Propisi i primjeri pitanja i odgovora za obavljanje poslova visoke strune spreme (zavren sveuilini diplomski studij ili specijalistiki

diplomski studij)
Ustavno ureenje SADRAJ PREDMETA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Temeljne odredbe Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda (zajednike odredbe) Nacionalne manjine, prava i slobode Osobne i politike slobode i prava Birako pravo i evidencija o birakom pravu Ustrojstvo dravne vlasti Hrvatski sabor Predsjednik Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske Sudbena vlast Ustavni sud Republike Hrvatske Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave Meunarodni ugovori Europska unija Promjene Ustava Udruivanje i razdruivanje Dravna znamenja Dravni peat Politike stranke

PRAVNI IZVORI I LITERATURA 1. Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine" 85/10 - proieni tekst) 2. Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske ("Narodne novine" 55/90, 26/93, 29/94) 3. Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske ("Narodne novine" 22/92, 42/92 ispravak, 71/97, 69/04 - Odluka Ustavnog suda RH i 99/04 - ispravak Odluke Ustavnog suda RH) 4. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ("Narodne novine" 120/11 - proieni tekst) 5. Zakon o popisima biraa ("Narodne novine" 19/07) 6. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" 49/02 - proieni tekst) 7. Zakon o politikim strankama ("Narodne novine" 76/93, 111/96, 164/98, 36/01) 8. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ("Narodne novine" 155/02, 47/10 i 80/10) 9. Zakon o dravnom peatu ("Narodne novine" 33/95)

PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE 1. to je ustav i kakva je drava Republika Hrvatska? Ustav je temeljni pravni akt jedne drave na temelju kojega se donose ostali zakoni.

Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. Meunarodno je priznata 15. sijenja 1992., lanica Vijea Europe od 1996. i NATO -a od 14. travnja 2009. godine. 2. Koje su temeljne odredbe Ustava RH? Temeljne odredbe Ustava RH su: RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv trodioba vlasti ustavnost i zakonitost slobodno osnivanje politikih stranaka oruane snage tite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora zabrana progonstva, oduzimanja dravljanstva te zatita interesa hrvatskih dravljana u stranoj dravi grb, zastava i himna slubena upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma.

3. Kako narod ostvaruje vlast u Republici Hrvatskoj? Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem. 4. Koje su najvie vrednote ustavnog poretka? Najvie vrednote ustavnog poretka su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnos t spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav. 5. Kakav je suverenitet Republike Hrvatske i gdje se prostire? Suverenitet Republike Hrvatske je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom iznad tih podruja. 6. Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj? Vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena je na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu, a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu. Nositelj zakonodavne vlasti je Hrvatski sabor, izvrnu vlast obavlja Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu sudovi. 7. Tko moe mijenjati granice Republike Hrvatske i kako? Granice Republike Hrvatske mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora i to 2/3 veinom glasova svih zastupnika. 8. ime se ureuje dravljanstvo Republike Hrvatske? Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom. Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka o izruenju ili predaji donesena u skladu s meunarodnim ugovorom ili pravnom steevinom Europske unije. 9. Koje su dunosti i nadlenosti oruanih snaga Republike Hrvatske? Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.

Republici Hrvatskoj pomo u zatiti suvereniteta i neovisnosti te obrani teritorijalne cjelovitosti mogu pruiti i drave saveznice, u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima. Oruane snage drava saveznica mogu prijei granicu i ui u Republiku Hrvatsku ili djelovati unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Republika Hrvatska moe pruiti pomo dravama saveznicama u sluaju oruanog napada na jednu ili vie njih u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Odluku o prelasku granica Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost, Hrvatski sabor odluku donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. 10. to su nacionalne manjine i koja prava i slobode imaju? Nacionalna manjina je skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturna i/ili vjerska obiljeja razliita od drugih graana i ele ih ouvati. U Republici Hrvatskoj pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se ravnopravnost, a imaju sljedea prava: sluiti se svojim jezikom i pismom kako u privatnom tako i u javnom ivotu pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu u kolskim ustanovama (predkolske ustanove, osnovnim i srednjim kolama te drugim kolskim ustanovama) na podrujima Republike Hrvatske u kojima su pripadnici nacionalnih manjina tradicionalno ili u znatnijem broju naseljeni imaju pravo na ouvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima, imenima osoba i dogaaja od znaaja za povijest i kulturu nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj pripadnicima nacionalnih manjina takoer se jami slobodna uporab a znamenja i simbola nacionalnih manjina i obiljeavanje praznika nacionalnih manjina.

11. Imaju li pripadnici nacionalnih manjina pravo na politiku zastupljenost? Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost na dravnoj razini izborom svoj ih zastupnika u Hrvatski sabor i na lokalnoj razini u predstavnikim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave. Nacionalnim manjinama koje u stanovnitvu Republike Hrvatske sudjeluju s vie od 1,5% stanovnika jami se najmanje 3 zastupnika mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru koji svoju zastupljenost ostvaruju na temelju opeg birakog prava na stranakim listama te manjine ili listama koje predlau birai te manjine. Nacionalne manjine koje u stanovnitvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika, pored opega birakog prava, na osnovi posebnoga birakog prava imaju pravo izabrati pet zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, u posebnim izbornim jedinicama, a ime ne mogu biti umanjena steena prava nacionalnih manjina. 12. Kako nacionalne manjine ostvaruju pravo na zastupljenost u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima?

Pripadnici nacionalnih manjina radi sudjelovanja u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima, s ciljem unapreivanja, ouvanja i zatite poloaja nacionalnih manjina u drutvu, biraju svoje predstavnike putem vijea i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama samouprave. U jedinicama samouprave na ijem podruju pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5% u ukupnom stanovnitvu jedinice samouprave, u jedinicama lokalne samouprave na ijem podruju ivi vie od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u jedinicama podrune (regionalne) samouprave na ijem podruju ivi vie od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici takve nacionalne manjine mogu izabrati Vijee nacionalnih manjina. Predstavnik nacionalnih manjina bira se u jedinicama samouprave u kojima ivi najmanje 100 pripadnika nacionalnih manjina, a nisu ispunjeni uvjeti za izbor vijea nacionalnih manjina. 13. Koje su osobne i politike slobode i prava? Osobne i politike slobode i prava su: pravo na ivot u Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne nikome se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odraeno zakonom, o emu odluuje sud zabranjen je prisilni i obvezni rad nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga svi graani i stranci jednaki su pred sudom i drugim dravnim i inim tijela koje imaju javne ovlasti svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravite dom je nepovrediv jami se sloboda miljenja i izraavanje misli jami se sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uv jerenja sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave svim graanima priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed jami se pravo na slobodno udruivanje u sindikate i druge udruge svaki graanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube svi graani Republike Hrvatske s navrenih 18 godina imaju birako pravo, ope i jednako svaki graanin ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i javnim tijel ima i dobiti na njih odgovor vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih graana.

14. Mogu li se ograniiti ljudska prava i temeljne slobode? Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava dr ugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti o tome odluuje Hrvatski sabor 2/3 veinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike. Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju. Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti.

Sloboda i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. 15. Tko ima birako pravo u Republici Hrvatskoj? U Republici Hrvatskoj birako pravo imaju punoljetni, poslovno sposobni hrvatski dravljani. Birako pravo stjee se po sili zakona tj. ispunjavanjem zakonskih uvjeta za upis osobe u evidenciju o birakom pravu (popis biraa). Birai imaju ope i jednako birako pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu u skladu sa zakonom. 16. Tko vodi popis biraa? Popise biraa u Republici Hrvatskoj vode tijela dravne uprave u upanijama i Gradski ured za opu upravu Grada Zagreba. Popis biraa vodi se po slubenoj dunosti za svaki grad ili opinu. Birai se u popis biraa upisuju prema mjestu svog prebivalita u Republici Hrvatskoj. Birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj upisuju se u sredinju evidenciju popisa biraa u gradu Zagrebu po dravama u kojima imaju evidentirano boravite u inozemstvu. 17. Moe li se ograniiti pravo na trajk? Jami se pravo na trajk. U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenim zakonom moe se ograniiti pravo na trajk. 18. to je Hrvatski sabor? Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. 19. Koliki je broj zastupnika u Hrvatskom saboru? Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakog birakog prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem, na etiri godine (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, zastupnici manjina i zastupnici dijaspore). Pravo na sudjelovanje u diobi zastupnikih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% vaeih glasova biraa. Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju ini podruje Republike Hrvatske. Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Pripadnici maarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici eke i slovake nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici austrijske, bugarske, njemake, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukr ajinske, vlake i idovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici albanske, bonjake, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri emu birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj ostvaruju birako pravo na birakim mjestima u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj prebivaju. U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu ostvarivanje birakog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim dravljanima s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj se nalaze ili na koji drugi nain odreen zakonom. 20. Kad Hrvatski sabor zasjeda redovito, a kad izvanredno? Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: izmeu 15. sijenja i 15. srpnja te izmeu 15. rujna i 15. prosinca. Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade RH ili veine zastupnika. Pred sjednik Hrvatskog sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati izvanredno zasjedanje. 21. Imaju li zastupnici u Hrvatskom saboru imunitet? Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Sabora samo ako je zateen u vrenju kanjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina (o takvom se sluaju izvjeuje predsjednik Hrvatskog sabora). Ako Sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv njega stavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje Mandatno imunitetno povjerenstvo, s tim to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. 22. Moe li zastupnik svoj mandat staviti u mirovanje? Za vrijeme trajanja mandata zastupnik moe prihvatiti obnaanje dunosti koja se prema odredbama Zakona smatra nespojivom. Za vrijeme obnaanja nespojive dunosti njegov e mandat biti u mirovanju, a zamjenjivat e ga zamjenik u skladu s odredbama Zakona. 23. U kojim sluajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran ako: podnese ostavku ukoliko mu je pravomonom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost ukoliko je pravomono sudbenom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci smru.

24. Kako se donose organski zakoni? Zakoni kojima se ureuju prava nacionalnih manjina (organski zakoni) Hrvatski sabor donosi 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Zakoni kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo,

djelokrug i nain rada dravnih tijela, te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave (organski zakoni) Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. 25. Koje su nadlenosti Hrvatskog sabora? Nadlenosti Hrvatskog sabora su: odluuje o donoenju i promjeni Ustava donosi zakone donosi dravni proraun odluuje o ratu i miru donosi akte kojima izraava politiku Sabora donosi Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane Republike Hrvatske ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske raspisuje referendum obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom daje amnestiju za kaznena djela obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

26. Tko su ovlateni predlagai zakona, a tko proglaava zakone? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. Zakone proglaava predsjednik Republike Hrvatske u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru . Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. 27. Kako se bira Predsjednik Republike i koje su njegove dunosti? Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od 5 godina. Nitko ne moe biti biran vie od 2 puta za predsjednika Republike. 28. Koje su ovlasti Predsjednika Republike? Ovlasti Predsjednika RH su sljedee: raspisuje izbore za Sabor i saziva prvo zasjedanje Sabora raspisuje referendum u skladu s Ustavom povjerava mandat (mandataru) za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine zastupnika u Saboru daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija vrhovni je zapovjednik Oruanih snaga Republike Hrvatske imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom na temelju odluke Hrvatskog sabora, predsjednik RH objavljuje rat i zakljuuje mir

u skladu s Ustavom i zakonom, surauje s Vladom RH u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi za vrijeme trajanja ratnog stanja moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.

29. Tko zamjenjuje Predsjednika RH u sluaju sprijeenosti? U sluaju krae sprijeenosti zbog bolesti, odsutnosti ili godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Sabora da ga zamjenjuje; u sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Sabora preuzima dunost privremenog predsjednika na temelju odluke Ustavnog suda koji o tome odluuje na prijedlog Vlade. U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskog sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike Hrvatske, dunost privremenog Predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Sabora. U roku od 60 dana od preuzimanja dunosti moraju se odrati izbori. 30. Tko pokree postupak za utvrivanje odgovornosti Predsjednika RH? Predsjednik Republike Hrvatske je odgovoran za povredu Ustava k oju poini u obavljanju svojih dunosti. Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti predsjednika moe pokrenuti Sabor 2/3 veinom svih zastupnika. O odgovornosti predsjednika odluuje Ustavni sud 2/3 veinom svih sudaca. Ustavni sud mora donijeti odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga. 31. Tko moe predlagati kandidate za Predsjednika RH? Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati politike stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birai, pojedinano, i skupno. Kandidati za Predsjednika su svi koji su predloeni od jedne ili vie politikih stranaka i podrani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 biraa, ili koji su predloeni od biraa na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih pot pisa. 32. Kakav je postupak izbora Predsjednika RH i tko utvruje rezultate izbora? Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili vie kandidata, bira se veinom glasova svih biraa koji su glasovali. Ako niti jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo vie kandidata pravo da budu birani imaju dva kandidata koji su u prvom glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stjee kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova. Ako jedan od kandidata, koji ima pravo sudjelovati na ponovljenom izboru, umre u vremenu od dana prvog glasovanja na kojem niti jedan od kandidata nije dobio potrebnu veinu pa do dana ponovljenog izbora, ponavlja se cijeli izborni postupak. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najvei broj glasova biraa koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova izbor se jo jednom ponavlja. Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvruje Dravno izborno povjerenstvo RH na temelju rezultata glasovanja na svim birakim mjestima. 33. Tko ini Vladu Republike Hrvatske i kako se vlada bira? Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie potpreds jednika i ministri. Osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat (mandatar) za sastav Vlade predlae lanove

Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju. Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za jo najvie 30 dana, ako ni tada ne sastavi Vladu ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog sabora tada e Predsjednik RH povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada RH ne bude sastavljena ni tada, Predsjednik Republike Hrvatske e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. 34. Koje su nadlenosti Vlade RH? Nadlenosti Vlade RH su sljedee: predlae zakone i druge akte Saboru predlae dravni proraun i zavrni raun provodi zakone i druge odluke Sabora donosi uredbe za izvrenje zakona vodi unutarnju i vanjsku politiku usmjerava i nadzire rad dravne uprave brine o gospodarskom razvitku zemlje usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom raspisuje izbore za Predsjednika RH.

35. Tko obavlja sudbenu vlast i koji je najvii sud u Republici Hrvatskoj? Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Vrhovni sud RH, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. 36. Tko imenuje i razrjeuje suce? Dravno sudbeno vijee, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odluuje o imenovanju, napredovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjedn ika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. 37. Tko ini Ustavni sud Republike Hrvatske? Ustavni sud Republike Hrvatske ini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova ukupnog broja zastupnika, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti. Ustavni sud bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine. Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Saboru. 38. Koje su nadlenosti Ustavnog suda? Nadlenosti Ustavnog suda su sljedee: odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od

godine dana odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeene temeljne slobode i prava ovjeka i graanina, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajameno Ustavom RH prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova obavlja druge poslove odreene Ustavom.

39. Kakav je poloaj Ustavnog suda u sustavu dravne vlasti? Ustavni sud je neovisan o svim tijelima dravne vlasti te samostalno rasporeuje sredstava utvrena u dravnom proraunu, u skladu sa svojim godinjim proraunom i zak onom radi funkcioniranja djelatnosti Ustavnog suda. 40. Imaju li suci Ustavnog suda imunitet? Suci Ustavnog suda imaju imunitet, kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Sudac Ustavnog suda ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. Sudac Ustavnog suda ne moe biti pritvoren, niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda. Sudac Ustavnog suda moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. Dravno tijelo koje je suca pritvorilo duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. Ustavni sud moe odluiti da sudac protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obavlja dunost dok taj postupak traje. 41. Koji su uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda? Za suca Ustavnog suda se moe izabrati osoba koja je hrvatski dravljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili strunim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge uvjete moe se izabrati za suca suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci. 42. Kako se bira predsjednik Ustavnog suda? Ustavni sud bira tajnim glasovanjem predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od etiri godine veinom glasova svih sudaca.

43. Kako odluuje Ustavni sud i jesu li njegove odluke obvezatne? Ustavni sud donosi odluke i rjeenja veinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili Ustavnim sudom nije drukije odreeno. Odluke i rjeenja Ustavnog suda obvezatni su i duna ih je potivati svaka fizika i pravna osoba. Sva tijela dravne vlasti i lokalne i podrune (regionalne) samouprave duna su u okviru svojega ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rjeenja Ustavnog suda. 44. Koje su jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne) samouprave?

Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. 45. Tko sklapa i potvruje meunarodne ugovore? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora Hrvatskog sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore: koji trae donoene ili izmjenu zakona meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju RH.

Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskog sabora sklapa predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. Meunarodne ugovore koji meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava, Hrvatski sabor potvruje 2/3 veinom svih zastupnika.

46. Kakva je pravna snaga meunarodnih ugovora? Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom RH i objavljeni, a koj i su na snazi, ine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava. 47. Tko zastupa Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu te kako su zastupljeni graani RH u europskom parlamentu? Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu zastupaju, sukladno njihovim ustavnim ovlastima, Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske. Graani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu, gdje putem svojih izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti. 48. Koja prava uivaju dravljani Republike Hrvatske, a koja graani Europske unije u Republi ci Hrvatskoj? Dravljani Republike Hrvatske su graani Europske unije i uivaju prava koja im jami pravna steevina Europske unije, a osobito: slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj dravi lanici, sukladno propisima te drave lanice pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku zatiti vlastitih dravljana kada se nalaze u treoj dravi u kojoj Republik a Hrvatska nema diplomatsko-konzularno predstavnitvo pravo podnoenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim slubenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.

Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaenima na temelju tih ugovora.

U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske unije uivaju svi graani Europske unije. 49. Tko ima pravo predloiti promjenu Ustava RH i tko odluuje o njegovoj promjeni? Pravo predloiti promjenu Ustava RH ima: najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru predsjednik Republike Vlada Republike Hrvatske.

O promjeni Ustava odluuje Hrvatski Sabor 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava RH proglaava Hrvatski sabor. 50. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruivanja RH u saveze s drugim dravama i koja su ogranienja tog prava? Pravo pokretanja postupaka udruivanja Republike Hrvatske imaju: najmanje 1/3 zastupnika u Hrvatskom saboru predsjednik Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske.

Zabranjeno je pokretanje postupaka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku. 51. Kako izgleda grb Republike Hrvatske i gdje se rabi? Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku tita podijeljen u 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja, prvo polje je crvene boje. Iznad tita se nalazi kruna s 5 povijesnih hrvatskih grbova: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Najstariji poznati grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju utu (zlatnu) esterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom. Grb Dubrovake Republike sadri u titu na modrom polju dvije crvene grede. Dalmatinski grb sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne) okrunjene leopardove glave. Istarski grb sadri u titu na modrom polju utu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima. Slavonski grb sadri u titu na plavom polju dvije poprene bijele (srebrne) grede, a izmeu greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je uta (zlatna) esterokraka zvijezda. Grb Republike Hrvatske rabi se u: peatima i igovima dravnih tijela i drugih javnih tijela u uredima Vlade Republike Hrvatske u inozemstvu na zgradama u kojima su smjetena dravna tijela i druga javna tijela u Republici Hrvatskoj na slubenim aktima tijela dravne vlasti na diplomama i svjedodbama o zavrenom kolovanju.

52. Kako izgleda zastava Republike Hrvatske i gdje se istie? Zastava Republike Hrvatske se sastoji od 3 boje: crvene, bijele i plave s grbom u sredini. Omjer irine i duine je 1:2. Svaka boja ini 1/3 irine zastave.

Zastava se istie: stalno na zgradama svih dravnih tijela u dane praznika Republike Hrvatske u dane alosti u RH i vije se za trajanja alosti na pola stijega moe se isticati pri javnim skupovima u RH (politikim, sportskim itd.), na brodovima i plovilima.

53. Koji je slubeni naziv himne Republike Hrvatske i kada se izvodi? Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naa domovino", a izvornik teksta i napjev uva se u Hrvatskom saboru. Tekst himne napisao je Antun Mihanovi, a uglazbio Josip Runjanin. Himna se izvodi sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem: na poetku zasjedanja Hrvatskog sabora pri slubenom dolasku u Republiku Hrvatsku ispraaja efa strane drave ili ovlatenog predstavnika meunarodne organizacije te u drugim sluajevima utvrenim zakonom.

54. Kako izgledaju dravni peati Republike Hrvatske i gdje se rabe? Republika Hrvatska ima veliki i mali dravni peat. Veliki dravni peat krunog je oblika, promjera 80 mm, a u sredini peata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba Republike Hrvatske na gornjoj strani je rije "REPUBLIKA", a na donjoj strani je rije "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kruno se nalazi starohrvatski troplet. Veliki dravni peat namijenjen je za utiskivanje u peatni vosak izravno na ispravu ili u peatni vosak u zatitnoj kutijici, koja se privezuje trakom u bojama dravne zastave na ispravu. Veliki dravni peat utiskuje se na: ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlatenja koja potpisuje predsjednik Republike u okviru ustavnih ovlatenja predstavljanja i zastupanja Republike Hrvatske u inozemstvu.

Mali dravni peat je promjera 50 mm istoga sadraja kao i veliki dravni peat. Mali dravni peat namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Mali dravni peat otiskuje se na: odluke o proglaenju zakona odluke o dodjeli odlikovanja te na druge akte i isprave koje donosi predsjednik Republike.

55. to su politike stranke, tko ih moe osnovati i tko moe postati njenim lanom? Politike stranke su pravne osobe koje politiki djeluju u skladu s ciljevima utvrenim programom i statutom.

Politiku stranku moe osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana Republike Hrvatske. lanom politike stranke moe, pod jednakim uvjetima propisanim statutom, postati svaki punoljetni, poslovno sposoban dravljanin Republike Hrvatske. 56. Kada politika stranka stjee svojstvo pravne osobe, a kada prestaje? Danom upisa u registar politika stranka stjee svojstvo pravne osobe. Registar politikih stranaka vodi ministarstvo nadleno za poslove uprave (Ministarstvo uprave). Politike stranke prestaju: ako je ministarstvo nadleno za poslove uprave donijelo odluku o prestanku politike stranke ako se utvrdi da su prestale djelovati, ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog statutom za odravanje skupa najvieg upravnog tijela, a sjednica nije odrana ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske.

injenice utvruje Ministarstvo uprave te donosi rjeenje o prestanku politike stranke. Politika stranka se brie iz registra danom objave odluke o zabrani rada.

Sustav dravne uprave SADRAJ PREDMETA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Propisi kojima se ureuje sustav i ustrojstvo dravne uprave Osnivanje tijela dravne uprave Poslovi dravne uprave Ustrojstvo dravne uprave Upravljanje tijelima dravne uprave Unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave Ovlasti Vlade prema tijelima dravne uprave, pravnim osobama s javnim ovlastima i jedinicama lokalne i podrune samouprave Meusobni odnosi tijela dravne uprave Sredstva tijela dravne uprave Odnosi tijela dravne uprave i graana Ustrojstvo Vlade Nain rada i odluivanja Vlade Javnost rada Vlade Vladini uredi Vladina radna tijela Akti Vlade Odnosi Vlade s Hrvatskim saborom i drugim tijelima i osobama Djelokrug rada tijela dravne uprave Nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica i uvjeti za osnivanje u tijelima dravne uprave Nain upravljanja i ovlasti elnika unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela dravne uprave, Nain planiranja poslova u tijelima dravne uprave Raspored radnog vremena i uredovni dani u tijelima dravne uprave Unutarnje ustrojstvo ureda dravne uprave u upanijama

PRAVNI IZVORI I LITERATURA

1. Zakon o sustavu dravne uprave ("Narodne novine" 150/11) 2. Zakon o Vladi Republike Hrvatske ("Narodne novine" 150/11) 3. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave ("Narodne novine" 150/11) 4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i d rugih sredinjih tijela dravne uprave ("Narodne novine" 22/12) 5. Uredba o naelima za unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave ("Narodne novine" 154/11 i 17/12) 6. Uredba o unutarnjem ustrojstvu ureda dravne uprave u upanijama ("Narodne novine" 40/12) 7. Poslovnik Vlade RH ("Narodne novine" 154/11)

PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE 1. Koji su poslovi dravne uprave? Poslovi dravne uprave su: 1. neposredna provedba zakona i drugih propisa: Tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, neposredno primjenjujui zakone i drugi propise : rjeavaju u upravnim stvarima vode propisane oevidnike izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju druge upravne i strune poslove.

2. donoenje propisa za njihovu provedbu: Ministri, predstojnici dravnih ureda i ravnatelji dravnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlateni, u granicama dane ovlasti. 3. obavljanje upravnog nadzora: U provedbi upravnog nadzora tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave. 4. te drugi upravni i struni poslovi. Poslovi dravne uprave ureuju se zakonom. 2. Koji su to drugi upravni i struni poslovi tijela dravne uprave? Drugi upravni i struni poslovi: praenje stanja izrada nacrta prijedloga propisa i drugi struni poslovi izrada strunih podloga priprema odgovora na zastupnika pitanja ostvaruju domau i inozemnu strunu suradnju.

Tijela dravne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga:

prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti izradom odgovarajuih strunih podloga te na druge prikladne naine.

Na temelju izraenih strunih podloga (izvjea, elaborata, analiza, itd.) te na drugi nain prikupljenih saznanja o stanju u svom djelokrugu, tijela dravne uprave: poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlateni te predlau nadlenim dravnim tijelima donoenje propisa i drugih akata iz njihove nadlenosti.

Sredinja tijela dravne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga: izrauju strune podloge za rjeavanje ili objanjenje odreenih pitanja pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnika pitanja te obavljaju i druge strune poslove za potrebe tijela izvrne vlasti.

Sredinja tijela dravne uprave ostvaruju domau i inozemnu strunu suradnju, u granicama svog djelokruga daju odgovarajua objanjenja pravnim i fizikim osobama, te obavljaju i druge strune poslove iz svog djelokruga. 3. Tko obavlja poslove dravne uprave? Poslove dravne uprave obavljaju tijela dravne uprave. Posebnim zakonom odreeni poslovi dravne uprave mogu se povjeriti tijelima jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: pravne osobe koje imaju javne ovlasti). 4. Koja su tijela dravne uprave? Tijela dravne uprave su ministarstva, dravni uredi Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: dravni uredi), dravne upravne organizacije i uredi dravne uprave u upanijama. Ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organizacije sredinja su tijela dravne uprave, a uredi dravne uprave u upanijama su prvostupanjska tijela dravne uprave. Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti sredinjih tijela dravne uprave mogu se u upaniji, gradu i opini osnivati podrune jedinice Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti ureda dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave mogu se u gradu, odnosno opini osnivati ispostave. Ministarstva jesu: 1. Ministarstvo financija 2. Ministarstvo obrane 3. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 4. Ministarstvo unutarnjih poslova 5. Ministarstvo pravosua 6. Ministarstvo uprave 7. Ministarstvo gospodarstva 8. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 9. Ministarstvo poduzetnitva i obrta 10. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava 11. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 12. Ministarstvo poljoprivrede 13. Ministarstvo turizma 14. Ministarstvo zatite okolia i prirode 15. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja 16. Ministarstvo branitelja 17. Ministarstvo so cijalne politike i mladih 18. Ministarstvo zdravlja 19. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 20. Ministarstvo kulture. Dravni uredi jesu: 1. Dravni ured za trgovinsku politiku 2. Dravni ured za sredinju javnu nabavu 3. Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom. Dravne upravne organizacije jesu: 1. Dravna geodetska uprava 2. Dravni hidrometeoroloki zavod 3. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo 4. Dravni zavod za mjeriteljstvo 5. Dravni zavod za statistiku 6. Dravni inspektorat 7. Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost 8. Dravna uprava za zatitu i

spaavanje NAPOMENA: nije potrebno nabrojiti sva ministarstva, sve dravne upravne organizacije ili dravne urede. Potrebno je nabrojiti nekoliko njih, primjerice. 5. Koje akte donose elnici sredinjih tijela dravne i to se njima ureuje? Ministri, predstojnici dravnih ureda i ravnatelji dravnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlate ni, u granicama dane ovlasti. Pravilnikom se detaljnije razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Naredbom se nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje. Naputkom se propisuje nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u Narodnim novinama, a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije iznimno odreeno da zbog osobito vanih razloga stupaju na snagu danom objave. 6. to se nadzire u provedbi upravnog nadzora? U provedbi upravnog nadzora tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave. U provedbi upravnog nadzora, tijela dravne uprave nadziru osobito: zakonitost rada i postupanja rjeavanje u upravnim stvarima djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dravne uprave svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za obavljanje poslova dravne uprave te odnos slubenika i namjetenika prema graanima i drugim strankama.

7. Koje su mjere upravnog nadzora? Ako u provedbi upravnog nadzora tijela dravne uprave ocijene da postoje odreene nezakonitosti ili nepravilnosti u donoenju propisa, odnosno opih akata, radu ili postupanju, da postoje nedostaci u rjeavanju upravnih stvari, da je unutarnje ustrojstvo nesvrhovito, da ne zadovoljava struna osposobljenost ili da ne postoji odgovarajui odnos slubenika i namjetenika prema strankama, poduzet e mjere iz svoje nadlenosti u svrhu otklanjanja uoenih nezakonitosti ili nepravilnosti, a osobito: 1. zahtijevati izvjea, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova dravne uprave 2. raspraviti stanje izvravanja poslova dravne uprave i predloiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvrenja pojedinih poslova dravne uprave 3. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti odgovarajuih slubenika, odnosno namjetenika 4. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadlenosti tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovlastima na njihov troak, kad ocijene da se na drugi nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a tijelo dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili odreeni posao dravne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku 5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. 8. Tko provodi upravni nadzor i nad kojim tijelom se provodi upravni nadzor?

U granicama svog djelokruga: ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organizacije nadziru rad tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave uredi dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave nadziru rad tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave na podruju upanije.

Nadleno ministarstvo, dravni ured, odnosno dravna upravna organizacija moe u obavljanju poslova dravne uprave koji su povjereni tijelima upanije, grada, odnosno opine davati upanu, gradonaelniku, odnosno naelniku naredbe u skladu sa zakonom. Pojedinanom naredbom ne moe se odreivati nain rjeavanja odreene, pojedinane upravne stvari.

9. Tko provodi inspekcijski nadzor i nad kojim tijelom se provodi inspekcijski nadzor? Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu nadzora, kad j e to odreeno posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: inspektori). U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u ope i pojedinane akte, uvjete i nain rada nadziranih pravnih i fizikih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave, a u drugom stupnju sredinja tijela dravne uprave, ako posebnim zakonom nije to drugo odreeno. Sredinja tijela dravne uprave mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadlenosti ureda dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave. 10. Koja su prava i obveze inspektora u provedbi inspekcijskog nadzora? Inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njihovo slubeno svojstvo, identitet i ovlasti. Nain voenja oevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje elnik nadlenog sredinjeg tijela dravne uprave. Inspektori imaju pravo, u skladu sa zakonom i drugim propisima, pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, sasluati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se moe utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Prilikom provoenja inspekcijskog nadzora inspektori su duni pridravati se odredbi propisa kojima se ureuje zatita osobnih podatak a te odredbi posebnih propisa kojima se propisuje tajnost podataka. Ako utvreni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je duan poduzeti odgovarajue mjere i radnje, u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrenih ovlasti. Ako se inspektoru prilikom provoenja inspekcijskog nadzora prui fiziki otpor, odnosno, ako se takav otpor osnovano oekuje, inspektor moe zatraiti pomo policijskih slubenika nadlene policijske uprave. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili drugim propisima bio duan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorai svoje zakonske i drugim propisima utvrene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadlena dravna tijela o utvrenim nedostacima te u drugim sluajevima previenim posebnim zakonom.

Slubenici tijela dravne uprave, dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba duni su inspektora upozoriti na podatke klasificirane odgovarajuim stupnjem tajnosti. 11. to moe naloiti inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora? Ukoliko nae da je povrijeen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima: narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u odreenom roku podnijeti prijavu nadlenom dravnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izrei zakonom ili drugim propisom utvrenu prekrajnu kaznu poduzeti i druge mjere, odnosno izvriti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlaten.

12. to sastavlja inspektor pri inspekcijskom pregledu? O izvrenom pregledu, utvrenom stanju i poduzetim, odnosno nareenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uruuje fizikoj osobi ili slubenoj osobi dravnog tijela, tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe. Inspektor vodi oevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. 13. Koje su nadlenosti ministra ? Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito: provodi utvrenu politiku Vlade donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlaten brine o zakonitom i pravodobnom izvravanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajednikog interesa osigurava suradnju ministarstva s dravnim tijelima, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama prema dravnim slubenicima i namjetenicima poduzima mjere utvrene zakonom i drugim propisima u sluaju povrede slubene dunosti.

Ministar ima i druge obveze i ovlasti utvrene posebnim zakonom.

14. Koje su nadlenosti zamjenika ministra? Zamjenik ministra provodi utvrenu politiku Vlade i zamjenjuje ministra u upravljanju radom ministarstva. Zamjenik ministra zamjenjuje ministra u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Ministar ima jednog zamjenika ministra kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. Zamjenik ministra za svoj rad odgovara ministru i Vladi. 15. Koje su nadlenosti pomonika ministra? U ministarstvu se moe imenovati jedan ili vie pomonika ministra. Pomonik ministra, u pravilu, upravlja radom upravne organi zacije ustrojene u sastavu ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Pomonika ministra imenuje Vlada na prijedlog ministra, a za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. 16. Koje su nadlenosti glavnog tajnika ministarstva? Glavni tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu ministarstva te u pravilu

usklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, brine o strunom osposobljavanju, usavravanju i napredovanju dravnih slubenika i namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad dravnih slubenika i namjetenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Glavnog tajnika ministarstva im enuje Vlada na prijedlog ministra, a na temelju javnog natjeaja. Glavni tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru i Vladi. 17. Kada se ustrojavaju dravni uredi i koje poslove obavljaju? Dravni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja koja su od posebnog znaaja za uinkovitiji rad Vlade. Dravni uredi obavljaju upravne i druge strune poslove iz svog djelokruga, a osobito: 1. izrauju prijedloge stratekih dokumenata i struno obrauju pitanja od osobitog znaaja za uinkovitiji rad Vlade 2. izrauju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima 3. neposredno primjenjuju zakone i druge propise i osiguravaju njihovu provedbu 4. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa 5. rjeavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlateni 6. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor 7. vode propisane oevidnike i evidencije 8. prate stanje u svom djelokrugu te nadlenim dravnim tijelima predlau poduzimanje odgovarajuih mjera 9. osiguravaju suradnju strunih i znanstvenih ustanova te predlau nadlenim dravnim tijelima ustrojavanje odreenih slubi i strunih ustanova 10. usklauju rad i ostvaruju suradnju s drugim tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave te drugim pravnim osobama na podruju svoje nadlenosti 11. ostvaruju meunarodnu suradnju 12. prikupljaju, sreuju i razluuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni i obavljaju druge poslove utvrene zakonom i drugim propisima. Dravni uredi jesu: 1. Dravni ured za trgovinsku politiku 2. Dravni ured za sredinju javnu nabavu 3. Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom 18. Koje su nadlenosti predstojnika dravnog ureda? Dravnim uredom upravlja predstojnik, u poloaju zamjenika ministra. Predstojnika ureda imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade i za svoj rad je odgovoran predsjedniku Vlade i Vladi. Predstojnik predstavlja dravni ured i upravlja njegovim radom, a osobito: brine o provedbi zakona i drugih propisa donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlaten brine o zakonitom i pravodobnom izvravanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajednikog interesa osigurava suradnju dravnog ureda s drugim dravnim tijelima, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu, rasporeuje poslove i daje naputke za rad, brine se o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika i namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad i poduzima mjere utvrene

zakonom i drugim propisom za utvrivanje odgovornosti za povrede slubene dunosti. Predstojnik ima i druge obveze i ovlasti utvrene zakonom i drugim propisima. 19. Koje su nadlenosti zamjenika predstojnika dravnog ureda? Predstojnik moe imati jednoga zamjenika. Zamjenik zamjenjuje predstojnika dravnog ureda u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri predstojnik. Zamjenik predstojnika koordinira obavljanje poslova dravne uprave u pojedinom upravnom podruju dravnog ureda i obavlja druge poslove koje mu povjeri predstojnik. Zamjenika predstojnika imenuje Vlada na prijedlog predstojnika, a na temelju javnoga natjeaja. Zamjenik predstojnika dravnog ureda je za svoj rad odgovoran predstojniku i Vladi. 20. Koje su nadlenosti glavnog tajnika dravnog ureda? Dravni ured moe imati glavnog tajnika. Glavni tajnik dravnog ureda poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu dravnog ureda, te tehniki usklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica dravnog ureda i upravnih organizacija u sastavu dravnog ureda, brine o strunom osposobljavanju, usavravanju i napredovanju dravnih slubenika i namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad dravnih slubenika i namjetenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri predstojnik dravnog ureda. Glavnog tajnika dravnog ureda imenuje Vlada na prijedlog predstojnika dravnog ureda, a na temelju javnoga natjeaja. Glavni tajnik dravnog ureda za svoj rad odgovara predstojniku dravnog ureda. 21. Koji su poslovi dravne upravne organizacije? Dravne upravne organizacije se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja. Dravne upravne organizacije osnivaju se u pravilu kao dravne uprave, zavodi i ravnateljstva. Dravne upravne organizacije obavljaju upravne, strune i druge poslove iz svog djelokruga , a osobito: 1. prouavaju i istrauju odreena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih naina rada, a koje je nuno obavljati u okviru dravne uprave, 2. vode propisane oevidnike 3. rjeavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlateni 4. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor 5. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa 6. pripremaju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima 7. ostvaruju suradnju s tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave te drugim pravnim osobama 8. ostvaruju meunarodnu suradnju 9. prikupljaju, sreuju i razluuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni 10. obavljaju i druge poslove utvrene zakonom i drugim propisima.

22. Koje su nadlenosti ravnatelja dravne upravne organizacije? Ravnatelja dravnih upravnih organizacija imenuje i razrjeuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade i uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog ministra. Za svoj rad ravnatelj je odgovoran Vladi, odnosno nadlenom ministru.

Ravnatelj predstavlja dravnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom, a osobito: brine o provedbi zakona i drugih propisa donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlaten nadzire zakonitost i pravodobnost izvravanja poslova i podu zima mjere za osiguravanje uinkovitosti u radu, rasporeuje poslove i daje naputke za rad, brine se o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika i namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad i poduzima mjere za utvrivanje odgovornosti za povrede slubene dunosti odreene zakonom.

Ravnatelj ima i druge ovlasti i obveze odreene zakonom i drugim propisima. 23. Moe li ravnatelj dravne upravne organizacije imati zamjenika? Ravnatelj dravne upravne organizacije moe imati jednog zamjenika. Zamjenik zamjenjuje ravnatelja u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. Zamjenika ravnatelja imenuje Vlada na prijedlog ravnatelja, a na temelju javnoga natjeaja. Zamjenik ravnatelja odgovoran je za svoj rad ravnatelju i Vladi. 25. Koje poslove obavljaju uredi dravne uprave? Za obavljanje poslova dravne uprave u vie upravnih podruja na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave ustrojava se ured dravne uprave. Unutarnje ustrojstvo ureda dravne uprave ureuje se uredbom Vlade. Ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave obavlja upravne i druge strune poslove u upravnim podrujima za koja je ustrojen, a osobito: neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadlenost sredinjim tijelima dravne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te povjereno tijelima jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor prati stanje u svom djelokrugu te sredinjim tijelima dravne uprave predlae mjere za unapreenje stanja u pojedinim upravnim podrujima.

Ured dravne uprave obavlja upravne i druge strune poslove u upravnim podrujima gospodarstva, drutvenih djelatnosti, ope uprave i imovinsko-pravnih poslova. Obavlja i zajednike poslove za potrebe ureda, te druge upravne i strune poslove u skladu s posebnim zakonom kojime se ureuje pojedino upravno podruje.

26. Koje su nadlenosti predstojnika ureda dravne uprave? Radom ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave upravlja predstojnik. Predstojnik ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave je elnik tog ureda. Za obavljanje poslova u uredu dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave predstojnik ureda odgovoran je Vladi i elniku sredinjeg tijela dravne uprave nadlenom za odgovarajue upra vno podruje.

Predstojnika ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave imenuje Vlada na temelju javnog natjeaja kojeg provodi sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove ope uprave. Predstojnika ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave razrjeuje Vlada na prijedlog elnika sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove ope uprave, u skladu s propisima kojima se ureuju slubeniki odnosi. Predstojnik ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave upravlja radom ureda, a osobito: brine o provedbi zakona i drugih propisa nadzire zakonitost i pravodobnost obavljanja poslova, usklauje rad u uredu dravne uprave i provodi neposredan nadzor nad radom u uredu, poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu, rasporeuje poslove, daje upute za rad, brine o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika i namjetenika i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad te poduzima mjere za utvrivanje odgovornosti za povrede slubene dunosti odreene zakonom obavlja nadzor nad poslovima dravne uprave u ispostavama u opinama i gradovima osigurava suradnju ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

27. Moe li predstojnik ureda dravne uprave imati zamjenika? Predstojnik ureda dravne uprave moe imati zamjenika kojeg imenuje i razrjeuje ministar nadlean za poslove ope uprave, na prijedlog predstojnika ureda, a na temelju prethodno provedenog javnog natjeaja. Zamjenik predstojnika ureda dravne uprave zamjenjuje predstojnika u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti te obavlja druge poslove koje mu povjeri predstojnik. Ako zamjenik predstojnika ureda dravne uprave ne bude imenovan, ministar nadlean za poslove ope uprave odreuje dravnog slubenika koji e obavljati poslove zamjenika predstojnika ureda dravne uprave, ali ne due od est mjeseci. 28. Koje se ustrojstvene jedinice mogu ustrojiti u uredima dravne uprave u upanijama (u sjeditu i izvan sjedita)? U uredu dravne uprave mogu se ustrojiti slube, odjeli i odsjeci. Sluba se ustrojava u sjeditu ureda dravne uprave kao osnovna unutarnja ustrojstvena j edinica za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja. U okviru slube mogu se ustrojiti odjeli za pojedino upravno podruje manjeg opsega ili za odreenu vrstu meusobno povezanih poslova dravne uprave, te opih, pomono-tehnikih poslova ije obavljanje zahtijeva odreeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti ureda dravne uprave izvan njegova sjedita u jedinici podrune (regionalne) samouprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i opinama koje odredi Vlada na prijedlog predstojnika ureda dravne uprave. Ispostavom upravlja voditelj ispostave koji je za svoj rad i rad u ispostavi odgovoran predstojniku ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave. U ispostavi koja ima vie od 15 izvritelja mogu se ustrojiti odsjeci za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti pojedine slube. 29. Tko obavlja povjerene poslove dravne uprave ?

Tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u povjerenim im poslovima dravne uprave: rjeavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadlenost vode oevidnike odreene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde obavljaju i druge poslove dravne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadlenost.

30. Tko je odgovoran za zakonitost i strunost rada u obavljanju povjerenih poslova dravne uprave? Za zakonito i struno obavljanje povjerenih poslova dravne uprave, odgovorni su upan, gradonaelnik, odnosno opinski naelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. Na slubenike koji obavljaju povjerene poslove dravne uprave u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se ureuje struna sprema i struno osposobljavanje dravnih slubenika i namjetenika. 31. Kojim propisom se ureuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela dravne uprave i tko ga donosi? Uredbom Vlade ureuje se i unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela dravne uprave i njihov djelokrug, nain upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika za obavljanje poslova iz nadlenosti tih jedinica, nain planiranja poslova, radno vrijeme, odravanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog znaaja za rad tijela dravne uprave. Naela za unutarnje ustrojstvo kao i uredsko poslovanje tijela dravne uprave ureuju se uredbom Vlade. 32. Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu tijela dravne uprave? Pravilnik o unutarnjem redu donosi: za ministarstvo - ministar za dravni ured - predstojnik za dravne upravne organizacije - ravnatelj za ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave - predstojnik.

Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela dravne uprave pravilnikom o unutarnjem redu utvruje se broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaa i strunih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od znaaja za rad tijela dravne uprave koja nisu ureena uredbom Vlade. 33. Tko provodi nadzor nad obavljanjem poslova dravne uprave? Vlada provodi nadzor nad obavljanjem poslova dravne uprave te moe: ukinuti propise tijela dravne uprave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u povjerenim im poslovima dravne upravepodnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave s Ustavom i zakonom raspraviti stanje u pojedinom tijelu dravne uprave, tijelu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi izvravanja poslova dravne uprave iz svog djelokruga, a osobito razrijeiti, odnosno predloiti razrjeenje elnika tijela dravne uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa zakonom kojim se ureuje lokalna samouprava te zakonom kojim im je ovlatenje preneseno pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika

poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organizacije provode upravni nadzor nad radom ureda dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave i poduzimaju odgovarajue mjere, a osobito pokreu postupak za utvrivanje odgovornosti dravnih slubenika te neposredno izvravaju poslove iz nadlenosti ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave kad ocijene da se na drugi nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave nije postupio sukladno prethodno danim napucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku. Sredinja tijela dravne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova dravne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito: nadzirati zakonitost, pravodobnost i pravilnost obavljanja povjerenih poslova dravne uprave raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi izvravanja poslova dravne uprave, a osobito obustaviti od izvrenja ope akte tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u povjerenim im poslovima dravne uprave te predloiti Vladi Republike Hrvatsk e poduzimanje mjera iz lanka 65. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona, predloiti razrjeenje elnika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim je ovlatenje preneseno pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

34. Na koji nain su tijela dravne uprave duna meusobno suraivati? Tijela dravne uprave duna su u obavljanju poslova dravne uprave suraivati s tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pruati im strunu pomo, a osobito struno obraivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im struna miljenja i objanjenja te odravati struna savjetovanja o nainu provedbe zakona kao i o drugim opim pitanjima od znaaja za pravilno djelovanje i unapreivanje naina i uinkovitosti rada u poslovima dravne uprave. Ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organizacije duni su uredima dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave pruati strunu pomo, a osobito struno obraivati pitanja i pojave u svezi s izvravanjem zakona i drugih propisa, davati struna miljenja i objanjenja te odravati struna savjetovanja o nainu provedbe zakona kao i o drugim opim pitanjima od znaaja za pravilno djelovanje i unapreivanje naina i uinkovitosti rada u uredima dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave. 35. Kako graani ostvaruju naknadu tete radi neobavljanja slubene radnje radi koje su pozvani? Kad se u upravnom postupku graani i pravne osobe, odnosno njihovi zastupnici i punomonici odazovu pozivu, a bez njihove krivnje slubena radnja radi koje su pozvani nije obavljena, imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih trokova. O zahtjevu za naknadu trokova odluuje zakljukom voditelj postupka koji je pozvao stranku, na temelju propisa kojim se ureuje naknada trokova svjedocima, u upravnom postupku. Protiv zakljuka iz stavka 2. ovoga lanka, stranka moe uloiti albu tijelu nadlenom za rjeavanje u

drugom stupnju. Ako nema tijela drugog stupnja, protiv zakljuka se neposredno moe pokrenuti upravni spor. Trokovi iz stavka 1. ovoga lanka, isplauju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. Ukoliko slubena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepanje slubene osobe, postoji pravo regresa prema slubenoj osobi za isplaenu naknadu trokova.

36. to mogu poduzeti graani i pravne osobe radi nepravilnog postupanja tijela dravne uprave? Tijela dravne uprave duna su omoguiti graanima i pravnim osobama podnoenje prigovora i pritubi na rad tijela dravne uprave, kao i na nepravilan odnos dravnih slubenika kad im se obraaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvravanja svojih graanskih dunosti. Tijela dravne uprave duna su u slubenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnika i druga sredstva za podnoenje prigovora i pritubi (kutija za pritube, knjiga pritubi itd.), kao i omoguiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritube. Prigovore, odnosno pritube obvezatno razmatra elnik tijela dravne uprave na iji se rad odnose prigovori i pritube. Na podnesene prigovore i pritube, elnik tijela dravne uprave duan je graanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnoenja prigovora, odnosno pritube. O poduzetim mjerama za unapreivanje odnosa prema graanima i pravnim osobama, o podnesenim prigovorima, odnosno pritubama te znaajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete, predstojnici ureda dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave duni su izvijestiti nadlena ministarstva, dravne urede, odnosno dravne upravne organizacije. 37. Tko ima pravo izvjetavati javnost o obavljanju poslova dravne uprave? Izvjea o obavljanju poslova dravne uprave mogu davati elnici tijela (ministri, ravnatelji dravnih upravnih organizacija, predstojnik dravnog ureda i predstojnici ureda dravne uprave u upanijama) ili dravni slubenici koje elnik tijela ovlasti za davanje odgovarajuih izvjea. Dravni slubenici koji su ovlateni davati odgovarajua izvjea osobno su odgovorni za njihovu tonost i pravodobnost. Neovlateno davanje izvjea ili davanje netonih izvjea predstavlja teu povredu slubene dunosti. 38. Gdje se osiguravaju sredstva za rad tijela dravne uprave i kako se osiguravaju sredstva za rad tijela? Sredstva za rad tijela dravne uprave utvruju se dravnim proraunom. Tijela dravne uprave duna su Vladi dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduu proraunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloenjem najkasnije do 30. rujna tekue godine. Ako se u tijeku proraunske godine znaajno povea opseg rada tijela dravne uprave na temelju zakona ili drugih propisa, za obavljanje tih djelatnosti osigurat e se dodatna sredstva, a ako se opseg predviene djelatnosti smanji, smanjit e se osigurana sredstva, razmjerno smanjenju djelatnosti tijela dravne uprave. Ako vie tijela dravne uprave ima odreene zajednike materijalne trokove (grijanje, osvjetljenje, ienje itd.), Vlada moe, u dogovoru s tim tijelima, odrediti da se sredstva za pokrie tih materijalnih trokova doznauju samo jednom od tih tijela. 39. Na koji nain se koriste stvari opreme tijela dravne uprave? Tijelo dravne uprave duno je odravati opremu, zgrade i drugu imovinu, osigurati je u visini njezine

vrijednosti i voditi o njoj prikladan oevidnik, u skladu s posebnim propisima. Tijelo dravne uprave moe odreene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom dravne uprave te s tijelom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. Zajedniko koritenje stvari opreme ureuje se ugovorom izmeu tijela dravne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. Vlada moe odrediti obvezatno zajedniko koritenje stvari opreme od strane dva ili vie tijela dravne uprave. elnici tijela dravne uprave odluuju o koritenju novanih sredstava, fonda opreme, o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme, o prenoenju prava koritenja, o rashodovanju, prodaji, o davanju ili uzimanju na poslugu ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi Vlada. Oprema tijela dravne uprave moe se prenijeti bez naknade samo na drugo dravno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova dravne uprave i na jedinicu lokalne i podrune (regionalne) samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. 40. Tko odluuje o rasporeivanju i koritenju sredstava tijela dravne uprave? O rasporeivanju i koritenju sredstava tijela dravne uprave odluuje elnik tijela dravne uprave, u skladu s dravnim proraunom. Rasporeivanje sredstava tijela dravne uprave obavlja se predraunom, a konana raspodjela tih sredstava godinjim obraunom tijela dravne uprave. Predraun o rasporedu sredstava donosi se prije poetka godine na koju se odnosi, a najkasnije 15 dana nakon usvajanja dravnog prorauna. Za zakonito koritenje sredstava tijela dravne uprave odgovorni su elnik tijela dravne upr ave, kao izvritelj, i raunopolaga. elnik tijela dravne uprave moe, u skladu s propisima, svoju ovlast izvritelja prenijeti na jednog ili vie pomonih izvritelja. Godinjim obraunom tijela dravne uprave obavlja se konana raspodjela sredstava tijela dravne uprave. Tijela dravne uprave vode podatke o stanju i kretanju sredstava u skladu s posebnim propisima. 41. Tko donosi blie propise o financijskom i materijalnom poslovanju tijela dravne uprave? Ministar financija donosi blie propise o financijskom i materijalnom poslovanju tijela dravne uprave i o dunostima, pravima i obvezama izvritelja i raunopolagaa u tijelima dravne uprave, ako posebnim zakonom nije to drugo odreeno. 42. Navedite naela za unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave i strunih slubi vlade? Naela su: 1. Naelo racionalizacije unutarnjeg ustrojstva - podrazumijeva uspostavu ekonomine organizacijske strukture potrebne za uinkovito obavljanje poslova uz to manje trokove 2. Naelo funkcionalnosti - podrazumijeva organiziranje tijela na nain da se svi poslovi iz djelokruga tijela dodjeljuju odreenim ustrojstvenim jedinicama. Ovisno o opsegu i znaaju poslova, jednoj ustrojstvenoj jedinici moe se dodijeliti vie razliitih poslova. 3. Naelo vertikalne i horizontalne povezanosti - podrazumijeva da hijerarhijske linije, linije odgovornosti (vertikalna povezanost) i linije koordinacije i suradnje (horizontalna povezanost) u odreenom tijelu budu jasno odreene.

4. Naelo harmonizacije - temeljnih elemenata unutarnjeg ustrojstva, podrazumijeva ujednaavanje temeljnih standarda unutarnjeg ustrojstva, koji se odnose na: vrste i nazive unutarnjih ustrojstvenih jedinica, opseg i sadraj poslova te broj izvritelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica, uvjete u pogledu njihovog ustrojavanja, mjerene brojem uih jedinica ili radnih mjesta, uvjete u pogledu strukturiranja podrunih jedinica te ostalih elemenata unutarnjeg ustrojstva uvjete u pogledu ustrojavanja iste razine unutarnjih ustrojstvenih jedinica za obavljanje iste vrste poslova u svim tijelima dravne uprave.

5. Naelo fleksibilnosti - unutarnjeg ustrojstva, podrazumijeva mogunost utvrivanja i drugaijih vrsta unutarnjih ustrojstvenih jedinica od vrsta utvrenih ovom Uredbom, kada je to nuno zbog prirode i naina obavljanja poslova, a kako bi tijela dravne uprave mogla primjerenije i fleksibilnije reagirati na posebne ili promijenjene okolnosti, ali uz potivanje ostalih naela unutarnjeg ustrojstva propisanih ovom Uredbom 6. Naelo dostupnosti - podrazumijeva unutarnje ustrojstvo tijela kojim se u najveoj moguoj mjeri omoguava efikasno zadovoljenje potreba graana i drugih stranaka. 44. Koji su uvjeti za ustrojavanje sektora i tko njime upravlja? Sektor se ustrojava kao unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje poslova dravne uprave veeg opsega u pojedinom upravnom podruju. Sektor se moe ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dvije slube u njihovom sastavu. Radom sektora upravlja naelnik sektora. Sektor se moe ustrojiti i kao samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica u tijelu dravne uprave za obavljanje odreenih poslova dravne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje upravne organizacije. Radom samostalnog sektora upravlja naelnik samostalnog sektora. 45. Koji su uvjeti za ustrojavanje slube i tko s njom upravlja? Sluba se ustrojava u tijelu dravne uprave kao unutarnja ustrojstvena jedinica za pojedino upravno podruje manjeg opsega ili za odreenu vrstu meusobno povezanih poslova dravne uprave. Sluba se moe ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njenom sastavu. Radom slube upravlja voditelj slube. Slube se mogu ustrojiti i kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice, za obavljanje odreenih poslova dravne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje sektora u tijelima dravne uprave uz uvjet od najmanje 8 izvritelja ukljuujui i voditelja slube. Radom samostalne slube upravlja voditelj samostalne slube. 46. Koji su uvjeti za ustrojavanje odjela? Odjel se ustrojava kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica u okviru slube u tijelima dravne uprave, za pojedino upravno podruje manjeg opsega ili za odreenu vrstu meusobno povezanih poslova dravne uprave te opih, tehnikih i pomonih poslova veeg opsega, ije obavljanje zahtijeva odreeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. Radom odjela upravlja voditelj odjela. Odjeli se mogu ustrojiti i kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice za obavljanje odreenih poslova dravne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje slubi u tijelima dravne uprave. Radom samostalnog odjela upravlja voditelj samostalnog odjela.

47. Moe li se ustrojiti ustrojstvena jedinica i s manjim brojem izvritelja od propisanog broja i za

koja dravna tijela? Iznimno zbog specifinosti i sloenosti poslova, Vlada Republike Hrvatske moe u uredbi o unutarnjem ustrojstvu pojedinog ministarstva, dravnog ureda, dravne upravne organizacije odnosno strune slube Vlade, odrediti za ustrojavanje pojedine unutarnje ustrojs tvene jedinice i manji broj izvritelja od najmanjeg broja propisanih potrebnih izvritelja. 48. Koje se ustrojstvene jedinice mogu osnivati u dravnim uredima i tko njima upravlja? U dravnim uredima se, u pravilu, ustrojavaju: sektori, slube i odjeli. K ao posebna ustrojstvena jedinica moe se ustrojiti glavno tajnitvo i kabinet predstojnika dravnog ureda. Sektor se ustrojava kao unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje poslova dravne uprave veeg opsega u pojedinom upravnom podruju. Sektor se moe ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dvije slube u njihovom sastavu. Radom sektora upravlja naelnik sektora. Sektor se moe ustrojiti i kao samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica u tijelu dravne uprave za obavljanje odreenih poslova dravne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje upravne organizacije. Radom samostalnog sektora upravlja naelnik samostalnog sektora. Sluba se ustrojava u tijelu dravne uprave kao unutarnja ustrojstvena jedinica za pojedino upravno podruje manjeg opsega ili za odreenu vrstu meusobno povezanih poslova dravne uprave. Sluba se moe ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njenom sastavu. Radom slube upravlja voditelj slube. Slube se mogu ustrojiti i kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice, za obavljanje odreenih poslova dravne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje sektora u tijelima dravne uprave. Radom samostalne slube upravlja voditelj samostalne slube. Na elu Glavnog tajnitva je glavni tajnik dravnog ureda.Glavno tajnitvo se moe ustrojiti ako su najmanje ispunjeni uvjeti za ustrojavanje slube.

49. Koje ustrojstvene jedinice se mogu ustrojiti u uredima agencijama, direkcijama i drugim slubama vlade republike? U uredima, agencijama, direkcijama i drugim slubama Vlade Republike Hrvatske mogu se ustrojiti slube i odjeli. 50. U kojim tijelima dravne uprave se ustrojava glavno tajnitvo kao posebna ustrojstvena jedinica i za koje poslove? U ministarstvima i dravnim uredima se ustrojava glavno tajnitvo kao posebna ustrojstvena jedinica koja za potrebe ministarstva i dravnoga ureda, u pravilu, obavlja pravne, kadrovske, organizacijske, financijsko-planske i raunovodstvene poslove, poslove informatizacije te ope, pomone i tehnike poslove. Na elu Glavnog tajnitva je glavni tajnik ministarstva, odnosno glavni tajnik dravnog ureda.Glavno tajnitvo se moe ustrojiti ako su najmanje ispunjeni uvjeti za ustrojavanje slube. 51. Tko upravlja glavnim tajnitvom ministarstva i koje su mu nadlenosti? Glavnog tajnika ministarstva imenuje Vlada na prijedlog ministra, a na temelju javnog natjeaja. Glavni tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru i Vladi. Glavni tajnik ministarstva, odnosno dravnog ureda: neposredno upravlja glavnim tajnitvom tehniki usklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva, odnosno dravnog ureda i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, odnosno dravnog ureda

predlae plan rada ministarstva, odnosno dravnog ureda na temelju nacrta planova rada upravnih organizacija u sastavu ministarstva, odnosno dravnog ureda brine o planiranju, razvoju i upravljanju ljudskim potencijalima te predlae planove strunog usavravanja i osposobljavanja dravnih slubenika izvjeuje ministra, odnosno predstojnika o ostvarivanju plana rada ministarstva, odnosno dravnog ureda obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar, odnosno, predstojnik dravnog ureda.

52. Koji su uvjeti i u kojem tijelu dravne uprave se ustrojava kabinet? Kabinet ministra, kabinet predstojnika dravnog ureda, odnosno kabinet ravnatelja dravne upravne organizacije je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja za ministra, predstojnika, odnosno ravnatelja obavlja protokolarne poslove, poslove odnosa sa sredstvima javnog informiranja, poslove u vezi predstavki i pritubi graana, te druge strune i administrativne poslove. Ukoliko tijelo dravne uprave ima manje od 50 zaposlenih, obavljanje poslova kabineta moe se organizirati u okviru neke od ustrojstvenih jedinica unutar tog tijela. Na elu kabineta je tajnik kabineta. Uz kabinet elnika iz stavka 1. ovoga lanka mogu se predvidjeti i samostalni izvritelji (savjetnici) za posebne slubene potrebe tijela dravne uprave. 53. Koje ustrojstvene jedinice se mogu ustrojiti izvan sjedita tijela dravne uprave? Unutarnje ustrojstvene jedinice tijela dravne uprave mogu se ustrojiti kao podrune jedinice i izvan sjedita tijela dravne uprave. Radom podrunog ureda tijela dravne uprave upravlja proelnik. Iznimno, ako nema uvjeta za ustrojavanje ustrojstvene jedinice izvan sjedita tijela dravne uprave, mogu se predvidjeti samostalni izvritelji ako je to propisano posebnim zakonom. Podruna jedinica ministarstva, odnosno dravnog ureda ustrojava se kao podruni ure d ako su u njenom sastavu ustrojene najmanje dvije slube. Podruna jedinica dravne upravne organizacije ustrojava se kao podruni ured ako su u njenom sastavu ustrojena najmanje dva odjela. 54. to se moe osnovati u podrunim uredima? Podrune jedinice mogu imati ispostave. Uvjeti za osnivanje ispostava podrunih jedinica i broj izvritelja u njima odreuje se uredbom o unutarnjem ustrojstvu pojedinog tijela dravne uprave. 55. Koje poslove obavlja zamjenik predstojnika dravnog ureda? Zamjenik predstojnika dravnog ureda: zamjenjuje predstojnika u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti koordinira obavljanje poslova dravne uprave u pojedinom upravnom podruju dravnog ureda predlae politiku razvoja u upravnim podrujima za koja su nadleni koordinira izradu stratekih dokumenata u upravnim podrujima iz svoje nadlenosti koordinira izradu planova rada ustrojstvenih jedinica koje obavljaju poslove u upravnim podrujima za koje su nadleni prati ostvarivanje planova rada u upravnim podrujima iz svoje nadlenosti te izvjeuje predstojnika o njihovom ostvarivanju obavlja i druge poslove koje mu povjeri predstojnik.

56. Koje poslove obavlja zamjenik ravnatelja dravne upravne organizacije? Zamjenik ravnatelja dravne upravne organizacije obavlja sljedee poslove:

zamjenjuje ravnatelja u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti koordinira poslove stratekog planiranja iz djelokruga dravne upravne organizacije predlae plan rada dravne upravne organizacije na temelju planova rada slubi i sektora u sastavu dravne upravne organizacije tehniki usklauje rad slubi u sastavu dravne upravne organizacije izvjeuje ravnatelja o ostvarivanju plana rada dravne upravne organizacije obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.

57. Koje poslove obavljaju naelnici sektora u ministarstvu, odnosno naelnici sektora u dravnom uredu i dravnoj upravnoj organizaciji? Naelnici sektora u ministarstvu, odnosno naelnici sektora u dravnom uredu i dravnoj upravnoj organizaciji: upravljaju radom ustrojstvene jedinice u sastavu ministarstva, dravnog ureda, odnosno dravne upravne organizacije predlau nacrt plana rada za ustrojstvene jedinice u sastavu ministarstva, dravnog ureda, odnosno dravne upravne organizacije rasporeuju poslove na unutarnje ustrojstvene jedinice i nadziru njihovo izvravanje odreuju i nadziru nain i vrijeme izvrenja poslova supotpisuju akte koje iz djelokruga ustrojstvene jedinice u sastavu ministarstva, dravnog ureda, odnosno dravne upravne organizacije, koje potpisuje ministar, predstojnik dravnog ureda, odnosno ravnatelj dravne upravne organizacije daju naputke za rad slubenicima i namjetenicima predlau raspored slubenika i namjetenika izvjeuju ministra, predstojnika dravnog ureda, odnosno ravnatelja dravne upravne organizacije o stanju izvravanja poslova obavljaju i druge poslove koje im povjeri elnik tijela.

58. Koje poslove obavljaju osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u tijelima dravne uprave? Osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u tijelima dravne uprave obavljaju sljedee poslove: upravljaju radom unutarnje ustrojstvene jedinice planiraju poslove koje e izvravati unutarnja ustrojstvena jedinica rasporeuju poslove na pojedine slubenike i namjetenike daju upute slubenicima i namjetenicima za izvravanje odreenog posla prate izvravanje poslova u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici obavljaju nadzor nad radom pojedinih slubenika i namjetenika supotpisuju nacrte akata iz djelokruga unutarnje ustrojstvene jedinice ukazuju na probleme koji se pojavljuju u radu unutarnje ustrojstvene jedinice te predlau naine izvravanja pojedinih poslova neposredno izvravaju najsloenije poslove iz djelokruga unutarnje ustrojstvene jedinice.

59. Kome odgovaraju za svoj rad osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ministarstvima? Osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ministarstvima za svoj rad odgovaraju ministru, zamjeniku ministra, te elnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ijem se sastavu nalaze. 60. Kome odgovaraju za svoj rad osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u

dravnim uredima? Osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u dravnim uredima za svoj rad odgova raju predstojniku dravnog ureda, zamjeniku predstojnika dravnog ureda te elnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ijem se sastavu nalaze. 61. Kome odgovaraju za svoj rad osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u dravnim upravnim organizacijama? Osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u dravnim upravnim organizacijama za svoj rad odgovaraju ravnatelju, zamjeniku ravnatelja, te elnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ijem se sastavu nalaze. 62. Koje tijelo se osniva u tijelima dravne uprave kao savjetodavno tijelo elnika tijela? U tijelima dravne uprave osniva se struni kolegij kao struno i savjetodavno tijelo elnika tijela. Sastav i nain rada strunog kolegija utvruje elnik tijela dravne uprave pravilnikom o unutarnjem redu. 63. Koje savjetodavno radno tijelo se osniva u tijelima dravne uprave za pojedina znaajna pitanja iz djelokruga tijela? Za raspravljanje o pojedinim pitanjima obavljanja poslova dravne uprave iz djelokruga tijela dravne uprave, za utvrivanje nacrta propisa, davanje miljenja i prijedloga o znaajnim pitanjima iz djelokruga tijela dravne uprave, mogu se u tijelima dravne uprave osnivati savjetodavna radna tijela (povjerenstva, radne grupe i sl.). Savjetodavna radna tijela osniva elnik tijela dravne uprave. 64. Tko, kada i kojim aktom planira zadae i poslove tijela dravne uprave? U tijelima dravne uprave utvruje se godinji plan rada. Godinji plan rada sadri opi prikaz zadaa i poslova tijela dravne uprave u odreenoj godini, a posebice izrade nacrta propisa, neposredne provedbe zakona i drugih propisa, upravnog, odnosno inspekcijskog nadzora te praenja stanja u upravnim podrujima iz djelokruga tijela dravne uprave. Godinji plan rada sadri i podatke o ciljevima koji se planiraju ostvariti, a koji su vezani uz ope i posebne ciljeve sadrane u stratekim planovima za trogodinje razdoblje koje tijela dravne uprave izrauju sukladno Zakonu o proraunu, te podatke o najznaajnijim rizicima koji mogu utjecati na realizaciju postavljenih ciljeva. Godinji plan rada u tijelima dravne uprave donosi elnik tijela dravne uprave. Prijedlog godinjeg plana rada utvruje se najkasnije 20 dana prije isteka roka za podnoenje zahtjeva za osiguranje sredstava za iduu proraunsku godinu. Godinji plan rada donosi se najkasnije do kraja tekue godine za iduu godinu. 65. Kako je odreen raspored radnog vremena ? Tjedno radno vrijeme tijela dravne uprave rasporeuje se na pet radnih dana, od ponedjeljaka do petk a. Iznimno, elnik tijela moe, ovisno o potrebama odreenih slubi, za te slube, odnosno za pojedine dravne slubenike i namjetenike tih slubi, odrediti i drugaiji raspored tjednog radnog vremena. Tijela dravne uprave rade u pravilu dnevno od 8.30 d o 16.30 sati. Dnevni odmor u tijeku rada traje 30 minuta, a ne moe se odrediti na poetku ili na kraju radnog vremena. Dnevni odmor mora se organizirati tako da tijela dravne uprave, gdje je to mogue, ne prekidaju rad u vrijeme odreeno za uredovanje sa strankama. Tijela dravne uprave duna su preraspodjelom poslova osigurati uredovno vrijeme za rad sa strankama na nain da se graanima i drugim strankama omogui obavljanje poslova u tijelima dravne uprave svakog radnog dana, tijekom trajanja redovitog radnog vremena.

Tjedni i dnevni raspored radnog vremena, dnevni odmor te uredovno vrijeme za rad sa strankama u tijelima dravne uprave ureuju se poblie pravilnikom o unutarnjem redu tijela dravne uprave. Tijela dravne uprave duna su putem sredstava javnog priopavanja, na oglasnim ploama tijela dravne uprave, odnosno na drugi prikladan nain obavijestiti javnost o radnom vremenu tijela dravne uprave, odnosno uredovnom vremenu za rad sa graanima i drugim strankama.

66. to su uredovni dani? Uredovni dani su odreeni dani u tjednu u kojima se odreeni poslovi dravne uprave obavljaju u mjestima izvan sjedita tijela dravne uprave. Uredovne dane odreuje elnik tijela posebnom odlukom. Odlukom o odravanju uredovnih dana utvrdit e se poslovi koji e se obavljati na uredovne dane te mjesto i vrijeme odravanja uredovnih dana. Odluka o odravanju uredovnih dana objavljuje se na web-stranicama tijela te na drugi prikladan nain. 67. Tko ini Vladu RH? Vladu ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri (u daljnjem tekstu: lanovi Vlade). Ukoliko Vlada ima vie potpredsjednika, predsjednik Vlade moe odrediti prvog potpredsjednika. Predsjednik Vlade i lanovi Vlade moraju biti hrvatski dravljani. Predsjednik Vlade i lanovi Vlade su dravni dunosnici. Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. 68. Kad stupaju na dunost predsjednik i lanovi vlade? Predsjednik i lanovi Vlade stupaju na dunost kad im povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Nakon to Vlada dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, predsjednik Vlade i lanovi Vlade, pred Hrvatskim saborom daju sveanu prisegu koja glasi: Priseem da u dunost lana Vlade savjesno i asno obnaati, potivati Ustav, zakone i pravni poredak, te se zalagati za svekoliki napredak Republike Hrvatske. lan Vlade koji nije bio nazoan davanju sveane prisege, kao i naknadno imenovani lan Vlade, prisegu e poloiti naknadno.

69. Kome podnose ostavku lanovi vlade? Predsjednik Vlade i lanovi Vlade mogu podnijeti ostavku. Predsjednik Vlade podnosi ostavku Hrvatskom saboru. Kad predsjednik Vlade podnese ostavku, smatra se da su ostavku podnijeli svi lanovi Vlade. lan Vlade podnosi ostavku predsjedniku Vlade. Ako Hrvatski sabor prihvati ostavku predsjednika Vlade, Vlada e obavljati tehnike poslove do imenovanja nove Vlade.

Ako predsjednik Vlade prihvati ostavku pojedinog lana Vlade, rjeenje o razrjeenju toga lana Vlade donosi predsjednik Vlade i o tome izvjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vlade e novog lana Vlade predstaviti na prvoj iduoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatraiti glasovanje o povjerenju tom lanu. 70. Koja su osnovna zaduenja vlade i na koji nain Vlada RH donosi odluke? Potpredsjednici Vlade usklauju rad ministarstava i brinu o provedbi programa Vlade u podrujima za koja su zadueni na sjednicama Vlade. Sjednice Vlade su javne. Vlada moe odluiti da e se sjednica, odnosno rasprava o pojedinim tokama dnevnog reda sjednice odrati bez nazonosti javnosti. Predsjednik Vlade predstavlja Vladu, saziva sjednice i predsjedava im, upravlja radom Vlade i potpisuje akte koje ona donosi. Ako predsjednik Vlade odredi prvog potpredsjednika Vlade, on zamjenjuje predsjednika Vlade u sluaju njegove sprijeenosti ili odsutnosti. Zamjenjivanje predsjednika Vlade nije mogue u pitanjima i postupcima odluivanja o povjerenju Vladi, imenovanju i razrjeenju lana Vlade. Predsjednik Vlade moe lanovima Vlade davati odreene upute za rad, posebna zaduenja, odnosno zadae i ovlastiti ih na provedbu i izvravanje odreenih projekata, sukladno programu Vlade, odnosno sukladno zakljucima i drugim aktima Hrvatskoga sabora te preuzetim meunarodnim obvezama Republike Hrvatske. Vlada moe zasjedati ako je sjednici nazona veina lanova Vlade. Vlada odluuje natpolovinom veinom glasova svih lanova Vlade, a u sluaju da su glasovi podijeljeni odluuje glas predsjednika Vlade. U sluaju odsutnosti ili sprijeenosti ministra, na sjednici Vlade moe ga zamijeniti njegov zamjenik, ako su za odravanje sjednice i donoenje odluka ispunjeni drugi propisani uvjeti. 71. Kada Vlada RH odluuje dvotreinskom veinom glasova svih lanova vlade? Vlada odluuje dvotreinskom veinom glasova svih lanova Vlade kad nadlenim dravnim tijelima predlae: promjenu Ustava Republike Hrvatske udruivanje ili razdruivanje s drugim dravama promjenu granica Republike Hrvatske rasputanje Hrvatskoga sabora raspisivanje dravnog referenduma.

72. Tko ini Ui kabinet vlade? Ui kabinet Vlade ine predsjednik i potpredsjednici Vlade. Ui kabinet Vlade predlae provedbu politike Vlade, prati ostvarivanje programa rada Vlade, prethodno raspravlja odreena pitanja iz nadlenosti Vlade te usklauje rad lanova Vlade u obavljanju povjerenih im zadaa. Sjednicama Ueg kabineta Vlade predsjedava predsjednik Vlade, a u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti predsjedava potpredsjednik Vlade kojeg odredi predsjednik Vlade. Na sjednicu Ueg kabineta Vlade mogu se pozvati i ostali lanovi Vlade, kao i druge osobe koje odredi predsjednik Vlade. Iznimno u sluaju kad se Vlada ne moe sastati u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti

neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske te velikih prirodnih nepogoda, Ui kabinet Vlade odluuje o pitanjima iz djelokruga Vlade. Odluke Ueg kabineta Vlade potvruju se na prvoj sljedeoj sjednici Vlade.

73. Koje poslove obavlja Ured predsjednika Vlade? U Vladi se ustrojava Ured predsjednika Vlade. Ured predsjednika Vlade obavlja strune i administrativne poslove za potrebe predsjednika Vlade po njegovom nalogu. Radom Ureda predsjednika Vlade upravlja predstojnik Ureda, kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade. Predstojnik Ureda predsjednika Vlade ima poloaj zamjenika ministra i dravni je dunosnik. Ured predsjednika Vlade usklauje rad ureda Vlade te savjeta predsjednika Vlade. U upravljanju Uredom predsjednika Vlade, predstojnik Ureda predsjednika Vlade ima prava i ovlasti elnika tijela dravne uprave. Unutarnje ustrojstvo i nain rada Ureda predsjednika Vlade propisuje se uredbom Vlade. Predstojnik Ureda ima zamjenika kojeg imenuje i razrjeava Vlada na prijedlog predsjednika Vl ade. Zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade je dravni dunosnik.

74. Moe li se u Vladi ustrojiti Glavno tajnitvo? U Vladi se ustrojava Glavno tajnitvo. Glavno tajnitvo obavlja strune, analitike, upravno -pravne, administrativne, ope, tehnike, pomone i informatike poslove za potrebe Vlade, te potpredsjednika i lanova Vlade. Za Ured predsjednika Vlade, Glavno tajnitvo obavlja ope, tehnike, pomone i informatike poslove. Glavnim tajnitvom upravlja glavni tajnik, kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade i Vladi. Glavni tajnik Vlade ima poloaj zamjenika ministra i dravni je dunosnik. Glavni tajnik Vlade usklauje rad strunih slubi Vlade, sukladno Poslovniku Vlade Republike H rvatske (u daljnjem tekstu: Poslovnik) i uredbama o ustrojavanju slubi Vlade te pomae predsjedniku Vlade u pripremanju sjednica i drugim poslovima Vlade. U upravljanju Glavnim tajnitvom glavni tajnik Vlade ima prava i ovlasti elnika tijela dravne upra ve. Unutarnje ustrojstvo i nain rada Glavnog tajnitva propisuje se uredbom Vlade. Glavni tajnik Vlade ima zamjenika. Zamjenika imenuje i razrjeuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Zamjenik glavnog tajnika Vlade je dravni dunosnik. 75. Tko obavlja poslove za potpredsjednika vlade koji nije elnik ministarstva ? Za potpredsjednika Vlade, koji nije elnik ministarstva, ustrojava se Ured potpredsjednika Vlade. Ured potpredsjednika Vlade obavlja strune i administrativne poslove za potrebe potpredsje dnika Vlade te druge poslove po nalogu potpredsjednika Vlade. Radom Ureda potpredsjednika Vlade upravlja predstojnik Ureda, kojeg imenuje Vlada na prijedlog potpredsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara potpredsjedniku Vlade. Predstojnik Ureda potpredsjednika Vlade, rukovodei je dravni slubenik. 76. Za koje poslove se mogu imenovati posebni savjetnici?

Radi utvrivanja stanja, izrade stratekih razvojnih planova i analiza, pripreme prijedloga i usklaivanja provedbe pojedinih projekata iz programa Vlade te za pojedina pitanja stalne ili povremene prirode od znaaja za obavljanje dunosti predsjednika Vlade, predsjednik Vlade moe imenovati posebne savjetnike ili osnivati savjete i imenovati lanove savjeta. Posebni savjetnici i savjeti mogu se imenovati na cijelo vrijeme trajanja mandata predsjednika Vlade ili na odreeno vrijeme dok priroda posla to zahtijeva. Za posebnoga savjetnika moe se imenovati i osoba koja nije u stalnom radnom odnosu u Vladi, a rjeenjem o imenovanju moe joj se odrediti nak nada za rad. Na imenovanja i razrjeenja posebnih savjetnika ne primjenjuju se odredbe propisa o zapoljavanju dravnih slubenika. Pojedini lan Vlade moe, uz suglasnost predsjednika Vlade, imenovati posebnoga savjetnika uz odgovarajuu primjenu odredaba Zakona o Vladi. 77. Moe li Vlada osnivati radna tijela i koja te za koje poslove? Vlada moe osnivati stalna i povremena radna tijela za davanje prijedloga, miljenja, odnosno strunih obrazloenja o pitanjima iz svoga djelokruga. Sjednicama stalnoga radnog tijela Vlade, u pravilu, predsjedava jedan od potpredsjednika Vlade. Stalna radna tijela Vlada osniva Poslovnikom, a povremena odlukom kojom se utvruje njihova zadaa i sastav. Poslovnikom se detaljnije propisuju nadlenost i nain rada radnih tije la Vlade. 78. Koja su stalna radna tijela Vlade RH? Stalna radna tijela Vlade jesu: 1. Odbor za poslove Europske unije 2. Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku 3. Koordinacija za drutvene djelatnosti i ljudska prava 4. Koordinacija za regionalni razvoj i fondove Europske unije 5. Koordinacija za gospodarstvo 6. Komisija za odnose s vjerskim zajednicama 7. Kadrovska komisija 8. Administrativna komisija. 79. Koja je nadlenost Odbora za poslove Europske unije? Vlada osniva Odbor za poslove Europske unije kojim predsjedava potpredsjednik Vlade. Odbor razmatra pitanja te donosi odluke i druge akte koji se odnose na usklaivanje pravnog sustava Republike Hrvatske s pravnim sustavom Europske unije te usklaivanje i potvrivanje stajalita koja e zastupati predstavnici tijela dravne uprave u radu institucija i tijela Europske unije. Poslovnikom se detaljnije propisuju nadlenost i nain rada Odbora za poslove Europske unije. 80. Koje strune slube moe osnivati Vlada? Vlada uredbom osniva urede, agencije, direkcije i druge strune slube radi obavljanja poslova iz svojeg djelokruga i odreuje njihov ustroj. Uredom, agencijom, direkcijom, odnosno drugom slubom Vlade upravlja ravnatelj, kojeg imenuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade, po prethodno provedenom javnom natjeaju. Ravnatelj u odnosu na dravne slubenike i namjetenike ureda, agencija, direkcija i drugih slubi, ima prava i ovlasti elnika tijela dravne uprave. Ravnatelj ureda Vlade za svoj rad odgovara Vladi. Na urede, agencije, direkcije i druge slube Vlade primjenjuju se propisi koji ureuju ustrojstvo, nain rada i financiranja tijela dravne uprave te propisi o dravnim slubenicima i namjetenicima, ukoliko posebnim

propisom nije drukije odreeno. 81. Nabrojite strune slube urede koje vlada osniva uredbom? Za obavljanje strunih poslova, Vlada osniva: Ured za zakonodavstvo Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Ured za ravnopravnost spolova Ured za udruge Ured za razminiranje Ured za suzbijanje zlouporabe droga Ured za ope poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske Ured za protokol.

Vlada moe za pojedine poslove osnovati i druge urede. Nadlenost i nain rada ureda Vlade detaljnije se ureuju uredbom Vlade. Na temelju pisanoga sporazuma izmeu Vlade i drugih tijela dravne vlasti, mogu se ustrojiti odreene zajednike slube. 82. Moe li Vlada osnivati povjerenstva te kojim aktom? Za odluivanje o upravnim stvarima iz svoje nadlenosti i radi predlaganja odluka, Vlada moe osnivati povjerenstva. O osnivanju povjerenstva i imenovanju predsjednika i lanova povjerenstva Vlada donosi odluku.

83. Moe li se podnijeti alba na rjeenje o odluivanju o upravnim stvarima Vlade i povjerenstva? Rjeenje Vlade, odnosno, povjerenstva o upravnoj stvari je izvrno i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor. Rjeenje je upravni akt protiv kojeg se ne moe izjaviti alba. 84. Koje akte donosi Vlada? Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom. Vlada donosi Poslovnik kojim, sukladno ovom Zakonu, ureuje ustrojstvo, nain rada, odluivanje Vlade i vrste akata koje donosi Vlada. Vlada donosi odluke, rjeenja i zakljuke o pitanjima koja se ne ureuju uredbama. Odlukom se ureuju pojedina pitanja iz nadlenosti Vlade ili odreuju mjere, daje suglasnost ili potvruju akti drugih tijela i pravnih osoba, te odluuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis. Zakljukom se utvruju stajalita Vlade u pitanjima provedbe utvrene politike te odreuju zadae tijelima dravne uprave. Rjeenjem se odluuje o imenovanjima i razrjeenjima te o drugim pojedinanim stvarima iz djelokruga Vlade. 85. Gdje se objavljuju uredba i poslovnik Vlade? Uredbe i Poslovnik objavljuju se u Narodnim novinama, a stupaju na snagu osmoga dana od dana objave, ako tim aktima nije odreen drugi rok njihovog stupanja na snagu. Odluke, rjeenja i zakljuci mogu se objaviti u Narodnim novinama, ako tako odlui Vlada prilikom donoenja tih akata.

86. Tko odluuje o sukobu nadlenosti izmeu tijela dravne prave? Vlada odluuje o sukobu nadlenosti izmeu tijela dravne uprave. 87. Moe li se protiv lana Vlade voditi kazneni postupak? Protiv lana Vlade ne moe se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zaprijeena kazna zatvora do 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade. 88. Kako Vlada donosi odluke? Vlada odluuje natpolovinom veinom glasova svih lanova Vlade, ako zakonom nije drugaije odreeno. U sluaju da su glasovi podijeljeni, odluuje glas predsjednika Vlade. 89. to moraju sadravati nacrti prijedloga zakona i drugih propisa te akata koje vlada predlae za donoenje Hrvatskome saboru i kojim aktom je to propisano? Prijedlozi uredbi i drugih propisa koje donosi Vlada dostavljaju se u obliku pravnih odredbi, a prijedlozi drugih akata (strategije, deklaracije, izvjea, rezolucije i sl.) moraju sadravati prikaz svih pitanja potrebnih za raspravu i odluivanje o njima, kao i prijedlog zakljuka ili drugog akta ije se donoenje predlae Vladi. Uz prijedloge akata iz stavka 1. ovoga lanka, predlagatelj je duan dostaviti i kratak saetak njihovog sadraja. Nacrti prijedloga zakona i drugih propisa te akata koje Vlada predlae za donoenje Hrvatskome saboru moraju sadravati sve dijelove propisane Poslovnikom Hrvatskoga sabora. Uz nacrte prijedloga zakona i drugih propisa, kao i prijedloga drugih akata Vlade moraju biti priloena miljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te drugih sredinjih tijela dravne uprave u iji djelokrug ulaze pitanja koja se ureuju ovim prijedlozima. Isto vrijedi i za izvjea, informacije i sline materijale, ako sadre prijedloge zakljuaka kojima se odreuju obveze tijelima dravne uprave ili stvaraju financijske obveze. Sredinja tijela dravne uprave duna su, u pravilu, u pripremi prijedloga i miljenja za Vladu uputiti ih na miljenje strukovnim udruenjima i udrugama u iji djelokrug spadaju pitanja koja su predmet tih prijedloga i miljenja. Predlagatelj materijala iz stavka 4. ovoga lanka duan je Vladi dostaviti materijal usklaen sa svim pribavljenim primjedbama za koje je ocijenio da ih moe prihvatiti. Uz osnovni materijal duan je pribaviti miljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te drugih sredinjih tijela dravne uprave u iji djelokrug ulaze pitanja koja se ureuju tim materijalima. Uz to, duan je, za primjedbe koje nije prihvatio, dostaviti pisano oitovanje o razlozima za to. Prijedloge, odnosno miljenja, koja sredinja tijela dravne uprave dostavljaju Vladi, potpisuje ministar ili zamjenik ministra, predstojnik dravnog ureda ili njegov zamjenik odnosno ravnatelj dravne upravne organizacije ili njegov zamjenik. Uz sve materijale koji se dostavljaju Vladi obvezno se dostavlja i elektronski zapis materijala. Svaki akt i drugi materijal odreenog stupnja tajnosti mora imati oznaku tajnosti, sukladno propisima o zatiti tajnosti podataka. Uz materijale koji sadre tekstove meunarodnih ugovora, ako niti jedan od jezika izvornika nij e hrvatski jezik, meunarodni ugovor se dostavlja na jednom od jezika izvornika i u prijevodu na hrvatski jezik. Slubeniki odnosi PRAVNI IZVORI I LITERATURA 1. Zakon o dravnim slubenicima (Narodne novine proieni tekst 49/12)

2. Zakon o Registru zaposlenih u javnom sektoru ("Narodne novine" 34/11) 3. Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima (Narodne novine 27/01) - plae slubenika i namjetenika (lanci 108. - 112.) 4. Etiki kodeks dravnih slubenika (Narodne novine" 40/11) i Izmjena Etikog kodeksa dravnih slubenika (Narodne novine" 13/12) 5. Kolektivni ugovor za dravne slubenike i namjetenike (vaei u vrijeme polaganja Ispita, a trenutno je to Narodne novine" 89/12) 6. Zakon o radu ("Narodne novine" 149/09 i 61/11), i to odredbe: Ope odredbe; Zatita ivota, zdravlja, privatnosti i dostojanstva radnika; Radno vrijem e; Odmori i dopusti; Zatita majinstva; Sindikati i udruge poslodavaca; Kolektivni ugovori. Sustav lokalne i podrune (regionalne) samouprave SADRAJ PREDMETA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. Ratifikacija Europske povelje o lokalnoj samoupravi stupanje na snagu Pojam lokalne samouprave Naela koja propisuje Vrste i osnovna obiljeja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Samoupravni djelokrug opine, grada (velikih gradova) i upanije Prijenos poslova i obavljanje poslova dravne uprave Neposredno sudjelovanje graana u odluivanju - oblici Tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave - vrste Predstavniko tijelo - mandat lanova, izbor predsjednika i njegova prava i dunosti, sazivanje sjednica, poslovi koje obavlja predstavniko tijelo, nain rada i odluivanja Izvrno tijelo - nain izbora, prestanak mandata izvrnog tijela, razrjeenje, raspisivanje referenduma, ovlasti i poslovi koje obavlja izvrno tijelo Upravna tijela (vrste, upravljanje upravnim tijelima) Mjesna samouprava (oblici, tijela i nain izbora) Imovina i financiranje jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prihodi, proraun Akti jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (opi i pojedinani) Nadzor zakonitosti opih akata (obavljanje nadzora, obustava od primjene, ocjena ustavnosti i zakonitosti) Rasputanje predstavnikog tijela Povjerenici Vlade Republike Hrvatske Prava osoba izabranih na odreene dunosti (nain obavljanja dunosti opinskog naelnika, gradonaelnika odnosno upana i njihovog zamjenika) Suradnja opina, gradova i upanija (s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih drava, meusobna suradnja) Osnivanje opina, gradova i upanija Utvrivanje granica jedinica lokalne samouprave, promjena granica Promjena podruja, promjena sjedita i osnivanje novih jedinica lokalne samouprave Status Grada Zagreba Statut Grada Zagreba Djelokrug Grada Zagreba Tijela Grada Zagreba (vrste, djelokrug i sastav) Izbor gradonaelnika i njegovih zamjenika, nain obavljanja dunosti Povjerenik dravne uprave u Gradu Zagrebu Upravna tijela (vrste) Proelnici upravnih tijela (imenovanje, mandat, odgovornost) Odnos Grada Zagreba i Zagrebake upanije Nain izbora lanova predstavnikih tijela, trajanje mandata, odravanje izbora, pravo birati i biti

33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44.

biran, prirodu mandata Nespojivost dunosti lanova, Mirovanje mandata, prestanak i zamjenu mandata Konstituiranje predstavnikog tijela Zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina Postupak kandidiranja, tijela za provedbu izbora Zatita izbornog prava. Nain izbora, trajanje mandata, odravanje izbora, pravo birati i biti biran Postupak izbora Prestanak mandata Nespojivost dunosti Postupak kandidiranja, tijela za provedbu izbora Zatita izbornog prava.

PRAVNI IZVORI I LITERATURA 1. Europska povelja o lokalnoj samoupravi (Zakon o potvrivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi Narodne novine meunarodni ugovori 14/97, 2/07, 4/08 i 5/08) 2. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 33/01, 60/01 vjerodostojno tumaenje 129/05, 109/07, 125/08, 36/09 i 150/11) 3. Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" 86/06, 125/06, 16/07, 95/08 - Odluka Ustavnog suda RH, 46/10, 145/10) u dijelu koji se odnosi na temeljne odredbe 4. Zakon o Gradu Zagrebu ("Narodne novine" 62/01, 125/08 i 36/09) 5. Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (region alne) samouprave (Narodne novine 33/01, 10/02 - Odluka Ustavnog suda RH, 155/02, 45/03, 43/04 - Odluka Ustavnog suda RH, 40/05, 44/05 - proieni tekst, 109/07 i 24/11) 6. Zakon o izborima opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba (Narodne novine 109/07, 125/08, 24/11 i 150/11)

PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE 1. to oznaava stupanje na snagu Europske povelje o lokalnoj samoupravi u odnosu na Republiku Hrvatsku? Europska povelja o lokalnoj samoupravi je kao meunarodni ugovor sklopljena i potvrena u skladu s Ustavom i ini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj snazi je iznad zakona. Zakonom o potvrivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi Republik a Hrvatska prihvatila je 1997. godine dio odredbi Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Za Republiku Hrvatsku Europska povelja o lokalnoj samoupravi na snazi je od 01. veljae 1998. godine. Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o potvrivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi Republika Hrvatska prihvatila je i obvezala se na potivanje preostalih odredbi Povelje, a iste su stupile na snagu 01. listopada 2008. godine. Time je Republika Hrvatska u potpunosti ratificirala Europsku povelju o lokalnoj samoupravi. 2. Objasnite pojam lokalne samouprave prema Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi? Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogunost lokalnih jednica da u okvirima odreenim zakonom, ureuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog puanstva, bitnim dijelom javnih poslova.

To pravo provoditi e se preko vijea ili skuptina sastavljenih od lanova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju opeg i jednakog birakog prava. Spomenuta tij ela mogu imati izvrna tijela koja su im odgovorna. Navedena odredba se ne moe ni na koji nain smatrati ograniavajuom u odnosu na primjenu zborova graana, referenduma ili drugog oblika neposrednog sudjelovanja graana tamo gdje je to doputeno zakonom. 3. Na to se odnose naela utvrena Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi? Europska povelja o lokalnoj samoupravi sadri osnovna naela lokalne samouprave. U skladu s Poveljom lokalnim jedinicama treba omoguiti upravljanje lokalnim poslovima. Prav o na lokalnu samoupravu ostvaruje se putem predstavnikih tijela ije lanove biraju graani. Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljaju lokalnim poslovima putem raznih oblika neposrednog odluivanja. Povelja trai da ovlasti i dunosti lokalnih jedinica budu odreene ustavom ili zakonom, te istie da lokalna jedinica ima slobodu pokretati inicijativu o svakom pitanju koje nije izriito izuzeto iz njezine nadlenosti ili dodijeljeno nekom drugom tijelu. U odnosu na dodjelu ovlasti Povelja zahtjeva da se poslovi povjere onim tijelima koja su najblia graanima. Povelja naglaava da ovlasti lokalnih jedinica moraju biti potpune i cjelovite i da lokalne jedinice moraju imati odreenu samostalnost kada obavljaju poslove koji su povjereni sredinjim tijelima. Takoer, Povelja utvruje postupak pribavljanja miljenja u svim pitanjima koja se neposredno odnose na lokalne jedinice naglaava referendum kao odgovarajui postupak za pribavljanje miljenja u sluaju promjena granica lokalnih jedinica. Nadalje, Povelja prihvaa naelo samostalnosti lokalnih jedinica u odreivanju njihovog unutarnjeg ustrojstva i trai zapoljavanje osoba na temelju kvalitete, sposobnosti i strunosti. Poveljom se utvruje da izabrani predstavnici u tijelima lokalne samouprave mogu neovisno obavljati svoje dunosti, a takvo obnaanje dunosti osigurava se i pomou kriterija za opoziv obnaanja mandata izabranog lokalnog predstavnika. Takoer, Poveljom je predviena kontrola akata lokalnih jedinica putem upravnog nadzora te primjena naela razmjernosti. Vezano uz financijske izvore lokalnih jedinica Povelja prihvaa naelo financijske samostalnosti lokalnih jedinica, zatite financijski slabijih lokalnih jedinica te pristup lokalnih jedinica nacionalnom tritu kapitala. Povelja priznaje pravo lokalnih jedinica da se udruuju te zatitu lokalne samouprave ostvarivanjem prava na sudsku zatitu. 4. Koje su vrste i osnovna obiljeja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave? Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Opine, gradovi i upanije osnivaju se zakonom. Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za podruje vie naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, te koja su povezana zajednikim interesima stanovnitva. Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite upanije te svako mjesto koje ima vie od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti ukljuena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem ine

gospodarsku i drutvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovnitva od lokalnog znaenja. upanija je jedinica podrune (regionalne) samouprave ije podruje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, drutvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunoga (regionalnog) interesa. 5. Moe li se gradom utvrditi i jedinica koja ne udovoljava kriterijima iz Zakona (da je sjedite upanije te da ima vie od 10.000 stanovnika)? Moe, iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi - povijesni, gospodarski, geoprometni. 6. Tko donosi statut opine, grada i upanije, kojom veinom i to se njime ureuje? Statut donosi predstavniko tijelo opine, grada i upanije, veinom ukupnog broja lanova predstavnikog tijela. Statutom se podrobnije ureuje samoupravni djelokrug opine, grada, odnosno upanije, njena obiljeja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada tijela, nain obavljanja poslova, oblici konzultiranja graana, provoenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih slubi, oblici suradnje jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave te druga pitanja od vanosti za ostvarivanje prava i obveza. 7. Gdje se utvruju grb i zastava jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i tko odobrava njihovu upotrebu? Jedinica moe imati grb i zastavu, koji se utvruju statutom ili statutarnom odlukom, uz prethodno odobrenje sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Upotrebu grba i zastave pravnim osobama radi promicanja interesa opine, grada ili upanije moe odobriti opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan, u skladu s mjerilima koja opim aktom utvrdi predstavniko tijelo. 8. Koje poslovi se nalaze u samoupravnom djelokrugu opina i gradova? Opine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog znaaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni dravnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: ureenje naselja i stanovanje prostorno i urbanistiko planiranje komunalno gospodarstvo brigu o djeci socijalnu skrb primarnu zdravstvenu zatitu odgoj i osnovno obrazovanje kulturu, tjelesnu kulturu i port zatitu potroaa zatitu i unapreenje prirodnog okolia protupoarnu i civilnu zatitu promet na svom podruju te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se ureuju pojedine djelatnosti iz samoupravnog djelokruga opina i gradova odredit e se poslovi ije su obavljanje opine i gradovi duni organizirati te poslovi koje mogu obavljati. 9. Koja su obiljeja i samoupravni djelokrug velikih gradova? Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna,

zdravstvena, prometna i znanstvena sredita razvitka ireg okruenja i koji imaju vie od 35.000 stanovnika. Veliki gradovi, kao i gradovi sjedita upanija, u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog znaaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana i to osobito poslove koji se odnose na: ureenje naselja i stanovanje prostorno i urbanistiko planiranje komunalno gospodarstvo brigu o djeci socijalnu skrb primarnu zdravstvenu zatitu odgoj i obrazovanje kulturu, tjelesnu kulturu i port zatitu potroaa zatitu i unapreenje prirodnog okolia protupoarnu i civilnu zatitu promet na svom podruju odravanje javnih cesta izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog ureenja te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se ureuju pojedine dje latnosti iz samoupravnog djelokruga velikih gradova odredit e se poslovi obavljanje kojih su veliki gradovi duni organizirati te poslovi koje mogu obavljati. 10. Koji poslovi pripadaju samoupravnom djelokrugu upanije? upanija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od podrunoga (regionalnoga) znaaja, a osobito poslove koji se odnose na: obrazovanje zdravstvo prostorno i urbanistiko planiranje gospodarski razvoj promet i prometnu infrastrukturu odravanje javnih cesta planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog ureenja za podruje upanije izvan podruja velikoga grada te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se ureuju pojedine djelatnosti iz samoupravnog djelokruga upanije odredit e se poslovi ije je obavljanje upanija duna organizirati te poslovi koje upanija moe obavljati. 11. Moe li se napraviti prijenos poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica? Pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave mogu se prenijeti na upaniju, odnosno mjesnu samoupravu, odlukom predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave, u skladu sa statutom jedinice i statutom upanije. Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave moe traiti od upanijske skuptine da joj, uz suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove lokalne i podrune (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje odreenih poslova iz samoupravnog djelokruga upanije na podruju te jedinice, ako moe osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje.

12. ime se ureuje obavljanje poslova dravne uprave u jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave? Poslovi dravne uprave koji se obavljaju u jedinici lokalne i u jedinici podrune (regionalne) samouprave odreuju se zakonom. Trokovi obavljanja poslova dravne uprave koji su preneseni na tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave podmiruju se iz dravnog prorauna. Zakonom kojim se ureuje dravna uprava poblie e se urediti prava i obveze tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u obavljanju poslova dravne uprave u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave. 13. Koji su oblici neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju? Oblici neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju su: referendum izjanjavanje na mjesnim zborovima graana predlaganje donoenja odreenog akata ili rjeavanje odreenog pitanja iz djelokruga predstavnikih tijela podnoenje predstavki i pritubi na rad tijela jedinica, odnosno na rad upravnih tijela.

14. Koje su vrste tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave? Dvije su vrste tijela jedinica - predstavnika i izvrna tijela. 15. Koja su predstavnika tijela - u opini, gradu i upaniji? Opinsko vijee, gradsko vijee i upanijska skuptina predstavnika su tijela graana i tijela lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave. 16. Koliko traje mandat lanova predstavnikog tijela i kako obavljaju tu dunosti? Mandat lana predstavnikog tijela izabranog na redovnim izborima traje etiri godine. Mandat lana predstavnikog tijela izabranog na prijevremenim izborima traje do isteka tekueg mandata predstavnikog tijela izabranog na redovnim izborima. lanovi predstavnikog tijela nemaju obvezujui mandat i nisu opozivi. lan predstavnikog tijela dunost obavlja poasno i za to ne prima plau. 17. Kada se predstavniko tijelo smatra konstituiranim? Predstavniko tijelo smatra se konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona veina lanova predstavnikog tijela. 18. Kako se bira predsjednik predstavnikog tijela te koje su njegova prava i dunosti? Predsjednika predstavnikog tijela biraju lanovi predstavnikog tijela, veinom glasova svih lanova. Predsjednik saziva sjednice predstavnikog tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja ovo tijelo. Predsjednik predstavnikog tijela saziva sjednice predstavnikog tijela po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. Predsjednik je duan sazvati sjednicu predstavnikog tijela na obrazloeni zahtjev najmanje jedne treine lanova predstavnikog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

19. to u sluaju kada predsjednik ne sazove sjednicu predstavnikog tijela na obrazloeni zahtjev najmanje jedne treine lanova predstavnikog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva? U tom sluaju sjednicu e sazvati opinski naelnik, gradonaelnik ili upan u roku od 15 dana. Ako ni tada sjednica ne bude sazvana, sjednicu moe sazvati, na zahtjev jedne treine lanova predstavnikog tijela, elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove lokalne i podrune (regionalne) samouprave. 20. Koje poslove obavlja predstavniko tijelo? Predstavniko tijelo: donosi statut jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave donosi odluke i druge ope akte kojima ureuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave osniva i bira lanove radnih tijela vijea, odnosno skuptine te imenuje i razrjeuje druge osobe odreene zakonom, drugim propisom ili statutom ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, drutvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavnikog tijela.

21. Moete li objasniti nain rada i odluivanja predstavnikog tijela? Predstavniko tijelo radi na sjednicama koje su javne, a nazonost javnosti moe se iskljuiti samo iznimno u sluajevima predvienim posebnim zakonom i opim aktom jedinice. Sjednica predstavnikog tijela moe se odrati ako joj je nazona veina lanova predstavnikog tijela. Predstavniko tijelo donosi odluke veinom glasova ako je na sjednici nazona veina lanova predstavnikog tijela. Statut jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, proraun i godinji obraun donose se veinom glasova svih lanova predstavnikog tijela, a poslovnikom predstavnikog tijela mogu se odrediti i druga pitanja o kojima se odluuje veinom glasova svih lanova predstavnikog tijela. 22. Tko su izvrno tijela u opini, gradu i upaniji? Izvrno tijelo u opini je opinski naelnik, u gradu gradonaelnik, a u upaniji upan. 23. Na koji nain se biraju opinski naelnik, gradonaelnik, upan i njihovi zamjenici? Opinski naelnik, gradonaelnik, upan i njihovi zamjenici biraju se na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu. 24. Kada nastupa prestanak mandata opinskom naelniku, gradonaelniku, odnosno upanu i njihovim zamjenicima po sili zakona? Opinskom naelniku, gradonaelniku, odnosno upanu i njihovom zamjeniku mandat prestaje po sili zakona: danom podnoenja ostavke danom pravomonosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti danom pravomonosti sudske presude kojom je osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od jednog mjeseca danom pravomonosti sudske presude kojom je osuen radi poinjenja kaznenog djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina, Republike Hrvatske i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom

danom odjave prebivalita s podruja jedinice danom prestanka hrvatskog dravljanstva smru.

25. Kojim putem se moe razrijeiti opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana i njihovog zamjenika? Opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana i njihovog zamjenika moe se razrijeiti putem referenduma. 26. Tko i u kojim sluajevima raspisuje referendum o razrjeenju opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana i njihovog zamjenika? Referendum o razrjeenju opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana i njihovog zamjenika moe raspisati predstavniko tijelo u sluaju: kada kre ili ne izvravaju odluke predstavnikog tijela kada svojim radom prouzroe jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave znatnu materijalnu tetu (u iznosu od 1% od prorauna jedinice; ako 1% iznosi preko 500.000 kuna, znatnom materijalnom tetom smatra se teta u iznosu od 500.000 kuna).

Referendum se raspisuje odlukom predstavnikog tijela koja se donosi veinom glasova svih lanova predstavnikog tijela. 27. Tko moe predloiti raspisivanje referenduma o razrjeenju opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana i njihovog zamjenika? Prijedlog za raspisivanje referenduma o razrjeenju opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana i njihovog zamjenika moe podnijeti najmanje jedna treina lanova predstavnikog tijela. Takoer, birai upisani u popis biraa opine, grada, odnosno upanije imaju pravo predstavnikom tijelu predloiti raspisivanje referenduma o pitanju razrjeenja opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana i njihovog zamjenika. 28. Koje su ovlasti i koje poslove obavlja opinski naelnik, gradonaelnik odnosno upan? Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan zastupa opinu, grad, odnosno upaniju. Opinski naelnik obavlja izvrne poslove u opini, gradonaelnik u gradu i upan u upaniji. Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan: priprema prijedloge opih akata izvrava ili osigurava izvravanje opih akata predstavnikog tijela usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad upravlja nekretninama i pokretninama u vlasnitvu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom odluuje o stjecanju i otuivanju pokretnina i nekretnina jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ija pojedinana vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odluuje o stjecanju i otuivanju pokretnina i nekretnina, a najvie do 1.000 000 (jedan milijun) kuna, te ako je stjecanje i otuivanje nekretnina i pokretnina planirano u proraunu, a stjecanje i otuivanje pokretnina i nekretnina pr ovedeno u skladu sa zakonskim propisima obavlja i druge poslove utvrene statutom.

29. Koja su upravna tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (vrste, djelokrug,

nain upravljanja upravnim tijelima)? Upravna tijela mogu biti upravni odjeli i slube. U opinama i gradovima, do 3. 000 stanovnika, ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga, a u opinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika moe se ustrojiti jedinstveni upravni odjel. Upravna tijela ustrojavaju se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave kao i poslova dravne uprave prenijetih na te jedinice. Upravnim tijelima upravljaju proelnici koje na temelju javnog natjeaja imenuje opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan. 30. Koji su oblici mjesne samouprave? Oblici mjesne samouprave mogu biti mjesni odbor, gradske etvrti i gradski kotarevi. Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposre dnog sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, vie meusobno povezanih manjih naselja ili za dio veeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove ini zasebnu razgranienu cjelinu (dio naselja). U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske etvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Gradski kotar, odnosno gradska etvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za podruje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i drutvenu cjelinu, a koje je povezano zajednikim interesima graana. 31. Koja su tijela mjesnog odbora i nain izbora? Tijela mjesnog odbora su vijee mjesnog odbora i predsjednik vijea mjesnog odbora. Vijee mjesnog odbora biraju graani s podruja mjesnog odbora koji imaju birako pravo. lanovi vijea biraju se neposredno tajnim glasovanjem, a na postupak izbora shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje izbor lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne samouprave. Vijee mjesnog odbora iz svoga sastava tajnim glasovanjem bira predsjednika vijea na vrijeme od etiri godine. 32. to ini imovinu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i na koji nain se njome upravljanja i raspolae? Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ine njezinu imovinu. Jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave mora upravljati, koristiti s e i raspolagati svojom imovinom panjom dobrog domaina. 33. Koji su prihodi jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave? Prihodi jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave su: opinski, gradski, odnosno upanijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe prihodi od stvari u njezinom vlasnitvu i imovinskih prava prihodi od trgovakih drutava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasnitvu, odnosno u kojima ima udio ili dionice prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavniko tijelo

novane kazne i oduzeta imovinska korist za prekraje koje sama propie u skladu sa zakonom udio u zajednikim porezima s Republikom Hrvatskom sredstva pomoi i dotacija Republike Hrvatske predviena u dravnom proraunu drugi prihodi odreeni zakonom.

34. Koji je temeljni financijski akt jedinice, tko ga donosi i to ako ga ne donese? Temeljni financijski akt svake jedinice je proraun. Donosi ga predstavniko tijelo. Ukoliko se godinji proraun za narednu raunsku godinu ne moe donijeti prije poetka godine za koju se donosi, vodi se privremeno financiranje i to najdue za razdoblje od 3 mjeseca. Odluku o privremenom financiranju donosi predstavniko tijelo u skladu sa zakonom. Ako predstavniko tijelo ne donese ni proraun ni odluku o privremenom financiranju, nastupit e razlog za rasputanje predstavnikog tijela. 35. Opi akti jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave tko ih donosi i kako stupaju na snagu? Odluke i druge ope akte donosi predstavniko tijelo opine, grada i upanije u svom samoupravnom djelokrugu, u skladu sa svojim statutom. Prije nego to stupi na snagu opi akt obavezno se objavljuje u slubenom glasilu jedinice. Ako opina i grad nema svoje slubeno glasilo, opi akt opine i grada objavljuje se u slubenom glasilu upanije. Opi akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, opim se aktom moe iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave. Opi akt ne moe imati povratno djelovanje. 36. Pojedinani akti tko ih donosi, kako je osigurana pravna zatita i koji se propisi primjenjuju? Upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune (regionalne) samouprave u izvravanju opih akata predstavnikog tijela donose pojedinane akte kojima rjeavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizikih i pravnih osoba. Iznimno, u izvravanju opih akata predstavnikog tijela kad je to odreeno zakonom, pojedinane akte kojima se rjeava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizikih i pravnih osoba donose tijela dravne uprave. Protiv pojedinanih akata iz koje donose opinska i gradska upravna tijela, moe se izjaviti alba nadlenom upravnom tijelu upanije, a protiv pojedinanih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela upanije i velikih gradova, moe se izjaviti alba nadlenom ministarstvu, ako posebnim zakonom nije drukije propisano. Na donoenje pojedinanih akata shodno se primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku, ako posebnim zakonom nije propisan postupak pred tij elima jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave. U skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima protiv konanih pojedinanih akata koje donose upravna tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moe se pokrenuti upravni spor. Sve navedeno se odnosi i na pojedinane akte koje donose pravne osobe kojima su odlukom predstavnikog tijela, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti. 37. Tko i na koji nain obavlja nadzor zakonitosti opih akata? Nadzor zakonitosti opih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnika tijela opina,

gradova i upanija obavljaju uredi dravne uprave u upanijama i nadlena sredinja tijela dravne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu. Opinski naelnik, gradonaelnik i upan duni su dostaviti statut, poslovnik, proraun ili drugi opi akt predstojniku ureda dravne uprave u upaniji zajedno sa izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donoenja opeg akta propisan statutom i poslovnikom, u roku od 15 dana od dana donoenja opeg akta. 38. Tko moe obustaviti opi akt od primjene? Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga opine, grada, odnosno upanije ima pravo obustaviti od primjene opi akt predstavnik og tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeen zakon ili drugi propis te zatraiti od predstavnikog tijela da u roku od petnaest dana otkloni uoene nedostatke. Ako predstavniko tijelo to ne uini, opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan duan je u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda dravne uprave u upaniji te elnika sredinjeg tijela dravne uprave ovlatenog za nadzor nad zakonitou rada tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. U postupku nadzora zakonitosti, kada predstojnik ocijeni da je opi akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ovlaten je i duan, u roku od 15 dana od dana njegove dostave, donijeti odluku o obustavi od primjene opeg akta, koja mora biti obrazloena. Odluka o obustavi opeg akta dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavnikog tijela jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave, opinskom naelniku, gradonaelniku ili upanu, sredinjem tijelu dravne uprave u ijem je djelokrugu obustavljeni opi akt te sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za poslove lokalne i podrune (regionalne) samouprave. 39. Kako e postupiti nadleno tijelo dravne uprave u sluaju obustave opeg akta? Odluku o obustavi opeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i sredinja tijela dravne uprave u okviru svoga djelokruga utvrenog posebnim zakonom. Odluka o obustavi od primjene koju je neposredno donijelo sredinje tijelo dravne uprave dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavnikog tijela koje je donijelo obustavljeni opi akt, opinskom naelniku, gradonaelniku ili upanu, predstojniku i sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za poslove lokalne i podrune (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno donijelo odluku o obustavi. Kada nadleno sredinje tijelo dravne uprave zaprimi odluku predstojnika o obustavi opeg akta ocijenit e osnovanost odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama. Ukoliko sredinje tijelo dravne uprave odluku o obustavi ocijeni neosnovanom, ukinut e odluku predstojnika. Odluka sredinjeg tijela dravne uprave o ukidanju odluke predstojnika dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavnikog tijela koje je donijelo obustavljeni opi akt, opinskom naelniku, gradonaelniku ili upanu, predstojniku i sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za poslove lokalne i podrune (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno donijelo odluku kojom se ukida odluka predstojnika. 40. Koje su ovlasti Vlade Republike Hrvatske u postupku obustave opeg akta? Ukoliko sredinje tijelo dravne uprave obustavi od primjene opi akt, odnosno odluku predstojnika ocijeni osnovanom, predloit e bez odgode Vladi Republike Hrvatske da u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Odluka sredinjeg tijela dravne uprave kojom je odluka predstojnika ocijenjena osnovanom te prijedlog Vladi Republike Hrvatske za pokretanjem postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom

Republike Hrvatske dostavljaju se bez odgode predsjedniku predstavnikog tijela koje je donijelo obustavljeni opi akt, opinskom naelniku, gradonaelniku ili upanu, predstojniku i sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za poslove lokalne i podrune (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno postupalo. Vlada Republike Hrvatske pokrenut e postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti opeg akta pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanjem postupka. Ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka, prestaje obustava od primjene opeg akta. 41. Tko, na koji nain i u kojim sluajevima moe raspustiti predstavniko tijelo? Vlada Republike Hrvatske moe raspustiti predstavniko tijelo na prijedlog sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. O rasputanju predstavnikog tijela Vlada RH donosi rjeenje. Vlada Republike Hrvatske raspustit e predstavniko tijelo: ako donese odluku ili drugi akt kojim ugroava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske ako predstavniko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja ako uestalo donosi ope akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog uestalih, teih povreda zakona i drugih propisa ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez minimalnog broja lanova potrebnih za rad i donoenje odluka ako ne moe donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca ako u zakonom odreenom roku ne donese proraun, odnosno ako ne donese odluku o privremenom financiranju ako u zakonom odreenom roku ne donese prostorni plan.

42. Postoji li pravna zatita u sluaju rasputanja predstavnikog tijela? Rjeenje Vlade Republike Hrvatske o rasputanju predstavnikog tijela je konano i stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama. Protiv rjeenja Vlade Republike Hrvatske o rasputanju predsjednik rasputenoga predstavnikog tijela moe podnijeti tubu Upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od objave rjeenja. Upravni sud Republike Hrvatske odluit e o tubi u roku od 15 dana od primitka te presudu bez odgaanja dostaviti Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku rasputenoga predstavnikog tijela. Presuda Upravnog suda objavljuje se u Narodnim novinama. Ukoliko je predsjednik rasputenoga predstavnikog tijela protiv rjeenja Vlade R epublike Hrvatske o rasputanju podnio tubu Upravnom sudu Republike Hrvatske, a tuba je odbaena ili odbijena, Vlada e raspisati prijevremene izbore za predstavniko tijelo u roku od 60 dana od dana objave odluke Upravnog suda Republike Hrvatske u Narodnim novinama. 43. Tko i u kojim sluajevima imenuje povjerenika Vlade Republike Hrvatske? Vlada Republike Hrvatske imenovat e povjerenika Vlade u jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave: kada raspusti njezino predstavniko tijelo

kada se u jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ne odre, u skladu sa zakonom, izbori za novo predstavniko tijelo kada se ni u roku od 90 dana od dana objave slubenih rezultata izbora ne konstituira predstavniko tijelo ako na referendumu o pitanju razrjeenja opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i njihovog zamjenika bude donesena odluka o razrjeenju opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i njihovog zamjenika.

44. Na koji nain opinski naelnik, gradonaelnik i njihov zamjenik mogu obavljati dunost i koja im prava pripadaju po osnovi obavljanja dunosti na koju su izabrani? U jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10.000 stanovnika opinski naelnik, gradonaelnik i njihov zamjenik odluit e hoe li dunosti na koje su izabrani obavljati profesionalno. U jedinicama lokalne samouprave koje imaju vie od 10.000 stanovnika, velikim gradovima, gradovima sjeditima upanija, odnosno upanijama opinski naelnik, gradonaelnik i upan dunost obavljaju profesionalno, a njihovi zamjenici odluit e hoe li dunosti na koje su izabrani obavljati profesionalno. Opinski naelnik, gradonaelnik i njihov zamjenik te zamjenik upana koji mogu odluiti hoe li dunost obavljati profesionalno, duni su u roku od 8 dana od dana stupanja na dunost dostaviti pisanu obavijest nadlenoj slubi u opini, gradu, odnosno upaniji o tome hoe li dunost na koju su izabrane obavljati profesionalno. Za vrijeme profesionalnog obavljanja dunosti na koju su izabrani, opinski naelnik, gradonaelnik odnosno upan i njihov zamjenik ostvaruju pravo na plau, odnosno naknadu plae, kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dunosti uraunava im se u sta osiguranja. 45. Na koji nain opine, gradovi i upanije mogu ostvariti surad nju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih drava? Odluku o uspostavljanju meusobne suradnje, odnosno sklapanju sporazuma o suradnji gradova, opina i upanija s odgovarajuim lokalnim i regionalnim jedinicama drugih drava te sadraju i obli cima te suradnje donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice podrune (regionalne) samouprave, u skladu sa svojim opim aktima i Zakonom o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi. Odluku o uspostavljanju suradnje, odnosno sklapanju sporazuma o suradnji s jedinicama lokalne, odnosno regionalne samouprave drugih drava, zajedno s tekstom sporazuma o suradnji na hrvatskom jeziku i na jeziku drave u kojoj se nalazi jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave s kojom se navedeni sporazum sklapa, opina, grad i upanija dostavlja sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu, koje obavlja nadzor nad zakonitou ove odluke. Kada sredinje tijelo dravne uprave nadleno za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu ocijeni da odluka o uspostavljanju suradnje nije u skladu sa zakonom, u roku od 8 dana od njenog primitka, predloit e Vladi Republike Hrvatske ukidanje odluke. Vlada Republike Hrvatske moe, u roku od 30 dana od primitk a prijedloga, odlukom, koja mora biti obrazloena, ukinuti odluku o uspostavljanju suradnje. Protiv odluke Vlade Republike Hrvatske o ukidanju odluke o uspostavljanju suradnje, jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave moe podnijeti ustavnu tubu radi zatite prava na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Ako Vlada Republike Hrvatske u roku od 30 dana od primitka prijedloga ne donese odluku o ukidanju, smatra se da je odluka o uspostavljanju suradnje donijeta u skladu sa zakonom.

46. Je li mogua meusobna suradnja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave? Dvije ili vie jedinica lokalne samouprave, osobito one koje su prostorno povezane u jedinstvenu cjelinu (opine i gradovi na otoku i sl.), mogu obavljanje pojedinih pos lova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajedniki. Za zajedniko obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave mogu osnovati zajedniko tijelo, zajedniki upravni odjel ili slubu, zajedniko trgovako drutvo ili mogu zajedniki organizirati njihovo obavljanje u skladu s posebnim zakonima. Meusobni odnosi jedinica lokalne samouprave u zajednikom organiziranju obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga ureuju se posebnim sporazumom u skladu sa zakonom i njihov im statutima i opim aktima. 47. Kako se osnivaju opine, gradovi i upanije? Opine, gradovi i upanije osnivaju se zakonom. Zakonom o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 86/06., 16/07. ispr. i 46/10. ispr.) utvruje se podruno ustrojstvo Republike Hrvatske te se odreuju podruja svih upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedita, nain utvrivanja i promjene granica opina i gradova, postupak koji prethodi promjeni podrunog ustrojstva i druga pitanja od znaaja za podruno ustrojstvo jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Tim je Zakonom na podruju Republike Hrvatske utvreno 20 upanija te Grad Zagreb kao posebna jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica. Zakonom je izrijekom utvreno koji gradovi i opine (ukljuujui i naselja u sastavu gradova i opina) ulaze u sastav pojedine upanije. Zakonom je utvreno i podruje Grada Zagreba, glavnoga grada Republike Hrvatske. upanije na podruju Republike Hrvatske jesu: I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. XVI. XVII. XVIII. XIX. XX. Zagrebaka upanija sa sjeditem u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorska upanija sa sjeditem u Krapini, Sisako-moslavaka upanija sa sjeditem u Sisku, Karlovaka upanija sa sjeditem u Karlovcu, Varadinska upanija sa sjeditem u Varadinu, Koprivniko-krievaka upanija sa sjeditem u Koprivnici, Bjelovarsko-bilogorska upanija sa sjeditem u Bjelovaru, Primorsko-goranska upanija sa sjeditem u Rijeci, Liko-senjska upanija sa sjeditem u Gospiu, Virovitiko-podravska upanija sa sjeditem u Virovitici, Poeko-slavonska upanija sa sjeditem u Poegi, Brodsko-posavska upanija sa sjeditem u Slavonskom Brodu, Zadarska upanija sa sjeditem u Zadru, Osjeko-baranjska upanija sa sjeditem u Osijeku, ibensko-kninska upanija sa sjeditem u ibeniku, Vukovarsko-srijemska upanija sa sjeditem u Vukovaru, Splitsko-dalmatinska upanija sa sjeditem u Splitu, Istarska upanija sa sjeditem u Pazinu, Dubrovako-neretvanska upanija sa sjeditem u Dubrovniku, Meimurska upanija sa sjeditem u akovcu.

48. Kako se utvruju granice jedinica lokalne samouprave? Granice izmeu opina, odnosno gradova predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih opina. Kada se granice rubnih katastarskih opina ne podudaraju s granicama rubnih naselja, odnosno mjesta koja ulaze u sastav pojedine opine, odnosno grada, smatra se da granicu predstavlja granica rubnih naselja prikazana u slubenoj evidenciji prostornih jedinica. U sluaju da granice rubnih katastarskih opina, odnosno naselja, nisu jednoznano prikazane u slubenim evidencijama prostornih jedinica, susjedne jedinice lokalne samouprave dogovorno e uskladiti ove granice. 49. Mogu li se i na koji nain promijeniti granice jedinica lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave mogu sporazumno izmijeniti meusobne granice. U tom sluaju odluku o promjeni granica jedinice lokalne samouprave donose njihova predstavnika tijela natpolovinom veinom glasova svih lanova, na prijedlog opinskog naelnika odnosno gradonaelnika, nakon prib avljenog miljenja graana s podruja na koje se promjena odnosi, ukoliko se radi o naseljenom podruju. Na temelju odluke predstavnikog tijela opinski naelnici odnosno gradonaelnici sklapaju sporazum u kojem se granice opisuju tekstualno, a kartografski prikaz obvezan je sastavni dio sporazuma. Potpisani sporazum dostavlja se sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za poslove lokalne samouprave, Dravnoj geodetskoj upravi i Dravnom zavodu za statistiku. Ukoliko jedinice lokalne samouprave granice ne usklade sporazumno, odnosno kada predstavniko tijelo pojedine jedinice lokalne samouprave predloi promjenu granica iz gospodarskih, prometnih ili drugih razloga, o granicama e odluiti Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokaln e samouprave (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), po pribavljenom miljenju graana podruja na koje se promjena odnosi, ukoliko se radi o naseljenom podruju. Vlada Republike Hrvatske utvruje sastav Povjerenstva i imenuje predsjednika, lanove i tajnika Povjerenstva. Protiv odluke Povjerenstva moe se izjaviti prigovor Vladi Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave odluke. 50. Tko moe predloiti promjene podruja, promjene sjedita i osnivanje novih jedinica lokalne samouprave? Promjenu podrune pripadnosti naselja, odnosno izdvajanje naselja iz sastava jedne jedinice lokalne samouprave i pripajanje drugoj jedinici, mogu predloiti predstavnika tijela jedinica, odnosno jedna treina graana s prebivalitem na podruju naselja za koja se predlae promjena. Promjenu sjedita jedinice lokalne samouprave ili osnivanje nove jedinice lokalne samouprave mogu predloiti predstavnika tijela jedinica, odnosno jedna treina graana s prebivalitem na podruju jedinice, odnosno naselja na koja se odnosi. Predlagatelji svake podrune promjene duni su pribaviti miljenje graana s podruja na koje se odnosi promjena, te oitovanje upanijske skuptine na ijem se podruju nalazi jedinica lokalne samouprave na koju se promjena odnosi. Svi predlagatelji promjena podrunog ustrojstva Republike Hrvatske duni su pribaviti prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske na predloenu podrunu promjenu. Vlada Republike Hrvatske izdat e ili uskratiti prethodnu suglasnost, ovisno o procjeni opravdanosti svakoga pojedinog prijedloga te ovisno o usklaenosti podrune promjene s Ustavom Republike Hrvatske, zakonom kojim se ureuju podruja upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj i posebnim zakonom kojim se ureuje lokalna i podruna (regionalna) samouprava. 51. to ureuje Zakon o Gradu Zagrebu?

Zakonom o Gradu Zagrebu ureuje se poloaj, djelokrug i ustrojstvo Grada Zagreba. Na sva ostala pitanja koja nisu ureena tim Zakonom, a odnose se na Grad Zagreb primjenjuju se odredbe Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi. 52. to ureuje Statut Grada Zagreba? Statutom Grada Zagreba, u skladu sa zakonom, ureuje se njegov samoupravni djelokrug, obiljeja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada tijela, oblici neposrednog odluivanja graana, suradnja s drugim jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave kao i druga pitanja od vanosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Zagreba. 53. Kakav je status Grada Zagreba? Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status gra da i upanije, to je regulirano posebnim zakonom. 54. Koje poslovi su u djelokrugu Grada Zagreba? Grad Zagreb ima poseban status iz kojeg proizlazi da obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga grada i upanije. Grad Zagreb nadlean je i za poslove dravne uprave iz djelokruga ureda dravne uprave, a obavljaju ih upravna tijela Grada Zagreba. Pri obavljanju poslova dravne uprave upravna tijela imaju ovlasti i obveze tijela dravne uprave sukladno zakonu kojim se ureuje sustav dravne uprave. 55. Tijela grada Zagreba - koje su vrste, kakav im je djelokrug i od koga su sastavljena? Tijela Grada Zagreba su Gradska skuptina Grada Zagreba i gradonaelnik Grada Zagreba. Gradska skuptina je predstavniko tijelo graana Grada Zagreba koje donosi akte u okv iru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skuptina ima 51 lana. Gradska skuptina ima predsjednika i potpredsjednike iji se broj utvruje Statutom. Gradonaelnik je izvrno tijelo Grada Zagreba. Gradonaelnik predstavlja i zastupa Grad Zagreb i nositelj je izvrnih poslova u Gradu Zagrebu. 56. Kako se biraju gradonaelnik i njegovi zamjenici? Gradonaelnik Grada Zagreba i njegova dva zamjenika biraju se na nain propisan Zakonom o izbori ma opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba. 57. Kako obavljaju svoju dunost zagrebaki gradonaelnik i njegovi zamjenici? Gradonaelnik Grada Zagreba dunost obavlja profesionalno. Zamjenici gradonaelnika odluuju hoe li dunost na koju su izabrani obavljati profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa, o emu su duni u roku od 8 dana od dana stupanja na dunost dostaviti pisanu obavijest nadlenoj gradskoj slubi. 58. Kada se imenuje povjerenik dravne uprave u Gradu Zagrebu? Ako gradonaelnik Grada Zagreba ne postupi po naredbama koje mu Vlada Republike Hrvatske moe davati u obavljaju poslova dravne uprave, na prijedlog elnika sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Vlada Republike Hrvatske imenovat e povjerenika dravne uprave u Gradu Zagrebu.

Povjerenik je duan osigurati izvrenje naredbi Vlade Republike Hrvatske, ovlaten je provoditi nadzor nad obavljanjem poslova dravne uprave u upravnim tijelim a Grada Zagreba najdulje 6 mjeseci od dana imenovanja. 59. to su upravna tijela Grada Zagreba? Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela. Upravna tijela Grada Zagreba su: gradski uredi zavodi slube.

60. Tko imenuje proelnike upravnih tijela Grada Zagreba, koliko im traje mandat i kome su odgovorni? Proelnike upravnih tijela na temelju javnog natjeaja imenuje gradonaelnik. Proelnike upravnih tijela koja u okviru svog djelokruga, obavljaju samo poslove dravne uprave, na temelju javnog natjeaja imenuje gradonaelnik uz prethodnu suglasnost nadlenog ministra, odnosno ravnatelja dravne upravne organizacije. Proelnici se imenuju na vrijeme od etiri godine i mogu biti ponovno imenovani na istu dunost. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Zagreba proelnici odgovaraju gradonaelniku. Proelnici upravnih tijela koja u okviru svog djelokruga obavljaju samo poslove dravne uprave za obavljanje tih poslova odgovaraju gradonaelniku koji u odnosu na njih ima ovlasti predstojnika ureda dravne uprave u jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave, sukladno odredbama Zakona o sustavu dravne uprave. 61. Kakav je odnos Grada Zagreba i Zagrebake upanije? Grad Zagreb i Zagrebaka upanija meusobno surauju radi rjeavanja pitanja od zajednikog interesa. Sporazumom Grada Zagreba i Zagrebake upanije odreuju se ciljevi, uvjeti i oblici suradnje kao i meusobna prava i obveze u rjeavanju pitanja od zajednikog interesa, sukladno Zakonu o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi. Gradska skuptina Grada Zagreba i upanijska skuptina Zagrebake upanije radi rjeavanja pitanja od zajednikog interesa osnivaju zajedniko vijee. Zajedniko vijee ine gradonaelnik Grada Zagreba i upan Zagrebake upanije te po dva lana obje jedinice koje biraju njihova predstavnika tijela iz reda svojih lanova. Gradska skuptina Grada Zagreba i upanijska skuptina Zagrebake upanije mogu zajednikom vijeu povjeriti rjeavanje odreenih pitanja iz njihovog djelokruga za koja ocijene da su od zajednikog interesa za obje strane, o emu se donosi odluka veinom glasova svih lanova tijela. 62. Kako se financira Grad Zagreb? Grad Zagreb ima svoje prihode kojima u okviru svog djelokruga slobodno ra spolae. Prihodi Grada Zagreba su: vlastiti porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe

prihodi od stvari u vlasnitvu Grada i imovinskih prava prihodi od trgovakih drutava i drugih pravnih osoba u vlasnitvu Grada, odnosno u kojima Grad ima udio ili dionice prihodi od koncesija koje dodjeljuje Gradska skuptina novane kazne i oduzeta imovinska korist za prekraje koje Grad propie udio u zajednikim porezima s Republikom Hrvatskom drugi prihodi odreeni zakonom.

Prihodi i rashodi Grada Zagreba utvruju se godinjim proraunom. 63. Na koji se nain biraju lanovi predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, koliko im traje mandat i kada se odravaju izbori? lanove predstavnikih tijela biraju graani na neposrednim izbor ima, tajnim glasovanjem, na mandat od etiri godine. Redovni izbori odravaju se tree nedjelje u svibnju mjesecu svake etiri godine. Ukoliko je mandat lanova predstavnikih tijela prestao uslijed rasputanja predstavnikog tijela iz zakonom utvrenih razloga, odravaju se prijevremeni izbori za tu jedinicu. Izbore za lanove predstavnikih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom kojom utvruje toan datum odravanja izbora. 64. Tko moe birati i biti biran za lana predstavnikog tijela? lanove predstavnikih tijela biraju hrvatski dravljani s navrenih 18 godina koji imaju prebivalite na podruju jedinice za ije se predstavniko tijelo izbori provode. Za lana predstavnikog tijela jedinice moe se kandidirati i biti izabran hrvatski dravljanin s navrenih 18 godina ivota koji ima prebivalite na podruju jedinice za ije se predstavniko tijelo izbori provode. 65. Kakve je prirode mandat lana predstavnikog tijela? lanovi predstavnikih tijela nisu opozivi, a prava i dunosti zapoinju im danom konstituiranja predstavnikog tijela. Takoer, lan predstavnikog tijela ne moe biti pozvan na kaznenu i prekrajnu odgovornost za izgovorene rijei, niti za glasovanje u radu predstavnikog tijela. 66. to znai nespojivost mandata lana predstavnikog tijela JLP(R)S? Zakonom o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave propisani su sluajevi nespojivosti mandata, odnosno dunosti lana predstavnikog tijela, te je utvreno da lan predstavnikog tijela jedne jedinice ne moe istovremeno biti lan predstavnikog tijela druge jedinice. Zakonom o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave taksativno su nabrojane i druge dunosti ije obavljanje je nespojivo s istovremenim obnaanjem dunosti lana predstavnikog tijela jedinice, tako lan predstavnikog tijela jedinice ne moe istovremeno biti sudac, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, dravni odvjetnik, zamjenik dravnog odvjetnika, puki pravobranitelj, zamjenik pukog pravobranitelja, ministar, dravni tajnik, zamjenik dravnog tajnika, pomonik ministra, tajnik ministarstva, ravnatelj dravne upravne organizacije, zamjenik ravnatelja dravne upravne organizacije, predstojnik Ureda Vlade Republike Hrvatske, djelatna vojna osoba te slubenik i namjetenik u Oruanim snagama Republike Hrvatske, proelnik i djelatnik u pravnim tijelima i slubama iste jedinice, kao ni lan uprave trgovakog drutva u preteitom vlasnitvu jedinice te ravnatelj ustanove kojoj je jedinica osniva. Osoba koja obnaa neku od navedenih nespojivih dunosti, osim djelatne vojne osobe te slubenika i namjetenika u Oruanim snagama Republike Hrvatske, moe se kandidirati za lana predstavnikog tijela

jedinice, meutim ukoliko na izborima bude izabrana za lana predstavnikog tijela duna se pri konstituiranju predstavnikog tijela izjasniti koju e od dvije nespojive dunosti nastaviti obnaati. 67. to je mirovanje mandata lana predstavnikog tijela u sluaju obnaanja nespojive dunosti (razlozi za stavljanje mandata u mirovanje, trajanje mirovanja, prestanak mirovanja)? Mogunost mirovanja mandata vezana je i moe se koristiti u sluajevima kada bi osoba koja je izabrana za lana predstavnikog tijela istovremeno trebala obavljati i neku drugu dunost koja je odreena kao nespojiva, odnosno inkompatibilna s dunosti lana predstavnikog tijela. Stoga, mirovanje mandata nije mogue u sluajevima koji nisu predvieni Zakonom, kao to je npr. izostanak zbog bolesti, odnosno bolovanja ili izvrenja vojne obveze ili sl.. Zakonom o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave propisano je da lanu predstavnikog tijela koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnaanje dunosti koja se prema odredbama Zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnaanja nespojive dunosti mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik. lan predstavnikog tijela koji u tijeku mandata prihvati obnaanje nespojive dunosti duan je u roku 8 dana od prihvaanja dunosti o tome obavijestiti predsjednika predstavnikog tijela, tj. obavijestiti ga o stavljanju mandata u mirovanje. Zakonom o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave propisano je da po prestanku obnaanja nespojive dunosti, lan predstavnikog tijela nastavlja s obnaanjem dunosti u predstavnikom tijelu na temelju prestanka mirovanja mandata, ako pod nese pismeni zahtjev predsjedniku predstavnikog tijela u roku od 8 dana od prestanka obnaanja nespojive dunosti, te da mirovanje mandata lana predstavnikog tijela prestaje osmog dana od dana podnoenja pismenog zahtjeva. Nastavljanje s obnaanjem dunosti lana predstavnikog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata moe se traiti jedanput u tijeku trajanja mandata. 68. Kada nastupa prestanak mandata, koji su razlozi za prestanak mandata lana predstavnikog tijela prije isteka redovitoga etverogodinjeg mandata? Sukladno Zakonu o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave lanu predstavnikog tijela mandat moe prestati prije isteka redovnog etverogodinjeg mandata predstavnikog tijela kada nastupi koji od razloga propisanih Zakonom. Jedan od razloga prijevremenog prestanka mandata sukladno Zakonu je podnoenje ostavke na dunost lana predstavnikog tijela, u kom sluaju mandat prestaje danom dostave pisane ostavke shodno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o opem upravnom postupku. Ostali razlozi prijevremenog prestanka mandata lana predstavnikog tijela propisani Zakonom su sljedei: ako mu je pravomonom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograniena poslovna - sposobnost, danom pravomonosti sudske odluke; ako je pravomonom sudskom presudom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od 6 mjeseci, danom pravomonosti sudske presude; ako odjavi prebivalite s podruja jedinice, danom odjave prebivalita; ako mu prestane hrvatsko dravljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se ureuje hrvatsko dravljanstvo, danom njegovog prestanka; te smru.

69. Tko je zamjenik lana predstavnikog tijela, iz kojih razloga se on odreuje i tko ga moe odrediti? Zakonom o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave propisano je da lanovi predstavnikih tijela imaju zamjenike koji obnaaju tu dunost ukoliko lanu

predstavnikog tijela mandat miruje ili prestane iz zakonom propisanih razloga prije isteka vremena na koje je izabran. lana predstavnikog tijela izabranog na stranakoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotine liste s koje je izabran lan, a kojeg odredi politika stranka koja je predlagatelj liste. lana predstavnikog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili vie politikih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotine liste s koje je izabran i lan, a kojeg odredi politika stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao lan predstavnikog tijela kojem je prestao mandat. Pri tome se zamjenik odreuje izmeu neizabranih kandidata s liste neovisno o redoslijedu kandidata na samoj listi. lana predstavnikog tijela izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje prvi sljedei neizabrani kandidat s lis te. 70. Konstituiranje predstavnikog tijela - kada se predstavniko tijelo smatra konstituiranim, tko saziva konstituirajue sjednice i u kojim rokovima? Predstavniko tijelo smatra se konstituiranim izborom predsjednika na prvoj (konstituirajuoj) sjedni ci na kojoj je nazona veina lanova predstavnikog tijela. Prva, konstituirajua sjednica predstavnikih tijela jedinica, saziva se u roku od 30 dana od dana objave izbornih rezultata. Konstituirajue sjednice opinskih i gradskih vijea saziva elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti, a konstituirajue sjednice upanijskih skuptina i Skuptine Grada Zagreba saziva Vlada Republike Hrvatske. Ako se konstituirajua sjednica ne odri u zakazanom roku, ovlateni saziva odmah saziva novu konstituirajuu sjednicu koja se treba odrati u roku od 15 dana. 71. Kako je osigurana zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavnikom tijelu? Pravo pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u predstavnikim tijelima jedinica lokalne samouprave i predstavnikim tijelima jedinica podrune (regionalne) samouprave zajameno je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, te se ureuje statutima jedinica. Ukoliko se na redovnim lokalnim izborima ne postigne odgovarajua zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavnikom tijelu jedinice u kojom se ostvaruje pravo na zastupljenost u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i statut om jedinice, broj lanova predstavnikih tijela jedinice poveava se do broja koji je potreban da bi odgovarajua zastupljenost bila ostvarena, a izabranima se smatraju oni pripadnici odreene manjine koji su bili kandidirani na izbornim listama, a nisu izabrani, po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima. Ako se na navedeni nain ne postigne odgovarajua zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavnikom tijelu jedinice, u jedinici e se raspisati dopunski izbori za predstavnike nacionalnih manjina u roku od 90 dana od konstituiranja predstavnikog tijela jedinice. 72. Postupak kandidiranja za izbore za lanove predstavnikih tijela - tko predlae liste za izbor, broj potpisa potrebnih za pravovaljanost liste, rok za predaju kandidacijskih lista? Liste za izbor lanova predstavnikih tijela predlau politike stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birai. Dvije ili vie politikih stranaka mogu predloiti koalicijsku listu za izbor lanova predstavnikih tijela. Kada birai kao ovlateni predlagatelji predlau nezavisnu kandidacijsku listu, za pravovaljanost kandidacijske liste duni su prikupiti odreeni broj potpisa graana: 100 potpisa za opinsku listu

150 potpisa za gradsku listu 500 potpisa za upanijsku listu, odnosno listu za izbor lanova Gradske skuptine Grada Zagreba.

Podnositelji prijave nezavisne kandidacijske liste su prva tri po redu potpisnika nezavisne liste. Prijedlozi lista moraju biti zaprimljeni u nadlenom izbornom povjerenstvu jedinice za ije se predstavniko tijelo izbori provode, najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. Potpisi biraa prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime biraa, adresa prijavljenog prebivalita, broj vaee osobne iskaznice i mjes to njezina izdavanja. Naziv liste navodi se punim imenom stranke, odnosno stranaka koalicije, a ako postoji, navodi se i skraeni naziv stranke, odnosno stranaka ili stranake koalicije koja je listu predloila. Ako je listu predloila skupina biraa, njen naziv je nezavisna opinska lista, nezavisna gradska lista, nezavisna upanijska lista, odnosno nezavisna lista Grada Zagreba. Nositelj liste prvi je predloeni kandidat na listi. 73. Koja su tijela za provedbu izbora lanova predstavnikih tijela jedinica LP(R)S, kako su sastavljena i koje su im dunosti? Tijela za provedbu izbora su Dravno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva u jedinicama i biraki odbori. Izbore lanova opinskog vijea provode opinsko izborno povjerenstvo i biraki odbori. Izbore lanova gradskog vijea provode gradsko izborno povjerenstvo i biraki odbori. Izbore lanova upanijske skuptine provode upanijsko izborno povjerenstvo, opinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo i biraki odbori. Izbore lanova Gradske skuptine Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i biraki odbori. Opinska, gradska, upanijska izborna povjerenstva, te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni i proireni sastav. Stalni sastav izbornog povjerenstva jedinice ine predsjednik i dva lana te njihovi zamjenici. Predsjednik izbornog povjerenstva mora biti diplomirani pravnik. Dravno izborno povjerenstvo imenuje stalni sastav upanijskih izbornih povjerenstva i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba. upanijska izborna povjerenstva imenuju stalni sastav opinskih, odnosno gradskih izbornih povjerenstava na svome podruju. Izborna povjerenstva obavljaju slijedee poslove vezane uz izbore: brinu za zakonitu pripremu i provoenje izbora za lanove predstavnikih tijela imenuju lanove birakih odbora za opinske, gradske, odnosno upanijske izbore odreuju biraka mjesta za opinske, gradske, odnosno upanijske izbore nadziru rad birakih odbora obavljaju sve tehnike pripreme za obavljanje izbora na svom podruju na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuju opinske, odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu opinsku, odnosno gradsku listu nadziru pravilnost izborne promidbe prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja na birakim mjestima na svom podruju te kada se radi o upanijskim izborima objavljuju rezultate izbora i obavljaju i druge poslove odreene Zakonom.

Biraki odbori izravno provode glasovanje biraa na birakim mjestima, te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja. 74. to je zatita izbornog prava (tko moe podnijeti prigovor na postupak kandidiranja ili izbora,

tko rjeava po podnijetom prigovoru za zatitu izbornog prava, rokovi podnoenja prigovora)? Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opi nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora lanova predstavnikih tijela jedinica i rjeava sporove u skladu s odredbama Zakona o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Pravo podnijeti prigovor nadlenom izbornom povjerenstvu imaju politike stranke, udruge nacionalnih manjina, kandidati, najmanje 100 biraa ili 5% biraa izborne jedinice u kojoj se provode izbori. Protiv rjeenja na prigovor, nadlenog izbornog povjerenstva, u zatiti izbornog prava politike stranke, kandidati, najmanje 100 biraa ili najmanje 5% biraa izborne jedinice u kojoj se provode izbori imaju pravo podnijeti albu Ustavnom sudu Republike Hrvatske (izborni spor). Ukoliko je kandidacijsku listu predloilo vie politikih stranaka, prigovor e se smatrat i pravovaljanim i kada ga je podnijela samo jedna politika stranka. Nositelji nezavisnih lista prigovor, odnosno albu podnose osobno. Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova opinskog i gradskog vijea rjeava upanijsko izborno povjerenstvo, a prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova upanijske skuptine i Gradske skuptine Grada Zagreba rjeava Dravno izborno povjerenstvo. Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova predstavnikog tijela jedinice podnose se nadlenom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati raunajui od isteka dana kad je izvrena radnja na koju je stavljen prigovor. Nadleno izborno povjerenstvo duno je donijeti rjeenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada mu je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su mu dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor. Ako nadleno izborno povjerenstvo, rjeavajui o prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale na rezultate izbora, ponitit e radnje u tom postupku i odrediti da se te radnje ponove u roku koji mora osigurati odravanje izbora na dan za koji su raspisani. Ako ne postoji mogunost ponavljanja ponitenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale na rezultat izbora, nadleno izborno povjerenstvo ponitit e izbore i odrediti rok u kojem e se odrati ponovljeni izbori. Protiv rjeenja nadlenoga izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rjeenjem, ima pravo albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. alba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati, raunajui od dana kad je primljeno pobijano rjeenje, a podnosi putem nadlenoga izbornog povjerenstva. Ustavni sud Republike Hrvatske duan je donijeti odluku o albi u roku od 48 sati od dana primitka albe. Podneseni prigovor odnosno alba u postupku zatite izbornog prava ne odgaaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane Zakonom. 75. Kako se biraju opinski naelnik, gradonaelnik, upan i gradonaelnik Grada Zagreba (nain izbora, raspisivanje i odravanje izbora)? Zakonom o izborima opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba propisano je da se opinski naelnici, gradonaelnici, upani i gradonaelnik Grada Zagreba te njihovi zamjenici biraju neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od etiri godine. Opinski naelnici, gradonaelnici, upani i gradonaelnik Grada Zagreba imaju zamjenike koji se biraju zajedno i istovremeno, na isti nain i po istom postupku. Redoviti izbori opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba odravaju se svake etvrte godine, istodobno s izborima za lanove predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske odlukom kojom odreuje datum njihova odravanja.

76. Tko ima pravo birati i biti biran na izborima za opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba? Opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba imaju pravi birati svi birai s prebivalitem na podruju jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor. Pravo biti biran za opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba imaju svi birai koji na dan raspisivanja izbora imaju najmanje 6 mjeseci prijavljeno prebivalite na podruju jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor. Nitko ne moe istovremeno biti kandidat i zamjenik kandidata, te se nitko ne moe istovremeno kandidirati u jedinici lokalne samouprave i u jedinici podrune (regionalne) samouprave. 77. Do kada traje mandat opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba? Mandat opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba izabranih na redovitim i na prijevremenim izborima traje do dana proglaenja slubenih rezultata izbora novoga opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba. 78. Kakav je postupak izbora opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba? Opinski naelnik, gradonaelnik, upan i gradonaelnik Grada Zagreba biraju se veinskim izbornim sustavom u kojem cijelo podruje opine ili grada, upanije i Grada Zagreba ini jednu izbornu jedinicu. Opinski naelnik, gradonaelnik, upan i gradonaelnik Grada Zagreba biraju se veinom glasova svih biraa koji su glasovali. Za opinskog naelnika, gradonaelnika, upana ili gradonaelnika Grada Zagreba izabran je kandidat koji na izborima dobije vie od 50% glasova biraa koji su glasovali (prvi krug izbora). 79. to ako ni jedan kandidat ne bude izabran u prvom krugu izbora? Ako niti jedan kandidat ne dobije veinu glasova u prvom krugu izbora, odrat e se ponovljeni izbori (drugi krug izbora) etrnaesti dan nakon dana odravanja prvoga kruga izbora. U drugom krugu izbora sudjeluju dva kandidata koja su u prvom krugu izbora dobila najvie glasova. Ako drugi i trei kandidat na listi dobiju isti broj glasova, te se ne moe utvrditi koji od njih ima pravo sudjelovati u drugom krugu izbora, izborni postupak ponovit e se u cijelosti. Ako jedan ili oba kandidat s najvie glasova u prvom krugu izbora odustanu od drugog kruga izbora, pravo sudjelovanja u drugom krugu izbora imat e sljedei kandidati po broju glasova biraa. U drugom krugu izbora izabran je kandidat koji dobije vei broj glasova biraa koji su glasovali. Ako u drugom krugu izbora oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izbori e se ponoviti u treem krugu izbora s istim kandidatima na nain i po postupku propisanom za drugi krug izbora. Ukoliko u treem krugu izbora oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak ponovit e se u cijelosti. 80. Opiite prestanak mandata opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba prije isteka redovitoga etverogodinjeg mandata (posljedice prijevremenog prestanka mandata)? Mandat opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba i njihovih zamjenika moe prestati i prije isteka mandata, u skladu s odredbama zakona koji ureuju lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu, odnosno Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi. Ukoliko mandat opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba prestane

prije isteka mandata, raspisuju se prijevremeni izbori. Prijevremeni izbori raspisuju se u roku od 60 dana od dana prestanka mandata. Meutim, ako mandat opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba prestane u kalendarskoj godini u kojoj e se odrati redoviti izbori, a prije njihova odravanja, u toj se jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave nee provesti prijevremeni izbori. Prava, obveze i odgovornosti opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba do provedbe redovitih izbora obnaat e zamjenik. Ako mandat opinskog naelnika prestane opozivom, prestaje i mandat njegovom zamjeniku Ukoliko mandat prestane i zam jeniku, Vlada Republike Hrvatske imenovat e povjerenika koji e obnaat dunost opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba do provedbe izbora. 81. to je nespojivost mandata opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba? Zakonom o izborima opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba utvreno je da opinski naelnik, gradonaelnik, upan i gradonaelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici za vrijeme obnaanja dunosti ne mogu biti lanovi predstavnikog tijela iste ili druge jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave. Takoer, Zakonom su taksativno pobrojane i druge dunosti ije je istovremeno obavljanje s dunou nositelja izvrne vlasti nespojivo. Sluajevi nespojivosti istovremenog obnaanja zakonom propisanih dunosti odnose se na obavljanje dunosti opinskih naelnika, gradonaelnika i upana, ali jednako tako i na obnaanje dunosti njihovih zamjenika. Opinski naelnik, gradonaelnik, upan i gradonaelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici za vrijeme dok obnaaju dunost ne mogu biti: Predsjednik Republike Hrvatske predsjednik, potpredsjednik i lan Vlade Republike Hrvatske predsjednik, zamjenik predsjednika i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke glavni dravni revizor i njegov zamjenik puki pravobranitelj i njegov zamjenik sudac glavni dravni odvjetnik Republike Hrvatske i zamjenik glavnoga dravnog odvjetnika ili dravni odvjetnik i zamjenik dravnog odvjetnika tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora tajnik i zamjenik tajnika Vlade Republike Hrvatske glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dravni tajnik pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov zamjenik pomonik ministra tajnik ministarstva zamjenik dravnog tajnika u sredinjim dravnim uredima ravnatelj, zamjenik i pomonik ravnatelja dravnih upravnih organizacija predsjednik i zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju ravnatelj i pomonik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje direktor, zamjenik i pomonik direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

rektor i prorektor sveuilita glavni dravni rizniar predstojnik ureda, ravnatelj agencije i direkcije Vlade Republike Hrvatske ravnatelj zavoda kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske dunosnik u Uredu predsjednika republike kojeg imenuje Predsjednik Republike Hrvatske proelnik, slubenik i namjetenik u upravnim tijelima i slubama iste ili druge jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave lan uprave trgovakog drutva u preteitom vlasnitvu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ravnatelj i djelatnik ustanove kojoj je jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave osniva.

82. Kako tee postupak kandidiranja osobe koja obnaa dunost nespojivu s dunosti opinskog naelnika, gradonaelnika ili upana? Osoba koja obnaa nespojivu dunost sa dunou opinskog naelnika, gradonaelnika ili upana ima se pravo kandidirati, a ako bude izabrana, mora prije preuzimanja dunosti opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba podnijeti ostavku na nespojivu dun ost. Ako navedena osoba ne podnese ostavku na nespojivu dunost, nee moi preuzeti dunost opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba. Navedeno se primjenjuje i na zamjenike opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba. Za opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba ili njihove zamjenike ne smiju se kandidirati djelatne vojne osobe, slubenici i namjetenici u Oruanim snagama Republike hrvatske. 83. Kako tee postupak kandidiranja za izbor opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba (tko predlae liste za izbor, broj potpisa potrebnih za pravovaljanost liste, rok za predaju kandidacijskih lista)? Kandidate za opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba i njegove zamjenike mogu predlagati politike stranke registrirane u Republici Hrvatskoj. Dvije ili vie politikih stranaka mogu predloiti zajednikog kandidata. Birai mogu predlagati nezavisne kandidate za opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike. U jedinicama lokalne samouprave do 10.000 stanovnika na listi stranake i nezavisne kandidature mora biti ime i prezime za opinskog naelnika, gradonaelnika i ime i prezime njihovog jednog zamjenika, a u jedinicama lokalne samouprave koje imaju preko 10.000 stanovnika, upanijama i Gradu Zagrebu na listi stranake i nezavisne kandidature mora biti ime i prezime kandidata za opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba i ime i prezime njihova dva zamjenika sukladno odluci o raspisivanju izbora. Za pravovaljanost stranakih i nezavisnih kandidatura potrebno je prikupiti odreeni broj potpisa biraa: 50 potpisa biraa za opinskog naelnika i jednog zamjenika u opini do 1.000 stanovnika; 100 potpisa biraa za opinskog naelnika i jednog zamjenika u opini iznad 1.000 stanovnika, a manje od 10.000; 200 potpisa biraa za gradonaelnika grada i jednog zamjenika s manje od 10.000 stanovnika; 500 potpisa biraa za opinskog naelnika i dva zamjenika, te gradonaelnika grada i dva

zamjenika s vie od 10.000, a manje od 35.000 stanovnika; potpisa biraa za gradonaelnika grada i dva zamjenika s vie od 35.000, a manje od 100.000 stanovnika; 2.000 potpisa biraa za gradonaelnika grada i dva zamjenika s vie od 100.000 stanovnika; 2.500 potpisa biraa za upana i dva zamjenika; 5.000 potpisa biraa za gradonaelnika Grada Zagreba i dva zamjenika.

Potpisi biraa prikupljaju se na propisanom obrascu. U obrascu se, uz potpis biraa, navodi ime, prezime, adresa prebivalita biraa, te broj i mjesto izdavanja vaee osobne iskaznice. Prijedlozi kandidatura moraju biti dostavljeni nadlenom izbornom povjerenstvu na propisanom obrascu u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. 84. Navedite tijela za provedbu izbora opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba? Tijela za provedbu izbora opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba su Dravno izborno povjerenstvo te izborna povjerenstva u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i biraki odbori imenovani za izbor lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Izbor opinskog naelnika provode opinsko izborno povjerenstvo i biraki odbor. Izbor gradonaelnika provode gradsko izborno povjerenstvo i biraki odbor. Izbor upana provode upanijsko izborno povjerenstvo, opinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo i biraki odbori. Izbor gradonaelnika Grada Zagreba provode Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i biraki odbori. Kada se izbori odravaju istodobno s izborima za lanove predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, nee se imenovati zasebna izborna tijela, ve e ista izborna tijela provoditi sve izborne radnje. Ista izborna tijela provode ponovljene i prijevremene izbore. lanovi izbornih povjerenstava i birakih odbora, i zamjenici lanova mogu biti samo osobe koje imaju birako pravo i nis u kandidati na izborima. Na imenovanje, sastav i djelokrug izbornih povjerenstava u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i birakih odbora, primjenjuju se odredbe zakona koji ureuje izbor lanova predstavnikih tijela. 85. Opiite zatitu izbornog prava (tko moe podnijeti prigovor na postupak kandidiranja ili izbora, tko rjeava po podnijetom prigovoru za zatitu izbornog prava, rokovi podnoenja prigovora)? Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba i rjeava izborne sporove u skladu s odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i odredbama Zakona o izborima opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili izbora mogu podnijeti politike stranke, kandidati i zamjenici kandidata, najmanje 100 biraa ili najmanje 5% biraa jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor. Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora opinskih naelnika i gradonaelnika rjeava upanijsko izborno povjerenstvo, a prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora upana i gradonaelnika Grada Zagreba rjeava Dravno izborno povjerenstvo. Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora opinskih naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagreba podnose se nadlenom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati raunajui od isteka dana kad je izvrena radnja na koju se stavlja prigovor. Nadleno izborno povjerenstvo duno je

donijeti rjeenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada mu je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su mu dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor. Ako nadleno izborno povjerenstvo, rjeavajui o prigovoru, utvrdi da je bilo nepravilnosti koje mogu bitno utjecati na rezultate izbora, ponitit e radnje u postupku i odrediti da se radnje ponove u roku koji mora osigurati odravanje izbora na dan za koji su raspisani. Ako ne postoji mogunost ponavljanja ponitenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale na rezultat izbora, nadleno izborno povjerenstvo ponitit e izbore i odrediti rok u kojem e se odrati ponovljeni izbori. Protiv rjeenja nadlenoga izbornog povjerenstva moe se pokrenuti izborni spor podnoenjem albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. albu mogu podnijeti politike stranke, kandidati i zamjenici kandidata, najmanje 100 biraa ili najmanje 5% biraa jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave u kojoj se provodi izbor. alba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem nadlenoga izbornog povjerenstva u roku od 48 sati od dana primitka pobijanog rjeenja. Ustavni sud e o albi odluiti u roku od 48 sati od primitka albe. Prigovor i alba u postupku zatite izbornog prava ne odgaaju obavljanje izbornih radnji u skladu sa Zakonom.

Upravni postupak i upravni sporovi PRAVNI IZVORI I LITERATURA 1. Zakon o opem upravnom postupku ("Narodne novine" 47/09) 2. Zakon o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10) Osnove sustava Europske unije PRAVNI IZVORI I LITERATURA 1. "Europa u 12 lekcija", Pascal Fontaine, Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj, 2011. 2. "Va vodi kroz Lisabonski ugovor", Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 2009. 3. "Hrvatska na putu u EU - od kandidature do lanstva", (6. izdanje), MVEP, 2012. 4. Proiena inaica Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o fukcioniranju Europske unije, (prvih 26 stranica), MVEP PP