PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

KRIVINO PRAVO I
PREDAVANJA DO TESTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
KRIVINO PRAVO
10. 10. 2007.
Nastanak i razvoj krivinog prava
Pozitivno pravo je ono vaee, primjenjivo, zakonsko pravo koje se bazira na zakonskom
tekstu.
Ne postoje 2 ista krivina zakonodavstva.
Krivini zakonik je u zemlji odmah ispod ustava i sadri represivne mjere kojima se pojedinci
ograniavaju u nekim svojim pravima.
Krivino pravo je grana pozitivnog zakonodavstva, ureen sistem prirodno-pravnih propisa
pomou kojih se drava/drutvo brani od kriminaliteta tako to se odreuju ponaanja koja
predstavljaju krivina djela, odreuju se odgovori za njih i stepen te nain odgovornosti.
Krivina nauka se ne ograniava samo na prouavanju krivinog prava jedne zemlje, ona
takoer koristi razne metode da bi mogla ostvariti svoje domene:
- historijsko-pravna metoda - kada se pojavio neki institut, razvoj njega u uporednom
zakonodavstvu, kada smo ih mi preuzeli...
- komparativno-pravna metoda ne moemo znati koliko su dobra/efikasna naa
rjeenja ako ih ne kompariramo sa rjeenjima u drugim pravnim sistemima.
- deontoloki metod mora analizirati domete, pokuaje, predlagati izmjene, sugerisati
koja rjeenja koja e initi budue krivino zakonodavstvo.
U 18 stoljeu(kasni srednji vijek) koriteni izvori su iz rimskog prava, koji su na temelju
spisa glosatora primjenjivani zatim kanonsko pravo, obiajno neoisano pravo i pisani propisi.
Karakteristike ovog prava su:
1) pravo je heterogeno baziralo se na razliitim meusobno ne usklaenim izvorima
2) pravo je arbitrarno doputa samovolju onom ko sudi te je sredstvo nasilja nad
pojedincima
3) okrutno obiluje strogim kaznama, esto mukotrpno izvravana smrtna kazna
4) obiluje i tjelesnim kanjavanjem kanjavanje, batinanje...
5) mranjako sadravalo veliki broj vjerskih krivinih djela
6) nejednako odravalo privilegiran poloaj vladajue klase
7) bazirano na ideji terora u smislu ispatanja za uinjeno djelo
8) anahrono/prevazieno jer vie nije odgovaralo novim klasnim odnosima u drutvu tj.
Jaanju buroazije koja nastupa sa liberalistikim koncepcijama
Takvo stanje u 18 stoljeu ve predstavlja klicu revolucionarnog doba.
Francuski mislioci Ruso, Montesquie, Voltaire kritikuju feudalno sudovanje, napadaju vjerske
inkriminacije, muenje u inkvizitorskom postupku katolike crkve, nejednakost ljudi pred
zakonom.
Oni trae da se krivina djela unaprijed propiu zakonom, da se sud odvoji od vlasti i smanji
broj krivinih djela gdje je propisana smrna kazna.
Kazna treba imati svrhu tj. Da utie na poinitelja ali i da bude opomena drugima (generalna i
specijalna prevencija) a ne da se svede samo na osvetu za ve uinjeno djelo.
Sva tri misloca nisu se bavila politikom i filozofijom ali su se u svojim djelima doticali
krivino-pravnih pitanja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
CESSARE BECARIA je najzaslunije ime za radikalnu reformu krivinog prava tog doba
poslije francuske buroaske revolucije.
U svom djelu O zloinima i kaznama iako nije do kraja sistematski napravljeno, u
cjelovitosti je posveeno krivino-pravnoj problematici i kritici postojeeg pravosua.
Njegove glavne ideje:
- krivina djela i kazne mogu se propisivati samo zakonom
- vladar moe izdavati zakone ali ne moe suditi; odvajanje sudske od zakonodavne i
izvrne vlasti
- sudovi mogu primjenjivati zakone ali ne i donositi ih
- zakoni moraju biti jasni
- kazne moraju biti razmjerne teini zloina
- svrha kazne je da se pojedinac odvrati od povrata i da se drugi uzdre od injenja
zloina
- zloin se bolje sprjeava izvjesnou kanjavanja nego otrinom kazne
- smrtnu kaznu ostaviti samo za izuzetne sluajeve
- bolje je sprjeavanje zloina nego kanjavanje za zloin
- mora se izbaciti tortura u istranom postupku
- okrivljenom se mora omoguiti branitelj
- postupak pred sudom mora biti javan
- dokazi u postupku se moraju slobodno cjeniti
- kazna mora biti javna, brza, to je mogue manja, primjerena teini zloina i unaprijed
zakonom odreena

Deklaracija o pravima ovjeka i graana doneena 26.10.1789. kao politiki dokument istie
naelo legaliteta djela i kazne se mogu propisivati samo zakonom i naelo nulla poenae
sine lege - djelo nije kanjivo ukoliko ranije nije propisana kazna za to djelo kao ni ono kao
krivino djelo.
Takoer se pojavljuje i naelo egaliteta tj. Jednakost svih pred zakonom, sudstvom.

CODE POENAL (Krivini zakonik) 1791. godine.

Prvi krivini zakonik koji usvaja dvojnu podjelu svih odredbi na:
- opi dio (opi instituti)
- posebni dio (pojedina ponaanja kao krivina djela)
Kasnije su sve zemlje usvojile tu podjelu osim vedske (iji zakonik ima 3 djela).
Izriito je proklamirano naelo legaliteta.
Karakteristike:
- kazne za sva djela su bile apsolutno odreene pa sudijama nije ostavljena sloboda u
presuivanju, razlog je bio nepovjerenje u ranije pravosue kada su kazne bile
apsolutno neodreene
- smanjenje krivinih djela se zaprjeenom smrtnom kaznom
- ne poznavanje individualizacije kazne (nedostatak), danas se kazna svim poiniteljima
bira prema objektivnim faktorima ali i subjektivnim osobenostima
- sadri i neke okrutne kazne npr. Zatvor u okovima i uz smanjenje hrane

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
u zakonu donesenom 4 godine kasnije odreeno je da e smrtna kazna biti ukinuta im nstupi
mir, meutim u Francuskoj je tek ukinuta kada je don esena Europska konvencija o ukidanju
smrtne kazne.
Ovaj zakonik je izmjenjen 1810. godine, kada se Napoleon uvrstio na vlasti i izmjenjeno je:
- pozicija legaliteta kazne
- prihvaena je utilaristika svrha kanjavanja
- povean je broj krivinih djela sa smrtnom kaznom
- sudije uvaavajui okolnosti imaju odreenu slobodu (princip sudske individualizacije
kazne)

KLASINA KOLA KRIVINOG PRAVA

Nastaje u revolucionarnim vremenima i dominira u 19. stoljeu.
Ansel Fuerbah profesor krivinog prava,utemeljitelj klasine doktrine je prvi teorijski
razradio naelo legaliteta u svojim udbenicima od 1881. pa i u kasnijim.
To naelo je razradio u nekoliko segmenata:
1) NULLUM CRIMEN SINE LEGE SCRIPTA nema krivinog djela bez pisanog
zakona, htio je odbaciti mogunost primjene obiajnog prava u krivinom pravu
2) NULLUM CRIMEN SINE LEGE STRICTA izraava zahtjev da pojedini zloini
moraju biti usko odreeni ime je nastojao odbaciti analogiju tj. Rjeavanje sluajeva
po slinosti
3) NULLUM CRIMEN SINE LEGE CERTA izraava zahtjev da krivina djela po
svojim obiljejima moraju biti jasno odreena, da se zna ta je zabranjeno
4) NULLUM CRIMEN SINE PREVIA krivino djelo je samo ono djelo koje je
propisano u krivinom zakonu prije uinjenja
5) NULLA POENA SINE LEGE svako krivino djelo mora u sebi sadravati
propisanu kaznu.
Osnovne karakteristike klasine kole:
- poiva na ideji apsolutnog indeterminizma, volja ovjeka je apsolutno slobodna,
ovjek moe da bira izmeu dobra i zla a ako se opredjeli za zlo on je moralno
odgovoran a ta odgovornost ini i njegovu krivinu odgovornost
- krivina sankcija je samo kazna koja ima etiko-retributivnu funkciju, a krivino djelo
obuhvaa i krivnju
- kazna mora biti proporcionalna teini zloina
- krivino djelo mora biti unaprijed zakonom odreeno, i ono predstavlja povredu
pravne norme i da je iskljuivo pravno-logiki pojam koji se kree u sferi prava i
kazne se odreuju po pravnim kriterijima
- izricanjem kazne sud je izvrio svoju ulogu i njeno izvrenje ga se ne tie
- poinitelj krivinog djela ne postaje samostalan pojam, ve se pojam krivca ukljuuje
u zloin pa se teko prihvaa individualizacija kazne
- svrha kazne je da zloinac plati dug drutvu, dakle retribucija jer to zahtjeva ideja
pravde jer se kaznom uspostavlja narueni pravni poredak
- ideja popravljanja u klasinoj koli ne postoji

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Najvea zasluga klasine kole
U razvoju krivnog prava ogleda se u tom to je uvrstila i razvila princip legaliteta te je ono
postalo osnovno naelo krivinog prava i naelo kojim se tite ljudske slobode i prava.
Klasina kola je usavrila i pravnu tehniku krivinog zakonodavstva i razvila dogmatiku do
visokog stupnja, razradila je i osnovne pojmove i institute koji i danas postoje i povezala ih u
jedan koherentan sistem.
Najvea mana klasine kole
Jeste apstraktno pravno logiciranje, tj. Nije ih zanimao onaj ko je poinio krivino djelo,
postojao je samo zloin i kazna s jedinom svrhom retribucijom.

CESSARE LOMBROSO
1876 izlazi u Italiji njegovo djelo ovjek zloinac u kojem je glavna misao da su zloinci
degenerisani i unaprijed predodreeni za izvrenje krivinoh djela.
Sva svoja istraivanja je provodio na zatvorenicima i nije provjeravao na kontrolnom uzorku.
Svojim djelima je nastojao dokazati ispravnost svojih zakljuaka i time je isprovocirao mnoge
naunike i animirao ih da se ponu baviti poiniteljem krivinog djela kako bi negirali
njegove teze.
POZITIVISTI
Djelovali su u drugoj polovini 19. stoljea i bavili su se mjerenjem, statistikom obradom
podataka o dinamici, intenzitetima krivinih djela, razlozima pojave krivinih djela, ko su
rtve kao poinitelji...
Smatrali su da svako ima kriminalitet kakav zasuuje krivili su okolnosti ( siromatvo, glad,
nezaposlenost...) da su one uzrok kriminaliteta.
NJEMAKA SOCIOLOKA KOLA
Utemeljitelj je Franc von List, profesor krivinog prava.
Akcenat je bio na vanjskim faktorima kao uzrocima kriminala kao i na ekonomskim
faktorima.
Distanciraju se od Lombrosa i prihvataju kaznu iz klasine kole s izmjenama kako bi dobila
nova obiljeja ( elementi utilitarizma s odreenom funkcijom odgojenja)
Uveli su i mjere bezbjednosti, pa umjesto moniteta klasine kole uvodi se dualitet sankcija a
kasnije neoklasina kola uvodi pluralitet sankcija, razne sankcije prema raznim poiniocima.
TOMA IVANOVI jugoslovenski profesor
Uvodi objektivni pojam krivinog djela i zastupa triportilni sistem u krivinom pravu:
Djelo krivac (odgovornost) kazna
- iza II. Svjetskog rata krivino pravo je zloupotrebljavano od strane faistikog reima za
obraun sa politikim neistomiljenicima npr. Retroaktivno vaenje krivinog prava, analogija
u krivinom pravu.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
17.10.2007
Izvori krivinog prava
Izvori krivinog prava su izraajni oblici u kojima su sadrane krivino-pravne norme i iz
kojih saznajemo karakter tih normi i na osnovi kojih primjenjujemo te norme na konkretne
sluajeve.
Djelimo ih na:
a) neposredne koje primjenjuju ili nacionalni sudovi ili druga meunarodna
sudska tijela
b) posredne koji su ugraeni u zakon i u krivino-pravne norme pa se na posredan nain
kroz primjenu zakona primjenjuju i odredbe takvih posrednih izvora
Najei izvori prava su:
- ustav
- sudska praksa
- pravna nauka
- obiaji
- podzakonski/normativni akti
- meunarodni ugovori/konvencije
- zakon
U ustavima mnogih zemalja sadrane su odreene odredbe koje su krivino-pravnog
karaktera tako npr. Ustavi mnogih zemalja izriito propisuju da se krivina djela i kazne za ta
djela mogu propisivati samo zakonom kao i to da da se nitko ne moe kazniti ili se prema
njemu ne moe primjeniti neka druga krivina sankcija ako djelo koje je on uinio nije prije
izvrenja bilo propisano u zakonu. Ustavi mnogih zemalja propisuju naelo legaliteta, djela i
kazne. Isto tako ustavi nekih zemalja sadre izriitu odredbu o zabrani propisivanja smrtne
kazne, neovisno o kakvom krivinom djelu se radi i koliko je teko to djelo. Neke drave
sadre i izriitu zabranu ekstradicije (izruenja) stranaca koji su van teritorije tj. U inozemstvu
poinili odreeno krivino djelo ako drava koja trai izruenje u svom sistemu krivinih
sankcija sadri i smrtnu kaznu. Osim toga ustavi nekih zemalja izriito predviaju i neka
sasvim odreena ponaanja kao najtea krivina djela protiv naroda i drave npr. Priznavanje
kapitulacije, napad na ustavni poredak...takve ustavne odredbe imaju krivino-pravni karakter
i one su uvijek ugraene u krivino zakonodavstvo drava.
Sudska praksa ima veliki znaaj i uticaj kao izvor krivinog prava u dravama anglosaksonskog prava, gdje se preko prescedenata stvara novo pravo. U naem krivinom pravu
koje spada u europsko-kontinentalnu tradiciju sa vrstim naelom legaliteta djela i kazne,
sudska praksa nema takav znaaj kao u anglo-saksonskom pravu, meutim i kod nas u
odreenoj mjeri sudska praksa se javlja kao izvor, tu se prije svega misli na naelne stavove i
miljenja krivinih odjeljenja vrhovnih sudova, kada se nakon svake vee reforme krivinog
zakonodavstva na zajednikoj sjednici krivinog odjeljenja usvajaju naelni stavovi u odnosu
na pojedina neodreena vrijednosna obiljeja koja postoje kod odreenog broja krivinih
djela. U takvim sluajevima zakonodavac nije do kraja odredio to vrijednosno obiljeje ve je
prepustio da se ta obiljeja odrede na zajednikim sjednicama to je vano za ujednaenu
primjenu zakona u vezi tih krivinih djela neovisno o kom se sudu radilo. Takva obiljeja su
npr: stvari male vrijednosti, stvari velike vrijednosti, velika imovinska teta,
imovinska teta velikog obima, imovinska teta velikih razmjera, velika imovinska
korist...

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Tako npr. Poseban oblik lake krae postoji ako je ukradena stvar male vrijednosti,
zakonodavac nije odredio pojam stvari male vrijednosti ve je prepustio da se visina te
vrijednosti odredi kroz naelni stav vrhovnog suda, kako ni vrhovni sud nije zauzeo stav o
tom vrijedonosnom obiljeju ostaje jedino da se poziva na rjeenje iz ranijeg zakona, kod
krivinog djela sitne krae, utaje, prevare kada su ta djela mogla postojati i onda kada
vrijednost stvari ne prelazi 500 KM.
Kod krivinog djela teke krae zakonodavac je propisao poseban oblik ako je ukradena
stvar velike vrijednosti a naelni stav vrhovnog suda u odnosu na to obiljheje da se radi o
stvari velike vrijednosti ako ta vrijednost prelazi 15 000 KM.
Pravna nauka se javlja kao posredan izvor krivinog prava na nain da pojedini nauni
radnici u svojim radovima analiziraju odreene krivino-pravne institute tj. Kritiki se osvru,
ukazuju na njihove nedostatke i predlau zakonodavcu da u dopunama, izmjenama buduih
zakona izmjene postojee rjeenje i prihvate nova koja bolje odgovaraju, koja su uinkovitija,
kojima se omoguava obimijna zatita. Ukoliko se takvi prijedlozi prihvate i ugrade u zakon
tada se krivino-pravna nauka praktino pojavljuje kao poseban izvor prava, jer je takav
nauni stav postao pozitivno pravo.
Obiaj kod nas nije izvor krivinog prava. Do prvog revolucionarnog krivinog zakona u
svim europskim dravama tog doba obiaj je bio jedan od vanijih izvora prava. Kod nas
obiaj moe pomoi da se razumiju neka ponaanja kao krivina djela i to posebno onda kada
zakonodavac nije do kraja precizno odredio obiljeja tih krivinih djela.
Postoji krivino djelo-nesavjesnog privrednog poslovanja, a sud kad utvruje postojanje
takvih krivinih djela treba da obrati panju i na uobiajeno ponaanje u takvim sluajevima i
da utvrdi da li odudara od uobiajenog-da li je savjesno ili oito ne savjesno.
Podzakonski/normativni akti mogu se pojaviti kao neposredni i kao posredni izvori prava.
Neposredni u onim sluajevima kada se neposredno primjenjuje neki podzakonski akt i po
njemu se rjeava sluaj. To je sluaj sa uredbama sa zakonskom snagom koje se donose u
izvanrednim okolnostima: ratno stanje, stanje neposredne ratne opasnosti, kada zakonodavno
tijelo nije u stanju da se sastane. Uredbe sa zakonskom snagom tada donosi izvrni organ i to
inokosni u onim dravama koje imaju pojedinca kao efa drave ili kolektivni izvrni organ
kao to je kod nas. Moraju se podnijeti na potvrdu parlamentu im to tijelo bude u prilici da se
sastane. Takvim uredbama mogu se uvoditi nova krivina djela koja do tada nisu postojala u
krivinom zakonu, njima se mogu uvoditi nove krivine sankcije koje ne postoje u
pozitivnom zakonu. Njima se mogu pootravati kazne za postojea krivina djela da bi se
otrinom represije kroz pootravanje kazne suzbila kaznena ponaanja u tim nestabilnim
vremenima.
Podzakonski akti i drugi krivini propisi esto se javljaju kao posebni izvori prava, to je sluaj
kod onih krivinih djela koje imaju dispozicije planketnog karaktera-samo prazan okvir, koji
se mora upotpuniti sadrinom iz nekog vankrivinog i podzakonskog normativnog akta da bi
se uope dola u mogunost primjena te zakonske odredbe. To znai da su te krivino pravne
norme, kojima se zabranjuje odreeno ponaanje, same za sebe ne primjenjive ve uvijek
moraju biti u primjeni upotpunjena sadraja iz vankrivinog-pravnog propisa. Ako te
upotpunjavajue norme upoe nema tada se ne moe primjeniti ni krivino-pravna norma, ako
ta upotpunjavajua norma postoji zavisno od njene sadrine upotpunjavat e je. Podkrivina
norma na poseban nain se javlja kao izvor krivinog prava jer svojim sadrajem upotpunjava
praznu normunpr. Krivino djelo protupravnog prekida trudnoe ini onaj tko protivno
propisima o prekidu trudnoe trudnoj eni sa njenim pristankom uini prekid trudnoe,
zapone initi prekid trudnoe ili joj pomogne da prekine trudnou kaznit e se...

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Iz navedene zakonske odredbe se vidi da se ta odredba moe primjeniti samo onda ako
postoje propisi koji odreuju materiju prekida trudnoe, a uinitelj je postupao protivno tim
propisima, protupravnost je posebno obiljeje tog krivinog djela, ako tih posebnih propisa
uope nema, nitko se ne moe osuditi za to krivino djelo ili se ne moe znati da li je njegovo
djelo protupravno ili pravno dozvoljeno. Ako ti propisi postoje onda primjena norme zavisi od
toga ta je sadrina te upotpunjavajue norme. Prema tome primjena navedene zakonske
odredbe u potpunosti je vezana za taj vanpravno-krivini propis.
Meunarodni ugovori/konvencije se javljaju ili kao posredni ili kao neposredni izvori
prava. Kao neposredni izvori prava ti pravni akti se pojavljuju u sluajevima kada domai sud
neposredno primjenjuje neki bilaterarni ili multiraterarni ugovor npr. Ugovor o meunarodnoj
krivinoj pomoi. Postoje bilaterarni meunarodni ugovori o preputanju gonjenja u nekim
sluajevima. Neki meunarodni ugovor primjenjuje neko nezavisno meunarodno sudsko
tijelo, takav je sluaj sa statutom meunarodnog suda za zloine poinjene na teritoriju bive
Jugoslavije i za zloine 1994 god. U Ruandi kada posebni meunarodni sudovi direktno
primjenjuju te statute kao izvor prava. Isti je sluaj sa Rimskim statutom stalnog
meunarodnog krivinog suda koji je jedini pravni izvor za taj sud. Takav sud iskljuivo sudi
po svom statutu za zloine iz njegove nadlenosti i uope ne uzima u obzir druga rjeenja.
Mnogo je ea situacija da se meunarodni ugovori primjenjuju kao posredan izvor prava.
To su sve one situacije kada pojedine drave nakon potpisivanja nekog meunarodnog
dokumenta, nakon njegove ratifikacije u nacionalnom parlamentu postane stranka ili lanica
tog sporazuma i time preuzme obvezu da sadrinu tog meunarodnog dokumenta ugradi u
svoje nacionalno krivino zakonodavstvo. Nae krivino zakonodavstvo sadri vei broj
krivinih djela koja su nastala upravo na takav nain, jedan broj takvih djela BiH je preuzela
po osnovi supcesije od bive savezne drave, a jedan broj je neposredno ratificirala BiH.
Takva djela npr. Genocid kod kojeg je meunarodno-pravna osnova konvencija UN o
kanjavanju i suzbijanju zloina genocida koji je ratificirala biva FNRJ, a BiH je lanica po
osnovi supcesije, zatim ratni zloini protiv civilnog stanovnitva, ranjenika, bolesnika,
brodolomnika, ratnih zarobljenika iji meunarodni osnov su 4 enevske konvencije o zatiti
rtava rata i 2 dopunska protokola iz 1977. takva krivina djela su i otmica zrakoplova, broda,
ugroavanje sigurnosti zrane plovidbe, proizvodnja, trgovina, promet opojnim drogama,
pornografski spisi, trgovina ljudima aposebice enama i djecom...
Svima im je zajedniko to da su nastale po osnov obaveza koje je drava preuzela
ratifikacijom odreenog meunarodnog dokumenta.
Zakon je jedini glavni i jedini pravi neposredni izvor prava u zemlji. Nae krivino pravo je
zakonsko pravo, ono je u potpunosti izgraeno na legalitetu djela i kazne to znai da se djela
i kazne mogu propisati samo zakonom. Nae krivino zakonodavstvo je sastavni dio
europsko-kontinentalnog pravnog sistema koje je izgraeno na strogom legalitetu. Svaki drugi
akt pravnog ranga nieg od zakona kojim bi se propisalo neko ponaanje kao krivino djelo,
osim uredbi sa zakonskom snagom bio bi protuustavan i ne primjenjiv. Kod nas postoje 4
krivina zakona jer postoji vertikalna i horizontalna podjela nadlenosti izmeu entiteta i
drave. To su kazneni zakon: BiH, FBiH, RS, DB. Oni ine ope krivino zakonodavstvo u
naoj zemlji jer su to pisani pravni akti u kojima je cjeloukupna materija krivino-pravnog
karaktera. Pored opeg krivinog zakonodavstva postoji iposebno, sporedno ili dopunsko
krivino zakonodavstvo, a to su sve krivino pravne odredbe koje su sadrane u ostalim
entitetskim zakonima, kojim se odreuju posebne djelatnosti s tim da sadre u kaznenim
odredbama pojedina ponaanja kao krivina djela iz oblasti koje taj zakon ureuje. Odredbe
opeg i pojedinanog zakonodavstva u svojoj ukupnosti ine krivino zakonodavstvo u BiH.
Postoji podjela na: krivini zakon, krivini zakonik, krivino zakonodavstvo

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pod pojmom krivini zakon se podrazumjeva svaka odredba u nekom zakonu koja je
krivino-pravnog karaktera a to moe biti jedna odredbao nekom ponaanju kao kjrivino
djelo. Pod pojmom krivini zakon u uem smislu rijei podrazumjeva se pravni akt u kojem
su na jedan ureen sistemski nain postavljene krivino-pravne odredbe opeg i posebnog
karaktera, pa takav akt predstavlja cjeloukupnu cjelinu. To znai da se radi o koherentnom
sistemu veeg broja.
Pod pojmom krivini zakonik podrazumjeva se cjelovit krivino-pravni zakonski akt u
kojem su sistemski izloene i povezane odredbe iz tog akta, s tim da njegov naziv izraava
tenju zakonodavca da u tom jednom aktu bude obuhvaena i sistemski sloena i meusobno
povezana cjeloukupna materija krivinog prava. Nae krivino zakonodavstvo je ranije imalo
krivini zakonik koji je vaio za teritoriju cijele Jugoslavije sve do 1. jula 1977. i sva
krivino-pravna materija je bila smjetena u tom zakoniku. Nakon Ustava iz 1974. dolo je do
podjele nadlenosti iz oblasti krivinog prava izmeu federacije i tadanjih federalnih
jedinica, stoga je morao biti doneen KZ SFRJ koji je vaio za cijelu Jugoslaviju a s njim su
morali biti usklaeni 6 republikih i 2 pokrajinska krivina zakona. Opi dio KZ SFRJ vaio
je za sva krivina djela i u republikim i u pokrajinskim KZ, a u pogledu posebnog djela
sadravan je samo manji broj grupa krivinih djela koja su morala biti ureena na jedinstven
nain za cijeli teritorij. Takva djela su npr. Djela protiv ovjenosti meunarodnog prava,
krivina djela protiv oruanih snaga SFRJ, protiv privrede i jedinstva trita...otmica
zrakoplova, ugroavanje sigurnosti leta zrakoplova, promet i prodaja opojnih droga,
pornografija..
6 republikih i 2 pokrajinska KZ imali su mali dio odredbi opeg karaktera koje su bile u
prvom djelu tih zakona a koje su se odnosile na primjenu sankcija prema maloljetnicima i na
osnovne odredbe pri izvravanju sankcija. Ta pitanja opeg djela preputena su federalnim
jedinicama, zbog toga to pojedine federalne jedinice zbog razlike u ekonomskoj razvijenosti
nisu imale jednake mogunosti da na jedinstven nain primjenjuju odredbe opeg djela.
Posebni dio tih zakona sadravao je sve ostale grupe krivinih djela koje nisu bile obuhvaene
saveznim KZ. Takvo stanje tog podjeljenog zakonodavstva trajalo je sve do njenog raspada s
tim to su neposredno prije rata ukinuti ustavi pokrajina pa su time i pokrajine ostale bez
svojih KZ. Raspadom Jugoslavije sve bive federalne jedinice otpoele su sa izgradnjom
vlastitog sistema pa su donijele svoje zakone. BiH se poetkom rata razbila na 3 pravna
podruja koja su se potpuno autonomno, paralelno razvijala.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
24.10.2007.
Struktura kaznenih zakona
Krivini zakonici se djele na 2 djela i to na opi i posebni dio.
Opi dio je ureen sistem krivino-pravnih propisa kojima se ureuju opi elementi krivinog
djela, uslovi krivine odgovornosti, sistem krivinih sankcija...
Posebni dio je ureen sistem krivino-pravnih odredbi o pojedinim krivinim djelima sa
njihovim sankcijama s tim da su te odredbe razvrstane u tzv. Grupe krivinih djela prema
uem objektu krivino-pravne zatite.

STRUKTURA KZ FBiH
U opem djelu:
GLAVA I
Stoji jedan broj odrednica o nekim terminima koji se koriste u tom zakonu, u kojem je
zakonodavac ponudio autentino ponaanje i to zbog ujednaene primjene zakona na
cijeloj teritoriji.
GLAVA II
Osnovne odredbe gdje zakonodavac odreuje osnov i granice krivino-pravne prinude,
postavlja naelo legaliteta djela i kazne, vremenskog vaenja krivinog zakona, odreuje vrstu
i svrhu krivinih sankcija i naglaava ogranienje u izvrenju krivinih sankcija.
GLAVA III
Opa pitanja, primjena krivinih zakona, gdje zakonodavac naglaava da se taj krivini
zakonik ne moe primjenjivati na djecu, ograniava krivine sankcije za maloljetnike,
razrauje principe prostornog vaenja naeg krivinog zakona koje se odnose na granice
represivne moi.
GLAVA IV
Pitanje zastarjelosti krivinog gonjenja
GLAVA V
Problematika krivinog djela pojam krivinog djela, nain, mjesto i uinjenje krivinog
djela, odreivanje stadija u ostvarenju krivinog djela kao i problematika sauesnitva.
GLAVA VI
Problematika krivine odgovornosti sadraj krivine odgovornosti, elementi krivine
odgovornosti uraunjivost, krivnja, oblici krivnje: umiljaj i nehat s njihovim varijacijama.
Tu se nalaze i 2 vrste zablude: stvarna i pravna, iji su uinci u naem zakonu razliiti, a u
nekom drugom zakonu se te dvije vrste zabluda iste.
GLAVA VII
Vrste sankcija, kazne kao osnovne krivine sankcije, vrste kazni, deklarativnom odredbom
zakonodavac odreuje svrhu kanjavanja: specijalna i generalna prevencija, zatim razrauje
pojedine vrste kazni: zatvor, dugotrajni zatvor, rad za ope dobro za slobodu..

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zatim se zakonodavac bavi problematikom uvjetnog otpusta, o opozivu tog uvjetnog otpusta,
zatim novanom kaznom i uslovima njenog izricanja i izvrenja, zatim razrauje odredbe o
odmjeranju kazni, ublaavanju, kada se netko moe potpuno osloboditi od kazne, o sticaju
krivinih djela, o produenim krivinim djelima.
GLAVA VIII
Tu zakonodavac odreuje drugu vrstu krivinih sankcija sankcije upozorenja: sudska
opomena (najlaka sankcija), uslovna osuda, postavlja uslove i ogranienja za izricanje tih
sankcija, uvjete za opoziv i razrauje uslovnu osudu sa zatitnim nadzorom.
GLAVA IX
Tu zakonodavac odreuje treu vrst krivinih sankcija mjere sigurnosti, nabraja vrste (5),
razrauje uslove za primjenu svake od tih mjera (psihijatrijsko ljeenje, ljeenje ovisnosti,
zabrana vrenja dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, oduzimanje predmeta
krivotvoreni novac, pitolj- namjenjen za uinjenje krivinog djela).
GLAVA X
Razrada oblika reakcije na maloljetnike koji su izvrili krivina djela odgojne preporuke(
izrie tuitelj ili sudija za maloljetnike), sve da se ne otvara pravi postupak; svrha su vaspitne
i odgojne mjere (3 vrste: disciplinska, pojaani nazor, zavodske) i razrada uslova za primjenu
jedine kazne (za starije maloljetnike) maloljetniki zatvor.
GLAVA XI
Nekoliko opih odredbi o izvrenju krivinih sankcija.
GLAVA XII
Zakonodavac postavlja nekoliko odredbi o tzv. Parapenalnim mjerama (nisu prave sankcije),
postoje 2 vrste: oduzimanje imovinske koristi steene protupravnim djelom, pravne posljedice
osude nastupaju po sili zakona kojim su propisane (prestanak, gubitak, zabrana sticanja
nekih prava).
GLAVA XIII
Rehabilitacija, amnestija, pomilovanje, brisanje osude.
GLAVA XIV
Pitanja krivine odgovornosti pravnih osoba za uinjenje krivinih djela.

U posebnom djelu:
GLAVA XV
Krivina djela protiv vlasti: napad na ustavni poredak, pijunaa, odavanje dravnih tajni,
ubistvo i otmica dravnih dunosnika, izazivanje nacionalne, vjerske mrnje.
GLAVA XVI
Ubistvo kao osnovno djelo, teka ubistva, privilegirana ubistva, laka ubistva (ubistvo na
mah, edomorstvo), odredbe za tjelesne povrede, uestvovanje u tui.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
GLAVA XVII
Djela protiv slobode prava ovjeka i graana, zakonodavac titi osnovne slobode i prava
pojedinaca: povreda ravnopravnosti, sprjeavanje povratka izbjeglica, protupravno lienje
slobode, otmica, iznuivanje iskaza.
GLAVA XVIII
Terorizam, uzimanje talaca, finansiranje teroristikih aktivnosti.
GLAVA XIX
Spolne slobode i moral: silovanje, spolni odnos s nemonom osobom, silovanje s
zloupotebom poloaja, spolni odnos s djetetom, bludne radnje, navoenje na prostituciju,
iskoritavanje maloljetnika radi pornografije, rodoskrvljenje.
GLAVA XX
Djela protiv braka i porodice i mladei:
Dvobranost, vanbrana zajednica s mlaim maloljetnikom, zaputanje ili zlostavljanje djeteta
maloljetnika, naputanje djeteta, nasilje u obitelji, neplaanje alimentacije.
GLAVA XXI
Djela protiv zdravlja ljudi: nepostupanje po propisima za vrijeme epidemije, prenoenje
spolne bolesti, samovoljno ljeenje, nedozvoljeno presaivanje djelova ljudskog tjela,
nadriljekarstvo, sluenje alkohola maloljetnicima.
GLAVA XXII
Djela protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa: povreda ravnopravnosti u
vrenju privredne djelatnosti, nesavjesno privredno poslovanje, prouzrokovanje steaja,
sklapanje tetnog ugovora, razni oblici krivotvorenja (vrijednosnih papira, znakova za
obiljeavanje robe, lanih mjerenja), nedozvoljena trgovina, nedozvoljena proizvodnja, pranje
novca.
GLAVA XXIII
Djela iz oblasti poreza: utaja poreza, podnoenje lane poreske isprave, lana poreska prijava,
sprjeavanje poreskog slubenika u izvravanju dunosti.
GLAVA XXIV
Djela protiv radnih odnosa: povreda ravnopravnosti u zapoljavanju, povreda u sluaju zatite
na radu, neizvrenje odluke o vraanju radnika na rad.
GLAVA XXV
Djela protiv imovine: kraa, teka kraa, razbojnitvo, razbojnika kraa, utaja, prevara,
iznuda, ucjena, lihvarstvo, prikrivanje, paljenje, zloupotreba osiguranja.
GLAVA XXVI
Djela protiv zatite ovjekove okoline, poljoprivrede i prirodnih dobara: oneienje okolia,
ugroavanje okolia napravama, otpadom, bukom umska kraa, pustoenje uma, muenje
i ubijanje ivotinja, protuzakonit lov i ribolov.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
GLAVA XXVII
Djela protiv ope sigurnosti i imovine: izazivanje ope opasnosti poar, poplava, eksplozija,
otrov i elektrinom energijom, pucanje iz vatrenog oruja, nepropisno izvoenje graevinskih
radova, oteenje brana, nesavjesno uvanje pasa i drugih opasnih ivotinja.
GLAVA XXVIII
Djela protiv sigurnosti javnog prometa: ugroavanje javnog saobraaja zbog omamljenosti,
opasnom radnjom.
GLAVA XXIX
Djela protiv pravosua, dogovor za uinjenje krivinog djela, priprema, udruivanje,
zloinaka organizacija, ne prijavljivanje pripreme krivinog djela, uinitelja, davanje lano
iskaza.
GLAVA XXX
Djela protiv javnog reda i pravnog saobaaja: sprjeavanje slubene osobe u vrenju slubene
radnje, napad na slubeno lice, nasilniko ponaanje, lano predstavljanje, nedozvoljeno
dranje oruja ili eksplozivnih materija, krivotvorenje isprava.
GLAVA XXXI
Djela podmiivanja, protiv slubene ili druge odgovorne dunosti primanje, davanje mita,
protuzakonito posredovanje, zloupotreba poloaja i ovlatenja, pronevjera u slubi, prevara,
posluga, nesavjestan rad, odavanje slubenih tajni.
GLAVA XXXII
Djela protiv sistema elektronske obrade podataka: raunalno krivotvorenje, prevara, sabotaa.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Razlike izmeu opeg i posebnog djela u sadrini, strukturi i meusobnom odnosu
Prema sadrini:
Odredbe opeg djela su odredbe opeg karaktera i koje se primjenjuju neovisno o kakvom
krivinom djelu se radi dok su odredbe posebnog djela su specijalnog karaktera o odreenim
ponaanjima koja su krivina djela sa zaprjeenom kaznom za uinioce tih djela tako npr.
Odredba opeg djela o skrivljenoj neuraunjivosti, stvarnoj neuraunjivosti, stavrnoj i pravnoj
zabludi je generalnog karaktera, a svaka odredba posebnog djela je odredba o tano
odreenom ponaanju kao krivinom djelu koja moe biti dosta slina s nekim drugim
odredbama ali nikada identina, jer uvjek ima neku svoju specifinost po kojoj se razlikuje od
bilo koje druge odredbe posebnog djela.
Prema strukturi:
Razlika se ogleda to odredbe opeg djela imaju praktino samo dispoziciju u kojoj se daju
obiljeja nekog instituta i njegovi krivino-pravni uinci dok odredbe posebnog djela uvjek
imaju dispoziciju i sankciju, u dispoziciji su data obiljeja tog krivinog djela, a u sankciji
propisana je kazna za uinioca tog krivinog djela. Ukoliko se narui ta struktura odredbi
posebnog djela naruava se naelo legaliteta djela i kazne i to onda uope nije krivino djelo.
Prema meusobnom odnosu:
Razlika se ogleda to se u bilo kojem konkretnom sluaju mora primjeniti najmanje jedna
odredba posebnog djela i na neposredan ili posredan nain se primjenjuje i itav niz odredbi
opeg djela, koje se odnose na uraun jivost, neuraunjivost, na oblike krivnje, na oblike
sauesnitva ili e se uz kaznu na njega primjeniti neka mjera bezbjednosti. Nije mogua
iskljuiva primjena odredbi posebnog ili opeg djela, ve se one uvjek moraju primjenjivati
zajedno jer su meusobno povezane i uslovljene.

Nain odreivanja bia krivinog djela vrste dispozicija

Koriste se razliite vrste dispozicija: obine, opisne, upuujue, blanketne, alternativne.
Obine su one u kojima se ne odreuje bie nekog krivinog djela prema njegovim
obiljejima, kod takvih dispozicija uzima se da se obiljeja djela saznaju iz opeg ljudskog
iskustva, pa nije potrebno da zakonodavac blie propisuje to djelo.
Opisne su one dispozicije u kojima zakonodavac po obiljejima opisuje neko krivino djelo
kao npr. Kod krae gdje je odredio oduzimanje-kao radnju uinjenja, predmet radnje je
pokretnina, pravni status da je ona tua, pripada drugom licu, posebno subjektivno obiljeje
postupanje s siljem ili namjerom da se prisvajanjem te stvari pribavi sebi ili drugom
protupravna imovinska korist.
Upuujue dispozicije su one koje direktno upuuju na neku drugu dispoziciju tj. Da takvo
djelo mora sadravati sva obiljeja djela na koje se upuuje + ona obiljeja koja postoje u
upuujuoj dispoziciji, npr. Teka kraa- gdje zakonodavac upuuje na osnovni oblik krae, a
onda dodaje itav niz razliitih okolnosti, koje toj obinoj krai daju kvalificirani oblik npr.
Poseban nain uinjenja kao to je obijanje ili provaljivanje na opasan ili drzak nain,

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
iskoritavanje stanja izazvano nesreom, stvari ukradene iz vjerskih objekata, ako je uinjeno
u sastavu grupe.
Blanketne dispozicije predstavljaju samo okvir za kanjavanje koji mora biti nadopnjen iz
nekog drugog vankrivinog propisa jer se one ne mogu primjeniti bez tog drugog propisa.
Njihova primjena u potpunosti zavisi od postojanja i sadrine propisa kojima se te dispozicije
upotpunjavaju.
Alternativne dispozicije su one u kojima zakonodavac jedno ili vie obiljeja odreuje kroz
vie mogunosti ili oblika, to moe da bude radnja uinjenja koja je alternativno odreena kao
npr. Kod krivotvorenja isprava gdje radnja odreena kao: prvi oblik - pravljenje, sainjavanje,
drugi oblik - preinaka prave isprave, trei oblik upotreba lane ili preinaene isprave, etvrti
oblik nabavljanje takve isprave.
To takoer moe i da bude nain uinjenja npr. Ubistvo na svirep ili podmukao nain, iz
posebne pobude npr. Nacinalna, etika, vjerska, rasna pobuda, koristoljublje, bezobzirna
osveta, uinjenje drugog krivinog djela, prikrivanje drugog krivinog djela...
Na taj nain esto su odreeni mnogi kvalificirani oblici krivinih djela, u takvim sluajevima
ako se ostvari vie alternativno postavljenih obiljeja nee postojati vie krivnih djela tj.
Nee postojati sticaj krivinih djela, a okolnost da su ostvarena 2 ili vie obiljeja uzet e se i
vrednovati kao oteavajua okolnost prilikom odmjeravanja kazne.

Naini odreivanja kazni za krivina djela

U historiji je postojao sistem apsolutno neodreenih, apsolutno odreenih kazni, a savremeno
pravo poznaje sistem relativno odreenih kazni.
U sistemu apsolutno odreenih kazni, koji se koristio u feudalizmu, kazne nisu bile unaprijed
odreene, ve je onaj ko je vrio ulogu suda birao vrstu i mjeru za kaznu, pa je Code poenal
uveo sistem apsolutno odreenih kazni za svako krivino djelo prije nego to je uinjeno da bi
tako garantirao sigurnost i sprjeio zloupotrebu od strane suda. Sprjeavao je bilo kakvu
individualizaciju kazne i uvaavanje objektivnih okolnosti ili subjektivnih svojstava.
U savremenom pravu se koriste relativno odreene kazne, a to znai da su sve kazne u zakonu
u opem djelu prema svojoj prirodi postavljene u odreenim kanenim okvirima koji se zovu
opi kazneni okviri, koji imaju svoj opi maximum i minimum i da je kazna za svako djelo u
posebnom djelu relativno odreena tj u posebnim kaznenim okvirima koji imaju svoj
posebni maximum i minimum. Svi posebni kazneni okviri moraju biti u granicama opeg
kaznenog okvira, to znai da ne mogu probijati opi maximum i minimum.
U tom smislu i na zakonodavac je i kaznu zatvora i kaznu dugotrajnog zatvora i novanu
kaznu u opem djelu zakona odredio kroz ope kaznene okvire.
*Opi kazneni okvir kazne zatvora:
- od 30 dana (min) do 20 god.(max)
*Opi kazneni okvir kazne dugotrajnog zatvora:
- od 20 god(min) do 45 god (max)
*Opi kazneni okvir novane kazne:
- od 150KM (min) do 50 000KM (max), a za djela iz koristoljublja 1 000 000KM (max)

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
*Uveden je i sistem dnevnih iznosa (npr 100 dnevnica...)
- 5 dnevnica (min) do 360 dnevnica (max), a za djela iz koristoljublja 1 500 dnevnica.
Kada govorimo o kaznama u posebnom djelu, mora se uskladiti s opim djelom.
U posebnom djelu se koriste 3 modela:
- zatvoreni kazneni okvir
- poluotvoreni kazneni okvir na gore
- poluotvoreni kazneni okvir na dole
Zatvoreni kazneni okvir znai da je kazna za neko krivino djelo propisana na nain da je
odreena i najmanja i najvea kazna za to djelo.
Poluotvoreni kazneni okvir na gore znai da je odreena samo najmanja mogua kazna za
to djelo, pa se za takve sluajeve uzima opi maximum.
Poluotvoreni kazneni okvir na dole zani da je odreena samo najvea mjera kazne za neko
krivino djelo i tada se primjenjuje opi minimum.
- Kod kazne zatvora, kod zatvorenog kaznenog okvira se dolazi odreivanjem posebnih
standardnih brojeva maximuma i minimuma.
- 3 mjeseca, 6 mjeseci, 1 godina, 2 godine, 3 godine, 5 godina, 10 godina
to su standardni posebni minimumi.
Na isti nain je odreen broj standardnih posebnih maximuma 6 mjeseci, 1 godina, 2
godine, 3 godine, 5 godina, 8 godina, 10 godina, 12 godina, 15 godina.
- Kazna dugotrajnog zatvora je supstitut za smrtnu kaznu i nigdje se ne nalazi sama, uvjek ima
alternativu sa kaznom zatvora gdje je najmanja kazna 10 godina. Sud mora izabrati vrstu i
obrazloiti to u presudi i po sistemu alternacije mora izabrati mjeru izabrane vrste.
- Kod novane kazne se koristi otvoreni kazneni okvir po sistemu alternacije ili kumulacije.
Nema djela za koje je propisana samo novana kazna, jedino moe biti glavna ili sporedna.
Manji broj djela na kraju ima izriito odreenu mjeru sigurnosti (oduzimanje predmeta).
Po sistemu alternacije da je za neko djelo propisana novana kazna ili kazna zatvora. Sud se
mora opredjeliti i obrazloiti to u presudi.
Po sistemu kumulacije da je za neko djelo propisan i novana kazna i kazna zatvora. Sud
mora izrei obje i odabrati mjeru za obje kazne.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
31.10.2007.
Tumaenje krivinih zakona
Tumaenje krivinih zakona predstavlja utvrivanje jasnog i pravnog smisla sadrine pravne
norme, obima krivino pravne zatite koji se tom normom prua, odnosno njenog domaaja.
Tumaenje ima vie vrsta a razlika se pravi prema subjektu ili organu koji tumai zakon,
prema metodu ili nainu na koji se tumai zakon i prema obimu.
Prema subjektu ili organu tumaenja se djele na:
- autentino
- sudsko
- nauno-doktrinarno
Autentino tumaenje je ono kada smisao sadrine neke norme iz nekog zakona tumai
zakonodavac koji je donio zakon u kojem se nalazi ta norma. To tumaenje je jedino
obavezno, jer ono obavezuje sve organe koji primjenjuju zakon, kao to su sudovi, tuilatvo,
advokatura, policija, pravobranilatvo, inspekcijski organi, pravne osobe i druga dravna tjela
i organi.
Da bi otklonio potrebu da tumai pojedine izraze koji se koriste u kaznenom zakonu i dravni
zakonodavac i federalni zakonodavac i zakonodavac RS-a, i Distrikta Brko su u samim
tekstovima krivinih zakona koje su donijeli unaprijed dali autentino tumaenje jednog broja
upotrebljenih termina u tom zakonu tj. ta se podrazumjeva i ta oznaavaju ti termini kao
npr. Slubena osoba, vojna osoba, odgovorna osoba, pravna osoba, strana slubena osoba,
djete, maloljetnik, lan porodice, izbjeglica i raseljena osoba. Zatim su istumaeni pojmovi:
dravna, vojna, slubena, profesionalna tajna, pojam novca, znaka za vrijednost, pojam sile,
pokretnine, motorno vozilo, opojne droge...
Sudsko tumaenje potie od sudova, koji u svom svakodnevnom radu, razliite injenine
komplekse iz ivota podvode pod odgovarajue pravne kvalifikacije i na taj nain zapravo
tumae te zakonske odredbe. To tumaenje nije obavezno ni za jedan drugi sud koji sudi u
slinom predmetu, jer svaki sud mora injenini kompleks koji se nae pred njim sam provest
pod odreenu pravnu normu, izvriti kvalifikaciju djela a na taj nain se tumai stvari ta
apstraktna pravna norma.
Nauno-doktrinarno tumaenje potie ili od naunih radnika pojedinaca ili od naunih
ustanova. Ono takoer nije obavezno, jer nijedan organ koji primjenjuje kazneni zakon nije
obavezan da tumai zakon na nain na koji ga tumai neki nauni radnik ili grupa njih u
svojim radovima. Nauno tumaenje je vano jer se praksi namee snagom argumentacije do
koje se dolazi analitikom i kritikom obradom naunog pitanja. Nauno tumaenje je
prisutno u udbenicima, komentarima zakona, naunim raspravama i lancima, u referatima
na naunim skupovima i u obrazloenjima prijedloga kada se spremaju izmjene krivinog
zakonodavstva.

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema nainu ili metodu tumaenja se djele na:
- gramatiko
- logiko
- sistematsko
- komparativno
- historijsko
- ciljno/teleoloko
Gramatiko tumaenje je ono kojim se pravi taan smisao sadrine krivino-pravne norme i
utvruje na osnovi pravila sintakse pravila o izraavanju misli kroz reenice na odreenom
jeziku, to su gramatika pravila koja postoje u svakom jeziku, pa kod tog tumaenja se vodi
rauna o svakom upotrebljenom terminu ili interpretacijskom znaku kao npr. l. 36/stav 1 KZ
FBiH- neuraunjivost:
Nije uraunjiva osoba koja u vrijeme uinjenja krivinog djela nije mogla da shvati znaaj
svog djela ili nije mogla da upravlja svojim postupcima zbog trajne ili privremene duevne
bolesti , privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog stanja (neuraunjivost).
Iz navedene zakonske odredbe se vidi da u odreivanju neuraunjivosti zakonodavac koristi
mjeoviti bioloko, psiholoki metod pri emu je i bioloku i psiholoku osnovu postavio kroz
vie mogunosti.
Psiholoku osnovu je postavio kao nemogunost rasuivanja ili kao nemogunost
odluivanja.
Bioloka osnova je postavljena kroz 4 mogunosti:
1) trajna duevna bolest
2) privremena duevna bolest
3) privremena duevna poremeenost
4) zaostali duevni razvoj
Sve one se mogu pojaviti kao uzrok, ali za neuraunjivost je dovoljna samo jedna od te 4
mogunosti duevne bolesti. Prema tome i psiholoka i bioloka osnova imaju vie
mogunosti pa su te dvije osnove povezane rjeju zbog, ime se povezuje uzrok i posljedica
duevne poremeenosti i jedan oblik psihike smetnje (npr. Zbog trajne duevne bolesti je bila
iskljuena mogunost rasuivanja) i sve to samo u vrijeme uinjenja krivinog djela.
Logiko tumaenje je ono pomou kojeg se taan smisao krivino-pravne norme saznaje
preko logikih pravila tj. Pravila o miljenju, rasuivanju, povezivanu pojmova i
zakljuivanju.
Takvo pravilo je npr. Argumentum a minori ad maius prema kojem ako je dozvoljeno u
manjem ili lakem sluaju tim prije to vai i u teem sluaju. Tako npr. Ako zakon predvia
kanjavanje za manje djelo, logino je predviati da predvia jo veu kaznu za tee djelo,
ako predvia kaznu za bludne radnje tim je logino da predvia i kazne za silovanja i slina
druga djela, ako kanjava edomorstvo kao lake ubistvo logino je da za tee oblike ubistva
predvia tee kazne.
Suprotno tome je pravilo Argumentum a maiori ad minus to znai da ako je dozvoljeni
neto vie u teem sluaju, time je dozvoljeno i neto lake u lakem sluaju. Npr. Ako je za
neko tee djelo predviena kazna dugotrajnog zatvora, onda je predviena i kazna zatvora,
kao laka kazna kazna 20 godina (tea kazna) tim prije mu se moe izrei kazna od 5 godina

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
(laka kazna) ili u svim sluajevima gdje nije predvien posebni minimum ili posebni
maximum logiki zakljuujemo da onda vai opi minimum ili opi maximum za to djelo, ili
npr. U sluaju da se uinitelj moe osloboditi od kazne tim prije se kazna moe ublaiti.
Sistematsko tumaenje je ono kod kojeg se pravi smisao i domaaj krivino-pravne norme
na osnovu mjesta u sistemu zakona koji ima neka norma, tako su sve krivino pravne norme
svrstane ili u opi ili u posebni dio. Da je njihova pravna priroda drugaija i da se one bitno
razlikuju, dakle iz mjesta krivino-pravnih normi gdje se ona svrstava sa drugim srodnim
normama spoznajemi i znaenje te norme npr. Pomaganje kao oblik sauesnitva predvien je
u posebnoj glavi zakona koja govori o krivinom djelu a uz tu odredbu o pomaganju nalaze se
i druge odredbe o sauesnitvu tj, o postrekavanju, saizvrilatvu, granicama krivine
odgovornosti i granicama sauesnitva, meutim pomaganje se izriito pominje i u posebnom
djelu pomaganje neprijatelja, u samoubistvu, prekidu trudnoe, prikrivanju, pomo
uinitelju kod ve uinjenog djela... U svim tim sluajevima ne radi se o pomaganju kao o
sauesnitvu ve to predstavlja posebno krivino djelo i na njega se ne odnose odredbe o
sauesnitvu.
Komparativno tumaenje se javlja u 2 vida s tim da se i u jednom i u drugom sluaju smisao
i sadraj krivino-pravne norme saznaje uporeivanjem ili komparacijom krivino-pravnih
odredbi.
Prvi vid je kada domaaj i smisao jedne krivino-pravne norme u naem zakonu spoznaje
njenim uporeivanjem sa nekom takvom normom u stranom kaznenom zakonu. Mnp. Ako
bismo uporedili odredbu o krajnjoj nuda u naem zakonu i zakonu RH doli bismo do
zakljuka da je po svom domaaju naa odredba mnogo ira i da u mnogo veem broju
sluajeva iskljuuje postojanje krivinog djela. Razlog tome je to po naem zakonu uinjeno
zlo ne smije biti vee od zla koje je prijetilo, dok u KZ RH uinjeno zlo mora biti manje od
zla koje je prijetilo.
Drugi vid komparativnog tumaenja postoji onda kada se tani i pravi smisao neke krivinopravne norme spoznaje na nain da se uporeuje tekst te odredbe objavljen na vie autentinih
jezika.
Historijsko tumaenje se javlja u 2 vida:
Prvi vid je kada se pravi smisao pravne norme nastoji utvrditi preko volje zakonodavca i tom
se prilikom koriste sve tzv. Materijalije koje postoje prilikom donoenja svakog zakona:
prednacrt, nacrt, prijedlozi, obrazloenja prijedloga, zapisnici sa skuptinske rasprave. Na
osnovu tih materijalija saznajemo to je zakonodavac htio donoenjem odreene krivinopravne norme.
Drugi vid je onaj preko kojeg se utvruje volja zakona, da li je zakon prije odreenog
vremena jo uvijek moe da se primjenjuje nekoliko decenija iza donoenja, time se zapravo
utvruje da li je zakon aktualan i u novo vrijeme ili je on prevazien i anahron,
predstavljakonicu u razvoju drutva pa treba biti zamjenjen. Ova metoda se koristi kod
zakona starijih datuma pa se tu govori o evolutivnom tumaenju, jer ivot je dinamian, u
stalnom razvoju, drutvene okolnosti se mjenjaju a zakonski tekst je statian pa moe doi do
velike disproporcije izmeu zakonskog teksta i zahtjeva suvremenih uslova ivota.
Ciljno tumaenje je najvanija metoda i njom se utvruje smisao nekog zakona (ratio legis)
koji je njegova svrha i zato je donesen, pa sve navedene metode slue ciljnoj metodi.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema obimu tumaenja se djele na:
- usko/restriktivno
- iroko/ekstenzivno
Uskim tumaenjem se suava znaenje pojedinog upotrebljenog izraza a estenzivnim se
proirava znaenje.
Do tumaenja po obimu dolazi zbog nesavrenosti jezika jezikog izraavanja tako npr.
Tumaenje pojma vie osoba bilo bi da su to 2 osobe.
Kao primjer ekstenzivnog tumaenja moe se navesti krivino djelo naruavanja
nepovredivosti doma to ini onaj tko meovlaten prodre u tui dom ili drugi zatvoreni
prostor ili se na zahtjev druge osobe odatle ne udalji..
Termin dom pojmovno se ne ograniava na stan, kuu ve su to i drugi prostori u kojima
ljudi svakodnevno ive, koji im omoguavaju svakodnevnu intimu, mir pa se pod taj pojam
moe podvesti iznajmljeni stan, soba, podrum, vikendica, garaa, kamp-prikolica, ator...
Analogija u krivinom pravu
Analogija u pravu upoe predstavlja rjeavanje konkretnih sluajeva koji nisu pravno
regulirani prema slinosti sa situacijama koje jesu pravno ureene. Analogija u krivinom
pravu moe se pojaviti kao nain tumaenja zakona ili kao nain stvaranja prava/izvor prava.
Kao nain tumaenja prava analogija je dosta slina ekstenzivnom tumaenju, jer se kod
ekstenzivnog tumaenja i kod analogije ostaje intra legem (u okviru zakona), zakonodaveve
misli i volje. Razlika izmeu ekstenzivnog tumaenja i analogije ogleda se u tome to se kod
ekstenzivnog tumaenja ostaje i u okviru upotrebljenih izraza sa njihovim irim znaenjima,
dok se kod analogije upotrebljenim izrazima pridaje znaenje koje nije uobiajeno. U
literaturi se obino kao primjer za takvu analogiju navodi situacija kada se elektrina energija
poela ire uvoditi u upotrebu to je dovelo i do neovlatenog koritenja a takve situacije nisu
bile ureene zakonom, praksa je nala izlaz u tome to je elektrinu energiju podvela pod
pojam pokretne stvari pa je preko tog pojma neovlateno koritenje tretirala kao krivino djelo
krae, situacija se nije bitno promjenila ni do danas, samo to su nai zakonodavci u zakonima
uveli posebnu odrednicu o pokretnini (l.2/stav 29 KZ FBiH), prema kojoj je pokretnina i
svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili kretanja, te telefonski
i drugi impulsi.
Analogija kao nain stvaranja prava/izvor prava moe da bude zakonska analogija legis
i pravna analogija iuris.
Zakonskom analogijom se jedan sluaj koji nije reguliran zakonom rjeava na nain da se
poziva na najsliniji sluaj koji jeste rjeavan npr. Nae zakonodavstvo je nekada predvialo
djelo protprirodnog bluda s tim to je takav blud bio inkrimiran samo izmeu osoba mukog
spola, zakonska analogija bi bila kada bi se ta odredba koja se odnosila na pederastiju
proirila i obuhvatala i lezbejstvo. To bi bilo stvaranje prava a to nije dozvoljeno analogijom
jer da je zakonodavac htio da obuhvati i lezbejstvo on bi to jasno izrazio kroz tu odredbu na
nain da umjesto osobe mukog spola stavi osobe istog spola.
Pravna analogija postoji onda kada se neki sluaj koji nije reguliran u zakonu rjeava na
nain sa se poziva na pravna naela odreene grane prava, odnosno na pravna naela
cjeloukupnog pravnog sistema neke zemlje. Takva analogija se moe prihvatiti u nekim
drugim granama prava ali ni zakonska ni pravna analogija se ne moe prihvatiti u krivino

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
materijalnom pravu jer bi to bilo u suprotnosti sa naelom legaliteta jer se samo zakonom
mogu odreena ponaanja odrediti kao krivina djela.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
07.11.2007.
Vremensko vaenje krivinog zakona
Pod vremenskim vaenjem krivinog zakona podrazumjevamo vaenje krivinog zakona neke
drave s obzirom na vrijeme poinjenja nekog krivinog djela. Osnovno pravilo kod
vremenskog vaenja je sadrano u odredbi lan 4/stav 1 KZ BiH i lan 5/stav 1 KZ FBiH kod
kojeg se na uinitelja krivinog djela uvjek primjenjuje zakon koji je bio na snazi kada je to
krivino djelo uinjeno. To znai da na zakonodavac zabranjuje povratno/retroaktivno
dejstvo zakona jer je to u suprotnosti sa naelom pravne sigurnosti ljudi pred zakonom.
Kod vremenskog vaenja krivinog zakona najvanija su dva momenta:
- stupanja na snagu krivinog zakona
- prestanka vaenja krivinog zakona
Postavlja se pitanje kako i kada kazneni zakon stupa na snagu odnosno kako i kad kezneni
zakon prestaje vaiti.
Kazneni zakon moe stupiti na snagu:
- izriito
- preutno.
Na izriit nain kazneni zakon stupa na snagu kad u samom zakonu postoji posebna odredba
kojom je regulisano stupanje na snagu odreenog zakona. To je najee posljednj odredba u
zakonu i ona obino glasi: ovaj zakon stupa na snagu....
Izriit nain postoji i u sluaju kada se uz kazneni zakon donese drugi poseban zakon kojim se
ureuju pitanja vezana za primjenu novog krivinog zakonodavstva. To su rijee situacije i
one postoje samo kada su u pitanju vee zakonske reforme. Takav sluaj je bio 1951. kada je
doneen krivini zakonik FNRJ a uz njega je bio donesen i tzv. Uvodni zakon za krivini
zakonik koji je bio obiman po broju lanova a koji je rjeavao itav niz pitanja prelaska sa
starog na novo krivino zakonodavstvo.
Krivini zakon u odsustvu izriite zakonske odredbe prema opem pravilu stupa na snagu
preutno to podrazumjeva da je to osmog dana po njegovom objavljivanju u slubenim
novinama.
Krivini zakon moe prestati da vai na dva naina:
- izriito
- preutno
Izriit nain je kada se donese novi zakon u kome postoji posebna odredba kojom se stavlja
van snage raniji zakon. Ta odredba obino glasi: stupanjem na snagu ovog zakona prestaje
da vai zakon ......od......, slubene novine.....broj......od........
Drugi izriit nain se rjee koristi i to samo u izuzetnim okolnostima a to je kada se ve pri
donoenju zakona unaprijed odredi i njegovo vremensko vaenje tj. Kada e prestati da vai,
kako su to vanredne okolnosti takva odredba obino glasi: ovaj zakon stupa na snagu odmah,
a prestaje da vai (npr. Danom prestanka ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti...).
U odsustvo izriite zakonske odredbe kazneni zakon preutno prestaje da vai kada se donese
novi zakon koji istu materiju regulie na drugaiji nain, u tom sluaju se primjenjuje pravilo
lex posterior derogat legi priori.

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Vrijeme od objavljivanja zakona u slubenim novinama do njegovog stupanja na snagu
naziva se vacatio legis i ono moe da bude krae ili due i ima razliite svrhe a to su:
1. da se uz jedan kazneni zakon ostavi dovoljno dugo vremena za donoenje drugih
kaznenih zakona koji moraju biti usklaeni sa tim glavnim kaznenim zakonom (npr.
KZ BiH donesen je u januaru 2003. sa stupanjem na snagu 1. marta 2003. s tim da je u
tom vremenu trebalo da entiteti izmjene i donesu svoje zakone koji su morali biti
usklaeni sa tim novim dravnim zakonom s obzirom na vertikalnu podjelu
zakonodavne nadlenosti).
2. da se sa materijalnim krivinim zakonom usklade drugi zakoni koji s njim moraju biti
usklaeni ( zakon o krivinom postupku, zakon o izvrenju krivinih i prekrajnih
sankcija, zakon o redovnim sudovima, zakon o javnom tuilatvu, zakon o privrednim
prestupima, zakon o prekraju...)
3. da se sa zakonom upoznaju oni koji e ga primjenjivati (sudovi, tuilatvo,
advokatura, pravobranilatvo, policija, drugi dravni organi, inspekcijski organi,
pravna lica...)
4. da se sa zakonom upoznaju oni na koje se on odnosi tj. Graani kao potencijalni
uinitelji krivinih djela.

Jedini izuzetak od naela vremenskog vaenja kaznenog zakona tj. Da se na uinitelja uvjek
primjenjuje zakon koji je vaio u vrijeme uinjenja krivinog djela ( predvien l. 4/stav 2 KZ
BiH i l. 5/stav 2 KZ FBiH) tom odredbom kao opim izuzetkom na zakonodavac je
dozvolio retroaktivno dejstvo kaznenog zakona jer je izriito propisao da ako se nakon
uinjenja krivinog djela zakon izmjeni jednom ili vie puta, da e se na uinitelja djela
primjeniti zakon koji je za njega blai. S toga se postavlja pitanje kaoko utvrditi koji je od
vie zakona za uinitelja blai, tu prije svega treba imati u vidu da se prema toj odredbi
utvrivanje strogosti zakona ne vri u smislu apstraktne ocjene koji je od dva zakona blai
tj.da li stari ili novi zakon, ve se ide za tim da se utvrdi koji je od tih zakona povoljniji za
sasvim konkretnog uinitelja i to povodom uinjenja konkretnog krivinog djela. Razlog tome
je to se moe dogoditi da je novi zakon naelno gledano blai u odnosu na raniji zakon a da
je pri tome taj novi zakon stroiji za konkretnog uinitelja povodom konkretnog krivinog
djela jer je dolo do promjene kriminalne politike u odnosu na odreenu vrstu kriminaliteta pa
su npr.pootrene kazne za djela koja se odnose na seksualno nasilje ili za korupciju ili za
saobraajnu delikvenciju. U takvom sluaju je za uinitelja povoljniji stari zakon koji u
pravilu sadri manje kazne za takva krivina djela.
Sam nain utvrivanja koji je od dva zakona blai predstavlja jedno apstaktno logiku
operaciju kojom se sagledava ukupan pravni poloaj odreenog uinitelja djela prvo prema
zakonu koji je vaio u vrijeme uinjenja djela zatim se ta apstraktno logika operacija
ponovi po noom zakonu i nakon toga se donosi odluka ta je za konkretnog uinitelja
povoljnije da li stari ili novi zakon.
Ako takvih zakona ima vie ta operacija se mora ponoviti po svim zakonima jer to izriito
nalae na zakonodavac ispoljavajui na taj nain princip humanosti u odnsu napojedince kao
uinioce krivinih djela. Kada se donese odluka o tome koji je zakon povoljniji za uinioca
onda se taj zakon u tom konkretnom sluaju mora primjeniti u cjelini svojih odredbi koje
dolaze u obzir za primjenu u tom sluaju jer svaki zakon predstavlja jednu vrstu koherentnu
cjelinu, jedan uvezan sistem odredbi koje su meusobno povezane i uslovljene. Zbog toga je
iskljuena mogunost da se u nekom sluaju primjeni jedan broj odredbi po starom zakonu a
jedan broj odredbi po novom zakonu jer bi to znailo da se u tom sluaju primjenjuje zakon

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
koji ne postoji. U teoriji ima shvatanja da bi se moglo prihvatiti i to da se u nekom sluaju
npr.odredbe o kazni primjene po starom zakonu ako je to za uinitelja povoljnije a odredbe o
nekoj mjeri bezbjednosti po novom zakonu ako je to povoljnije za uinitelja.
Da bi se utvrdilo koji je od dva zakona blai za uinitelje postoje odreeni kriteriji a oni su
sljedei:
a. kod dva zakona uvijek je blai onaj koji uinjeno djelo ne predvia kao krivino
djelo (npr.ako je po starom zakonu neko djelo bilo propisano kao krivino djelo
kao to su npr.protuprirodni blud a nakon toga se izmjeni zakon pa doe do
dekriminalizacije protuprirodnog bluda tada e se primjeniti na uinitelja novi
zakon jer djelo koje mu se stavljalo na teret vie uope nije krivino djelo pa
dolazi do obustave krivinog postupka)
b. ako je uinjeno djelo i po starom i po novom zakonu krivino djelo tada je blai
onaj zakon kojim se iskljuuje krivina odgovornost za to djelo (npr.raniji zakon
je predviao pored umiljajnog i nehatni oblik nekog krivinoh djela novi zakon
ne predvia odgovornost za nehat tada e u sluaju nehatnog uinjenja djelo za
uinitelja biti povoljniji novi zakon koji ne predvia odgovornost za nehat
c. ako i po starom i po novom zakonu u nekom sluaju postoje i krivino djelo i
krivina odgovornost tada je blai zakon kojim se iskljuuje kanjivost za to djelo
(npr.kod neprijavljivanja pripremanja krivinog djela ili kod neprijavljivanja
krivinog djela i uinitelja zakonodavac je postavio i posebnu odredbu da se za ta
djela nee kaziti odreene osobe, zbog odreenog odnosa sa uiniteljem krivinog
djela kao to su: brani drug, roditelji ili djeca, braa ili sestre, usvojitelj ili
usvojenik, ljenik, advokat ili vjerski ispovjednik uinitelja djela pa ako novi
zakon proiri tu listu i sa osobom koja je vjerski ispovjednik uinitelja djela, a u
konkretnom sluaju se upravo o takvoj osobi radi tada je za nega povoljniji i novi
zakon jer i taj vjerski ispovjednik ulazi u krug lica nee se kazniti iako su poinili
krivino djelo)
d. ako nekanjivost nije iskljuena ni po starom ni po novom zakonu tada je blai
onaj zakon koji predvia neki osnov osloboenja od kazne (npr. Jedan zakon
predvia institut dobrovoljnog odustajanja od vrenja krivinog djela kao osnov
za oslobaanje od kazne a stari zakon to nije predviao to znai da je novi zakon
povoljniji za uinioca)
e. ako i jedan i drugi zakon predviaju neki osnov osloboenja od kazne onda je
blai onaj zakon koji predvia obligatorno oslobaanje od kazne nego onaj zakon
koji predvia fakultativno osloboenje od kazne (npr.jedan stari kazneni zakon
predvia da se kod dobrovoljnog odustanka uinitelj moe osloboditi od kazne,
dakle fakultativno, a novi zakon predvia da e se uinitelj koji dobrovoljn o
odustane obavezno osloboditi od kazne, dalke obligatorno osloboenje tako da je
za uinitelja koji je dobrovoljno odustao od krivinog djela (silovanje, ubistvo...)
povoljniji novi zakon prema kojem ga sud mora osloboditi od kazne)
f. ako je po svim dosadanjim takama pravni poloaj optuenog isti dolazi se do
kazne pa je u tom pogledu uvjek blai onaj zakon ija je kazna blaa po vrsti
(dugotrajni zatvor je blai od smrtne kazne, zatvor je blai od kazne dugotrajnog
zatvora, novana kazna je blaa od kazne zatvora)
g. ako su obje kazne iste po vrsti onda je blai onaj zakon ija je kazna blaa po
mjeri (manji iznos novane kazne, krae trajanje kazne zatvora)
h. kada je u pitanju mjera iste vrste kazne onda u pravilu treba uzeti da je pri istom
posebnom minimumu kazne za neko djelo blai onaj zakon koji predvia nii
posebni maksimum (npr.blai je zakon koji za neko djelo predvia kaznu od 1
10 god nego zakon koji za to djelo predvia kaznu od 1 15 godina)

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
i. kod iste vrste kazne pri istom posebnom maksimumu blai je onaj zakon koji
predvia nii posebni minimum (npr.blai je onaj zakon koji za neko djelo
predvia kaznu od 3mjeseca do 5 godina nego zakon koji za to djelo predvia
kaznu od 6 mjeseci do 5 godina)
j. ako je pravni poloaj optuenog isti i nakon ovog kriterija tada je blai onaj zakon
koji uz glavnu kaznu ne predvia sporednu kaznu (npr.ako je po starom zakonu
bilo propisano da e se uinitelj kazniti kaznom zatvora od 3 godine i novanom
kaznom a po novom zakonu za isto djelo je propisano da e se uinitelj kazniti
samo kaznom zatvora do 3 godine onda je novi zakon blai jer ne predvia
sporednu kaznu)
k. ako i jedan i drugi zakon za uinjeno djelo predviaju sporednu kaznu onda je
blai onaj zakon koji predvia sporednu kaznu po sistemu alternacije nego onaj
zakon kod kojeg je sporedna kazna propisana po sistemu kumulacije (blai je
zakon koji za uinjeno djelo predvia novanu kaznu ili kaznu zatvora do 1
godinu nego onaj zakon koji za isto djelo predvia novanu kaznu i kaznu zatvora
do 1 godine)
l. ako i stari i novi zakon za uinjeno djelo pored glavne kazne predviaju sporednu
kaznu onda je blai onaj zakon ija je sporedna kazna blaa pri istoj glavnoj kazni
(npr.blai zakon koji za uinioca djela kao sporednu kaznu predvia novanu
kaznu nego zakon koji za uinjeno djelo pored kazne zatvora predvia
konfiskaciju imovine)
m. ista pravila koja se odnose na kazne vae i za mjere sigurnosti koa krivine
sankcije ker i one utiu na pravni poloaj optuenog (npr.blaa je mjera sigurnosti
zabrane upravljanja motornim vozilom od strane takve mjere koja se zvala
oduzimanje vozake dozvole, zbog toga to se ranije oduzimala vozaka dozvola
pa takav uinitelj saobraajnog krivinog djela nije upoe mogao upravljati ni
jednom kategorijom motornih vozila, dok se u ovom drugom sluaju uinitelju
zabranjuje upravljanje motornim vozilom samo odreene vrste ili kategorije). To
je od posebne vanosti za vozae po zanimanju jer im se ovom drugom mjerom
moe zabraniti upravljanje motornim vozilom odreene kategorije u privatne
svrhe a da mu se ostavi pravo da upravlja motornim vozilom druge kategorije kao
vozako zanimanje
n. ako je pravna situacija i nakon ove take potpuno istovjetna i po starom i po
novom zakonu tada se na uinitelja primjenjuje stari zakon tj.onaj koji je vaio u
vrijeme poinjenja djela jer je to pravilo a ne moe se primjeniti novi zakon jer
nisu ostvareni uvjeti da bi se on primjenio zbog toga to taj novi zakon za
uinitelja nije blai ve je jednako strog.
Kod utvrivanja primjene blaeg zakona postoje jo tri vana pitanja a to su:
- da li pri utvrivanju blaeg krivinog zakona treba uzeti u obzir samo tekstove
kaznenog zakona tj.onog iz vremena uinjenja djela i ono iz vremena suenja ili pri
tome treba uzeti u obzir i izmjene vankrivinih propisa kojima se upotpunjavaju
blanketne krivino pravne norme kojima su odreena bia nekih krivinih djela.
Prema jednom shvatanju u konkurenciji trebaju da se nau samo stari i novi kazneni
zakon to znai da se svi vankrivino pravni propisi ne uzimaju u obzir pri
utvrivanju blaeg krivinog djela. Prema drugom ire prihvaenom stavu pri
utvrivanju blaeg zakona treba svakako uzeti u obzir izmjene vankrivino pravnih
propisa jer se tim propisima odreuje sadrina pojedinih krivinih djela (npr.kod
nedozvoljene trgovine u pravilu postoje propisi kojima se ograniava i zabranjuje
trgovina odreenom robom, pa ako se ti propisi izmjene na nain da ono to je ranije

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
bilo zabranjeno poslije izmjena postaje dozvoljeno tada je povoljnija situacija po
novom zakonu kojim se mjenja taj popis iako zakonodavac nije mjenjao odredbu
kaznenog zakona o nedozvoljenoj trgovini.
-

Drugo pitanje da li pri utvrivanju blaeg zakona u konkurenciji trebaju da se nau

samo stari i novi zakon, tj.zakon koji vai u vrijeme uinjenja djela i zakon koji vai u
vrijeme suenja ili u toj konkurenciji trebaju da se nau i svi ostali zakoni i
tzv.meuzakoni. Prema jednom shvatanju pri utvrivanju blaeg zakona treba
komparirati samo stari i novi zakon a ne i meuzakone. Prema drugom shvatanju koje
je ire i prihvatljivije u toj konkurenciji moraju da se nau i svi meuzakoni
(meuzakon je zakon koji je bio na snazi od momenta prestanka vaenja zakona koji
je vaio u vrijeme uinjenja djela pa sve do stupanja na snagu zakona koji vai u
vrijeme suenja). Na zakonodavac je prihvatio ovo drugo shvatanje to znai da se
pri utvrivanju blaeg zakona moraju uporeivati i meuzakoni to se jasno vidi iz
odredbe l. 4/stav 2 KZ BiH gdje zakonodavac pominje izmjenu zakona jednom ili
vie puta a ovo vie puta nesumljivo se odnosi na meuzakone. Pojam meuzakona
podrazumjeva najmanje jedan zakon koji postoji pored starog i novog zakona a moe
ih biti i desetak (npr.ako bi sad neko bio uhapen zbog osnovane sumnje da je poinio
neki ratni zloin iz II svjetskog rata dolo bi u obzir da se procjenjuje njegov pravni
poloaj kroz desetak zakona koji su postojali u meuvremenu od zavretka II
svjetskog rata pa do danas)

Tree pitanje se odnosi na to do kada se mora osigurati primjena blaeg zakona u tom
pogledu jedinstveni je stav da se kasniji tj.blai krivini zakon moe primjeniti sve
dok nije donesena pravosnana presuda. Na pravosnano presuene predmete tj.one
koje se vie ne mogu pobijati albom kao redovnim pravnim ljekom, izmjena
kaznenog zakona nema nikakvog uticaja, jedini izuzetak u tom pogledu bi mogao
postojati u sluaju ako je povodom uloenog vanrednog pravnog ljeka dolo do
ponavljanja krivinog postupka u istom predmetu. U tom sluaju se uzima da postupak
kree od poetka kao da ga ranije nije ni bilo pa se primjenjuje blai zakon kao da se
prvi put sudi u tom predmetu.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prostorno vaenje krivinog zakona
Svaki kazneni zakon vai odreeno vrijeme i na odreenom prostoru pa se pravilima o
prostornom vaenju krivinog zakonodavstva neke zemlje ureuju pitanje rasprostiranja
represivne vlasti te drave, vezano za uinjenje krivinog djela. Pitanja prostornog vaenja
krivinog zakona spadaju u meunarodno krivino pravo, no kako na meunarodnom planu
ne postoje jedinstvena pravila o prostornom vaenju krivinog zakonodavstva to svaka drava
u odredbama svog nacionalnog krivinog zakonodavstva ureuje vodei pri tome rauna prije
svega o vlastitim interesima i uzimajui u obzir odnose sa drugim dravama i interes
meunarodne zajednice kao cjeline.
Kod prostornog vaenja kaznenog zakona bitna su tri momenta:
- dravna teritorija na kojoj je krivino djelo poinjeno
- dravljanska pripadnost uinioca krivinog djela
- na iju tetu je krivino djelo uinjeno
U vezi sa ova tri momenta teorija je izgradila tri principa prostornog vaenja krivinog
zakonodavstva:
- teritorijalni princip
- personalni princip
- realni princip
Prema teritorijalnom principu krivino zakonodavstvo jedne zemlje primjenjuje se prema
svakome ko poini krivino djelo na njenoj teritoriji. Pri tome uope nije vano da li je
uinitelj domai dravljanin, stranac ili lice bez dravljanstva, kao to nije vano ni na iju
tetu je poinio krivino djelo.
Prema personalnom principu kazneni zakonn jedne zemlje primjenjuje se prema njenim
dravljanima kao uiniteljima krivinog djela pri emu je nebitno gdje je to djelo poinjeno
tj.u zemlji ili inostranstvu kao to je nebitno i na jiu tetu je to krivino djelo poinjeno tj.na
tetu domae drave, domaih dravljana ili na tetu strane drave ili stranaca.
Prema realnom ili zatitnom principu kaznenog zakona jedne zemlje primjenjuje se prema
svakome ko krivinim djelom povredi dobra te drave, odnosno njenih dravljana pri emu je
nebitno da li je to djelo poinio domai dravljanin ili stranac, kao to je nebitno da li je djelo
poinjeno na domaoj teritoriji ili inostranstvu.
Kako bi uprkos postojanju navedenih tri principa ostao nekanjen jedan broj uinitelja teorija
je izgradila i etvrti tz.univerzalni/kozmopolitski princip prostornog vaenja krivinopg
zakona prema kojem se krivini zakon odnosi na starnca u inozemstvu koji uini krivino
djelo protiv strane drave ili stranca a zatekne se na teritoriju drave koja ima taj princip s
timda ga ona ne ekstradira drugoj dravi.
Iskljuiva primjena samo jednog od navedenih principa ostavljalo bi nekanjenim itav niz
uinitelja krivinih djela. Tako npr.ako bi neka zemlja propisala samo teritorijalni princip tada
bi izvan zone kanjivosti ostali svi uinitelji krivinih djela koji su krivino djelo uinili van
njene teritorije bilo da su domai dravljani ili stranci pa bi oni krivini progon mogli izbjei
sklanjanjem u takvu zemlju s teritorijalnim principom to znai da bi takva drava postala
sjecite kriminalaca.

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ako bi neka zemlja primjenjivala samo personalni princip tada bi ona kanjavala samo
domae dravljanine a stranci bi ostali nekanjeni pa ak i da djela poine u toj dravi.
Ako bi neka zemlja primjenjivala samo realni princip tada bi ona svojim krivinim
zakonodavstvom titila samo domaa pravna dobra dok bi pravna dobra stranaca i drugih
drava na njenoj teritoriji bila potpuno nezatiena.
Zbog toga svaka pojedina drava u svom krivinom zakonu sadri sva etiri navedena
principa u razliitim varijantama pri emu u pravilu jedan od tih principa postavljaju kao
osnovni dok ostali principi slue u njegovu dopunu. Takva situacija je i u naem
zakonodavstvu jer i nai kazneni zakoni prihvataju sve navedene principe s tim da teritorijalni
princip postavljen kao osnovni dok ostala tri slue kao dopuna teritorijalnom principu.
Principi prostornog vaenja krivinog zakona u naem krivinom zakonodavstvu
Teritorijalni princip je osnovni princip prostornog vaenja u naem krivinom zakonodavstvu.
Prema l.11/stav 1 KZ BiH i l 12/stav 1 KZ FBiH nae krivino zakonodavstvo primjenjuje
se na svakog ko poini krivino djelo na naoj teritoriji. Pod pomom teritorija BiH (FBiH)
podrazumjevaju se kopnene povrine, obalno more, vodene povrine unutar naih granica i
zrani prostor unutar naih granica.
To je osnovni oblik teritorijalnog princioa koji je dopunjen sa jo dva principa:
i. princip zastare broda
ii. princip registracije aviona
Prema odredbi l 11/stav 2 KZ BiH krivino zakonodavstvo u BiH se primjenjuje prema
svakom ko poini krivino djelo na domaem brodu, bez obzira gdje se brod nalazio u
vrijeme poinjenja djela. Prema tome brod moe biti i na otvorenom moru ili usidren u nekoj
luci u stranoj dravi i u sluaju uinjenja krivinog djela primjenjuje se na zakon.
Princip registriranja aviona predvien je l 11/stav 3 KZ BiH i prema toj odredbi nae
krivino zakonodavstvo primjenjuje se prema svakom ko izvri krivino djelo na domaem
civilnom zrakoplovu dok je u letu ili domaem vojnom zrakoplovu bez obzira gdje se
zrakoplov nalazio u vrijeme uinjenja djela. Vidljivo je da zakonodavac pravi distinkciju
izmeu civilnog i vojnog zrakoplova pruajui veu krivno pravnu zatitu kada je u pitanju
vojni zrakoplov jer nebitno gdje se on nalazio u vrijeme poinjenja krivinog djela. U pogledu
civilnog zrakoplova on treba da je u letu a pod tim pojmom podrazumjeva se trenutak kada su
zatvoreni svi otvori na zrakoplovu tako da se bez dozvole posade u njega ne moe ui ni izai
a to praktino znai da moe biti i na pisti na nekom stranom aerodromu.
Kod ovog principa zakonodavac ne postavlja nikakve posebne uvjete za gonjenje, to znai da
je takav princip obligatorno primaran jer se primjenjuje uvijel i prema svakome. Meutim
ipak postoje ogranienja u primjeni tertorijalnog principa i to po pravilima meunarodnog
prava jer se naa krivina zakonopdavstva ne mogu primjeniti na osobe koje imaju imunitet u
meunarodnom pravu: efovi stranih drava i njihova pratnja, diplomatski predstavnici
akreditirani u naoj zemlji, predstavnici meunarodnih organizacija.
Na takve osobe se ne moe primjeniti domai kazneni zakon i ne moe ih se izvesti pred
odmai sud neovisno o kojem ni koliko tekom djelu se radilo. Na takve se osobe mogu
primjeniti samo sankcije iz obalsti meunarodnog javnog prava a to je da se one proglase za
persona non grata tj.za nepoeljne linosti u domaim zemljama i da im se ostavi stanovito
vrijeme (24 ili 48 sati) u kojim su duni napustiti zemlju domaina.

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Realni princip se javlja u dvije varijante:
- obligatorno primaran
- supsidijaran
kao obligatorno primaran taj princip je predvien u l 12/stav 1 KZ BiH i l13/stav 1 KZ
FBiH a prema kojem se nae krivino zakonodavstvo primjenjuje na svakog ko van teritorije
BiH poini neko od sljedeih djela:
1) bilo koje krivino djelo protiv ustavnog ureenja BiH
2) krivino djelo koje se odnosi na krivotvorenje novca, vrijednosnih papira, zankova za
obiljeavanje robe, mjera i utega
3) krivino djelo za koje je BiH obavezna goniti prema pravilima meunarodnog prava
4) krivino djelo protiv slubene ili odgovorne osobe u vezi sa njenom slubom.
Ovaj princip je obligatorno primaran to znai da se primjenjuje uvijek i bez izuzetka, njime
se iskljuuje pravilo ne bis in idem. Pa do primjene naeg krivinog zakonodavstva dolazi i
ondakada je za isto djelo uinitelj u inostranstvu osuen od strane inozemnog suda. Jedina
obaveza naeg suda po tom pitanju jeste da se takvom uiniocu iz kaznu koju izrekne domai
sud urauna svo vrijeme provedeno u pritvoru ili vrijeme za koje je bio lien slobode u toku
ekstradicionog postupka kao i vrijeme koje je izdravao po kazni koje mu je za to djelo
izrekao inozemni sud.
Realni princip javlja se i kao supsidijarni i predvien je u odredbi l.12/stav 3 KZ BiH i l.
13/stav 3 KZ FBiH i on se odnosi na stranca koji izvan teritorije nae zemlje poini neko
krivino djelo osim onih djela koja su navedena kao obligatorno primarna. Taj princip je
supsidijaran zbog toga to do primjene naeg krivinog zakonodavstva ne dolazi uvjek ve
samo onda ako se takav uinitelj krivnog djela koji je stranac zatekne na teritoriji BiH ili joj
bude izruen.
Personalni princip se takoer javlja u dvije varijante:
- aktivni personalitet
- pasivni personalitet
Princip aktivnog personaliteta predvien je u l 12/ stav 2 KZ BiH i l. 13/ stav 2 KZ FBiH i
prema njemu nae krivino zakonodavstvo primjenjuje se prema dravljanu BiH koji izvan
teritorije BiH (FBiH) poini neko krivino djelo osim inih krivinih djela koja su navedena u
realnom principu kao obligatorno primarna. Ovaj princip se odnosi na nae dravljane koji su
aktivni u kriminalnom smislu i on predstavlja jasnu poruku naeg zakonodavca upuenu
naim dravljanima da se primjereno ponaaju i uzdre od vrenja krivinih djela kada
napuste granice nae zemlje te da neraunaju s tim da e nakon uinjenja krivinog djela u
inostranstvu povratom u BiH izbjei kanjavanje za takvo djelo.
Kako ustav zabranjuje da se domai dravljani izruuju drugim dravama radi uinjenog
krivinog djela to e primjenom ovog principa na njih primjeniti nae zakonodavstvo od
domaeg suda za zloine koje su poinili u inozemstvu.
Personalni princip kao pasivni predvien je u odredbi l. 12/stav 3 KZ BiH i l.13/stav 3 KZ
FBiH prema kojem se domae krivino zakonodavstvo primjenjuje na strance koji u
inostranstvu poini neko krivino djelo protiv naeg dravljanina, osim onih djela koja su ve
nabrojana u realnom principu kao obligatorno primarna. Principom pasivnog personaliteta
tite se domai dravljani od zloina stranaca prema njima tj.od krivinih djela protiv ivota i
tjela, imovine, spolnog inegriteta, linosti i morala, dostojanstva...

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Princip altivnog i pasivnog personaliteta su supsidijarnog karaktera jer se odnose samo ili na
domaeg dravljanina ili na stanca koji se zateknu na naoj teritoriji ili nam budu izrueni jer
u protivnom nema krivinog procesa.
Univerzalno/kozmopolitski princip odreen je po odredbi l. 12/stav 4 KZ BiH i l.13/stav 4
KZ FBiH i po tom principu nae krivino zakonodavstvo primjenjuje se prema strancu koji u
inostranstvu poini krivino djelo protiv strane drave ili stranca za koje se po tom
zakonodavstvu moe izre kazna zatvora od 5 godina ili tea kazna. I ovaj princip je
supsidijarnog karaktera jer do primjene naeg krivinog zakonodavstva dolazi samo onda ako
se takav stranac zatekne na naoj teritoriji a naa ga drava ne izrui drugoj dravi. Ovaj
princip je izraz solidarnosti izmeu drava na meunarodnom planu kada je u pitanju
suzbijanje kriminaliteta.

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM