1.

Pojam kaznenog prava

Kazneno pravo je sustav zakonskih propisa kojima se zaštićuju osnovne vrijednosti

čovjeka i društva propisivanjem kaznenih djela i kazni, te drugih sankcija za počinitelje
tih djela. Vrijednosti koje zaštićuje kazneno pravo u pretežitoj su mjeri utemeljene
ustavnim propisima (npr. temeljne slobode i prava čovjeka, ustavni poredak) pa se zato
govori o konstitucionalnosti kaznenog prava. Time se ističe važnost kaznenog prava za
zaštitu temeljnih vrijednosti pojedinca i cjeline pravnog poretka. Istodobno, ustavne
odredbe određuju okvire, sastojke i jakost kaznenopravne zaštite.

Kazneno pravo u strogom smislu riječi, obuhvaća pravna pravila koja uređuju odnose
nastale pojavama kaznenih djela. Te su pojave kriminalitet u društvu. Uz ta pravila,
kazneno pravo uređuje i opće uvjete primjene kaznenopravnih sankcija.

Kazneno pravo javlja se s dva naziva: kazneno pravo i krivično pravo. Kazneno pravo
ima svoje ishodište u pojmu kazne (poena) kao posebne, tipične i najvažnije posljedice
predviđene pravnim propisom za djelo za koje se predviđa kazna. Taj naziv koristi se u
austrijskom, njemačkom i švicarskom (Strafrecht), francuskom (droit pénal), ,
talijanskom (diritto penale), španjolskom (derecho penal), švedskom (strafrat) i nekim
drugim europskim sustavima.
U drugim izvorima, npr. u području common lawa rabi se i naziv krivično pravo
(criminal law). Naziv krivično pravo potječe od pojam krivice (crimen) kao oznake za
počinjeno zlo, tj. za kazneno djelo. Pri izradi modela međunarodnoga kaznenog kodeksa
uporabljen je u francuskom jeziku naziv kazneni zakonik (Projet de Code pénal
international), dok je u engleskom jeziku isti pojam bio označen kao krivični zakon
(Project of International Criminal Code).
U povijesti hrvatskog prava oznaka ''krivično'' za znanost, ali i za područje
zakonodavstva upotrebljavala se uglavnom u vrijeme dok je Hrvatska bila u
jugoslavenskim državama. No i tada se oznaka kazneno pravo u hrvatskom pravnom
nazivlju upotrebljavala: a) kao oznaka širega područja prava o kažnjivim radnjama
(prekršajima, privrednim prijestupima i disciplinskim povredama) i b) u hrvatskoj
literaturi pri čemu je to osobito bio slučaj sa starijim izvorima. Naziv krivično pravo
imali su svi zakonski izvori u pravnom sustavu obje jugoslavenske države (jer je i
temeljna ustanova bila označena kao krivično djelo) (Pavišić,2007:3).

Svrha kaznenog prava je zaštita temeljnih vrijednosti u društvu od ljudskih vladanja

koja ih narušavaju, ugrožavaju ili povređuju, a sredstva njezinog postizanja su:
a) zabrana, odnosno izuzetno nalaganje određenih postupanja
b) prijetnja kaznom koja se sastoji u oduzimanju ili ograničavanju određenog prava
onome tko prekrši zabranu ili nalog, odnosno primjena druge sankcije, i
c) ostvarenje prijetnje spram prekršitelja takve zabrane ili naloga (Pavišić, 2007:4)

Cjelina kaznenog prava se prema predmetu uređenja dijeli na: a) materijalno

(supstancijalno), b) formalno (postupovno) i c) izvršno kazneno pravo. Uz to, u tu širu
cjelinu ulaze i pravila o ustroju i postupanju tijela primjene kaznenog prava
(organizacijsko kazneno pravo) ( Pavišić,2007:6).
a) materijalno kazneno pravo ili kazneno pravo u užem smislu riječi znanstvena je
disciplina koja proučava kazneno zakonodavstvo kao sustav pravnih pravila o
kaznenom djelu i kaznenoj sankciji, utvrđujući njegove temeljne načelne pojmove
i ustanove, povezujući ih u sustavnu cjelinu (kazneno pravna dogmatika). Ona se
također bavi i poviješću kaznenog prava te poredbenom analizom. I pored toga
što je kazneno pravo normativna disciplina, ona se koristi saznanjima većeg broja
drugih kaznenih znanosti i drugih disciplina
b) formalno (postupovno) kazneno pravo proučava norme kojima je uređen kazneni
postupak. Osim položaja subjekata predmet su radnje u tome postupku i odnos
među subjektima s povijesnim i poredbenim istraživanjima. Za kazneni postupak
su također važna znanja iz drugih oblasti kako je bilo opisano u odnosu na
disciplinu materijalnoga kaznenog prava
c) izvršno kazneno pravo istražuje propise o primjeni sankcija kaznenog prava. Tu je
poglavito riječ o propisima koji uređuju sustav kaznenopravnih sankcija, njihov
sadržaj, uvjete primjene, prava i obveze osuđenih osoba itd. Uz navedeno, izvršno
kazneno pravo sadrži i organizacijske propise.