu i procijeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno,
- biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika,
- biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju, urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/
u oblasti arhitekture,
- moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije, prisustvo simetrije-asimetrije,
Usvojeni pojmovi za oblast Površina:
slikarska faktura, rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/, skulptorska faktura, /način nanošenja, obrade materijala/
Usvojeni pojmovi za oblast Prostorno oblikovanje: pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture skulptorski /kiparski/, vajarski
materijali, glina, glinamol, vosak, sapun.
173
STRUKTURA PROGRAMA
1. TAČKA I LINIJA
Likovno područje Crtanje:
Usvojiti pojam teksturne linije, biti sposoban prepoznati njihove različitosti, istražiti putem teksturnih linija, spoznati njihove mogućnosti i
moći izraziti različite teksture putem linija i tačaka, izmjenama dužina, pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različitih tekstura.
Prepoznavati u svom neposrednom okruženju, usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primijeniti različite vrijednosti tekstura putem linija u cilju
predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije, linije
koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasićena /zatamnjena/, prozračna /svijetla/… Strukturne linije u
funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru, linije koje definišu oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije u funkciji
predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Različite vrste struktura; tvrda
/čvrsta/, kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit, mramor, kocka šećera i sl./, meka /tijesto, plastelin, vata i sl./.
2. BOJA
Likovno područje Slikanje:
Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja, analitičkog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Šta je to lokalna boja?
Tonsko stepenovanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih vrijednosti /količina svjetla u tonu boje/, boje stepenovane do bijele /dodavanje
svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/.
Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Point = tačka, divizionizam/. Dvije osnovne
boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/, boje koja se dobije fizičkim miješanjem
odabranih osnovnih boja. Plava i žuta kao rezultat miješanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje,
a crvena i plava utisak ljubičaste. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mijenja, boja je svjetlija ako na plohi ima
manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi, gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu
optičkog miješanja boja realizuje se i kolor štampa, ofset štampa, koja je danas prisutna u svim sferama života. Siva boja se ostvaruje
miješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi.
3. PLOHA
Kroz tematsku oblast Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na
plohi/, crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/.
174
Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja,
korištenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozicije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata.
Realizacija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u
likovnim područjima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloška za izvođenje/. Pri organizaciji
kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike, mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne,
predstavljene u ogledalu/.
Ovladavanje sposobnostima uočavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i negativnih ploha, pozitivnog i negativnog
/crnog i bijelog/ oblika i prostora na grafičkom listu /otisku/. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike,
primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike.
Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu, slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure,
predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/.
4. POVRŠINA
U tematskoj oblasti Površina, u likovnim djelima umjetnika, prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti
sposoban služiti se njima i primijeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanesene
boje, a faktura predstavlja rukopis, odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru, kružno, u
različitim smjerovima /pravcima/, tanjim ili debljim /širim/ kistom.
Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u
niskom i visokom reljefu, prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika i primjene simetrije i
asimetrije. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstura /površina/ glina glinamol, plastelin i sl.
u cilju predstavljanja: hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglačano, ravno…
5. MASA I PROSTOR
Tematska cjelina Masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, građenje, primijenjena umjetnost i dizajn.
Od učenika se očekuje da u svom okruženju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, mogu registrovati,
analizirati i procijeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom, onda on
predstavlja masu. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla kao oblik
koji je u potpunosti ispunjen svojom strukturom/. Masa i prostor kao naizmjenične forme mogu biti prisutne u realizaciji kompozicionih
organizacija odnosa pozitivno-negativno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata.
Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kompozicionih organizacija.
175
Usvajanje od strane učenika pojma linijski istanjena masa ili masa koja ima izuzetno malen volumen i koja može da se organizuje na takav
način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/.
Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozicija. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/
organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene
gradnje je jednostavnost, koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim arhitektonskim /građevinskim/
materijalima. Prilikom pravljenja urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/, infrastruktura,
saobraćajnice, pješačke staze, namjena prostora i objekata svim sferama života, zelene površine /parkovi/, igrališta za djecu i
funkcionalnosti prostora.
Likovna kultura u VII razredu podrazumijeva sintetičko koncipiranje vizuelnog doživljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja
sa do tada prethodno stečenim znanjem, bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doživljavanja
likovne umjetnosti, odnosi se na fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno
vizuelni, a mišljenje apstraktno.
Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno - kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije.
2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi
Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije realizuju se kroz likovne oblasti / likovna područja, koja čine
strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA.
Za oblikovanje na plohi kroz područja:

- CRTANJE
- SLIKANJE
- GRAFIKA
- PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA
- PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica izvedbenih predložaka/
Oblikovanje u prostoru kroz područja:

- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE
- PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA
176
- PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rješenje/
Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti
ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1.-9. razreda, što trenutno nije slučaj od 1.–3. razreda/.
1. TAČKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. POVRŠINA
5. MASA I PROSTOR
Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno
kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Likovno - problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno - kreativni rad u svakom
polugodištu, što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav pristup
zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje
učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Ponavljanje likovno - problemskih cjelina u formi
koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.
Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast niti bilo koju tehniku.
Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju i razriješe ga putem
likovno - tehničkih sredstava. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje, sposobnosti i saznanja, što utiče na formiranje
likovno - oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih
kompozicija.
Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja, doživljaj zadovoljstva u
razrješavanju problema, sposobnosti analize i vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih
učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu, interakciju umjetnosti, nauke i društva, novih medija
i okruženja.
Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/
Prikladne teme za likovno - kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo
na:
1. Vizuelne motive
2. Nevizuelne motive
177
3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/
- iz neposrednog okruženja djeteta: porodica, škola, mjesto stanovanja, prostori, muzika, muzički spotovi, znakovi vizuelnih komunikacija,
plakati /sportski, muzički, kulturnih dešavanja…/, objekti, pojave u prirodi, biljke…,
- sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti /priča, roman,
pripovijetka, poezija/, matematike, prirode i
društva, muzičke kulture, tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja,
- iz narodnih običaja /tradicije/: značajni datumi, praznici, etnografsko naslijeđe,
- značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti,
- likovni i kompozicioni elementi: shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih
elemenata /likovnog jezika/,
- nevizuelni poticaji: emocije /osjećanja/, čulni poticaji, sreća, tuga, strah, muzika, vjetar...
POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI
CRTANJE - usvojiti pojmove: usvojiti pojam tekstura, hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tekstura, mat tekstura, zasićena tekstura,
prozračna - meka tekstura.
Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe, oblika - forme, materiju/: rastresito-prhko, tvrdo-čvrsto
/sabijeno, kompaktno/.
SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast Boja: lokalna boja, stepenovanje boje /valerske vrijednosti/, optičko
miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i na taj način ostvaruju utisak, privid izvedene boje/, slikarska faktura, rukopis umjetnika
/način nanošenja boje kistom ili lopaticom/.
GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast Ploha: lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno,
višebojna grafika .
178
PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE:
- Usvojeni pojmovi za oblast Površina: skulptorska faktura /način nanošenja, obrade materijala/, pozitivne i negativne forme kao element
teksture i fakture, skulptorski /kiparski/ vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun, linijski istanjena masa, oblikovanje žicom,
prostorna organizacija, urbanizacija prostora, selo /ravničarsko, planinsko…/, grad, naselje…
OCJENJIVANJE
Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi
sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, stečenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja
sredine kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je
analizirati sa različitih aspekata:
1. estetskog
2. psihološkog
3. pedagoškog
Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet, svoje viđenje svijeta, predmeta i pojava, svoje
strahove i oduševljenja, onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loši.
Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu, i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u
takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što
je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovno - kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/.
Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta:
1. Likovna forma /Likovni jezik/ i
2. Likovnih sadržaja
Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se
savladati i usvojiti /naučiti/.
Dakle, učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku, u skladu sa svojim mogućnostima, da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju.
Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti, stepen zalaganja i želje da se realizuje
postavljeni zadatak, napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na časovima likovne kulture. To znači da
nastavnik, dobar pedagog, može iznaći način za rješavanje tog „problema“, uzimajući u obzir trud /zalaganje/, aktivnost na času, želju za
postizanjem rezultata i sl. Nema loših dječijih radova.
179
Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno
doživljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini.
Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik traži od djece
da tačno “prepisuju” percipirano, da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava likovne kulture ne odgovara
osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.
RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA
Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju
godišnjeg programa rada i da se bazira, u najvećoj mjeri, na usvajanje ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i
zadataka /likovnih zadataka - problema, i likovnog jezika/, u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. To je razlog da u
okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama, jer bi to
značilo da se treba stepenovati složenost programa, a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti, što bi značilo da ako imamo pet
nivoa pet različitih programa. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih
“kategorija” učenika, što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa sa ciljem zadovoljavanja
intencija inkluzije u osnovnim školama.
180
MUZIČKA KULTURA
181
MUZIČKA KULTURA ZA VII RAZRED
(1 čas sedmično – 35 časova godišnje )
PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI

UČENJA
Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba Učenici bi trebali znati i razumjeti:

usvojenih pojmova: - Važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih
- dinamika - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p, primijeniti tokom izvođenja pjesama, muzičkih igara ili
mp, mf, f, crescendo i decrescendo, i njihova primjena u brojalica, te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu
muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike; interpretacije;
- tempo - poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora),
umjerena i brza tempa; - Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja,
- artikulacija (akcenti, staccato, portato, legato, te luk i učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima;
njegova različita primjena, );
- intonacija, pravilno fraziranje; - Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku;
- primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na tempo, artikulaciju;
osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota, - Analizirajući notni tekst, učenici sigurno prepoznaju
ZNANJE polovinka, četvrtinka, osminka, šesnaestinka i sve pauze); navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili
- poznaje violinski i bas ključ, taktiranje;
- poznaje i tačno određuje mjeru 2/4, ¾, 4/4, 6/8, ( jedinica
brojanja četvrtina i osmina ), -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih
- upoznaje 2/2 mjeru; instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana;
- stiče znanja o prirodnoj, harmonskoj i melodijskoj a-moll
(mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica (bez - Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i
teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) ; u muziciranju; ukazuju na greške i ispravljaju i druge;
- primjena pojmova: rečenica, tema, mala dvodijelna i
trodijelna pjesma; - Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u
- formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja daljem učenju;
muzike: arabeska, burleska, suita, simfonijska poema, - Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi
uvertira, arija, filmska muzika, bez ulaženja u analizu prilikom izvođenja i slušanja djela;
muzičkog oblika;
- upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata.
182
- Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu
SPOSOBNOSTI Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: notnog zapisa;
I VJEŠTINE - razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije, - Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici;
vokalne reprodukcije, obima glasa, muzičke memorije kao
i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni; - Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja
- prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim ostvarenog;
slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri
dijela (ta-fa-te-fe); - Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu
- prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu; notnog zapisa;
- izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa
( dvodijelna, trodijelna i četvor. podjela jedinice brojanja ); - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće kao i
- pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C - duru; zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.
- tokom slušanja pamti naziv djela, ime kompozitora i
poredi ga sa drugim slušanim djelima;
- razlikuje vokalna, instrumentalna i vokalno-
instrumentalna djela, izvođače i izvođačke sastave.
Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku
- Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču
a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih;
(vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge;
- Uočava i hvali; aplauzom nagrađuje najkvalitetnije
izvođenje;
- Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE na kvalitet muzike; - Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša
-Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke u školi, na koncertima i sl.;
baštine BiH;
- Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi - Samostalno se uključuje u muzičke sekcije, a djeluje i na
učenja o muzici i i bh kompozitorima; druge da slijede njegov primjer.
-Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje
za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna
potreba.
183
Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječijih pjesama, pjevanjem
pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog
instrumentarija, izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem notnog
pisma u okvirima njihovih potreba, slušanjem muzike i dječijim stvaralaštvom. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže
linearno i sistemom koncentričnih krugova te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. U središtu nastavnog
djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječijeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i
akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije.
Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg
glasa, a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i
slušanje tonskog zapisa. Pjevajući i učeći pjesmu, učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala dvodijelna i
trodijelna pjesma). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše
pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C – dur ljestvice, kao u šestom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste
zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik
(škola) raspolaže. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Upoznati a-mol
prirodni, harmonski i melodijski kroz pjevanje - doživljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Na spisku
se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Preporučuje se
obrada najmanje 3. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska,
Belgija, Rusija, Izrael...), čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj.
U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu
tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje te je potrebno djecu upoznati sa
njihovim pravilima. Potrebno je naučiti prvo pjesmu, pa zatim učiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno
kolo u cjelini. Tokom obrade brojalica i pjesama, na osnovu slušnog primanja, obraditi ritmičke figure koje sadrže. Upoznati učenike sa
membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj, bubnjić-doboš (mali bubanj), bubanj na đerdinu, talambas i def.
Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije
uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim
vrednotama budu sve jasnije izraženi. U program su uvrštene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Slušanjem
učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ), pjevačke glasove (dječiji, ženski, muški glas),
hor (dvoglasni, troglasni, četveroglasni ), vrste hora ( dječiji, ženski i mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa
184
CD-a (globalno slušanje, emocionalno) ali po potrebi i selektivno. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije, sa učenicima treba
analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvođača,
muzičkog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog.
Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i
aranžmana te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina
improviziranja na instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike
izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom, jer se time podstiče njihova kreativnost, kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara.
Pored redovne nastave, važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete
koncertima itd). Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški,
harmonikaški i drugi). Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za
svaku grupu instrumenata. Mlađi hor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ), a učenici od 6. – 9. razreda formiraju
hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru, kao najviši stepen muziciranja, ima najsnažniji efekt u
muzičkom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Posebno zainteresovane i
talentirane učenike treba uključivati u hor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku školu.
185
RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE)
AKTIVNOSTI NASTVANIKA
ZNANJE I VRIJEDNOSTI, STAVOVI, (ORGANIZACIJA I METODE
SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA
SADRŽAJ RAZUMIJEVANJE PONAŠANJE NASTAVE I UČENJA,
OCJENJIVANJE)
- Kod učenika/ica se
I PJEVANJE I - Pjevanjem jednoglasnih poboljšava vokalna -Vrši samoprocjenjivanje i
procjenjuje pjevanje drugih; -Redovno učešće u pjevanju
SVIRANJE-IZBOR pjesama i kanona učenici/ice reprodukcija, razvija
i sviranju: nastava, priredbe,
-Planira i osmišljava muzičke
1. Stoljeće ljubavi, Slavko obogaćuju fond pjesama i muzička memorija i proširuje igre kao podsticaj za učenje
izleti, kuća;
uporedo proširuju teoretska obim glasa; zagonetke, premetaljke
Olujić, stihovi Rešad
znanja: - Ima pozitivnu sliku i razvija -Komunikacija i interakcija u rebusa;
Hadrović,
- Učenici/ice osjećaju i svijest o značaju svakog muziciranju (improvizaciji) ;
2. Kako je divna, Julio Marić, pojedinca u horu ili orkestru;
- uočavaju i određuju svjesno izvode 2, 3, 4- -Inicira i organizuje
stihovi Miroslav Kovačević,
3. Ispraćaj zime, N. R. karakter pjesme, mjeru, dijelnu mjeru, promjenu -Stalna briga i čuvanje pjevanje i sviranje u
Korsakov, tempo, dinamiku, i mjere i koriste pojmove -Pokazuje veliko zalaganje i školskih muzičkih interakciji (učenje u školi,
4. Simpatija, tekst i muzika: primjenjuju ih tokom ''teza i arza’'; trud da svoje muziciranje instrumenata kao vrijednosti; u porodici);
izvođenja pjesama; -Razvija se osjećaj za ritam: usaglasi sa grupom i
Ajka Kolaković,
podjela jedinice mjere na kolektivom; -Samostalna izrada vlastitih -I sam učestvuje u
5.Prijatelj, tekst: Mahir
- poznaju notna trajanja, dva, tri i četiri dijela; improvizovanih interpretaciji i improvizaciji i
Vehabović, muzika: Belkisa
pauze, violinski i bas ključ; instrumenata; podstiče komunikaciju;
Vehabović,
-Osjećaj za tempo i dinamiku - Uviđa da treba vježbati ako
6.Nek' svud' ljubav sja,
- prihvataju korekcije i je sve razvijeniji; se želi postići kvalitet te -Stalno komunicira
Belgija ili Kad se pjeva,
narodna iz Poljske, poštuju pravila (preciznija često pjeva i svira; -Upotreba instrumenata u sa djecom i upućuje
intonacija, artikulacija, - Samostalno istraživanje i skladu sa zadacima pjesme ih na izvore znanja pored
7. Podmoskovske večeri,
dikcija, disanje, fraziranje); uključivanje u sviranje i/ili dogovorenim udžbenika;
Rusija,
pratnje pjesmi; aranžmanom;
8.Čvrsta volja, L.V.
-imenuju solmizacijom i - Shvata potrebu uklapanja - Aktivnim uključenjem
Beethoven, odlomak iz opere
abecedom tonove iz niza c1 -Poznaje mogućnosti svog glasa u hor da se u zajednički rad pomaže
''Fidelio'',
– c2 u violinskom ključu; Orffovih instrumenata i doprinese boljem zvučanju; - Kroz svoje ponašanje i djeci u kolektivnom,
9. Džo banana, Minja Subota,
adekvatno ih koristi; učestalo muziciranje grupnom i individualnom
kantautor, pjeva Minja
-pjevanje pjesmica prema pokazuje da muziku muziciranju;
Subota i dječiji hor,
notnom zapisu u C – duru; - Muzicira samoinicijativno i - Svjesno obavlja muzičke doživljava i cijeni ;
10. Moja mala djevojčica,
bez podsticaja; zadatke i obaveze (kao
pjevaju Zdenka Vučković i
Ivo Robić, - imaju više povjerenja u pojedinac ili dio grupe), jer - Pjevanje u školskom horu; -Prati i procjenjuje
sebe i samostalnije pjevaju i - Aktivno učestvuje u izradi zna da tako treba; njihova individualna
11.Bulbul mi poje, zora mi
sviraju Orffove instrumente; aranžmana i pokazuje visok - Sviranje u školskom postignuća u poređenju
rudi,
nivo spretnosti u sviranju i -Komentarima i praktičnim orkestru; sa njihovim individualnim
12.Čija je ono djevojka,
- sviranje na metalofonu; improvizaciji; djelovanjem pokazuje rezultatima u šestom
13. Tamburalo momče uz
pozitivne stavove i vrednote -Ponašanje u skladu sa razredu;.
tamburu,
- izrada aranžmana za -Samostalno pjeva i igra sa prema muzici. zahtjevima muzičke igre;
14.Hajde dušo da ašikujemo,
15.Hej ja zagrizoh šareniku sviranje na Orffovim osjećajem sigurnosti; -Osmišljava, priprema i
186
jabuku, ritmičkim instrumentima; -Uključenje u modeliranje organizira igre, posebno
16. Moj beharu, ko li mi te -Samostalno izvodi zadane narodnih nošnji ( prema tradicionalne.
bere, -upoznaju a-moll prirodni, pokrete; -Shvata i razumije značaj originalu ili slikama). -Vodi aktivnosti,
KANONI pokreta u plesu i kolu; demonstrira i usmjerava
1.Troglasni kanon, Joachim harmonski i melodijski, -Samostalno igra u kolu i -Crtanje (slikanje) narodnih u pravcu dječijih interesa
Denhof, (doživljaj). usvaja pokrete sa više nošnji ; i mogućnosti te ih stimuliše
2.Shalom Chaverim, sigurnosti; -Razvijanje svijesti o kolima direktnim učešćem u kolu;
jevrejska -Pored velikog fonda _______________________ kao tradicionalnom - Učlanjenje u ritmičku i/ili
____________________ muzičkih igara, pamti i - Upoređuje note i njihova muzičkom stvaralaštvu BiH folklornu sekciju ; -Upućuje, pomaže,
imenuje pojedine pjesme, trajanja; sa utvrđenim pravilima pokazuje simulacije na
II MUZIČKE IGRE I igre i kola; - Tačno izvodi mjeru i ritam (koreografija); - Predlaganje muzičke igre za kompjuteru, uključuje
BROJALICE - Izvodi zadanu koreografiju; ritamskih slogovoma uz priredbe; roditelje u rad;
Izbor: -Primjenjuje ranije znanje na taktiranje odnosno sviranje -Planira odlazak na probu
1. Šota, igra ili Anterija kolo, novu igru; na instrumentima; -Shvata da svaka zemlja ima _______________________ folklorne sekcije u školi i u
gradsko kolo bošnjačke -Pravilno izvodi igru -Predlaže i izvodi pratnju, svoje tradicionalne igre i -Osmišljava nove maštovite KUD-u (praktični rad).
tradicije iz Sarajeva, odnosno kolo (informativno kombinuje (aranžmani); plesove i da je to vrijednost igre sa instrumentima; ______________________
mješoviti taktovi); _______________________ koju treba čuvati - Pronalaženje i zapisivanje -Demonstrira izvođenje i
2. Hercegovački linđo, Neum -Prepoznaje pojedine (multikulturalnost); brojalica, sortiranje i sviranje;
Klek ili Paun pase, trava tradicionalne nošnje; - Brzo pamti i pjevuši izvođenje zaključaka;
raste, -Primjećuje i razumije da melodiju kompozicije koju _______________________ -Dopunjavanje zidnog panoa -Razvija kreativnost, dječije
svaka zemlja ima svoje sluša; novim zapisima i slikama; radne i kulturne navike;
3. Igre iz Sarajevskog polja, tradicionalne igre i plesove; - Uočava, upoređuje, - Pamti i donosi u razred uzima učešće u
seosko srpsko stanovništvo - Poznaje instrumente razlikuje, samostalno i tačno nove brojalice i izmišlja improvizaciji;
narodnog orkestra. izvodi zaključke o slušanom nove zajedničke igre; _________________
- Izvođenje ritma na osnovu djelu ; -Prikupljanje kaseta i CD-a
notnog zapisa, sa podjelom - Samostalno određuje _____________________ sa djelima koja će se slušati u _____________________
1. ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka
jedine mjere (četvrtinke) na karakter kompozicije; školi;
patanaka'', zapisala Elly
dva,(''ta-te'“; triolu ''ta-te-ti'', i -Na razne načine iskazuje
Bašić, Sarajevo
četiri šesnaestine''ta-fa-te- - Brzo uočava i saopštava razvijanje osjećaja za lijepo:
_______________________
fe''); izvođača; izražava utiske o slušanom - U knjigama i štampi -Osposobljava ih i podstiče
III SLUŠANJE MUZIKE:
djelu, komentira osobine pronalaze i prikupljaju slike za uočavanje, prikupljanje
Izbor : _________________ djela, objašnjava svoj odnos kompozitora i muzičkih materijala i bilježenje;
1. Refleks za flautu, klarinet, - Tačno određuje dinamiku
(glasnoću), tempo ( brzinu) i (zašto mu se dopada ili ne instrumenata (simfonijski
violinu, klavir, udaraljke,
druge karakteristike djela; dopada); često traži da se orkestar, narodni orkestar; -Priprema i vodi djecu kroz
Andante, Jasmin Osmić - Shvata značaj poznavanja
djelo ponovno sluša; -Izrada preglednog panoa na aktivnosti dijaloga i
2. Varijacije za gudački umjetničkih djela kao
- Razlikuje i poznaje koji se dodaju slike interakcije;
kvartet, (I-IV), Julio Marić vrijednosti;
pojedine instrumente tradicionalnih interumenata i
3. Tri burleske, Vlado
vizuelno i auditivno; nošnji naroda BiH koje su
Milošević - Donosi estetski sud o djelu; upoznali, što ih motiviše na -Pomoć učenicima u
4. Uvertira iz opere Carmen,
-Biranim riječima i odnosom učenje; samostalnom i grupnom radu.
G. Bizet - Ima bogat fond djela koja
- Sposoban je da uz slušanje pokazuje da cijeni muziku,
5. Jutarnje raspoloženje i prepoznaje prilikom slušanja;
187
Anitrin ples iz Peer Gynta,. muzike i praćenje notnog izvođače i kompozitore. -Pronalaze i prikupljaju slike
Suita br. 1. op. 46, E. Grieg -Zna naslov djela i saopštava zapisa uoči i primjeni tradicionalnih narodnih -Ukazuje na adekvatan način
6. Valcer u As-duru, J. ime kompozitora; muzičke termine za - Insistira da prisustvuje instrumenata i nošnji iz regije izrade preglednih zidnih
Brahms i Arabeska u C-duru - Određuje karakter djela; artikulaciju, dinamiku, uživo na koncertima; i svijeta te izrađuju zidne kalendara sa terminima
op. 18., Robert Schumann - Prepoznaje orkestarske tempo, kao i da koristi panoe sa tematskim koncerata.
7. Brandenburški koncert br. instrumente po grupama pojmove: znak ponavljanja- sadržajima;
3 u G-duru, I stav Allegro (gudački, duhački, repeticija, ritam, melodija itd; -Pokazuje kulturu ponašanja -Planira termine za posjete
moderato, Johan Sebastian udaraljke); kad sluša izvođenje djece u kulturnim ustanovama i
Bach razredu i na koncertu; bilježi ih na kalendaru;
8. Čarobna frula: Arija - Razlikuje izvođačke
Papagena i Papagene i arija ansamble: solo- pjevač ili - Prilikom slušanja muzike, -Osmišljava i obavlja
Kraljice noći, W.A. Mozart solo-instrument, orkestar ili posebno na koncertu, - Vidljivo pokazuje pozitivan -Izrada zajedničke makete temeljitu pripremu
9. Koncert za mandolinu i grupa orkestarskih poštuje pravila ponašanja; odnos prema djelima i koncertnog podijuma; učenika za izlaske iz škole i
gudače u C-duru RV 425, I instrumenata, hor ; muzičkim umjetnicima: posjete koncertu i kulturnim
stavak, Antonio Vivaldi aplaudiranjem drugarima i na ustanovama;
10. Igra satova, odlomak iz - Koristiti jednostavan koncertu; -Prikupljanje isječaka iz
opere ''La Gioconda'' muzički jezik za imenovanje štampe sa najavom
(Đokonda), Amilcare i analizu djela; - Razgovorom o muzici u koncerata u gradu (Vodič - Prati ponašanje na koncertu;
Ponchielli - Razlikuje glasove: dječiji, okolini, ispoljava svoje kroz kulturne muzičke
11. Tako je govorio ženski ( sopran-alt ), muški _____________________ stavove i potrebe za lijepim događaje, sa važnijim -Pohvale i nagrade u skladu
Zaratustra op. 30., (tenor-bas); - Samostalno smišlja, (auditivna ekologija); telefonskim brojevima sa individualnim
simfonijska poema, -Prepoznaje vokalno, upoređuje, dodaje, mijenja; Narodno pozorište, napredovanjem u odnosu na
Introduction, Richard instrumentalno i vokalno- - Pokazuje razvoj svijesti o Opera…); VI razred;
Strauss, timpani, instrumentalno izvođenje; - Izražava instrumentima značaju muzike u porodici,
12. Runolist, austrijska razne ritmove iz života; školi i okolini; -Posjeta najznačajnijim -Pisanje eseja o posjetama
narodna, iz mjuzikla „Moje -Prepoznaje narodnu kulturnim objektima u koncertima;
pjesme moji snovi“ (The muzičku tradiciju; - Pravi improvizaciju - Shvata da muzika ima mjestu;
sound of music, Richard ritmičke pratnje pjesmi ; važnu ulogu za poboljšanje -Vođenje intervjua sa
Rogers) -Poznaje i pamti imena bh. kvaliteta života. umjetnicima; ______________________
13. XIV Rukovet, pjesma: kompozitora i njihova - Stvara kombinacijom riječi, - Priprema, rukovodi i
Što no mi se Travnik najpoznatija djela; instrumenata, pokreta i ______________________ planira muzičke sadržaje u
zamaglio, S. S. Mokranjac -Poznavanje italijanskih likovnim izrazom; - Željom za čestim -Posjeta koncertima u korelaciji sa ostalim
(ženski ili mješoviti hor) oznaka za dinamiku: p, mp, muziciranjem pokazuje osnovnoj muzičkoj školi; umjetničkim i drugim
14. Na času pjevanja, mf, f, te oznake za crescendo - Predlaže instrumente za pravilan odnos prema muzici; odgojnim područjima;
Cherubini, Kanon (dječiji i decrescendo; dočaravanje likova u -Pronalaze i prikupljaju -Saradnja sa lokalnom
hor) igrokazu. - Slobodnija improvizacija tradicionalne instrumente iz zajednicom, posjeta školskoj
15. I opet mi duša za tobom -Poznavanje italijanskih kolektivna, grupna, u paru kraja gdje je škola ; priredbi i koncertima;
sanja ili Proljeće iz filma oznaka za tempo; (dijalogom), individualna; ______________________ -Prati i ohrabruje oblike
''Moj brat Aleksa'', muzika: - Uočava promjene u tempu - Učešće sa zadovoljstvom u -Predlaganje oblika dječijeg kreativnog
Ranko Rihtman, stihovi: ( postepeno ubrzavanje – muzičkim igrokazima svog muzičkog stvaralaštva; ispoljavanja i pronalazi
Aleksa Šantić, pjeva Dragan accelerando ili usporavanje- razreda; -Dogovaranje o improvizaciji područje u kojem je
riterdando ).
188
Stojnić _______ - Učešće u prezentaciji koja omogućava neverbalnu najslobodnije.
_________________ -Samostalno eksperimentiše, muzičkih igrokaza na komunikaciju i socijalizaciju. - Upoređuje individualno
IV DJEČIJE istražuje, improvizuje i školskoj priredbi; -Komunikacija kroz muziku postignuće i samostalnost u
STVARALAŠTVO kombinuje instrumente; - Želi da učestvuje u raznim i kooperacija u radu kreativnom izražavanju.
-Samostalno spontano segmentima stvaranja -Pronalaženje priča i bajki
-Izmišljanje novih pjesmica dovršava započetu pjesmu predstave (izradi rekvizita). čiji se likovi mogu muzikom
na zadani tekst; pjevanjem ili sviranjem; „ozvučiti“;
- Izmišljanje teksta na - Samostalno istražuje -Izvođenje muzičkog
zadanu melodiju; instrument i na njemu igrokaza uz kombinaciju
improvizuje; pojedinaca -likova i
- Slobodna improvizacija na -Na muziku progovara kolektiva;
Orffovim instrumentima: likovno ili literarno; - Sam uzima učešće u izradi
- Literarno i /ili likovno - Samostalno i spontano daje kositma, slika za scenu itd.
izražavanje doživljaja svoje ideje za rad; kreira
muzike; nove aranžmane za pjesme i
- Prezentacija rezultata brojalice.
samostalnog i grupnog rada.
189
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ
190
PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava -
koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimulisanja
normalnog rasta i razvoja, a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika.
Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uslova, koji će učeniku pomoći
da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja; (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja
naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje;
(3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa; (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim
situacijama; (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezio-
terapijskim aktivnostima; (6) razumije, poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma; (7) uvažava svoje kompetencije i
racionalno ih afirmira.
Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja
materijalnim uslovima, (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika, (3) sigurnost učenika, (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život,
sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti, (5) razvoj antropoloških obilježja
učenika i (6) interes i potreba učenika.
U ovom ciklusu, pored obaveznog, realizuje se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju, i to: a) sportsko rekreativni
sadržaji; b) sport za sportiste; c) umjetnički sadržaji (ples, sportski ples, folklor). Ovaj program realizuje se jedanput sedmično sa po jednim
časom, a uključivanje učenika je dobrovoljno.
Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i
razvoju, koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca, već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. U tom kontekstu, sadržaji
zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera, a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj
razvojnoj dobi.
Po svojoj koncepciji, program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti, zbog toga je potrebno da škola, zajedno sa
društvenim subjektima, pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije, školska sportska društva), a u prvom redu u
osiguranju stručnog kadra, materijalnih i prostornih uslova.
191
Ciljevi, sadržaji i ishodi
Ciljevi Sadržaji Ishodi Učenice Učenici

Štetna djelovanja nikotina, alkohola, dopinga i drugih Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina, alkohola, dopinga i
x x
sredstava ovisnosti na zdravlje (*) drugih sredstava ovisnosti na zdravlje.
Posjeduje osnovna znanja o morfološkim, funkcionalnim i
Pubertet (*) x x
psihomotoričkim promjenama u pubertetu.
Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za
Kriva rasta i razvoja
razvoj i usavršavanje snage i brzine te koordinacije i gibljivosti.
Osnovna teorijska znanja
Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na

Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te
čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog, dišnog i koštano- x x
funkciju krvožilnog, dišnog i koštano-zglobnog sistema
zglobnog sistema.
Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i
x x
vrijeme povećanih tjelesnih napora tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora..
Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe
x
ciklusa (*) za vrijeme mjesečnoga ciklusa.
Obrazovni
Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada, odmora i

Dnevna organizacija rada, odmora i zabave i njen značaj x x
zabave i njenom značaju za zdravlje.
1.
Dobrobiti igre i boravka u prirodi Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. x x
Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i
1.
Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) x x

ekskurzijama.
Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju
Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja
zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim x x
od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima
uslovima.
1. Trčanja:
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s
- Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) x x
2.Osnovna motorička
predajom palice odozdo te trčanju na 20 m.

- Trčanje na 20 m „leteći“
2. Skakanja:
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis
- Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog x x
prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta.
zaleta
3. Bacanja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do
zanja
- Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja 200 g tehnikom bacanja koplja te bacanje male medicinke do 3 kg x x
- Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom bočnom tehnikom.
192
4. Kolutanja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na
x x
- Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača povišenje od mehkih strunjača.
5. Višenja, upiranja i penjanja:
x x
- Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*)
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku
- Njih na prečci iz visa stojećeg prednjeg s prečke; njihu na prečci; različitim varijante
- Različite varijante premeta u stranu premeta u stranu; saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim x
- Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama karikama; premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s
- Premasi odnožno na dvovisinskom razboju, saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º; naskoku na gredu visine 80-
premahom odnožnim i okretom za 90º 120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj.
x
- Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i
okretom za 90º, usprav kroz čučanj
6. Ritmičke i plesne strukture:
- Engleski valcer (*) x x
- Disco fox Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru;
- Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta disco fox-u; složenijim koracima aerobike niskog i visokog
- Okreti intenziteta; okretima; valovitim kretnjama rukama i tijelom;
- Valovite kretnje rukama i tijelom skokovima sa spravom po izboru; „mačjem“ skoku na niskoj gredi. x
- Skokovi sa spravom po izboru
- „Mačji“ skok na niskoj gredi
7. Borilačke strukture:
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog x
- Tehnika ramenog bacanja kroz klek
bacanja kroz klek; koreografiji aerobike.
7. Koreografija aerobike x
8. Igre:
Rukomet: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet - šutu s
- Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) pozicija krila i kružnog napadača; pojedinačnom i grupnom
- Pojedinačni i grupni protunapad protunapadu, košarka - odbrambenom stavu i kretanju u odbrani;
Košarka: ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte -
- Odbrambeni stav i kretanje u odbrani košarkaški dvokorak; kontranapadu - završna akcija,
x x
- Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane odbojka - dizanju lopte visoko na krajeve mreže; napadu iz zaleta
lopte - košarkaški dvokorak (*) prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”; mini odbojci 4:4,
- Kontranapad - završna akcija nogomet - tehnici ubacivanja lopte u igru rukama; zaustavljanju lopte
Odbojka: natkoljenicom principom amortizacije; oduzimanju lopte
- Dizanje lopte visoko na krajeve mreže presjecanjem.
- Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”
193
(*)
- Mini odbojka 4:4
Nogomet:
- Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama
- Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije
- Oduzimanje lopte presjecanjem (*)
S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja. x x
- Snaga: Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih
Odgovarajući sadržaji iz: 1.2..1., 2.,
1. Motoričke
sposobnosti
- Brzina: x x
3., 4., 5., 6., 7., I 8., kao drugi pokreta.
- Koordinacija: Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine te koordinacije i
kineziološki sadržaji, a shodno
- Ravnoteža: x x
potrebama učenika i mogućnostima gibljivosti.
- Gibljivost:
2. Antropološki
škole i okoline Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage, brzine, koordinacije,

- Preciznost: x x
gibljivosti i ravnoteže.
Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje
x x
maksimalnog primitka kisika.
2. Funkcionalne sposobnosti:
Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti
x x
dišnog sistema.
Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću
koštanoga tkiva te poboljšava posturu, odnosno pravilan uspravni
3. Morfološke osobine: x x
položaj tijela. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na
fleksibilnost zglobnih tijela i skupinu zglobova.
Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti, samopoštovanju i
Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja
poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne x x
samopoštovanja i poštovanje drugih
karakteristike. Postepeno gradi racionalan stav prema autoritetima.
Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno
Odgojni
Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih x x
osobina i sposobnosti.
Emocionalna samoregulacija (*) Uspješno kontroliše agresivnost u igri. x x
4.
Posjeduje ekološke navike i aktivno učestvuje u rješavanju ekoloških

Odnos prema ekološkim problemima x x
problema.
Uljudno se ponaša na času i u školi. Aktivno, interaktivno i kreativno
Kultura ponašanja učestvuje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Postepeno x x
shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“.
194
Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju, koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika.
Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. Učešće mase
međusobno se mijenja i prema dijelovima cijelog tijela. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti,
odnosno dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja, što učenici teško prihvaćaju. Dodatni problem ovog razvojnog perioda
prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. Društveni zahtjevi, kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu, vode ka emocionalnoj
neujednačenosti. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za
stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti.
Obzirom da su učenici naročito zainteresovani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada, ovaj period je veoma pogodan za
početak sportske aktivnosti. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije, u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva
savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika, što se, u prvom redu, odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene
kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave.
Četverodijelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište, koje osigurava optimalne psihološke, fiziološke i
pedagoške preduslove za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. Na toj osnovi, sa dosta slobode, treba i
komponovati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja, kružno-
intervalni metod, metod stanica, targent-trening i sl. Da bi intenzitet vježbanja bio optimalan, treba voditi računa o racionalnom korištenju
objekata, sprava, rekvizita i ostalog nastavnog pribora te o racionalnijem korištenju raspoloživog vremena za čas i sl.
S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih
kinezioloških motoričkih znanja koja, upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiču razvoj ličnosti učenika. Uz
opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti
(koordinacije, ravnoteže, brzine, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statičke snage i dinamometrijske sile te (c) regulaciju
morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase), potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih
kao: (a) monostrukturalna motorička znanja, koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklična
motorička znanja, koja su bitno obilježje tzv. borilačkih aktivnosti, kao što su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorička
znanja, dakle ciklična i aciklična, koja se susreću u sportskim igrama, kao što su nogomet, rukomet, košarka i dr., ta (d) ”estetska”
motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha), koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmičke
gimnastike, skokova u vodu i dr.
Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*)

Procjenjuju se: morfološke osobine, funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno, stvarno i očekivano
stanje osobina i sposobnosti.
195

2npp Za VII Razred-Bosanski Jezik PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2npp Za VII Razred-Bosanski Jezik PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

7

OKVIRNI NASTAVNI PLAN

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED

REDNI OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI GODIŠNJI

1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost 4 140

UKUPNO REDOVNE NASTAVE 26 910

1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost…………..................……………… 5 - 17

Književni tekstovi Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Minimalna Maksimalna postignuća

Glagolski prilozi Razlikuje istobličnice imperativa i

Uočava i razumije značenje i tvorbu

Funkcija glagola u opisu Slika dešavanja oko sebe, ali i

Pisanje izostavnika (apostrofa) i

1. Alija H. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka)

Stepen/ Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika Vokabular

UČENJE KAKO TREBA UČITI:

Korelacija među predmetima

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje

- upoznavati različite kulture i tradicije;

Rad sa djecom sa posebnim potrebama

Stepen Teme Vokabular

UČENJE KAKO TREBA UČITI

Korelacija među predmetima

Rad sa djecom sa posebnim potrebama

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Korelacija među predmetima

- upoznavati različite kulture i tradicije;

Rad sa djecom sa posebnim potrebama

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje

Rad sa djecom sa posebnim potrebama

PETA GODINA UČENJA, VII razred osnovne škole

Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja

Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu;

Pisanje • piše jednostavne tekstove na obrađene teme;

RECEPCIJA Učenici će stalno Učenici će ponavljati i

Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja

Korelacija među predmetima

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje

Rad sa djecom sa posebnim potrebama

Cilj i zadaci učenja arapskog jezika

Zadaci nastave arapskog jezika su:

- razvoj sve četiri jezičke vještine ;

(2 časa sedmično / 70 časova godišnje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

- Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad)

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE

Korelacija među predmetima

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje

Rad sa djecom sa posebnim potrebama

DRUGI STRANI JEZIK

Cilj i zadaci učenja arapskog jezika

Zadaci nastave arapskog jezika su:

- razvoj sve četiri jezičke vještine ;

(2 časa sedmično - 70 časova godišnje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Korelacija među predmetima

- upoznavati različite kulture i tradicije;

Rad sa djecom sa posebnim potrebama

1. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU

2. TEMA – CIJELI BROJEVI

3. TEMA – RACIONALNI BROJEVI

4. TEMA – UGAO I TROUGAO

5. TEMA – ČETVEROUGAO. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA