Dr. sci.

Darko Datzer

Vrste politik
Opa i posebna politika Opa se bavi odlukama na razini zajednice, a posebna

na razini nekog njezinog dijela ili samo nekih pitanja Politika suprotstavljanja kriminalitetu je posebna politika, koja polazi od opih politikih vrijednosti drutva, naela i principa i na njima gradi svoje stavove, mehanizme i principe funkcioniranja Npr. zakonitost i humanost su naela PSK samo ako su to naela i ope politike

Pojam kriminaliteta
Naziv potie od latinske rijei crimen (zloin, zloa) To su u uem (i tradicionalnom smislu) kaznena djela,

ali se u irem znaenju ovim pojmom smatraju i sva kanjiva ponaanja Poznat je i termin delikt- od latinskog delinquere (pogrijeiti, skriviti) Suprotstavljanje znai protivljenje, odupiranje komu ili emu, potiskivanje, odbijanje, otklanjanje, svladavanje, zaustavljanje

Predmet i zadaa PSK

Montesquieu 1747. godine govori o zakonodavnoj

politici koja treba da sprjeava odnosno suzbija kriminalitet A. Feuerbach je 1804. godine pod kriminalnom politikom smatrao zakonodavnu i dravnu mudrost u funkciji ostvarenja svrhovitosti kaznenopravnih rjeenja F. von Liszt je 1905. godine kriminalnu politiku definirao kao sistematizirane sadraje znanstvenih istraivanja uzroka zloina i rezultata propisivanja i primjene kazni u borbi protiv kriminala

Pojam PSK
Najire odreenje PSK je da je to kompleks ukupnih

nastojanja drave da na njezinom podruju bude to manje ostvarenih kanjivih ponaanja, a da ona ostvarena budu to prije otkrivena, te da nakon zakonito provedenog postupka poinitelju bude izreena odgovarajua kaznena sankcija PSK je racionalna i planirana organizacija drutvenih djelatnosti usmjerena na suzbijanje kriminaliteta i delinkvencije; praktina djelatnost preventivne i represivne, pravne i izvanpravne naravi odnosno sadraja, te istodobno samostalna znanstvena disciplina

Suvremena politika suprotstavljanja kriminalitetu u sistemu znanosti

Politika suprotstavljanja kriminalitetu
Pravne Nepravne
Ustavno pravo Finansijsko pravo Trgovako pravo Upravno pravo Graansko pravo

Kaznene znanosti Pravne, nekaznene Izvanpravne drutvene Prirodne, medicinske, tehnike znanosti

Antropologija Psihologija Sociologija

Filozofija

Pojam kriminaliteta (Schwind, 2005)

Sociologijsko odreenje kriminaliteta Kaznenopravno odreenje kriminaliteta

Kriminalno ponaanje per se (delicta mala)

Odnos politike suprotstavljanja kriminalitetu sa kaznenim znanostima

Politika suprotstavljanja kriminalitetu Kaznene znanosti

Pravne

Nepravne

Kazneno procesno pravo

Kazneno (materijalno) pravo

Kriminologija

Kriminalistika

Odnos sa kaznenim (materijalnim) pravom

Dugo vremena kazneno pravo se smatralo naukom koja je

obuhvatala i politiku suprotstavljanja kriminalitetu Politika suprotstavljanja kriminalitetu pristupa predmetu svog istraivanja iz jednog ireg konteksta nego to to ini kazneno pravo Ope dodirne take PSK i kaznenog prava su smanjenje kriminaliteta i razvoj kaznene politike Najznaajnijom (posebnom) dodirnom takom materijalnog kaznenog prava i politike suprotstavljanja kriminalitetu u literaturi se smatra sam njihov predmet, a to su kaznena djela; druga je kaznenopravna teorija

Odnos sa kaznenim procesnim pravom

Kazneno

procesno pravo upravljeno i inspirirano znaajnom kriminalnopolitikom maksimom: da niko neduan ne bude osuen, a da se poinitelju kaznenog djela izrekne kazna ili druga mjera uz uvjete koje predvia zakon i na temelju zakonito provedenog postupka pred nadlenim sudom Koncepcija mjera i radnji suprotstavljanja kriminalitetu uslovljena je kriminalnopolitikim spoznajama Opa i posebna (za procesno pravo) kaznenopravna naela Opa: Naelo pravne drave; Naelo zakonitosti Posebna: Naelo presumpcije nevinosti

Odnos sa kriminologijom
Kriminologija podrazumijeva poimanje kriminaliteta

razliito (ire) od kaznenog prava Dodirne take su i fenomenologija i etiologija kriminaliteta: bez poznavanja pojavnih oblika i uzroka kriminaliteta ne moe se govoriti o efikasnoj i racionalnoj politici suprotstavljanja kriminalitetu Utjecaj u pomjeranju sa represije na prevenciju Jedna od najzanimljivijih dodirnih taaka je tamna brojka kriminaliteta Posebna je dodirna taka penologija: individualizacija kazne i resocijalizacija poinitelja

Odnos sa kriminalistikom
Ova veza dolazi do izraaja kako na podruju prevencije,

tako i na podruju represije Dio kriminalistike, kriminalistika strategija, bavi se teoretskim, organizacijskim i operativnim policijskim koncepcijama i sveobuhvatnim dugoronim mjerama suprotstavljanja kriminalitetu (Clages, 1994) Institucionalno suprotstavljanje kriminalitetu dobija svoje zadae kroz politiku suprotstavljanja kriminalitetu: kriminalistika uzima u obzir obim, teinu i moduse (koje prezentira PSK) stalno mjenjajueg kriminaliteta i premjeta svoje fokuse na nove oblike

Odnos sa nepravnim i nekaznenim znanostima

Potkraj XIX-og i poetkom XX-og st. dolazi se do

spoznaje da je za nadzor i suzbijanje kriminaliteta znaajna cjelokupna pravna regulativa Tako socijalna politika kroz socijalnu zatitu ima vanu ulogu u osiguravanju kvalitete ivota Tipine aktivnosti odnose se na: Nezaposlenost Nivo obrazovanja Zdravstvo Djeca i mladi

Odnos sa nepravnim i nekaznenim znanostima

Ustavno pravo, iji je izvor ustav kao najvii pravni

akt drave, naelno ureuje neke od materija znaajne za PSK U naem Ustavu su to: pravo na ivot; pravo lica da ne bude podvrgnuto muenju niti neovjenom ili poniavajuem tretmanu ili kazni;pravo lica da ne bude drano u ropstvu ili potinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu; pravo na linu slobodu i sigurnost; pravo na pravino sasluanje u graanskim i kaznenim stvarima i druga prava u vezi sa kaznenim postupkom

Odnos sa nepravnim i nekaznenim znanostima

Statistika

kriminaliteta je po nekima dio kriminologije; po nekima dio sudske statistike; a po treima ope statistike, koji se bavi evidentiranjem kaznenih djela, poinitelja, kazni, itd. Izuzetno bitna za prouavanje kriminaliteta kao masovne pojave, na temelju ijih saznanja je mogue evaluirati ispravnost i uspjenost poduzetih mjera i predlagati nove Njezini rezultati su nezaobilazni u izvoenju zakljuaka o tendencijama kriminaliteta i prognoziranju istog

Odnos sa nepravnim i nekaznenim znanostima

Sociologija se bavi ljudskim ponaanjima koja se tiu

drugih ljudi te djelima kojima se stvaruju drutveni odnosi i njihove manifestacije, poput institucija (Polek, 2006) Mikrosociologija se bavi malim skupinama, a makro globalnim drutvenim sistemima, kulturama, narodima, dravama, itd. Doprinos PSK uglavnom u domeni novih spoznaja u vezi sa uinkovitou pravnih normi, te putem normi i vrijednosti koje uspostavljaju potrebu pravnog ureenja neke materije

Literatura
Horvati,

., & Cvitanovi, L. (1999). Politika suzbijanja kriminaliteta. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (str. 3-7; 13-24)