Povijest kriminalistike

Doc. dr. sc. Jelena Zovko

Što je to kriminalistika?
 Kriminalistika je disciplina koja sustavno istražuje znanstvene metode i pravila iskustva u
neposrednom sprječavanju, otkrivanju i razjašnjenju kaznenih djela i utvrđivanju njihovih
počinitelja.
 Kriminalistika i kazneno pravo imaju isti društveni cilj (suzbijanje kriminaliteta
preventivno-opresivinim mjerama)
 Kriminalistika daje odgovor na pitanje ima li u nekom konkretnom slučaju razloga za primjenu
kaznenog prava
 Kazneno materijalno pravo određuje čime se bavi kriminalistika, kazneno djelo, elemente
kaznenog djela
 Kazneno procesno pravo ne propisuje sadržaj istražnih radnji, nego njihov oblik –formu
 Kazneno procesna znanost i kriminalistička znanost imaju isti predmet istraživanja
 Kriminalistika i kriminologija
 Kriminalistika: prevencija i represija
 Kriminologija: uzroci, uvjeti, stanje, dinamika i socijalna prevencija kriminaliteta.
Što ćemo proučavati u Povijesti kriminalistike

 Povijesni razvoj kriminalističke prakse

 Razvoj kriminalistike kao znanstvene discipline
 A oba ta aspekta se prožimaju u:
 Evoluciji policijskih snaga i njihovoj policijskoj praksi
 Pregledu relevantnih znanstvenih dostignuća
 Faze razvoja dokaza
 Razvoj proceduralnih prava uhićenog/optuženog
Kriminalistika kao znanost
 DR. HANS GROSS (1847–1915)
 Završio pravo, počeo rad u praksi, doktorirao 1870.
 Istražni sudac – primjećuje nedostatke u obrazovanju
pravnika glede istrage, dokaza, posebice utvrđivanja
činjenica
 Počeo izrađivati priručnik za istražne suce, prikupljanjem
i pažljivim bilježenjem svog istražnog iskustva
 Posebnu pozornost pridavao je ispitivanju osumnjičenog
 Skeptičan glede svjedoka „i najpošteniji čovjek može
pogrešno svjedočiti”
 Oslanjao se na fizičke dokaze te na znanstvene metode,
mikroskopiju, fotografiju, rendgen
 Promatrao je počinjeno kazneno djelo kao
znanstveni problem koji se rješava znanstvenim
metodama za koje je potrebno različito znanje
– kemija, fizika, mikroskopija, mineralogija,
zoologija, botanika, ali i znanje kriminalnog
slenga i s.
 Njegovi udžbenici „Udžbenik za istražene suce
kao sustav kriminalistike“ iz 1893., te
„Kriminalna psihologija“ iz 1905. godine
smatraju se klasičnim djelima kriminalistike.
 Duga prošlost, kratka povijest
 U stara vremena ograničenog socijalne, ekonomske i geog. mobilnosti, ljudi bi proživjeli cijeli život na jednom mjestu.
 Svi su se međusobno poznavali i oslanjali na to poznanstvo bližnjih, susjeda, rodbine sugrađana
 No s promjenama koje je donijela industrijska revolucija, sustav neformalnog, mjesnog kolektivnog sjećanja i osobnih
poznanstava se urušio, barem u velikim gradovima
 Nepovjerenje prema pojedincima koji nisu vezani uz neko mjesto (skitnja kao kazneno djelo), opstalo (npr. „strong ties to
community“)
 1792. prvi identifikacijski dokumenti u Francuskoj, i državljani i stranci
 Putovnice davane za određen period vremena i rutu putovanja, bez slike, s općim opisom, obično kod nižih klasa (zdrav ten,
normalnog izgleda i sl.)
 Iako su ovakve putovnice, često uspješno falsificirane, uvele su dijelom neku vrstu kontrole kretanja unutar države
 Zatvori krajem 18. i početkom 19. st, npr. Newgate prison u NY, opis zatvorenika, podaci, značajke – najrazličitije vrste i
korisnosti –plave oči, pjegav, ćelav, tetoviran, osobit madež na lijevom obrazu pa do nekorisnih – dugokos, lako
promjenjivih – tiho priča, uvrjedljivih – buljav i ružan do poetičnih – nježnih očiju itd.
 S vremenom se broj riječi za opis povećavao od tri riječi 1797. do deset 1822., također i jezik opisa te podaci koji su se
unosili postali su određeniji i standardiziraniji
 Stranci, identifikacija – tjelesna, frenologija, otisci prstiju,
 Otisci prstiju – općeprihvaćeno, DNA 1993. – O.J. Simson
 Duga prošlost, a kratka povijest
 Forensic (science) – lat. Forum ili lat. fornensis - “pred
forum” – javno, u svezi sa sudom i sudskim
postupkom 44 pr.Kr. Julije Caesar autopsija, liječnik
Antistius)
 Pojednostavljeno: rješavanje zločina znanstvenim
metodama
 Sung Tz’u (ili Song Ci) oko1247., - “The Washing
Away of Wrongs” (“Collected Cases of Injustice
Rectified”) – priručnik kriminalističkih radnji – upute
o provođenju istrage
Kineski zapisi iz dinastije Qin (221.-206. Pr. Kr.) Uključuju detalje o
korištenju otisaka ruku kao dokaza tijekom istraga provale .
 Neke znanstvene metode imaju dugu prošlost
 Otisci prstiju
 Otisci prstiju - Kina, Babilon, Rim (1. st. Nove ere Quintilian, rimski govornik i pravnik)
 (1880. Henry Faulds (klasifikacija); Sir Wiliam James Herchel (Indija, 1877.) otisci prstiju
prstiju jedinstveni su; Sir Francis Galton (eugenika); Ivan Vučetić / Juan Vuchetich u
Argentini - prvo uzimanje otisaka prstiju i klasifikacija prstiju 1891/92. Slučaj Francisca
Rojas; Sir Edward Richards (Haque i Bose).
 Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić"
 Dentalna identifikacija - forenzička stomatologija - 49. godine nove ere, supruga cara
Klaudija, sestra cara Caligule Julia Agrippina i Lollia Paulina; Paul Revere 1775.
 Otisci prstiju po Vučetićevoj kvalifikaciji

Otisci prstiju Francisce Rojas

Otisci prstiju Ivana Vučetića

 "Bertillon karta" sadržavala je prostore
za opise zatvorenikovih očiju, ušiju,
usana, brade, boje kose, boje kože,
nacionalnosti, čela, nosa, građe, brade,
općenite konture glave, uzorka rasta
dlake, obrva, očne jabučice i orbite, usta,
fizionomski izraz, vrat, nagib ramena,
stav, opće držanje, glas i jezik i navike
 Morfologički riječnik
 „mug shots”
 Od doba Prosvjetiteljstva nadalje - napredak znanosti i racionalno mišljenje doveli su do napretka u znanosti i
njenoj primjeni u pravne svrhe - Mattieu Orfila 1813. - Moderna toksikologija - James Marsh toksikološki test
u suđenju porote; (upotreba mikroskopa, fotografije, otkrivanje različitih profila DNK krvnih grupa) ... dovode
do mnogih grana forenzičke znanosti danas.
 Popularizacija kriminalistike Sir Arthur Conan Doyle
 Vještaci, sud, sudac i dokazi, neuspjele metode i šarlatani
 Jennings protiv Illinoisa 1911. Vrhovni sud Illinoisa: “svjedok osobitog i specijaliziranog iskustva na tu temu”
 Frye vs. US 1923. metoda mora „steći opće prihvaćanje u određenom polju u kojem pripada“
 Otisci zuba - ujedi, „voice printing“ i jedinstveni „kemijski otisci“ serija municije
 Vještaci - ne treba ih precjenjivati ​u odnosu na druge dokaze - drugi po redu očevici
 Faze razvoja dokaza
 (Etnička faza) ocjena dokaza na osnovu osobnih, iskustvenih saznanja. Kriminalistička nastojanja
ovdje su tek prigodni, prateći fragment kaznenog postupanja.
 (Religijska, mistična faza) dokazne provjere obavljaju se putem različitih često pogibeljnih
iskušenja kao što su božji sud ili ordalije. Razvoj tih sredstava može se uzeti kao kriminalistika samo
u instrumentalnom smislu.
 (Faza formalne ocjene dokaza) ova faza nastupila je kao reakcija na prethodnu mističnu fazu
dokazivanja. Posebice se ističu priznanje počinitelja (sacra luce meridionalis, regina probationis) i
suglasni iskaz dvaju vjerodostojnih svjedoka. Dobivanje priznanja po svaku cijenu dovelo je u svom
konačnom obliku do priznanja pod mučenjem, torturom. Istovremeno su odbacivani gotovo svi drugi
dokazi.
Faze razvoja dokaza - nastavak

 (Faza slobodne sudačke (porotne) ocjene dokaza ili unutarnjeg uvjerenja, intime
conviction) ova faza pak bila je reakcija na fazu formalne ocjene dokaza i predstavlja
njenu apsolutnu suprotnost. U ovoj fazi, kako samo ime kaže, unutarnje sučevo
(porotničko) uvjerenje je sasvim slobodno. Sučeva slobodna ocjena dokaza je uvjetovana
obvezom iznošenja razloga kao značajnim ograničenjem, koje je važno i za područje
kriminalistike. Po mnogim autorima, ova faza je još uvijek bitna značajka suvremenog
dokaznog sustava.
 (Faza pretežite uporabe znanstvenih dokaza) neki autori smatraju da je već nastupio
dalji razvoj suvremenog dokaznog sustava koji je obilježen znanstvenim utvrđivanjem
činjenica te njihovo sustavno ujedinjavanje putem razrađenih pokusa.
Zahvaljujem na pozornosti!