PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

PENOLOGIJA
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

PENOLOGIJA
Penologija je nauka o kaznama, ona svoju djelatnost usmjerava u prvom redu na proucavanje izvrsenja kazni i lisenja slobode i ostalih kazni. Ona se bavi proucavanjem nacina i postupka izvrsenja drugih mjera koje nemaju karakter krivicne sankcije. Penologija se bavi uredjivanjem organizacija nacina i postupaka izvrsenja krivicnih sankcija u prvom redu sankcija za medjunarodna krivicna djela, drugih vrsta kazneno pravnih sankcija kao i drugih vrsta krivicno pravnih mjera. Predmet penologije prema klasicnom tradicionalnom shvatanju smatra se kazna zatvora i postupak njegovog izvrsenja nesto je sire odredjena penologija ciji predmet obuhvataju sve kazne, osnovi prava kaznjavanja, svrha kazni, nacin , metod i postupak njihovog izvrsavanja. IMOVINSKE KAZNE Imovinske kazne su nastale veoma rano u doba pretvaranja osvete i to privatne u kompoziciju sa pojavom robno-novcane privrede. Kompoziciju je drzava favorizovala jer je jedan dio naplacenih sredstava pripadao njoj, a drugi dio ostecenoj osobi. Imovinske kazne se dijele na novcane kazne i konfiskaciju imovine. Novcane kazne se sastoje u obavezi osudjene osobe da u odredjenom roku uplati odredjeni iznos u korist drzave a moze se izreci kao glavna i sporedna kazna. Konfiskacija imovine se sastoji u oduzimanju imovine osudjenoj osobi bez naknade u granicama koje su propisane zakonom. Izricanje ove kazne zasniva se stvarnopravnom odnosu drzave nad imovinom osudjene osobe. Razlikujemo 2 vrste konfiskacije: Opca oduzimanja cjelokupne imovine i Specijalne- samo dio imovine Karakteristike konfiskacije su: Odnosi se na imovinu osudjene osobe, ovom se kaznom moze obuhvatiti buduca imovina, ona ne moze obuhvatiti imovinu clanova obitelji osudjene osobe, konfiskacija imovine pokretna i nepokretna prelazi u drzavnu svojinu, primjena ove kazne nije vezana za imovinsku korist. TJELESNE KAZNE Tjelesne kazne spadaju u red najstarijih kazni. Javljaju se u 2 oblika: sakacenje i ibanje. Sakacenje osnov nalazimo u principu oko za oko, zub za zub. Za imovinsko krivicna djela pociniocu je odsjecena ruka, za davanje laznog iskaza je odsjecen jezik, za spijunazu (preljubu) vadjenje oci. Sakacenje je bila surova, svirepa kazna ne samo po prirodi i sadrzaju vec i po nacinu izvrsenja. Ova kazna se izvrsavala na javnom mjestu, na gradskim trgovima, ispred crkve i u prisustvu velikog broja ljudi. ibanje- razlikujemo 2 vrste ibanja, kod muskaraca sibanje preko cijelog tijela, a kod zena samo po straznjici. Po nacinu izvrsenja su se razlikovale: teska iba i iba. A osim ovih kazni postojale su jos i kazne teskog fizickog rada, prinudni rad, izlaganje na stub srama i kamenovanje. IZVRSENJE KAZNI ZATVORA Razlikuju se slijedeci sistemi: celijski,anbunski, engleski irski i makonokijev bodovni system. Celijski je osnovan 1775 g, svaki zatvorenik je izolovan u posebnu celiju danju i nocu bez ikakvih kontakata , sa mogucnoscu da razmislja o ucinjenom djelu, to je dovodilo do stetnih posljedica po osudjenika. Anbonski 1823 god kao zamjena za usamljenicki sistem a sa ciljem da otkloni njegove nedostatke. Zatvorenici su danju se nalazili na zajednickom obavljanju rada, ali uz zabranu medjusobnog razgovora. To prinudno cutanje je trebalo da onemoguci dogovaranje i sporazumjevanje oko eventualne pobune te i sprjecavanje zaraze s jedne na drugu osobu. Engleski (progresivni) javlja se u 19 st, proces se dovija u 3 faze a to su.. I faza- obavezna celijska izolacija osudjenika u trajanju od 9-12 mjeseci

II faza- skupni boravak i rad osudjenika i to putem prelaska kroz 4 odjeljenja, a svako naredno odjeljenje znaci laksi tretman III faza- uvjetna sloboda, gdje se pusta na slobodu ako je to radom i ponasanjem zasluzio. Irski 1853 god. Takodjer se odvija u 3 faze, s tim da se u 3 fazi ne pusta na slobodu vec stavlja u odjeljenje za slobodnjake u kojem se osudjenik priprema za slobodu i boravak sa ciljem da bi se lakse ukljucio u drustveni zivot Makonokijev bodovni prvi put primjenjen 1840 god. Zatvorenici su u toku izdrzavanja kazne svojim ponasanjem, ispunjavanjem radnih obaveza i postivanjem pravila zaradjivali bodove. Ko se vise trudio i borio imao je priliku da ranije izadje iz zatvora. I on se odvija u 3 faze: -otra disciplina -organiziranje zatvorenika u grupe -rasformiranje grupa i svaki zatvorenik je dobio kolibu i dio zemlje koju bi obradjivao.

PARAPENALNE MJERE ALTERNATIVNE SANKCIJE

Kao te mjere smatraju se: naknada stete, ambulantni tretman, upucivanje na obuku, drustveno koristan rad, kucni zatvor, elektronski nadzor. Njihovo uvodjenje predstavlja rezultat donosenja niza medjunarodnih akata sa cijem da se ublaze distributivni karakter kazni. One imaju niz prednosti to su : humani karakter, raniji stepen represivnosti, uspostavljanje saradnje sa osumnjicenim i njegov aktivan odnos u izvrsavanju mjere postizanje naknade ostecenom. Nedostaci koji se isticu protiv ovih mjera su: mogu da predstavljaju pojacano sredstvo represije time na ovaj nacin osumnjiceni moze da izbjegne krivicni postupak, zavisno o njegovom imovinskom stanju, te primjena ovih mjera zahtjeva pribavljanje niza podataka o osumnjicenom i njegovom okruzenju sto produzava i poskupljuje postupak.

PRAVNI I OSNOVNI CILJEVI KAZNJAVANJA Kod pravnog osnova se postavlja pitanje, na osnovu cega drzava ima pravo na kaznjavanje ucinioca k.d. tj ius puniendi- odakle izvire. U odgovoru su se razvile vise teorija a to su: individualisticka, teorija drustvenog ugovora, pravna teroija i socioloska teorija. Prema individualistickoj teoriji pravni osnov drzave jeste zahtjev apsolutne pravde, a iz te pravde izvire pravo drzave i pravo na primjenu kazne, Teorija drustvenoh ugovora smatra da su pojedinci shvatili da nisu u stanju da se pojedinacno brinu i staraju o zastiti svojih dobara i pustali su da sami budu kaznjeni ako prekrse zakon i osnov prava na kaznjavanje se nalazi u drustvenom ugovoru. Pravna teroija rjesenje pitanja nalaze u propisima pozitivnog prava. Drzava je ta koja donosi propise i uredjuje zivot ljudi pa iz toga i ovlastenje drzave da osigura vrsenje prava. Socioloska teorija nalazi osnov prava u drustvenoj ili socijalnoj teoriji, a to je ostvarenje zastitine , garantivne teorije, buduci da se krivicno pravo javlja kao sredstvo u zastiti i osiguranja najznacajnijih drustvenih dobara, interesa i vrijednosti. Prema apsolutnoj teoriji cilj kazne je odmazda , represija prema pociniocu krivicnog djela. Relativna teorija smatra da je cilj kazne sredstvo za zastitu drustva od kriminaliteta, svrha kazne je sprjecavanje cinjenja krivicnog djela. Zavisno kako se ovaj cilj ostvaruje razlikuje se: -Teorija individualne prevencije -Teorija opce prevencije Teorija individualne prevencije smatra da je cilj kazne sprjecavanje ucinioca da ubuduce cini krivicno djelo a sredstvo i metod uticaja na ucionioca da ne cini krivicno djelo su : zastrasivanje, popravljanje i starateljstvo. Teorija opce prevencije- cilj je da se utice na siroke mase gradjana da se uzdrze od cinjenja krivicnih djela.

ZAVODI ZA IZVRSENJE KRIVICNIH SANKCIJA I TIPOVI ZAVODA Zavod za izvrsenja krivicnih sankcija ima nadleznost izvrsenja krivicnih sankcija, pritvora i drugih mjera. Princip na kojem se zasniva zavod za izvrsenje najvaznijih krivicnih sankcija jeste princip jedinstvenog izvrsenja najvaznijih krivicnih sankcija . Time se osigurava ravnopravan i humaniji tretman svih osoba kojima je izvrsena krivicna sankcija bez obzira na spol, uzrast, vrstu k.d. i stepen drustvene opasnosti. Zavod se bavi izvrsenjem krivicne sankcije : zatvora, maloljetne zatvore, mjere sigurnosti obaveznog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi kao i vaspitne mjere upucivanja u vaspitno poravni dom. Tipovi zavoda prema kretanju koji se odnosi na stepen osiguranja i nacin postupanja sa osudjenicima su : tipovi otvorenog, poluotvorenog, zatvorenog, strogo zatvorenog tipa.

ORGANIZACIONE JEDINICE ZAVODA/POPRAVNE SLUZBE I TRETMAN

Organizacione jedinice zavoda se bave poslovima osiguranja , odgoja, zdravstvena zastita, radnog angaziranja prItvorenika i zatvorenika i opcim i zajednickim poslovima. Sluzba za prevaspitanje je najznacajnija sluzba. Njen zadatak je da se kazne ucinioci k.d. . da se zatvorenicima omoguci da tokom zatvorske kazne usvoje drustveno prihvatljivu vrijednost sa ciljem lakseg ukljucivanja u uvjete zivota na slobodi, da se zatvorenici ponasaju u skladu sa zakonom. Sluzba za osiguranje se stara o osiguranju zavoda, cuvanju osobe lisene slobode u zavodu i izvan njega, odrzavanju unutrasnjeg reda i discipline, sprovode osobe lisene slobode i vode druge poslove odredjene zakonom. Sluzbe za zdravstvenu zastitu vrsi poslove organiziranja i preduzimanja higijenskih i zdravstvenih mjera, vrsi zdravstvenu prevenciju, obavlja poslove zdravstvene zastite i lijecenje osudjenika te nadzire kvalitet vode i hrane. Sluzba za radno organiziranje pritvorenika i zatvorenika se stara o organizaciji i poslovanju pritvorne jednice u zavodu, stara se o org rada osudjenika osoba van pritvorne jedinice,org i provodi strucnu obuku osudjenih osoba, vrsi druge poslove odredjene zakonom. Sluzba za opce i zajednicke poslove obavlja poslove u vezi sa org pravnih, administrativnih, racunovodstvenih, finansijskih, opcih i dr poslova POCETAK IZVRSENJA KAZNE ZATVORA Pocetak izvrsenja kazne zatvora pocinje se od dana kada se osudjena osoba dobrovoljno po prijemu rjesenja o upucivanju javlja nadleznoj ustanovi ili kada bude sprovedena u u zavod. Ukoliko je upucivanje osobe u zavod izvrseno u roku koji je odredjeno u rjesenju , zavod u roku od 8 dana obavjestava sud. Ukoliko osoba ne postupi po nalogu zavod je duzan da protekom ovog roka obavjesti sud i to nakasnije u roku od 3 dana od dana kada je odredjen kao rok javljanja osudjene osobe , sud potom izdaje nalog i upucuje sudskoj policiji da osudjeni osobu prinudno sprovede. Ili ako je osudjenik u bjekstvu ili se krije i nedostupan je organima tada nadleni ocinski sud donosi naredbu o izdavanju potjernice. PRIJEM, SMJESTAJ I RASPOREDJIVANJE OSUDJENE OSOBE Prijem- u zavod se smjestaju osobe ako su ispunjena 2 uslova: da je sud izrekao kaznu zatvora da je nadlezni sud izdao nalog zavodu da takvu osobu primi na izdrzavanje kazne. U daljem stupanju pritvorene i osudjene osobe zavod obavjestava nadlezni organ za unutarnje poslove na cijem podrucju zatvorenik ima prebivaliste.

Prilikom prijema obavezno je pretresanje a vrsi ga ovlastena osoba. Nakon prijema osudjena osoba se upoznaje sa pravilnikom, zatim se upucuje u prostorije gdje se fotografira i pIsmeno se upoznaje sa svojim pravima i obavezama. Smjestaj je slijedeca faza, ali se osudjenik prvo mora pregledati, lijecnicki nalaz se unosi u zdravstveni karton osudjene osobe. Prilikom prijema i smjestaja oduzimaju mu se predmeti koji su podobni da se tijelo tesko povrijedi ili pokusa ubistvo. Osudjenoj osobi se izdaje pismena potvrda o oduzetim predmetima i osudjena osoba se potom zavodi u knjigu pritvorenih i to abecednim redom. Rasporedjivanje tu postoje ogranicenja tako da u istoj sobi ne mogu boraviti pritvorenici i osudjene osobe razlicitog spola, osobe koje su optuzene za isto krivicno djelo, maloljetnici punoljetnici. Kriterij za rasporedjivanje su objektivne i subjektivne prirode i nisu vezani samo za k.d. vec i za licnost osudjene osobe. Poseban kriterij je primjenjivan za trudnice, porodilje i majke koje nemaju djece. ODLAGANJE IZVRSENJA KAZNE ZATVORA RAZLOZI I USLOVI Razlikuju se 2 vrste odlaganja: - na molbu osudjene osobe - na zahtjev tuzitelja

Za odlaganje na molbu osudjenika dolazi ako su ispunjeni uslovi: da je molbu podnio clan njegove uze porodice uz pristanak osudjene osobe, da je prijedlog podnio nadlezni organ socijalne zastite I ako su ispunjeni zakonom taksativno predvidjeni razlozi. A razlozi za odlaganje izvrsenja kazni zatvora su: Ako osudjenik boluje od teze akutne bolesti Ako se desio smrtni slucaj ili teska bolest u uzoj porodici Ako je odlaganje potrebno radi izvrsenja ili donosenja nadleznih radova ako je osudjena osoba obavezna da izvrsi odredjeni oporavak koji je vec zapocet Ako je odlaganje potrebno radi zavrsetka skolovanja Ako je osudjenom osobom osudjen i bracni drug ili dr clan uze porodice ako je osudjena osoba jedini hranitelj porodice i ako je podnesena molba za pomaganje Razlozi se dijela u 3 vrste: 1. Cisto medicinksi razlozi 2. Socijalni i porodicni razlozi 3. Razlozi koji podlijezu radnim obavezama PREMJESTAJ OSUDJENE OSOBE Zakon poznaje mogucnost premjestaja u toku uzdrzavanja kazne. Razlikujemo 2 vrste premjestaja: - na molbu zatvorene osobe - Na prijedlog upravnika zavoda Za premjestaj po molbi osudjenoga potrebni su slijedeci uslovi: Da je zatvorenik izdrzao polovinu izrecene kazne (formalni uslov) Da zatvorenik koristi godisnji odmor u krugu porodice Da je zatvorenik podnio molbu za premjestaj u drugi zavod u entitetu gdje ima prebivaliste. O podnesenoj molbi odlucuje ministra pravde i to u obliku rjesenja. On moze donijeti jednu od 3 odluke: 1. Da odbaci molbu ako je podnesena prije isteka roka koji zakon odredjuje kao formalni uslov 2. Da odbije ako nisu ispunjeni zakonom odredjeni uslovi 3. Da molbu usvoji i dozvoli premjestaj zatvorenika

Protiv rjesenja se moze uloziti zalba u roku od tri dana. Da premjestaj u drugi zavod u entitetu moze doci i po prijedlogu upravnika zavoda ako su ispunjeni slijedeci uslovi: - Ako je to nepohodno iz sigurnosnih razloga za zatvorenika. Troskove premjestaja snosi zatvorska ustanova. OTPUSTANJE OSUDJENE OSOBE/ VRSTE I KARAKTERISTIKE Da otpustanje zatvorenika dolazi iz vise razloga i to: 1. kad nastupi smrt zatvorenika 2. kada istekne mjera koja mu je izrecena kazna 3. kada je dobio pomilovanje 4. kada je data amnestija 5. kada je odobren uvjetni otpust U slucaju smrti osudjenika odmah se obavjestavaju clanovi njegove uze porodice, a obavjestava se i sud koji je donio prvostepenu sudsku presudu kao i maticar. Otpustanje usljed izdrzavanja kazne. Zavod je duzan da obavjesti krivicno odjeljenje suda u toku od 8 dana. Osoba se podvrgava lijecnickom pregledu, te se osobi izdaje otpusni list te mu se predaju sve njegove stvari koje je ostavio na cuvanje prilikom prijema u zavod, otpusna osoba ima pravo na troskove prevoza da svog ranijeg prebivalista. Pomilovanje je data milost gdje se odredjenoj osobi daje oslobodjenje od krivicnog gonjenja. Ovo se odlikuje sljedecim karakteristikama- to je akt najvisih organa drzave, odnosi se na poimenicno osudjene osobe, sadrzaj datog akta se odnosi na oslobodjenje izvrsenja kazne. Amnestija moze dovesti do gasenja krivicne sankcije, njegova 3 osnovna elementa su: - da je to akt najviseg predstavnickog tijela zemlje; odnosi se na individualne (ne ?) odredjen broj osoba i odnosi se na oslobodjenje gonjenja i kaznjavanja; donosi se u formi zakona.

UVJETNI OTPUST Uvjetni otpust se sastoji u otpustanju osudjenika prije nego sto je ovaj u potpunosti izdrzao kaznu i to pod uslovima da do isteka vremena za koju je izrecena kazna ne ucini novo k..d.. on se zasniva na ideji popravljanja i resocijalizacije ucinitelja k.d. za odredjivanje je potrebno ispunjenje 2 uslova: 1. formalni uslov, da je osudjena osoba izdrzao polovinu izrecene kazne zatvora a izuzetno ako je osudjena osoba izdrzala 1/3 kazne pod uslovom da postoje posebne okolnosti. 2. materijalno pravni uslov, da se osudjenik u toku izdrzavanja kazne zatvora popravio da se moze ocekivati da ce se na slobodi dobro ponasati, a narocito da nece ciniti k.d. Okolnosti koje su bitne za ovaj uslov su : vladanje osudjenika, izvrsavanje radnih obaveza, stepen obrazovanja i dr. okolnosti. Uvjetni otpust je da se osudjena osoba pusti na slobodu prije nego sto u potpunosti izdrzi izrecenu kaznu zatvora. Postupak se moze pokrenuti na sl nacin: na molbu osudjene osobe, na molbu clana uze porodice, uz saglasnost i na prijedlog upravnika zavoda. PRAVA OSUDJENE OSOBE Medju osnovnim pravima osudjene osobe se narocito izdvajaju sl prava: Pravo na cinjenicno postupanje Pravo na religiju i odvojen tretman pritvorenika i zatvorenika Pravo na informiranje

Pravo na zdravstvenu zastitu Pravo na osnovne uslove zivota Pravo na obrazovanje i Pravo na rad i pravo po osnovu rada

POGODNOSTI OSUDJENE OSOBE Pogodnosti su skup podsticajnih mjera usmjerenih na pruzanje povjerenja zatvorenika, podsticanje vladanja i ucesca u ostvarivanju programa tretmana, jacanje samopuzdanja radi osposobljavanja za samostalan zivot. Pogodnosti u krugu zavoda: -pogodnosti koje se odnose na izlaske van zavoda i pogodnosti koje se odnose na dopust. Pogodnosti van kruga zavoda- sloboda kretanja van zavoda u trajanju od 24 h nakon svakih izdrzavanih 7 dana kazne, -slobodan izlet u grad u trajanju od 5 h jednom u mjesecu, -dopust do 6 dana u toku jedne god izdrzavanja kazne zatvora; -dopust od 7 dana u toku jedne godine u slucaju bolesti ili smrti clana porodice -sloboda kretanja van kruga zavoda od 2 dana za vjerske praznike Pogodnosti se odobravaju na molbu zatvorenika. Postoje i ogranicenja u pogodnostima i to: -osobe koje su osudjene na kaznu do 10 god i to za tacno odredjeno k.d., genocide, zlocin protiv covjecnosti, ratni zlocin, terorizam itd -osobe koje su osudjene na kaznu zatvora preko 10 god, alkoholicari , narkomani, i to za visestrukim povratnicima. DISCIPLINSKO KAZNJAVANJE /VRSTE I KARAKTERISTIKE Zakon odredjuje 2 uslova zbog kojih osudjena osoba moze biti disciplinski kaznjena: -ako se zatvorenik ponasa suprotno zakonu, kucnom redu,naredjenju sluzbene osobe -ako je pritvorena osoba za vrijeme izdrzavanja kazne ucini k.d. za koju je propisana novcana kazna. Disciplinske kazne su: ukor opomena ukidanje povlastice, zabrana raspolaganja novcanim sredstvima, upucivanje u samicu 10 dana. Ukor i opomena se izricu kad osudjenog treba samo prekoriti. Ukidanje povlastice i zabrana raspolaganja novcanim sredstvima se izrazava kod discipline u zavisnosti od tezine se moze izreci kazna upucivanja u samicu, Upucivanje u samicu se izrice za uvjet disciplinskog pristupa. Za vrijeme trajanja te sankcije upucivanje u samicu, zatvoreniku se mora osigurati osnovno pravo i nepohodna zdravstvena njega.

IZVRSENJE KAZNE MALOLJETNICKOG ZATVORA Maloljetnicki zatvor predstavlja najstroziju vrstu sankcije , koja se moze izreci maloljetnim licima. Ovu vrstu sankcije sud moze izreci ako su ispunjeni slijedeci uslovi. -da je ucinilac k.d. stariji maloljetnik tj. Da je imao 16 god a ne navrsenih 18 god. -da je maloljetnik ucinio takvo k.d. za koje je zakonom propisana kazna zatvora teza od 5 god. -da je stariji maloljetnik u vrijeme ucinjenog djela bio uracunljiv. Kazna m.z. se prema zakonu izvrsava u posebnom odjeljenju za maloljetnike. Oni ostaju u posebnom odjeljenju i poslije sticanja punoljetstva ali najduze 23 god, mogu ostati i nakon 23 god samo ako je to potrebno radi zavrsetka skolovanja i to do 25 god. Osobe koje izdrzavaju kaznu m.z. moraju imati odvojene prostorije za boravak od ostalih zatvorenika. Maloljetnici imaju sira prava i mogucnosti sticanja pogodnosti za vrijeme dok izdrzavaju kaznu u odnosu na punoljetnike.

KRIVICNE SANKCIJE U MEDJUNARODNOM PRAVU 1. status medj, vojnog suda iz 1946 god predvidja samo jednu vrstu krivicne sankcije. To su kazne: smrtna kazna i kazna zatvora a moze biti dozivotna trajna i vremenski ogranicena. 2. zakon br 10 kaznjavanje osoba odgovornih za ratne zlocine, zlocine protiv mira i zlocini protiv covjecnosti za njemacku iz 1945 god.poznaje vise vrsta kazni : smrtna kazna, dozivotni zatvor, ili zatvor na odredjeni broj god, konfiskacija imovine, oduzimanje pojedinih ili svih gradjanskih prava. 3. status medjunarodnog tribunala za gonjenje osoba odg za ozbiljne povrede medjunarodnog humanitarnog prava ucinjene na teritoriji SFRJ odredjuje samo jednu kaznu i to: kaznu zatvora osim ove kazne moze se izreci i kazna sporedna tj. Povrat imovine. 4. odredbe identicnog sadrzaja predvidja i tribunal za Ruandu 5. rimski statut medjunarodnog krivicnog suda priznaje slijedece kazne: -zatvor u trajanju ali ne duze od 30 god -dozivotni zatvor kada je ta kazna opravdana tezinom zlocina a kao sporedna moze se izreci: novcana kazna, konfiskacija prihoda.

IZVRSENJE KAZNE U MEDJUNARODNOM PRAVU

U medjunarodnom pravu krivicne sankcije predstavljaju prinudne mjere za zastitu covjecanstva i medj prava od portivpravnih ponasanja, kaznu izrice nadlezni medj sudski organ u propisanom postupku, a koja se sastoji u oduzimanju ili ogranicavanju sloboda i protiv krivicno odgovornog ucinitelja. One predstavljaju nuznu reakciju medj zajednice na najopasnije slucajeve krsenja pravila medj prava, pretpostavke za izricanje ovih sankcija je ne samo k.d. vec i utvrdjena krivicna odgovornost njenog ucinitelja i to u vrijeme preduzimanja radnje ucinitelja.

IZVRSENJE MJERA SIGURNOSTI Krivicno pravo BiH predvidja vise vrsta mjera sigurnosti, a to su: -obavezno psihijatrijsko lijecenje -obavezno lijecenje od ovisnosti -zabrana vrsenja poziva -oduzimanje predmeta -zabrana upotrebe motornih vozila Krivicno pravo poznaje i odredjene mjere sigurnosti za pravne osobe a to su : -oduzimanje predmeta objavljivanja presude i zabrana obavljanja odredjene privredne djelatnosti i oduzimanja imovinske koristi. Zakon ne sadrzi odredbe o izvrsenju mjera sigurnosti koje su izrecene od strane krivicnog suda pravnoj osobi kao uciniocu k.d.