SAOBRADAJNA KRIMINALISTIKA

Doc. dr Nebojša Bojanid

 Teme za obradu
• CESTOVNI SAOBRADAJNI DELIKTI:
- Načini saznanja za saobradajnu nezgodu i
osiguranje mjesta događaja;
 Načini saznanja za saobradajnu nezgodu i
osiguranje mjesta događaja
• Način saznanja može biti:
- Prijava oštedenog;
- Prijava građana (često očevidaca);
- Prijava pravnih osoba;
- Samoprijava sudionika;
- Anoninma ili pseudonimna prijava;
- Osobno policajčevo zapažanje;
- Dojava povjerljive osobe;
• Vanjsko lice S/D:
- Objekti; Odgovoriti na 9 zlatnih pitanja
kriminalistike
- Objektivno stanje;
• Unutrašnje lice S/D:
- subjekti;
- Subjektivna strana;
• Taktička pitanja koja je stvorila saobradajna kriminalistika:
1) Koji se realni događaj odigrao;
2) Kada i pod kojim okolnostima;
3) Kako su se manifestovale štetne posljedice;
4) U kojem je stanju bilo vozilo?
5) Jesi li prekršene odredbe ZoOBS-a?
6) Koji su uzroci kršenja pravlia ZoOBS-a?
7) Koji su uzrocinastalih posljedica;
8) Da li je postojala realna mogudnost da se spriječi
nastanak teških posljedica S/N?
9) U kom obliku se manifestovala vinost sudionika: prvo u
kršenju pravila ZoOBS-a ili u odosu na nastale posljedice?
10) Radi li se o nehatu počinioca?
11) Ličnost počinoca?
12) Stepen alkoholiziranosti sudionika?
13) Otežavajude i olakšavajude okolnosti.
Zaprimanje prijave o saobradajnoj nezgodi

• Svako OSL obavezno je primti prijavu;

• Potrebno je pribaviti slijedede podatke:
- Lične podatke;
- Podatke o S/N;
- Podatke o vrsti i visini štete, osiguranju i kod
koja je izvršeno;
- Podatke o počiniocima ili osobi na koju se
sumnja;
Osiguranje mjesta događaja

• Zavisi od vrste i težine S/N;

• Naročito postupanje kada ima mrtvih osoba,
• Smrt ustanovljava ljekar;
• Mrtva tijela prekriti plahtama;
• Do dolaska uviđajne ekipe moraju se ostaviti
na licu mjesta;
• Prema mogudnosti regulisati nesmetano
odvijanje saobradaja;
• Osigurati što vedi protok vozila;
Mjere koje se rpeduzmaju sa osiguranje mjesta
događaja:
• Utvrditi sudionike S/N, razdvojiti ih, zabraniti razgovor, i
držati pod prismotrom;
• Uklanjanje radoznalih građana iz kruga M/D;
• Određivanje kruga M/D;
• Zabrana pristupa nepozvanim osobama;
• Nedopuštanje bilo kome da išta dodiruje, pomiče ili sklanja;
• Stavljanje vozača i sudionika pod diskrean nadzor;
• Zaustavljanje i prousmjeravanje saobradaja;
• Privođenje alkoholiziranih vozača i sudionika u saobradaju
na vađenje krvi i uzimanje urina;
• Čuvanje i očuvanje tragova i predmeta saobradajne
nezgode;
• Pružanje prve pomodi povrijeđenim osobama i
transport u zdravstvenu ustanovu;
• U slučaju bijega vozača prikupiti podatke o vozilu i
vozaču te preduzeti mjere traganja;
• Osiguranje vozila, tereta, prtljage i drugih
predmeta od krađe i kvarenja;
• privremeno oduzeti i osigurati vozila koja
susudjelovala u S/N;
• U slučaju požara ili eksplozije vozila alarmirati
vatrogasce;
Utvrđivanje sudionika saobradajne nezgode
• Žurno ustanoviti sudionike;
• Razdvojiti sudionike od svjedoka;
• Hitnost postupanja;
• Utvrditi ko je mogao posmatrati, šta i sa kojeg
mjesta;
• Spriječiti svaku razmjenu informacija;
• Utvrditi identifikacione podatke sudionika;
• Svjedoka pitati u kojem je pravcu gledao;
• Dobijene podatke unijeti u skicu;
• Za svjedocima tragati – “nede da se jave”!
• Nikada bezrezervno prihvatati najvjerovatniju verziju;
• Pravodobno odbaciti nekompatibilne verzije;
• Svoj sud bazirati na činjenicama;
• Sve iskaze uz stvarane dokaze uzeti u obzir;
• Voditi računa o razlici koja postoji između postavki kje
se temelja na činjenicama i postavki oblikovanih na
osnovi uvjerenja;
• Problematici saobradajne nezgode prilaziti činjenično, a
ne u okviru zakonskih termina;
• Konačno mišljenje ne smije biti formiranop dok se ne
prikupe sve činjnice;
• Nikada ne računati na rekonstrukciju kao mogudnost za
davanje svih odgovora;
• Obratiti padnju na prikupljanje podataka o vremenu;
• Obratiti pažnju na prikupljanje podataka o
vidljivosti;
• Postaviti kriminalističko-taktička pitanja o:
a) Kvlaifikovanosti vozača;
b) Vozilu;
c) Slijedu zbivanja prije nezgode;
d) Svojevrsnosti vožnje;poznavanju mjesnih prilika
e) Stanju kolovoza;
f) Tačnoj oznaci mjesta događaja;
g) Obratiti pažnju na nezgodu u raskršdu;
h) Načinu vožnje osumnjičenog;
i) Razlozi za način vožnje osumnjičenog;
j) Stanju vozila;
k) Posljedicma saobradajne nezgode;
• Ako je saobradajnu nezgodu izazvao vozač,
postaviti pitanja:
a) Kako je došao do vozila?
b) Ima li i kakvu vozačku dozvolu?
c) Zašto je pristupio vožnji?
d) Kakav je bio način vodnje?
• Kada se pristupi analizi iskaza okrivljenika
mora se uzeti u obzir:
a) Šokirajude djelovanje S/N;
b) Osjedaj krivnje ili nevinost kod okrivljenika;
c) Svijest o pogrešnom činjenju ili propuštanju;
d) Strah pred kaznom;
e) Psihičke i fizičke mane koje su dovele do S/N;
O tragovima saobradajnih nezgoda:
• Sektor djelovanja ili propuštanja sudionika S/N;
1) Tragovi vožnje, guma, lanaca, smjera;
2) Tragovi kočenja,
3) Blokiranja;
4) Zanošenja;
5) Klizanja;
6) Mrvljenja, usitnjavanja, mljevenja;
7) Valjanja;
• Sektor nastanka same saobradajne nezgode:
1) tragovi grebanja;
2) Vučenja;
3) Okrznuda vozila fiksinim predmetima;
4) Tragovi i oštedenja na odjedi žrtve;
5) Tragovi i povrede na žrtvi S/N;
6) Oštedenja na vozilu;
• Sektor zaustavljanja vozila:
a) Tragovi ulja;
b) Vode iz hladnjaka;
c) Tragovi krvi;
d) Tragovi pogonskog goriva;
e) Otpalo blato i prašina;
f) Dijelovi odjede i obude žrtve;
g) Lični predmeti;
h) Rasuti teret;
i) Prednja automobilska svjetla;
j) Otpale antene i retrovizori;
k) Ukrasi sa vozla;
l) Tragovi zanošenja, klizanja i td;
• Analiza tragova koju provodi traseološki vještak, treba
da utvrdi:
a) Mjesto sudara i naleta;
b) Ugao pod kojim se dogodio sudar ili nalet;
c) Ugao pod kojim su s prije S/N kretala vozila koja su
sudjelovala u S(N u odnosu na os puta;
d) Mehanizam nastanka S/N;
e) Tok S/N;
f) Reodslijed nastanka tragova i oštedenja;
g) Identitet objekata S/N ili njihova grupna pripadnost;
Šta treba da sačinjava zapisnik o uviđaju kod
S/N-a? Podatke o:
• OSL koje su obavile uviđaj;
• Na čiju dojavu se pristupilo uviđaju, kada je
primljena dojava;
• Tačno vrijeme izlaska ekipe za osiguranje M/D,
tačno vrijeme izlsaka uviđajne ekipe i njihov
dolazak na mejsto događaja;
• Lokaciji mjesta S/N;
• Karakteristike puta;
• Opis stanja na mjestu saobradajne nezgode:
a) Širina kritične dionice puta, bankine;
b) Stanje dotične dionice puta;
c) Defekti na dionici;
d) Uzdužni i poprečni presjek puta;
e) Postojanje pješačkog hodnika;
• Osvjetljenost puta;
• Vidljivost;
• Meteorološke prilike;
• Vanjsko okruženje puta;
• Rezultati pregleda tragova vozila;
• Rastojanje od početka kočionog puta do mjesta S/N;
• Vidno polje vozača;
• Položaj prozora i pokretnog krova;
• Stepen opteredenosti vozila;
• Rezultati pregleda oštedenja koja su vozilu zadali
nepokretni predmeti i dijelovi drugih vozila;
• Oštedenja na putnim objektima, njihova lokacija,
veličina i podudarnost s istaknutim dijelom vozila;
• Šta pokazuje brzinomjer;
• Podaci o pregledu vozila koje je sudjelovalo u
saobradajnoj nezgodi;
• Postojanje tragova u i na vozilu;
• Stanje istrošenosti guma;
• Podaci o pregledu leša;
Specifičnosti uviđaja saobradajnih nezgoda
• Elementi plana uviđaja S/N:
a) Određivanje vrste saobradajne nezgode i opsega
činjenica koje su prijeko potrebne za bududu
obradu saobradajne nezgode;
b) Određivanje početne tačke od koje počinje
uviđaj;
c) Utvrđivanje redoslijeda pregleda mejsta
događaja;
d) Zadaci za stručne osobe;
e) Koja su tehnička sredstva prijeko potrebna za
pravilno obavljanje uviđaja;
f) Podjela M/D na čvorne situacije i sektore;
g) Zadaci osiguranja M/D i regulacije saboradaja;
• Najčešde metode koje se ispreplidu za vrijeme
uviđaja:
a) Metoda orijentacije;
b) Metoda pregleda;
c) Metoda utvrđivanja središta mejsta događaja i
njegove periferije;
d) Metoda određivanja hode li se primijeniti linijski
ili čvorni način uviđaja ili oba;
e) Metoda statičke i dinamičke provedbe uviđaja;
• Mnoge druge i detaljnije stvari radidete sa
profesorom Modlyjem
KRAJ