Pojam kriminalistike taktike

Kriminalistika taktika je grana kriminalistike nauke koja se bavi izuavanjem i primjenom

pravilnog i svrsishodnog postupanja u otkrivanju, istraivanju i suzbijanju krivinih djela.
U okviru kriminalistike taktike izuava se praksa otkrivanja, istraivanja, dokazivanja i
sprijeavanja kriminaliteta, u cilju usavravanja postojeih naina, metoda i pravila postupanja i
pronalaenja novih a sve to u cilju otkrivanja, razjanjavanja i sprijeavanja krivinih djela, koja
nisu tehnike prirode.
Vaan objekt interesa kriminalistike taktike je kriminalna ili delikventska taktika i tahnika.
Rije je o raznim metodama i sredstvima koje primjenjuju uinitelji krivinih djela pri uinjenju i
prikrivanju krivinih djela. Kriminalistika taktika je sredstvo kriminalista kojim se
suprotstavljaju taktici prijestupnika, tzv. taktici kriminalaca. Operativne mjere koje se koriste su:
zasjeda, racija, potrana djelatnost, tajni nadzor, uhienje i sl. Od postupovnih radnji najvanije
su: uviaj i rekonstrukcija, pretrage, privremeno oduzimanje predmeta, prepoznavanje osoba i dr.
Pojmovi iz kriminalistie taktike:
Taktika preporuka je misaoni model budueg (predstojeeg) naina postupanja.
Taktiki nain predstavlja najracionalniji i najuinkovitiji nain poduzimanja operativnih i
istranih mjera i radnji. Ima dvostruku prirodu: pravnu i nano-iskustvenu. Moe biti jednostavan
i sloen.
Taktiko rjeenje je model operativno-taktike, dokazne ili istane radnje koje u mislima stvara
kriminalista (tijelo postupka), koju eli poduzeti u konkretnom sluaju. Rije je o odreivanju
cilja, naina i sredstva izvrenja radnje.
Taktika operacija je induvidualizirani sistem strogo operativno taktikih i tehnikih mjera i
radnji koje ostvaruje odreeni tim, a prema planu rukovoditelja operacije u sloenim
kriminalistikim situacijama
Taktika (operativna) kombinacija je induvidualizirani sistem operativnih, tehnikih i isranih
mjera i radnji koje ostavaruje tim kriminalista, uz prethodno planirannje cjele operacije, u
sloenim kriminalistikim situacijama. Mogua je kombinacija vie taktikih naina u okviru
samo jedne kriminalistike taktiko-tehnike ili istrane mjere i radnje. Operaciju provode
specijalisti i trai se zajedniko djelovanje svih uesnika u kombinaciji.
Kriminalistiko taktiki nain je najprikladniji, najracionalniji i najuinkovitiji nain obavljanja
operativne, istrane ili radnje dokazivanja. Tijelo postupka ima slobodu izbora kriminalistiko
taktikog naina, ali ne u smislu proizvoljnosti izbora, nago odabira naina koji je za konkretnu
situaciju najprikladniji. Izbor je ogranien zakonskim i etikim normama.
Otkrivanje krivinog djela i uinitelja je jedan od najvanijih pojmova unutar kriminalistike
taktike. To je dinamika djelatnost koja se sastoji u pronalaenju latentnih i potencijalnih
informacija o krivinom djelu i njegovom uinitelju i svim okolnostima djela i njihovom
deifriranju. Otkrivati znai zahvatati u tzv tamni pojas kriminaliteta. Svijetli pojas kriminaliteta
treba samo razjanjavati, a iznimno u njegovom toku neke injenice i okolnosti otkrivati. Ovdje
je u pitanju heuristika djelatnost iji je cilj pretvaranje osnova sumnje u osnovanu sumnju, osim
kada osnovana sumnja ne postoji od poetka. Pod otkrivanjem i otkriti u kriminalistikom smislu
treba podrazumijevati postupak u okviru kojeg se istraivanjem i prouavanjem postojeih
informacija dolazi do novih informacija.
Razlikujemo sljedee vrste informacija: pod ivim informacijama se podrazumijevaju idealni
odrazi objektivne stvarnosti u svijesti ljudi, pod mrtvim informacijama se podrazumijevaju
tragovi i predmeti u vezi s krivinim djelom, pod latentnim informacijama se podrazumijevaju
informaciije koje jo nisu otkrivene ili e zauvijek ostati neotkrivene, aktualizrane informacije
su one koje su ostvarene. Dokazne informacije su dokazi u procesnom smislu.

Otkrivanje sutine krivine stvari vri se provoenjem procesnih radnji i ocjenom njihovih
rezultata. Ispitivanjem sistema dokaza i njihovim ocjenjivanjem saznaje se sutina krivine stvari.
Istraivanje u kriminalistikoj nauci je spoj teorijskog znanja i vjetine koje u svom radu
primjenjuju kriminalisti.
Istraivanje istraitelja je sistemska metoda ispitivanja injenica koja je vie nauka nego vjetina.
Istraitelj je slubena osoba koja pronalazi, prikuplja, dokumentira i evaluira relavantne injanice
u vezi s krivinim djelom. Meu najvanijim vjetinama javlja se sposobnost dobre komunikacije
sa razliitim ljudima, kao i drugim slubenim osobama raznih tijela represije. Druge vjetine su:
prepoznavanje, prikupljanje, obiljeavanje i osiguranje dokaza, pisanje zapisnika i sl. Istraitelj
mora raspolagati sa osreenim teoretskim znanjem, praksom i metodama rada koje su pravno
prihvatljive.
Kriminalni ili krivini dogaaji su drutveno tetni (opasni) dogaaji za koje jo nije utvreno da
su krivina djela.
Krivini dogaaj je drutveno tetan dogaaj za koji se pretpostavlja da je u njemu zaahureno
krivino djelo i njegov uinitelj i koji se moe pripisati namjeri ili nehatu neke osobe.
Kriminalistiko taktika naela su u pravilu sloena, viestepena naela. Primjenjuju se na sve
izvore informacija, materijalne i personalne. Ta naela su: naelo zakonitosti, naelo istine,
naelo objektivnosti, naelo planiranja i metodinosti, naelo operativnosti i brzine, naelo
blagovremenosti, naelo srazmjernosti, naelo uvanja tajne i diskrecije, naelo ekonominosti
postupka, naelo jedinstvenog rukovoenja, naelo koordinacije i saradnje, naelo kritike i
samokritike, naelo lojalnog prikupljanja dokaza, naelo potpunosti, naelo taktike i tehnike
slobode, naelo racionalizacije djelovanja, naelo humanosti, naelo temeljitosti, naelo
strunosti i specijalizacije.
Naelo zakonitosti Ovo naelo je osnovno ustavno i zakonsko naelo i znai da niko ne moe
biti kanjen za krivino djelo, ako ono kao takvo nije bilo prethodno predvieno u zakonu.
Kriminalistika radnja i mjera moe biti poduzeta pod uslovom da su ispunjene zakonske
pretpostavke za njihovo poduzimanje, da se poduzimaju u okviru zakona i u vezi sa istraivanjem
krivinih djela i krivinih dogaaja. Kriminalisti se moraju strogo pridravati pozitivnih
zakonskih propisa.
Naelo istine Prilikom otkrivanja i dokazivanja krivinih djela i njihovih uinitelja nadlena
tijela represije duna su istinito i potpuno utvrditi relavantno injenino stanje, kako bi se u
postupku mogla donijeti to objektivnija odluka. Bez obzira na stadij postupka sva tijela represije
duna su potovati ovo naelo.
Naelo objektivnosti Objektivnost je uslov za utvrivanje istine. Realizacija naela objektivnosti
zahtijeva na strani kriminalista: savjesnost, odgovornost i kritinost u radu, odmjeren, staloen,
ispravan i pravedan odnos prema graanima iji se postupci ili osobnosti istrauju. U toku
postupka se ne smije biti pristran, odnosno subjektivan. Kod primjene ovog naela dolazi do
izraaja pravilo da istinu moe saznati samo onaj koji je i sam potuje. Ne smije se initi neto iz
linih ambicija ili da bi se postupak proveo do kraja po svaku cijenu, ako to nije utemeljeno na
dokazima. Ovo naelo je prepreka elji za brzim rjeavanjem sluajeva i prikupljanju samo onih
injenica koje terete neku osobu. Kriminalisti moraju razvijati svoju objektivnost kako bi izbjegli
profesionalnu sklonost da trae i osiguravaju samo one injenice koje nekog terete, a ne i one
koje nekome idu u korist.

Naelo planiranja i metodinosti postupanja Ovo naelo zahtijeva da svako postupanje u

konkretnom krivinom sluaju mora biti prueno i planirano prije njihovog poduzimanja.
Primjeni ovog naela suprotstavljaju su:
protok vremena od asa uinjena krivinog djela do saznanja o njenu i nune namjerne i
nenamjerne promjene injeninog stanja u pogledu materijalnih i personalnih izvora
informacija
sam uinitelj kao i lani svjedoci i
preduvjerenje kriminalista, ako i sticaj razliitih objektivnih i subjektivnih okolnosti.
Planiranje disciplinira kriminaliste i omoguava pravovremeno i pravilno uoavanje nedostataka
i praznina u postupku. Planiranje je bit metodinosti i suprotstavlja se neplanskom i spontanom
poduzimanju radnji. Metodinost je plansko pristupanje ispitivanju odreenog krivinog
dogaaja ili djela. To znai za kriminaliste u svakom konkretnom sluaju predvianje osnovnih
pitanja na koje treba dati odgovore, njihov redoslijed, predvianje osnovnih radnji i mjera koje
treba izvriti itd. Plan ne smije biti krut, nego elastian to znai da mora doivjeti nune izmjene
u hodu postupka ako je to potrebno.
Naelo operativnosti i brzine Zovu ga jo i naelo brzine i iznenaenja, odnosno
blagovremenosti. Operativnost pretpostavlja poznavanje stanja, prilika, kriminalnih arita,
pojavnih oblika vrrnja krivinih djela na odreenom podruju itd. Ovo se naelo manifestira u
brzom, odlunom ali smiljenom postupanju. to je krai vremenski razmak izmeu uinjenog
djela i zapoinjanja postupka, vee su anse za uspjeh. Ovo naelo posebno dolazi do izraaja
kod hvatanja uinitelja na djelu. Operativnost u radu znai brzo i smiljeno postupanje u cilju
razjanjavanja krivinog djela i hvatanja uinitelja.
Brzim poduzimanjem mjera i radnji omoguava se i olakava utvrivanje postojanja krivinog
djela, njegovih modaliteta, uinitelja i dr. Naelo brzine treba obuhvatati sve postupke, posebno
predistrani. Kod nekih situacija brzina nije poeljna, jer moe ii na tetu situacije. U
kriminalistikom argonu rije je o kunktatorskoj taktici odnosno o poznatoj primjeni taktike
ekanja bolje prilike. U okviru ovog naela posebno dolazi do izraaja podnaelo iznaneenja.
Iznenaditi nekoga znai poduzeti takve mjere i radnje koje on nije oekivao i u vrijeme kada se
nije nadao, odnosno na mjestu koje nije mogap predvidjeti, na nain da ga takva djelatnost u
potpunosti zbuni, onemogui za dalji otpor, borbu ili neki drugi oblik suprotstavljanja u takvoj
situaciji. U policijskom argonu rije je o djelovanju na prepad. Kao podelement naela
operativnosti imamo naelo brzine djelovanja (hitnosti). Ovo naelo izraava reakciju na krivino
djelo ili kazneni dogaaj. O ovom podnaelu treba posebno voditi rauna kad je rije o
kolektivnom radu kriminalista. Moe se javiti tzv. fenomen konvoja, tj. da se brzina i tok
operacija odvija brzinom najsporijeg kriminaliste.
Naelo blagovremenosti Ovo naelo zahtjeva da se operativne mjere i radnje policije i
anticipirane radnje dokazivanja moraju poduzeti odmah kad je nastala potreba za njihovim
provoenjem, tj. kada se oekuje da se mogu postii najoptimalniji rezultati, najvee uinkovitost
i korisnost u kriminalistikom i procesnom smislu. Primjena ovog naela onemoguava bitan
gubitak relavantnih informacija, zaboravljanja, dogovaranja i sl.

Naelo srazmjernosti Ovo naelo zahtijeva od kriminalista da svaku mjeru i radnju poduzimaju
u zakonom odreenim okvirima uz voenje rauna o neophodnosti i srazmjernosti primjenjene
mjere ili radnje. Drugim rijeima da djelatnost tijela postupka mora biti razmjerna eljenom cilju.
eljeni cilj treba postii uz to manje zahvata u prava i slobode graana. Naelo srazmjernosti
ukljuuje i voenje rauna o naelu ekonominosti. Naelo srazmjernosti u primjeni
kriminalistikih naina i sredstva zahtijeva usklaivanje s naelima zakonitosti, utvrivanja
istine, humanosti i sl.
Naelo uvanja tajne ili diskrecije Ovo naelo se odnosi na mjere i radnje koje poduzimaju
tijela represije kao i na osobe umijeane u sluajeve koji su objekt interesa tih tijela. Obino je
rije o dravnoj, slubenoj, vojnoj i poslovnoj tajni. Ovo naelo primarno se odnosi na uvanje
slubene tajne. Nekad tijela postupka slubene podatke s kojima raspolau moraju tajiti do
posljednjeg trenutka, jer otkrivanje moe dovesti do neuspjeha postupka zbog prilagoavanja
lane odbrane, onemoguavanja ili oteavanja provjere alibija, prikrivanja ili unitavanja tragova
i predmeta krivinog djela itd. Operativno taktike mjere i radnje policije mogu biti javne i
diskretne (tajne). Javnost operativno-taktikih mjera najee se odnosi na njihovo javno
poduzimanje, ali ne i na povod njihovog poduzimanja, cilj i rezultate. Preuranjeno objavljivanje
podataka moe oteati prikupljanje, osiguranje, izvoenje i provjeru dokaza. Ovo naelo znai da
se o postupcima ne smije diskutirati ni sa kolegama i osobama iste profesije, koje ne rade na
konkretnom sluaju. Ovo naelo treba biti prepreka tzv. curenju informacija iz tijela postupka, jer
to curenje moe imati i ima tetne posljedice na ishod postupka i esti ide na tetu digniteta
nevinih osoba koje su prerano proglaene krivima ili neutemeljeno umijeane u kriminalni sluaj.
Naelo ekonominosti postupanja Osnovni elementi ekonominosti su:
brzo provoenje postupka, ali ne na nain da se time ugroavaju utvrivanje istine i
zatita prava i sloboda graana,
to jeftinije i krae provoenje postupka,
zabrana primjene svega to se u postupku ne javlja kao potrebno,
nanoenje to manje tete,
voenje rauna o tome da se ovo naelo to vie poklopi sa naelom srazmjernosti u
primjeni prinudnih mjera i dokaznih sredstava,
kod manje znaajnijih sluajeva treba teiti za pojednostavljenjem postupka i
odbacivanje dokazne informacije ili dokaza ako nije u vezi sa sluajem, ako njihovo
pribavljanje nije neophodno, a dovodi do odugovlaenja postupka, uticaja na svjedoke,
ako su neprikladni i neupotrebljivi itd.
Ovo naelo znai poduzimanje onih radnji i mjera koje su potrebne, ime se iskljuuju suvine.
Naelo ekonominosti i naelo istine treba uskladiti na nain da racionalnost i ekonominost ne
smiju ii na tetu utvrivanja istine.
Naelo jedinstvenog rukovoenja Ovo naelo polazi od toga da moderan kriminalistiki rad u
savremenim uslovima borbe protiv kriminaliteta moe biti samo kolektivan rad uz nunu podjelu
rada, u kome sve ovisi od sposobnosti i djelatnosti svakog pojedinog kriminaliste i svih zajedno.
Ovo naelo zahtijeva da rad na istraivanju tekih i sloenih krivinih djela koji zahtijeva
angairanje veeg broja djelatnika i sredstava bude organiziran iz jednog centra tako da njime
rukovodi tab. tab treba koordinirati i sinhronizirati sve aktivnosti po unaprijed utvrenom

planu. tab ili odreeni rukovoditelj odreuje pojedine zadatke, analiziraju poluene rezultate,
vre potrebne izmjene i prilagoavanja plana i usmjeravaju njegovu realizaciju u odreenom
pravcu.
Naelo koordinacije i saradnje Zovu ga i naelo akcije svih kriminalistikih snaga. Ovo naelo
nalae da rad na istraivanju krivinih djela, kao i cjelokupna aktivnost suzbijanja kriminaliteta
budu organizirani na nain koji e osigurati koordinirano postupanje svih uesnika. Ovo naelo
vodi rauna o tome da kriminalitet nije ogranien samo na jedno podruje ili mjesto. Zbog
lokalnog, izvan lokalnog i meunarodnog karaktera kriminaliteta ovo naelo je u zadnje vrijeme
u prvom planu u radu kriminalista. Koordinacija i saradnja ostvaruju se neposrednim kontaktima
i putem tzv. zamolnica. Koordinacija i saradnja ogleda se i kroz meusobnu razmjenu informacija
o pojavnim oblicima kriminaliteta i iskustvima u njegovo suzbijanju, pri emu treba izbjegavati
nepotrebno dopisivanje i dr. oblike komunikacije, zbog naela ekonominosti postupanja a
najvie zbog postojanja opasnosti otkrivanja slubene tajne. Jo uvijek postoje tzv. resorne
granice koje onemoguavaju ili oteavaju provoenje ovog naela. U okviru ovog naela postoji i
podnaelo meunarodne saradnje u borbi protiv kriminaliteta. Ono se ostvaruje preko brojnih
policijskih i drugih meunarodnih organizacija. To su Inerpol, Europol, engenski sporazum i sl.
Naelo kritike i samokritike Rije je o poznatom naelu u kriminalistikoj nauci, naelu
podozrenja ili skepse. Samokritian kriminalist prvo e prikupiti dokaze, i onda na temelju njih
postupiti, a ne obratno. Kritiko prilaenje postupanju moe sauvati kriminaliste od pogrenog
tumaenja dokaza i injenica, lai svedoka, lukastva uinitelja itd.Svaki kriminalistiki rad
poinje sa sumnjanjem. Sumnjati znai vie i drukije pretpostavljati nego to to pokazuje vanjski
prividni izgled neke injenice, situacij i sl. Iza, na prvi pogled beznaajnog krivinog dogaaja ili
dijela, mogu se kriti reka krivina djela. Kriminalisti ne smiju podlei paranoidnom sumnjienju.
Ne smiju biti zaslijepljeni prividnim izgledom. Sumnje mogu biti neodreene, teke, lake,
neutemeljene, utemeljene i sl. Sa stanovita tijela postupka obino razlikujemo opu sumnju i
osnovanu sumnju koje su u nadlenosti policije, zatim sumnju i osnovanu sumnju koje su u
nadlenosti policije i tijela kaznenog postupka i sumnju koja granii sa sigurnou koja je u
nadlenosti tuiteljstva i suda. Zahvaljujui sumnjama otkrivaju se krivina djela, uinitelji,
sauesnici i dr. I pri najstrunijem i najpozornijem postupanju javljaju se greke. Ako su
pravovremeno spoznate zahvaljujui primjeni ovog naela sluit e za pravilan rad u budunosti.
Ovo naelo posebno dolazi do izraaja u radu sa verzijama. Olako prihvatanje pojedinih verzija
bez njihove temeljite i kritike analize i ocjene vodi zabludama koje mogu imati vrlo tetne
posljedice.
Naelo lojalnog prikupljanja dokaza Ovo naelo predvia prikupljanje dokaza na nain koji
je u skladu s etikim postulatima i standardima koji se odnose na okrivljenikova ili
osumnjinenikova prava u postupku. Ovo naelo je u najuoj vezi sa naelom najboljeg dokaza.
To naelo pretpostavlja nunost izvoenja najboljeg dokaza, neovisno o trokovima njegovog
izvoenja npr. DNK analize i u jednostavnijim (bagatelnim) kriminalnim sluajevima.
Naelo potpunosti Ovo naelo upuuje da u toku postupka treba obuhvatiti sve dokaze. Posebno
dolazi do izraaja kod provoenja uviaja. Ono na strani kriminalista trai stvaralaku aktivnost.
Ona kao odlika uviaja ukazuje da uviajno tijelo odreuje i izvodi uviaj po slubenoj dunosti i
da u postupku otkrivanja i razjanjavanja krivinog djela pokazuje stvaralaku aktivnost.

Naelo racionalizacije djelovanja (rada) To znai da treba stvoriti uslove za pravilno

provoenje kriminalistikih radnji i mjera. Posebno ovo naelo dolazi do izraaja kod provoenja
uviaja u vidu naela programiranja uviaja.
Naelo taktiko tehnike slobode Ovo naelo znai da operativno taktike i tehnike mjere i
radnje kao i istrane radnje trebaju biti planirane u stvarnoj razmjeri sa znaenjem izvrenog
krivinog djela, taktikim ciljem i ocjenom situacije. Ovo naelo je ogranieno naelom
zakonitosti i srazmjernosti. Kriminalist mora odabrati ona prinudna i dokazna sredstva koja
dovode do uspjeha, uz to manje zadiranje u njegova osobna prava, kao i prava drugih subjekata.
Naelo ekonominosti ne smije se primjenjivati na tetu naela srazmjernosti. Ni u tzv.
bagatelnim sluajevima nije opravdano poduzimati otre i mjere represivnog karaktera.
Naelo temeljitosti i upornosti Ovo naelo je u uskoj vezi sa neelom metodinosti i
operativnosti u radu koja se meusobno dopunjuju i u osnovi znai da treba otkrivati i osiguravati
sve dokazne informacije i poduzimati mjere i radnje temeljito, uporno, strpljivo. Ovo naelo
zahtijeva da se s jednakom paljom ispituju sve injenice i okolnosti, kako one koje su na prvi
pogled beznaajne, tako i one koje su oigledne. Ovo naelo je barijera brzopletosti i povrnosti u
radu kriminalista. Svaki kriminalist treba odvajati bitno od nebitnog i svaku injenicu savjesno
provjeravati.
Naelo humanosti Ovo naelo je nalo svoj izraz u kriminalistikoj maksimi Hladan razum,
vrue srce i isti prsti. Sadraj ovog naeka je u zatiti nevine osobe od neutemeljene sumnje i
bezrazlone prinude, a prijestupnika od ekscesa i nepotrebnih trokova postupka. Temelji se na
injenici da i u okviru operativnih i krivino procesnih odnosa treba to je vie mogue potovati
ljudska prava i slobode. Iako se u suzbijanju kriminaliteta trai energinost i vrstoa, primjena
ogranienja i prinudnih mjera, to mora biti provedeno na naina da se nepotrebno ne zadire u
ljudska prava i slobode. Kod primjene ovog naela treba razlikovati privatnu sferu u uem i irem
smislu. Privatna sfera se i esto naziva intimnom. Naalost, s obzirom na porast kriminaliteta
policije u svijetu su prinuene da sve vie ulaze u privatnu i intimnu sferu ovjeka. Primjena
ovog naela je u najuuj vezi s naelom strunosti i specijalnosti odnosno sa strunim i
psihofizikim osposobljavanjem kriminalista.
Naelo strunosti i specijalnosti Da bi se savremeni kriminalisti mogli uspjeno suprotstaviti
savremenim pojavnim oblicima kriminaliteta, moraju se stalnostruno usavravati. To
usavravanje mora biti usklaeno sa tendencijom razvoja kriminaliteta, kao i pojedinih njegovih
oblika. Potrebno je permanentno struno usavravanje kriminalista. Danas vie nije dovoljno
ope kriminalistiko obrazovanje, ve je potrebno struno obrazovanje i specijalizacija
kriminalista.
6
Od 31 do 63 strane
( Dina
)
1.
Nain saznanja za pripremanje ili uinjenje krivinig
djela
Naini saznanja za pripremanje ili uinjenje
krivinog djela su:
1. Prijavom fizikih
osoba
2. Prijavom
pravnih osoba
3.

Vlastitom djelatnu ovaltenih slubenih

osoba
krivino djelo
pogovorom
Putem masovnih
medija
povjerljivih osoba

4. Hvatanje na djelu predstavlja

5. Javnim
6.
7. Putem

2. Krivina prijava ili dojave fizikih osoba

Prijava se podnosi nadlenom tuitelju u pismenoj ili usmenoj formi. Ako se
prijava podnosi usmeno, prijavitelj se mora upozoriti na posljedice lanog prijavljivanja.
O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik, a ako se prijava saoptava telefonom sastavit e
se slubena zabiljeka. Ako se prijava podnese sudu, ovlatenoj slubenoj osobi ili
nekom drugom sudu ili tuitelju oni e prijavu primiti i odmah dostaviti tuitelju.
-Graani imaju pravo prijaviti krivina djela i to su neobavezne krivine prijave. Tu se
radi o moralnoj obavezi graana. Dunost prijavljivanja postoji samo kada
neprijavljivanje krivinog djelapredstavlja krivino djelo, to su obavezne krivine prijave.
Spremnost graana na prijavljivanje krivinih djela ovisi o moralnim, kulturnim,
tradicijskim i dr. faktorima pojedinaca prema krivinom djelu i
uinitelju.
-Slubene i odgovorne osobe u organima vlasti, javnim preduzeima i
ustanovama duene su da prijave krivina djela o kojima su obavjetene ili za koje
saznaju na neki nain. Oni su duni da sauvaju tragove krivinog djela, predmete na
kojima je ili pomou kojih je uinjeno krivino djelo kao i drugi dokazi i o tome bez
odlaganja obavjestiti ovlatenu slubenu osobu ili
tuiteljstvo.
-Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai,
roditelji, staratelji, usvojitelji i osobe koje su ovlatene da pruaju zatitu i pomo
maloljetnim osobama, da vre nadzor, odgajanje i vaspitanje maloljetnika, koji saznaju ili
ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba rtva seksualnog, fizikog ili nekog
drugog zlostavljanja, duni su o tome odmah obavjestiti ovlatenu slubenu osobu ili
tuitelja.
Za ovlatene slubene osobe, sadraj krivine
prijave predstavlja izvor saznanja o krivinom djelu, informacije i dogaaje od interesa
za kriminalistiku obradu ovlatenih osoba. Ovlatene slubene osobe su dune
procijeniti sadraj krivine prijave,ali to ne smije odgoditi njeno dostavljanje nadlenom
tuitelju.
Ako postoje osnovi sumnje da je uinjeno krivino djelo s
propisanom kaznom zatvora preko 5 godina, ovlatena slubena osoba je duna odmah
obavijestiti tuitelja i pod njegovim nadzorom poduzeti potrebne mjere da se pronae
uinitelj krivinog djela, da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog ili sauesnika,
da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela. Ako postoje osnovi sumnje da je uinjeno
krivino djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do 5 godina ovlatena
slubena osoba je duna obavjestiti tuitelja o svim radnjama, informacijama i mjerama
koje je poduzela, najkasnije 7 dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnja da je
krivino djelo uinjeno. Tuitelj nee narediti provoenje istrage ako je iz prijave i spisa
oigledno da prijavljeno djelo nije krivino djelo,da postoji sumnja da je osoba uinila
krivino djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili
pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.

3. Krivina prijava i prijavitelj

Krivina prijava moe biti usmena,
pismena, telefonska, telegrafska, teleprinterska, poslata e-mailom ili na drugi nain.
Prijava moe biti anonimna i pseudonimna, istinita, djelimino ili potpuno neistinita,
odnosno lana. Prijavu mogu podnijeti djeca i maloljetnici i odrasle
osobe.
Kada se radi o
prijavi djece i maloljetnika moraju se kontaktirati roditelji i staratelji. Kada se prijava
prima usmeno ili telefonom, treba je zaprimiti, protokolisati i provjeriti. Sadraj prijave
trebao bi sadravati to taniji opis injenica u vezi s krivinim djelom kao i podatke o
svjedocima i drugim osobama koje bi mogle pruiti informacije u vezi s prijavljenim
djelom. Prijava treba da sadri:
1. Line
podatke o prijavitelju, njegovom zanimanju i adresu,ko je i kada okrivino
djelo,
2.
Detaljan opis krivinog
djela,
3. Mjesto, vrijem i
nain uinjenja, te eventualno motiv,
4. Vrijeme
saznanja za krivino
djelo,
5. to detaljniji
opis mjesta dogaaja i situacije na njemu,
6. Ko ili ta
je napadnuto,
7.
Da li je prijavitelj izvrio promjene na mjestu dogaaja, kada, gdje, kakve i zato,
8.
Lini opis sudionika ili njegove line podatke,
9.
podatke o prirode tete, oduzetim predmetima,
10. Podatke o osobama koje mogu potvrditi navode prijave.
Krivina prijava esto je prvi izvor saznanja o postojanju krivinog djela i eventualno o
moguem uinitelju i sudionicima, kao i doklazma koji potkrepljuju sumnju.
4. Najee greke prilikom zaprimanja krivine prijave
Prilikom zaprimanja krivinih prijava javljaju se odreene pogreke kao to su:
1. Postupak prijema krivine prijave ne prilgoava se prijaviteljevoj izjavi o krivi.
djelu,
2. Ne vodi se rauna o pretpostavljenom simultanom kapacitetu prijavitelja na osnovu
aproksimativnog prvog utiska, nego se radi po odreenoj
emi,
3. Ne priprema se prijavitelj za podnoenje prijave,
tako da se opusti,
4. naglo se prelazi na glavnu temu,
prijavitelj se pouruje, razgovor se skrauje,
5. Zaboravlja se da je prijavljivanje
krivinog djela nov proces za mnoge osobe s kojim se prvi put
susreu,
6.
Ovlatena slubena osoba ponekad preuzima dominantnu
ulogu,
7.Ovl. slubena osoba ponekad izgubi kontrolu nad
tokom zaprimanja krivine
prijave,
8. Ponekad je prisutna neljubaznost, nervoza pa i grubost na strani ovlatene osobe, to
dovodi do rasprave pa i svae,
9. Sadraj iskaza prijavitelja uzima se zdravo za gotovo bez
provjere,
10. Ne vodi se rauna o tome da nije samo
vano ono to prijavitelj govori nego i kako se ponaa - jezik

tijela,
11. Ne izvodi se
zakljuak o linosti prijavitelja na osnovu njegovog izgleda, naina odjevanja, urednosti
itd.
12. Ne nastoji
se utvrditi ta je prijavitelj opazio, a ta je zakljuio,
13.
Ovlatene slubene osobe ponekad nisu dovoljno koncentrisane i ne kontroliu emocije
i tenzije,
14. Ne vodi se rauna o mogunosti postojanja solidarnosti prijavitelja s nekim
kategorijama sudionika npr.
Svjedoka,
15.
Biljeenje iskaza prijavitelja nema selektivan karakter,
16. Formulacija pitanje je takva da nisu lako
razumljiva,
17. Prijavitelj se nepotrebno prikida u
toku izlaganja to ih dekoncentrie,
18. Prilikom postavljanja
pitanja ne ide se od opeg ka posebnom,
19. Proputa se
postavljanje vanih pitanja,
20. Pitanja se
ne prilagoavaju stepenui inteligencije, obrazovanja i jeziku prijavitelja kojim se on
slui,
21.
Zaboravlja se da postavljanje negativnih pitanja obeshrabruje
prijavitelja,
22. Zaprimanje prijava prati neodgovarajua
terminologija,
23. Opasna je greka kada se
ostavlja malo vremena izmeu pitanja i odgovora,
24. Ne pazi se na dodatne
izjave prijavitelja o injenicama kojih se nije ranije sjetio ili neke injenice smatra
nevanim pa o njima nije govorio iako mogu biti vane za prijavu.
5. Krivina prijava neposrednih i posrednih svjedoka
Prijave mogu podnijeti neposredni svjedoci, oevici i
posredni svjedoci ili svjedoci po uvenju. Svjedoci oevici su svjedoci koji su posmatrali
krivino djelo neposredno svojim oima. Svjedoci po uvenju su osobe koje raspolau
informacijama o krivinom djelu tako da su do njih doli posmatranjem drugih dogaaja
koji su povezani krivinim djelom ili na osnovu prie drugih. Ovlatena slubena osoba
kada prima prijavu od svjedoka po uvenju mora voditi rauna o
tome:
1. Da li je svjedok oevidac
uopte neto rekao svjedoku po uvenju,
2. Ako mu je rekao,
kako je to svjedok po uvenju interpretirao,
3. ta se u
dokaznom smislu smatra tano interpretiranom izjavom svjedoka oevica, 4. Da li je
iskaz svjedoka po uvenju istinit.
Izjava
svjedoka po uvenju manje je pouzdana i zahtijeva poseban oprez u njenom koritenju,
ali to ne znai da ne moe biti korisna za utvrivanje istine. Prilikom prijema krivinih
prijava treba voditi rauna o polu, godinama, zanimanju svjedoka, po uslovima pod
kojima su posmatrali krivini dogaaj u pogledu vidljivosti, ujnositi itd. Treba voditi
rauna o etiri su glavna elementa kod izjave osoba: psihikim procesima opaanja,
pamenju, iskazivanju i miljenju. Ako se radi o gluhonijemim osobama ili strancima
prijem prijave mora se vriti putem tumaa.
Kada
je rije o djeci i maloljetnicima kao prijaviteljima treba imati u vidu da oni po svojim
psihofizikim svojstvima predstavljaju posebnu kategoriju prijavitelja, ali oni mogu biti
koristan izvor informacija, mada su djeca sklona laganju. Djeca i maloljetnici skloni su
izmiljanju, imaju bujnu matu i nerijetko pod uticajem drugih. Kada su u pitanju
seksualni delikti gdje su djeca rtve preporuuje se da se ispitivanje djeteta rtve obavi u

posebnim prostorijama od strane psihologa ili pedagoga bez prisustva suca i

stranaka.
Kada se radi o enama treba
voditi rauna o pojaanoj emocionalnsti kod ena, motiviranosti opaanja, osjeajima,
brzini i otroumnosti zapaanja stanja i
dogaaja.
Prijem krivine prijave zahtjeva
paljivo sluanje, pravilno i pravovremeno postavljanje pitanja, uoavanje vrijednosti
dobivenih odgovora. Ovlatene slubene osobe ponekad moraju biti uporne i odlune,
ali ne smiju biti nervozne i grube, nesmiju zaboraviti da nain prilaska prijavitelju i
ophoenje s njim moe da utie na dalji tok razgovora. Elementi tehnike prijema
krivinih prijava su:
1. Vaan je nain pristupa i
predstavljanja ovlatene slubene osobe,
2. Prijavitelju treba
omoguiti davanje spontane izjave,
3. Treba ga pitati
otkuda mu je poznato ono to prijavljuje,
4. Treba utvrditi s
kojom panjom je posmatrao dogaaj,
5. Pitanja
treba postavljati od opih ka posebnim,
6.
Ponekad prijavitelju treba osvjeiti sjeanje asocijacijom ili
rekonstrukcijom,
7. Prijavu treba primati prema stadijima izvrenja krivinog
djela,
8. Kada prijavitelj kae da se ne moe sjetiti odreene
injenice koja je vana za postupak, treba ga ohrabriti da se pokua sjetiti, da intenzivno
razmilja o onom to je zapazio ili da se preformulie
pitanje.
Ako je prijavitelj svjedok
oevidac treba utvrditi sljedee:
1. Gdje se nalazio
i s kojeg mjesta je prosmatrao krivini dogaaj,
2. Koliko je bilo
rastojanje od stajalita do mjesta dogaaja,
3. Da li
se prijavitelj kretao ili mirovao,
4.
ime se bavio u vrijeme posmatranja,
5.
Gdje je bio usmjeren njegov pogled,
6. Da li mu je neto odvraalo panju i koliko
dugo,
7. Kakva je bila
vidljivost ,
8. Da
li je neto ometalo mogunost posmatranja,
9.
Koliko dugo je posmatrao itd.
6. Krivina prijava oteenog
Prijem prijave je poseban oblik ispitivanja svjedoka koji je pritrpio tetu. injenica da je
pretrpljena teta oteeni se nalazi u posebnom odnosu prema djelu i uinitelju pa
sadraj izjave moe biti neobjektivan i treba se kritiki prihvatiti. Nakon pretrpljene tete
kod oeenog se jo neko vrijeme zadrava stanje uzbuenosti, razdraljivosti, pa i
straha, a poto se radi o materijalnoj teti sadraj krivine prijave moe imati materijalni
interes, pa su oteeni skloni preuveliavanju i prikazuju veu tetu posebno kada je
imovina osigurana.
Prilikom prijema
prijave od svjedoka i oteenog treba voditi rauna
o:
1. Vrijednost
izjave ovisi od naina na koji je dobijena,
2.
Pogreno svjedoenje zbog objektivno-subjektivnih razloga nije
iznimka,
3. Pogreke progresivno rastu kako se pribliava

najpotresniji stepen krivinog djela, a unutar pogreaka esti su detalji koji su plod
mate,
4. Nema paralelizma izmeu obima i
tanosti svjedoenja,
5. Vrijednost svjedoenja ovisi o:
obimu, tanosti i objektu na koji se izjava odnosi,
6. Tanost i vjernost izjave ovisi
od duine vremena koje je proteklo od posmatranja do davanja
izjave,
7.
Svjedoci esto govore o onome to su zakljuili kao da su vidjeli zbog punjavanja
praznine u sjeanju zbog zaboravljanja.
7. Samoprijava uinitelja
Nekada se uinitelj sam prijavi
policiji ili nekom dravnom tijelu, onda kada je djelo uinjeno u afektu ili krajnjoj nudi.
Samoprijave mogu biti lane, namjetene i proraunate. Prijavitelji se obino prijavljuju
za lake djelo da prikriju tee, jer misle da e im se vie vjerovati zato to se sami
prijavljuju. Neko se moe prijaviti zbog ljubavi, prijateljstva, redbinskih veza, a neki da se
nekome osvete tako to ga uvuku kao sudionika, ili su potplaeni da pruzmu krivnju na
sebe ili da uinitelju omogue bijeg, instuiranjem lanog svjedoka, stvaranje lanog
alibija, unitavanje tragova i predmeta isl. Interesantna lana priznanja su: svesna lana
priznanja i lana priznanja s psihopatolokom pozadinom. Kod svjesnih lanih priznanja
svrha je da se kriminalista odvrati od daljnjeg rada i prikupljanja dokaza, pa se na taj
nain navodi u pogrenom smjeru, a laljivac dobiva na vremenu. Zbog toga organi
moraju nastaviti sa prikupljanjem i provjeravanjem dokaza.Najei motivi takvih
priznanja su:
1. Morbidna elja za
publicitetom ,
2. elja da se
pomogne stvarnom uinitelju dobivanjem na vremenu i skretanjem istraivanja u
pogrenom smeru,
3.
Vjerovanje stvarnog uinitelja da e se na taj nain izvui od krivine odgovornosti za
neko tee
djelo,
4.
Mentalna poremeenost osobe koja ne moe razlikovati stvarost od mate.
8. Krivine prijave pravnih
osoba
Slubene i odgovorne
osobe u organima vlasti, javnim preduzeima i ustanovama due su prijaviti krivina
djela o kojima su obavjetene ili za koja saznaju na neki nain. Ove osobe dune su
poduzeti mjere da bi se sauvali tragovi krivinog dijela, predmeta na kojima je ili
pomou kojih je uinjeno krivino djelo i odmah obavjestiti tuiteljstvo bez odlaganja.
Podatke o identitetu osobe protiv koje je podnesena krivina prijava treba tretirati kao
slubenu tajnu.
9. Hvatanje na djelu
Osobe zateene na izvrenju krivinog djela moe svako zadrati. Graanin koji uhvati
osobu na djelu mora je odmah predati sudu, tuitelju ili nadlenom organu, a ako to nije
mogue mora odmah obavjestiti jedan organ. Policija kada zatekne osobu na djelu
moe je liiti slobode, ali je duna odmah obavijestiti nadlenog tuitelja, a obavjetenje
moe biti usmeno i pismeno.

10. Anonimne i pseudonimne prijave

Anonimne prijave se zovu
denuncije, a pseudonimne su lane prijave. Posebno su interesantne usmene prijave
podnesene putem telefona, jer ako su snimljene kasnije mogu dovesti do otkrivanja
prijavitelja vjetaenjem glasa. Sadraj tih prijava moe biti istinit, djelimino neistinit,
neistinit i laan. Neistinite prijave imaju neistinit sadraj ali toga prijavitelj nije svjestan jer
misli da je to istinito. Kod lanih prijava sadraj je svjesno neistinit. Obadvije prijave
moraju se provjeriti. Anonimne i pseudonimne prijave su esto predmet brojnih
vjetaenja kao to je vjetaenje rukopisa, utvrivanjue sredstava pisanja,
identifikacije glasa i nevidljivih tragova.
11. Javni
pogovor
Ovakav oblik saznanja o krivinom djelu zove se prenoenje vijesti o nekom krivinom
djelu ili osobama kao uiniteljima djela, a ne zna se da li je vijest tana i od koga potie.
Prenoenjem vijest se mijenja i vremenom djelimino, manje ili vie se izmjeni.
Neovisno o istinitosti ili neistinitosti ovlatene slubene osobe su dune poduzeti
odreene mjere na pronalaenu izvora glasina, te na provjeravaju sadraja vijesti. Javni
pogovor moe biti utemeljen, djelimino utemeljen, neutemeljen ili izmiljen. Nekada
njegov sadraj moe predstavljati krivino djelo, a nekada ima karakter javnog
ogovaranja.
12. Masovni
medij
To su sredstva koja se koriste za komuniciranje s
javnou, kao i jednostavno i brzo komuniciranje. Osobe iz kriminalnog miljea, esto
koriste masovne medije za slanje poruka upakovanih u reklame, ponude, lanke, oglase
isl.Te poruke kriminalaca esto su kodirane, pa je potrebno izvriti dekodiranje.
13.
Povjerljiveosobe
U policiji est izvor saznanja o postojanju krivinog djela i uinitelja su povjerljive
osobe, pouzdanici, informatori. Informatori su osobe koje policija, povremeno ili stalno
ali uvijek tajno koristi za dobijanje informacija o planiranju ili uinjenju krivinog dijela i
njegovom uinitelju. Informatori mogu biti poroni i neporoni graani. Informator moe
biti svaka osoba spremna tajnom saradnjom s policijom angaovati se na otkrivanju,
objanjenju i sprjeavanju krivinih djela. Pomou njih policija se informie o pojavama,
dogaajima, pojedincima ili grupama ije ponaanje ukazuje na mogunost tetnog
djelovanja.
14. IZVJETAJ OVLATENIH SLUBENIH OSOBA
Na osnovu prikupljenih izjava i dokaza ,
ovatena slubena osoba sastavlja izvjetaj. Uz izvjetaj dostavljaju se predmeti,
skice,fotografije, izjave i materijali koji mogu biti korisni za uspjeno voenje postupka,
ukljuujui i injenice koje idu u korist osumnjienog. Ako nakon podnoenja izvjetaja
ovlatena slubena osoba sazna za nove injenice, duna je prikupiti ih i izvjetaj o
tome predati tuiutelju kao dopunu prethodnog izvjetaja. Izvjetaj ovlatenih slubenih

osoba rezultat je njihove operativne aktivnosti. Sadraj izvjetaja sa prilozima,

predstavlja temelj nadlenom tuiocu za pokretanje postupka. Razlikuje se izvjetaj
protiv nepoznatog uinitelja i izvjetaj protiv osumnjienog. Kod izvjetaja protiv
osumnjienog moe se raditi o situaciji kada je osumnjieni lien slobode i kada je on
identificiran ali nije lien slobode.
15. Kriminalistika obrada
Izvjetaj je rezultat istraivakih radnji ovlatenih slubenih osoba koja se zove
kriminalistika obrada. Kriminalistika obrada se poduzima kada postoje osnovi sumnje
da je uinjeno krivino djelo. Istraivake radnje ovlatenih slubenih osoba su:
otkrivanje,utvrivanje i razjanjavanje injenica. Radnje osvlatenih slubenih osoba
unutar kriminalistike obrade su:
1.
Utvrivanje postojanja krivinog
djela,
2. Pronalaenje i osiguranje
tragova i predmeta u vezi s krivinim djelom,
3. Otkrivanje
nepoznatog uinitelja, njegovo hvatanje ako je u bjekstvu ili se krije kao i sauesnika.
Rezultat kriminalistike obrade je primarni obavjesni, injenini i materijal za podnoenje
izvjetaja a istovremeno osnova nadlenog tuitelja za pokretanje posupka. U
sloenijim sluajevima obaveza ovlatenih slubenih osoba je da prije podnoenja
izvjetaja tuitelja upoznaju sa mjerama koje su poduzete i o injenicama sa kojima
raspolau tako da je tuitelj u mogunosti da ocjeni da li su rezultati kriminalistike
obrade zadovoljavajui ili ne.
16. Sadraj izvjetaja ovlatenih slubenih
osoba
Sadraj ovlatenih slubenih osoba mora
biti potpun, istinit, iscrpan, argumentovan i povjerljiv, a redoslijed unoenja podataka
mora biti hronoloki po vremenu nastanka i teini dokaza. Podaci i dokazi moraju biti
jasno i nedvosmisleno formulisani i osigurani. Kvalitet sadraja izvjetaja ovlatenih
slubenih osoba zavisi od kvaliteta kriminalistike obrade. Izvjetaj ovlatenih
slubenih osoba trebao bi sadravati: ko je i kada rekao ovlstenim slubenim osobama
o krivinom djelu, osim ako bi otkrivanje izvor ilo na njegovu tetu; da li je nakon
saznanja za krivino djelo dolo do izlaska na mjesto dogaaja, kada i ko je izaao; koje
su mjere i radnje poduzete na mjestu dogaaja; koje su mjere i radnje poduzete van
mjesta dogaaja; na osnovu kojih injenica se izvodi zakljuak da postoje osnovi sumne
da je uinjeno krivino djelo; zakonski naziv krivinog djela; prilozi uz izvjetaj.
Kriminologija 3 dio od 63 do 97 strane
Obaveza dostavljanja izvjesca
Kada su ovlastene sl.osobe duzne podnijeti izvjestaj?ZKP nije precizirao taj
trenutak.Po tome stricto sensu izvjestaji za kriv.djela bili bi pravovremeno
podneseni sve dok ne nastupi zastara kriv.djela.Ovlastene osobe same cijene
i odredjuju trenutak podnosenja izvjesca.Koji puta ovlastene sl. osobe
odugovlace s trenutkom podnosenja izvjesca po sl.duznosti kako bi isti bio sto
potpuniji i potkrijepljen s dovoljnim brojem potrebnih dokaza.Vidimo sto se
tice roka i trenutka podnosenja sl.izvjesca po vlastitoj incijativi ne postoje

zakonski rokovi ni ogranicenja pa je to prepusteno procjeni ovlastenih

sluzbenih osoba.Buduci da opce nacelo legaliteta kriv.gonjenja vrijedi i za
ovlastene sl.osobe podnosenje izvjesca mora biti vremenski sto blizi
ucinjenom kriv.djelu.Svako nepotrebno odugovlacenja je postupanje vitium
artis.S druge strane kvaliteta izvjesca ce biti bolja sto je kraci vremenski
razmak.Izvjesce je rezultat ocjene podataka i dokaza sto znaci da znacajnu
ulogu igra subjektivni moment u smislu ocjene da li postoje osnovi sumnje.
Postojanje osnova sumnje
Osnove sumnje definiramo kao polazni oblik sumnje za ovlastene sl.osobe
kojim obavezno pocinje krim.obrada.Ta sumnja je zakonski minimum za
njihovo samoincijativno postupanje.Koji puta je u praksi sporno postojanje te
sumnje u odnosu na tkz opcu sumnju.Rijec je o obliku vjerovatnosti koji se
temelji na odredjenim okolnostima koji ukazuju na mogucnost postojanja
krv.djela.i neke osobe kao pocinitelja.
Ta pocetna sumnja obiljezena je niskim diferencijalnim domasajem.Naziva se
i i dovoljna sumnja.Za razliku od toga osnovana sumnju nazivaju i
razumnom.To je visi stupanj sumnje utemeljen na prikupljenim dokazima i
koji je prikladan za razrjesenje slucaja.
Nazivaju je i sasvim osnovana sumnja.U praksi se postavlja pitanje koja je to
kolicina i kakvoca cinjenica potrebna da dodje do pretvaranja osnova sumnje
u osnovanu sumnju?Rijec je o fakticnom cinjenicnom pitanju. Medjutim bez
obzira o kojem obliku sumnje je rijec ona mora biti utemeljena na pouzdanim
inf. I podacima.Osnovi sumnje su svojevrsna zakonska zabrana da ovl.osobe
zapocnu s krim.obradom prije njihovog postojanja.Time se izbjegava
stigmatizacija i uznemiravanje gradana.
Iz do sada navedenog proizlazi da su osnovi sumnje manji stupanj
vjerovatnosti od osnovane sumnje.Razlike su kolicinske prirode.
U krim praksi se pogresno i opasno osnovi sumnje poistovjecuju sa
indicijama.Zato se pod pojmom osnovi sumnje ne treba podrazumijevati
samo indicije nego sve izravne i neizravne dokazne cinjenice koje ukazuju na
stupanj vjerovatnosti kriv.djela i njegovog pocinitelja.
Podaci podnosiocu izvjestaja
Razmatrajuci odredbe ZKPBiH proizlazi da bi to izvjesce moralo sadrzavati
sljedece elemente:
1.podatke o drz.tijelu koje podnosi izvjesce
2.podatke o kriv.djelu i ucinitelju koje se prijavljuje
Iz izvjesca ovlsluz.osoba treba biti vidljivo ko je podnositelj.Nadalje treba biti
vidljivo kome se izvjesce dostavlja.Ukoliko je vec nesto radjeno u vezi sa
priavljenim djelom treba u prijavi naznaciti broj i vrstu ranijih podnesaka.
Podaci o kriv.djelu i ucinitelju

To je opis kriv.djela osobito u smislu vremena mjesta i sredstava

ucinjenja.Zakonska kvalifikacija djela je vazna zbog stvarne nadleznosti
tuziteljstva i suda.Rijec je o detaljnom opisu objekt.-subjek.elemenata
kriv.djela.Rijec je o potpunoj kriminogenezi i viktimogenezi i kvalifikaciji
kriv.djela.Iz opisa kriv.djela treba biti vidljivo da li je rijec o pokusanom ili
dovrsenom kriv.djelu.
Podaci o prijavljenoj osobi ili osobama
U ovom djelu izvjesca teba navesti blize osobne podatke prijavljene osobe.Ti
podaci su :ime i prezime,mjesec i godina rodjenja,zanimanje,drzavljanstvo
itd.
Rijec o svojevrsnoj anamnezi ucinitelja treba navesti i podatke koji su mogli
uticati na ucinjenje ovog kriv.djela.Ovo je osobito vazno kod tkz.serijskih
kriv.djela i serijskih ucinitelja.S obzirom da je izvjesce sluzbena obavijest
treba navesti i podatke iz zivota prijavljene osobe.Tu uz ostalo spadaju i
podaci o naravi pocinitelja.Pod pojmom narav treba podrazumijevati
emocionalne aktivne reakcije i ponasanje pojedinaca.Takodje kod podataka je
rijec o laickoj ocjeni ovlastenih sl.osoba.U taj dio izvjesca spadaju i podaci o
tkz.skrivenoj proslosti pocinitelja kao sto su podaci iz kaznene
evidencije.Ovlastene sl.osobe su duzne prilikom prikupljanja izvjesca
postupati obazrivo vodeci racuna da se ne naskodi casti i ugledu osobe na
koju se ovi podatci odnose.
Podaci o objektu napada steti i ostecenom
Objekt napada je krim.pojam.U kriv.pravu govori se o objektu radnje.Kada je
osteceni fizicka osoba treba navesti podatke.Cesto ce podaci o ostecenom
imati karakter viktimogeneze tj iz njih mora biti vidljiva kakva je bila uloga
ostecenog.Nadalje treba navesti da li osteceni stavlja prijedlog za
imovinskopravni zahtjev i koji i koje dokaze s tim u vezi podnosi.Kada je rijec
o pravnoj osobi treba navesti njen naziv,podatke o djelatnosti tacnu adresu
brojeve tel.itd.Kada je rijec o steti treba navesti vrstu i visinu stete,popis i
detaljan opis stete,zatim da li su imovina i osobe bili osigurani kod koga.od
kada.Visinu stete streba uvijek izraziti u novcanim iznosima.drugi vazan
razlog preciznog navodjenja lezi u tome sta ce koji put trebati od osudjenika
oduzeti protivpravnu imovinsku korist.
Vrijeme ucinjenja kriv.djela
Kriv.djelo je ucinjeno u vrijeme kad je ucinitelj radio ili bio duzan raditi bez
obzira na to kad je posljedica cinjenja ili necinjenja nastupila.To vrijeme
izvjesca treba sto tacnije odrediti u smislu godina,mjesec,sedmica,dan
itd.Ovo vrijeme je vazno radi primjene zakona koji je vazio u vrijeme provjere
alibija.

Iz do sada navedenog proizlazi da podaci o kriv.djelu moraju biti takvi da se iz

njih moze izvesti zakljucak da je prijavljeno kriv.djelo stvarno
ucinjemo.Ukoliko se radi o vise kriv.djela treba navesti njihov broj i zakonsku
kvalifikaciju.
Osim sto iz kriv.prijave mora biti vidljivo je li djelo dovrseno ili ostalo u
pokusaju treba navesti da li se radi o idealnom ili realnom stjecaju.Ako je u
ucinjenju kriv.djela sudjelovalo vise osoba koje se prijavljaju treba detaljno
opisati nacin sudjelovanja u ucinjenju djela.
Mjesto ucinjenja kriv.djela
Kriv.djelo je ucinjeno kao u mjstu gdje je ucinitelj radio tako i u mjestu gdje je
posljedica cinjenja nastupila.Mjesta pripremanja pokusaja ili ucinjenja
kriv.djela najvazniji su izvor relavantnih cinjenica materijalne prirode.Treba
razlikovati mjesto ucinjenja u uzem i sirem smislu.U uzem smislu to je mjesto
gdje je pokusano ili ucinjeno kriv.djelo.U sirem smislu to su sva mjesta na
kojem se mogu naci relevantni izvori informacija.
Nacin ucinjenja kriv.djela
To je tehnicki modus operandi.Prema zakonu djelo se moze uciniti cinjenjem
ili necinjenjem.Nacin pocinjenja treba detaljno opisati.Osobito su vazni
podatci kombinirani sa utvrdjenim ili predpostavljenim sredstvom
ucinjenja.Na taj nacin se mogu izvesti zakljucci o obliku krivnje.Ukoliko su
utvrdjene vjestine ucinitelja u upotrebi sredstva ucinjenja treba ih navesti i
opisati jer mogu ukazati na profesionalizam zanimanje motiv.Ponasanje
ucinitelja treba opisati prema stadijima ucinjenog kriv.djela.Kada je rijec o
tkz.predelikatnoj situsaciji treba opisati okolnosti koje su predhodile ili bile
povezane sa tom situacijom.Osobito su interesantni podatci o pripremi ili
najavi ucinjenja kriv.djela.Osim opisivanja samog nacina ucinjenja treba
opisati i radnje nakon ucinjenja kriv.djela.Obicno je rijec o poduzimanju radnji
u cilju otklanjanja sumnje od sebe uklanjanjem tragova.U slucaju bjekstva
treba detaljno opisati nacin bjekstva i izbjeavanje o otkrivanja.
Podaci o mjerama i radnjama u toku krim.obrade

U tom dijelu izvjesca treba navesti mjere i radnje poduzete i to hronoloskim

redom.Rijec je o svojevrsnom hodogramu.Prije svega tu spadaju poduzete
mjere operativnog dezurstva po zaprimanju dojave,slijede mjere prve
intervencije,tu je rijec o djelovanju patrolne sluzbe.Slijede podaci o mjerama i
radnjama tkz.prvog zahvata kada policija raspolaze sa najmanje osnovima
sumnje.Mjere prvog zahvata u pravilu provode ovlastene osobe policijskih
organa uglavnom krim.obrade.

Najcesce je rijec o provodjenju uvidjaja,pretraga i priv.oduzimanju

predmeta.Isto tako treba navesti da li su osobe zatecene na mjestu ucinjenja
kriv.djela.

Podaci o dokazima
Zakon propisuje da se izvjesca ovlastene sluz.osobe temelji na prikupljenim
dokazima.Radi njihove preglednosti potrebno ih je locirati na jednom
mjestu.To su dokazi iz kojih se izvode zakljucci o postojanju osnova sumnje.Pri
tome je rijec o dokazima koji terete ili koji idu u korist prijavljene osobe.U
ovom radu pod dokazima se podrazumijevaju fakticki podaci koji su sadrzani
u zakonom predvidjenim izvorima dokaza ili nositeljima dokaza.U sirem
smislu dokaz se moze definirati kao utvrdjena cinjenica koja sluzi za
utvrdjivanje drugih cinjenica.U vezi sa dokazima u uskoj vezi su i dokazna
osnova.Sistemski operativni sklop dokazivanja cine
otkrivanje,izvodjenje,provjeravanje i ocjena dokaza
Imamo dva oblika dokazivanja:
1.Dokazivanjem se utvrdjuju cinjenice koje su se zbile u proslosti.
2.utvrdjivanje tih cinjenica se ostvaruje na neformalan nacin.Neformalne
dokaze nazivamo dokazima u spoznajnom smislu.Kada je rijec o dokazivanju
u strogo formalnom smislu treba imati u vidu da su subjekti dokazivanja
precizno odredjeni normama ZKP.
Medju njih spadaju i ovlastene osobe.U vezi sa navedenim postavlja se
pitanje:Sta je predmet dokazivanja sluzbenih osoba?To su posebni elementi
pojedinih kriv.djela otezavajuce ili olaksavajuce okolnosti,krivnje
ucinitelja.Cinjenice koje su predmet dokazivanja mozemo kategorizirati na
sljedeci nacin:
1.cinjenice koje su zakonsko obiljezje kriv djela
2.cinj.koje se odnose na identifikaciju ucinitelja
3.cinj.koje se odnose na otezavajuce ili olaksavajuce okolnosti
4.druge cinjenice.
Postupak ovlastenih osoba nakon podnosenja zahtjeva
Ako je ovlastena sluz.osoba saznala za nove relevantne cinjenice i dokaze
duzna je prikupiti potrebna izvjesca.
Dopuna izvjesca za ovlastene sluz.osobe je obavezna kada je podnesen
izvjestaj samo za kriv.djela a ucinitelj je naknadno otkriven.Izvjesca se
podnosi i onda ako ucinitelj nije trenutno dostupan al je otkriven.Dopuna
prethodnog izvjesca obavezna je u slucaju kada su naknadno otkriveni novi
suidonici u kriv.djelu koji u casu podnosenja nisi bili poznati.
U vezi saznanja zakonodavac je postavio jedan uslov.Naknadno saznanje o
cinjenicama dokazima i tragovima kriv.djela moraju biti nova.Sve sto je novo
spoznato dostavlja se nadleznom tuziteljstvu s druge strane ovlastene

sl.osobe nisu ovlastene bez incijative nista poduzimati jer bi se tada uvjetno
receno radilo o nekom obliku paralelne istrage.Bavljenje ovlastenih sl.osoba
predmetom za koji se vec provodi kriv.postupak bilo bi stetno za taj
postupak.Drugim rjecima ovlastene osobe su duzne tragati za novim
cinjenicama a ne nastavljaju krim.obradu u istoj kriv.stvari.Dakle ako sl.osobe
saznaju za nove cinjenice u okviru svojih redovnih aktovnosti duzne su
poduzeti sve potrebne mjere i u tome obliku obavjestiti nadlezno tuziteljstvo
posebnim izvjescem.Osnovni kriterij za saznavanje novih cinjenica je taj da se
radi o odlucnim cinjenicam koje mogu uticati na krim.kolicinu i kriv.pravnu
odgovornost.To su najcesce slucajevi naknadnog otkrivanja sudionika u djelu.
Sadrzaj izvjesca ovlastenih sl.osoba s obzirom na krim.metodike
Krvni delikti
Pod krvinim deliktima podrazumijeva se sva kriv.djela koja imaju za posljedicu
smrt ili tjelesno ozljedjivanje neke osobe.Pod krvinim deliktima u uzem smislu
podrazumijevaju se kriv.djela protiv zivota i tijela.
Sadrzaj izvjesca odredjuje krug cinjenica koe treba otkriti i razjasniti.Krug tih
cinjenica odredjuje se unutar krim.metodike krvnih delikat.Unaprijed treba
znat sta u vezi s tim kriv.djelima treba otkriti.Taj krug cinjenica kasnije cini
sadrzaj izvjesca ovlastenih osoba.Opasna je tenedencija da se taj krug
suzava.Sa druge strane neutemeljeno prosirivanje kruga nosi u sebi opasnost
da se previde krivicnopavno relevantne cinjenice.Kod zaprimanja kriv.prijava
ili podnosenja izvjesca treba voditi racuna o krim.karakteristikama
kriv.djela.Jedna od osnovnih krim.karakteristika jest nacin ucinjenja i
prikrivanja djela.U pojam ucinjenja kriv djela ulaze ne samo tipicne i atipicne
radnje nego i mjesto ucinjenja ostavljanje predmeta i slicno.U
krim.karakteristike krvinih delikata ubraja se i tip zrtve njen doprinos
ucinjenju kriv djela,motivi itd.U osnovi krim.klasifikacije krvnih delikata nalaze
se krivicnopravna obiljezja tih delikata.Medjutim ona su sama po sebi
nedovoljna za otkrivanje konkretnog krvnog delikta.U zivotu do primjene
kriv.prava dolazi tek onda kada je krim praksa otkrila odredjeni dogadjaj.Iz
izlozenog proizilazi da krim.metodika krvih delikata daje odgovor na pitanje
kako postupiti da bi se otkrio krvni delikati s tim ciljem razradjuje se u okviru
metodike nacin otkrivanja.
Imovinski delikti
Kod tkz.imovinskih delikata treba biti vidljivo:
1.Detaljan opis radnji ucinitelja koje su prethodile ucinjenju djela
2.Mjesto vrijeme ucinjenja
3.U odnosu na koju imovinu ucinitelj je objektivno ili subjektivno manifestirao
4.ostali nacini manifestacije volje ucinitelja
5.da li su djelo ili djela u cinjeni u sastavu bande

6.da li u svezi sa oduzetom imovinom postoji kakav imovinsko-pravni spor

izmedju ostecenog i ucinitelja.
Delikti u vezi sa drogama
Osim posebnih elemenata kriv.djela Neovlastene proizvodnje i posjedovanja i
omogucavanja uzivanja opojnih droga izvjesca ovl.sl.osoba bi trebao
sadrzavati:
1.podatke o vrsi i tezini oduzete droge u gramima i kg.
2.mjesto i vrijeme ilegalne transakcije ili radnje odnosno zapljene
3.podatke o mjestima gdje droga bila skrivena
4.nacini pakovanja
5.mjesto porijekla ako je poznato
6.mjesto prozvodnje droge itd.
Kada je rijec o prijavljenim osobama treba navesti:
1.da li je rijec o trgovcu na veliko ili malo
2.o krijumcaru
3.ulicnom rasturacu
Kada je rijec o ovisniku o drogama kako je usao u kriv.zonu:
1.da li je u vrijeme ucinjenja djela bio pod djelovanjem droga
2.u apstinencijskoj krizi
Prometni delikt
Kada je rijec o prometnim deliktima izvjesca trebaju sadrzavati:
1.tacan i sazet opis mjesta prometne nesrece
2.broj poginulih/ozlijedjenih osoba
3.nacin osiguranja mjesta prom.nesrece
4.vrste pronadjenih i fixiranih tragova
Delikti u vezi s explozijama i pozarima
Kada je rijec o explozijama i pozarima izvjesca trebaju sadrzavati:
1.Explozije:Nacin saznanja za exploziju,opis mehanickih ostecenja,ostecenja
nastala explozijom,nacin fixiranja utvrdjenog cinjenicnog stanja,rezultati
pregleda sumnjivih osoba itd.
2.Pozari:osim gore navedenih jos i moguci uzrok,koji objektivni nalaz govori u
prilog namjere,da li je opasnost izazvana na mjestu na kome se okuplja veci
br.ljudi,tko je vlasnik izgorjelog objekta,ko je otkrio pozar itd.
Problematicni izvjestaji ovlastenih sl.osoba

Iz do sada izlozenog proizlazi da su sadrzaji izvjesca ovlastenih sl.osoba

relevantniji od njihove forme.O njima ovisi istinitost i broj korisnih
podataka.Zato je vazan redoslijed unosenja podataka u izvjesca.
Za sudbinu izvjesca i ugled ovlastenih sl.osoba problematicni su potpuno ili u
dijelu netacni podaci u prijavi.Moze se raditi o nemarnosti ovlastenih sl.osoba
njihovom neznanju.Opasno je i prisustvo pristrasnosti na stranu prijavitelja.Ta
netrepeljivost prema prijavljenoj osobi ne mora samo biti posljedica djela i
sudbine zrtve vec i halo efekta.Primjena nacela objektivnosti na strani
ovlastenih sl.osoba zahtijeva izbjegavanje bilo koje oblike animoziteta.
Ovl.sl.osobama treba biti strano sve ono sto je je nedostojno njihove
profesije.Tako im treba biti neprihvatljivo osobito svjesno navodjenje
nepotpunih i neistinitih podataka i podmetanje dokaza.Daljnji problem su
slucajevi kada su osnovni podaci dobiveni od informatora.kod koristenja
informatora sluzbene osobe moraju paziti da nenamjerno otkriju njegov
identitet.

Najcesci nedostatci i greske u izvjestaju.

Mozemo ih podijeliti na sadrzajne i formalno pravopisne nedostatke.
1.Neadekvatan ili nepotpun cinjenicni opis kriv djela,u njemu se obicno ne
navode identifikacijski i drugi relevantni podaci,nekad se ne navodi mjesto
nacin i vrijeme ucinjenja djela.Iz sadrzaja cesto nije vidljiv nacin saznanja za
kriv.djela.
2.prilikom navodjenja nacina ne navode se strukturalni odnosi i veze
ucinitelja sa nacinom ucinjenja.
Iz vec navedenog proizilazi da je izvjesce ovl.sl.osoba prvi izvor saznanja o
postojanju kriv.djela.On je neformalan krivicnoprocesni akt.Znacaj izvjesca je
uvjetovan njegovim sadrzajem.Taj sadrzaj diktiraju objektivni i subjektivi
elementi kriv.djela.
Izvjescem sl.osobe ne dokazuju postojanje kriv.djela nego ukazuju na
njih.Izvjesce nije dokaz ali njegovi prilozi jesu.
U svakodnevnoj praksi treba usaglasiti kriterije oko osnova sumnje.Razlike
koje se po tom pitanju javljaju cesto su uvjetovane time sto ovl.sluz.osobe
imaju mnogo vece spoznaje o kriv.djelu koje ne pretacu u izvjesca.Obaveza
ovl.sluz.osoba na podnosenje sluz.izvjesca je premanentna.Iz svakog izvjesca
ovl.sluz.osoba mora biti vidljivo na temelju kojjih dokaza ona zasniva svoj sud
o postojanju kriv.djela.U izvjescu mora biti vidljivo koje su sluz.osobe dosle do
pojedinih dokaza.Prikazivanje toka kriv.djela s obzirom na njegove stadije
mora biti istiniti,iscrpno,itd.
Od sadrzaja izvjesca ovisi odluka nadleznog tuzilastva.
Ovlastene sl.osobe koje sastavljaju izvjesce trebaju imati u vidu da je on ogledalo
njegovog sastavljaca. TRAGANJE ZA NESTALIM OSOBAMA

Jedan dio nestalih osoba se vrati iv i zdrav ali u loem psihofizikom stanju. To je
jedan od razloga da policija ne poinje odmah sa traganjem, jer se eka pojavljivanje
osoba to nerijetko ima kobne posljedice za nestale osobe.
ZKP govori o postupku za izdavanje potjernice i objave. Radi se o normama koje se
odnose na osumnjiene i predmete koji su u vezi sa krivinim djelom.
Propisano je da se moe narediti izdavanje potjernice kad se osumnjieni odnosno
optueni, protiv kojeg je pokrenut krivini postupak za krivino djelo za koje se moe
izri kazna zatvora 3 godine ili tea kazna, nalazi u bjekstvu. Izdavanje potjernice
nareuje sud pred kojim se vodi krivini postupak. Naredba suda se dotavlja
policijskim organim radi izvrenja.
Organ koji je naredio izdavanje potjernice duan je da je odmah povue kad se pronae
traena osoba ili predmet, ili kad nastane zastarjeslost krivinog gonjenja ili izvrenja
kazne ili drugi razlozi zbog kojih potjrnica vie nije potrebna.
Slubeni akt kojim se preduzimaju mjere traganja za nestalim osobama naziva se
objava. Ovim aktom se utvruju naini traganja za osobama i predmeteima te prava i
dunosti subjekata i uesnika koji sudjeluju u postupku.
Objava za nestalom osobom treba da sadri:

1. Naziv policijskog organa koji izdaje objavu i broj pod kojim se predmet
vodi
2. Podatke o osobi za kojom se traga
3. Mjesto i vrijeme nestanka
4. Marku, tip i registarski broj vozila ili drugog prevoznog sredstva

Objava za predmetima treba da sadri: podatke o prepoznatljivosti i karakteristikama

koje mogu posluiti u traganju, te upute kako postupiti u sluaju pronalaska
predmeta.
Ukoliko nestala osoba bude pronaena, potrana djelatnost se obustavlja od strane
organa koji je raspisao objavu.
Prema podruju na kojem se vodi potrana djelatnost u vezi sa nestalim osobama,
potrage mogu biti lokalne, centralne i meunarodne.

1. Zato nestaju osobe

Znatan dio osoba nestaje dobrovoljno iz raznih razloga, zatim uslijed amnezije, dio pak
izvri samoubistvo, neke pak, postaju rtve divljih zvijeri, neki uinjenih krivinih
djela. Konano, razlog nestanka moe biti i avanturizam ili prirodna iznenadna smrt
tzv. naprasna smrt.

2. Vrijeme saznanja za nestanak osoba

Niz objektivnih i subjektivnih momenata ukazuje na to da li je prijavu trebalo podnijeti
ranije i da li se sa njenim podnoenjem nepotrebno ili namjerno dugovlailo. Svako
kanjenje u prijavljivanju nestanka osoba oteava uspjeno traganje, na to su policajci
posebno osjetljivi, to moe rezultirati i neljubaznou kod zaprimanja prijava o
nestanku osoba.

3. Nain saznanja za nestanak osoba

Najei nain saznanja za nestanak osoba je podnoenje prijave (dojave) o nestanku
odreene osobe. Prijava se moe uiniti lino, telefonom, pismenim putem i sl. Ove
prijave mogu biti anonimne i pseudonimne. Za nestanak osobe moe se saznati
vlastitom djelatnou policije. U vezi sa nestankom vai ope pravilo: svako saoptenje
ili signal o moguem nestanku neke osobe ili osoba treba tretirati kao prijavu o
nestanku osobe.

4. Zaprimanje prijava o nestanku osoba

Potrana djelatnost policije je posebna aktivnost koja ima za cilj pronalazak osobe ili
predmeta. Treba imati u vidu da ime nestalog ne mora biti poznato, vrijedi nadimak i
naelo hitnosti kod potraga bez obzira o kom tipu se radi.
U prvim stadijima saznanja za nestanak osoba prijavitelji su jedini relevantan izvor
informacija s tim da postoji mogunost panike i zabrinutsti pogotovo kad se radi o
maloljetnicima. Ako su prijavitelji zbunjeni, treba nai naina da se prikupi to vie
informacija da ne bi bilo opasnosti da se donesu pogrene i neutemeljene odluke.

Postupak je identian kao i kod zaprimanja krivine prijave, odnosno prijavitelju se

prua mogunost da daje slobodni iskaz i da iznese sve to smatra vanim, s tim da
organ koji prima izjavu moe da postavlja pitanja koja su od vanosti za pronalazak
osobe, koja u neto konkretnija od iskaza prijavitelja.
Jedno od vanih pitanja jeste pitanje motiva poznatog ili pretpostavljenog nestanka,
zatim pitanja o mejstu gdje je osoba zadnji put viena i sl. Ponekad vanu ulogu igraju
podaci o porodinoj situaciji i postojanje odreenog razloga za odlazak od kue.
Potrebno je saznati i krvnu grupu nestale osobe , zatim pribaviti fotografiju osobe, te
ako je mogue uzeti uzorke kose, sline i epitela, otiske prstiju. Dalje se uzimaju podaci
o bankovnim raunima te lokaciji putovnice kao i odjea koju je osoba zadnji put imala
na sebi. Na temelju prikupljenih podataka vri se rekonstrukcija pretpostavljenog
kretanja osobe. Posebnu ulogu imaju lini podaci (materijal od kojeg je sainjena
garderoba koju je zadnji put nesatli imao na sebi, zatim oblik lica-klinasti, piramidni,
nesimetrino i sl., podaci o boji koe, eventualne govorne mane).

5. Procjena situacije
Traganje je sloena operativna akcija povezanih operativnih mjera i radnji, a tu
spadaju: obavljanje razgovora sa brojnim osobama, pretraga otvorenih prostora a za
nepristupane terene angaujse vojska, psi tragai, zatom se objavljuje fotografija u
sredstvima javnog informisanja, obavjetavanj posebnih jedinica drugih policajaca te
ostale radnje ovisno o konkretnim okolnostima sluaja.
Procjena situcaije je preduvjet bez kojeg policijski organi ne smiju donijti nikakvu
odluku. U okviru procjenjivanja trai se odgovor na pitanje da li se na osnovu
raspoloivih sredstava moe oekivati uspjeno obavljanje zadataka. esto su podaci
kojima policija raspolae nepotpuni, dvosmisleni i nesigurni, pa se trai dalje
prikupljanje saznanja i obavijesti. Policijski zadaci proizilaze iz pravnih propisa, a kada
je rije o zadacima koji se dobijaju nalogom rukovodioca policajci mogu samo
samostalno djelovati i doputeno im je odstupanje od sadraja ako se situacija bitno
izmjeni. Svaki policajac snosi punu odgovornost za pravnu utemeljenost i opravdanost
svog slubenog djelovanja.
Kod procjenjivanja situacije treba uvijek da se vodi rauna o svim relevantnim
okolnostima koje zahtijevaju poduzimanje mjera policijskog traganja. Podrka medija i
javnosti ponekad je od bitnog znaaja.

6. Edukacija policajaca (kriminalista)

Studenti se pokuavaju osbosobiti u odnosu na slijedee ciljeve:

1. Treba ispravno da shvate situaciju, da je problemski ocijene, te da

razvijaju sposobnost za alternativna odluivanja, kao i da donesu odluke i
da ih obazlau
2. Da provode odluke angaujui pri tome policijske organe i da
rukovodeim ulogama sudjeluju u tom izvravanju
3. Da shvate i ocijene karakter i znaaj propisa koji se odnose na policiju
4. Da raspolau osnovnim znanjima policijske tehnike
5. Da analiziraju i usavravaju svoje znanje
7. Postupanje po prijavi o nestanku
Kod svakog nestanka trai se hitnost postupanja i protuzakonito je i neprofesionalno
postupanje da se eka nekoliko dana.
Prijavu o nestanku treba zaprimiti odmah i po njoj postupiti. Postupak po prijavi mora
biti sinhronizovan i bez propusta. Treba vriti hitne provjere po bolnicama,
mrtvaynicama, putnikim agencijama, hitno se obavjetavaju granini prelazi,
provoenje kontrole po javnim prevoznim sredstvima. Planiranje operativnih verzija o
traganju vri se na osnovu raspoloivih podataka.

a) Taktiko tehnike mjere traganja za osobama

Poetna saznanja o nestanku neke osobe treba hitno provjeriti i kasnije stalno
nadopunjavati, a brzo i operativno djelovanje je osnovni uvjet uspjeha. Organizacija
potrage mora biti takva da policija moe odmah postupati.

b) Pripreme i plan traganja

Obim i temeljitost pripreme i plana ovisi o teini i sloenosti konkretnog sluaja u vezi s
kojim se organizuje traganje, vremenu koje stoji na raspolaganju, ljudstvu i tehnikim
sredstvima koje treba koristiti. U toku priprema i planiranja treba koristiti sve
raspoloive izvore informacija, a kad se radi o traganju velikih razmjera, treba da se
osigura jedinstveno rukovoenje akcijom, i ako postoji opasnost od odlaganja, po
potrebi treba razraditi i precizirati zadatke pojedinih operativnih grupa.

c) Pretraivanje terena

Nain pretraivanja otvorenog terena ovisi o veliini, prohodnosti i preglednosti. Vanu

ulogu ima broj ukljuenih policijskih organa, a posebno se provode mjere
predostronosti kad se sumnja na otmicu, terorizam i sl.

d) Pretraivanje naselja

Pretraivanje zatvorenih prostora i prostorija vri se u skladu sa ZKP odredbama, tok

javnog ivota se smije ometati samo ako je potrebno provoenje mjera traganja.plan
pretraivanja moe da se odnosi na cijelo naselje ili njegove pojedine djelove, a nerijetko
se obavlja i munjevita blokada ali policija mora dobro poznavati tehniku ulaska u
zgrade i voditi rauna o klopkama koje ih moda oekuju.
Koriste se dvije vrste policajaca: jedna se za neposredno pretraivanje, a druga za
posmatranje i osiguranje. U sluaju traganja za kriminalcima koji su ukljueni u
nestanak osobe i u bjekstvu, treba imati u vidu da su oni u povoljnijem poloaju u
odnosu na policajce jer imaju zakone.
Pretraivanja se vre ovisno o tome ko se trai i na kakve nepredvidive okolnosti se
moe naii. Tako pretraivanje moe biti potpuno i djelomiono.

e) Pregled ueg prostora, prostorija i line imovine nestale osobe

Mogue je koritenje specijalnih pasa tragaa te raznih tehnikih pomagala.

Preporuuje se konzerviranje tragova mirisa nestale osobe, te izuzimanje biolokih
materijala koji su pripadali nestaloj osobi radi kasnijeg mogueg DNK vjetaenja.

f) Prikupljenje obavjetenja od osoba

Najee se radi o roacima, prijateljima, poznanicima, nain prikupljanja informacija

ovisi o tome da li se radi o nestanku djece i maloljetnika, starijih osoba i sl. Treba imati
u vidu kako postoji govor tijela ispitanika, kao sagovornika. Laljivac se tako moe
uoiti preko niza fiziolokih pojava (jer obino rijei paljivo bira). Zato se na strani
kriminaliste trai iskustvo, jer mora da vodi rauna o obiajim i navikama ljudi,
moguim predrasudama, ivotnim stavovima kao i o vjerskoj pripadnosti i sl.

g) Osmatranje odreenih punktova i osoba

U toku traganja potrebno je odrediti tajnu prismotru. To mogu biti mjesta zadravanja
osoba, mjesta rasturanja ilegalno pribavljenih predmeta, sve do nadziranja banaka
ljudskih organa. Mogue je uspostaviti i nadzor nad rodbinom, prijateljima kao i
prostorijima u kojim je nestala osoba boravila. Razlog je dobijanje dokaznog materijala
koji bi omoguio razrjeavanje sluaja nestale osobe. No da bi prismotra bila uspjena
moraju su ispuniti neki uvjeti: policija mora da raspolae dovoljnim brojem struno
obuenih policajaca, tehnikom opremom, mjere se moraju provoditi permanentno i sl.

h) Permanentno provjeravanje odreenih evidencija i izvjetaja policijskih

organa

Od postojeih operativnih evidencija javljaju se: evidencija nepoznatih leeva ili

ljudskih ostataka, nestalih osoba i predmeta, dalje to moe biti evidencija naenih
stvari, legitimiranih osoba te evidencija i dokumentacija koju vode druge pravne osobe,

osobito zdravstvene. Posebnu ulogu imaju podaci drugih policijskih organa, posebno
meunarodnih, kao i naenim neidentificiranim leevima. U togu traganja nestalim
osobama javlja se i potreba za preduzimanjem i drugih opetativnih mjera i radnji kao
to su upotreba poligrafa, kontrola pote i sl. Kao osnovna mjera esto se javlja
legitimiranje osoba.

i) Provoenje anticipiranih radnji dokazivanja

Hitnost postupanja nalae da se jo u toku zaprimanja prijave o nestanku osobe

poduzmu mjere osiguranja odreenih mjesta i prostora radi kasnijeg poduzimanja
uviaja ili drugih hitnih radnji dokazivanja, ako postoje osnovi sumnje da je nestala
osoba mogua rtva krivinog djela. Uviaj i pregled prostorija i prostora se moe
poduzeti na traenje ili po odobrenju osobe koja je vlasnik ili korisnik nekog stana ili
prostorije. To treba pismeno protokolirati da kasnije nebi bio stavljen prigovor da su
radnje poduzete bez odobrenja. Uviaj se vri na mejstima gdje nestala osoba posljednji
put viena, dok se kod pretrage zna ta se trai. Prilikom uviaja, posebno u stanu
nestale osobe, panju treba posvetiti indicijama materijalne prirode koje iniciraju na
razlog nestanka ili na krivino djelo.
Ukoliko se odreena osoba ne vrati u razumnom roku, policija postavlja verziju da se u
konkretnom sluaju radi o krivinom djelu na tetu nestale osobe. Slijedi iz navedenog,
da je, kad to situacija zahtjeva, potrebno izvriti potrebna vjetaenja koja se moe
odnositi na sve svrste predmeta.

8. Lane prijave o nestanku osoba

O lanoj prijavi se govori kad prijavitelj ne zna da osoba iji nestanak prijavljuje nije
nestala. Lane prijave su vezane za prikrivanje nekog krivinog djela. Zato je vano
iskustvo kriminaliste koji mora ocjeniti da li je rije o lanoj prijavi i da li se njom
pokuava prikriti neko krivino djelo ili skrenuti istraga u drugom pravcu.

9. Nestanci djece
Razloga za nestanak djece ima mnogo, a na alost dio njih se nikad ne vrati kui. U
takvim sluajevima kad je primljena prijava o nestanku djeteta ili maloljetnika, treba
postaviti verziju o tome ta se moglo desiti odbjeglom djetetu ako je samo napustilo
boravite. U praksi su zabiljeeni razliiti sluajevi u kojim djeca postaju sredstvo u
rukama profesionalnih kriminalaca, dio postaje rtvom djeije prostitucije, rtvama
pedofilskih skupina i sl.
Kao neophodan zadatak policije javlja se potreba za obradom svih sluajeva nestanka
djece ili maloljetnika, kako bi se dobiveni podaci zajedno sa iskustvom policijskih
organa usmjerili na organizovan i znalaki pristup rjeavanja sluaja. Publicitet koji

daju mediji utie na javno miljenje pa je policija pod pritiskom javnosti. Ipak, ne
postoji posebna odredba o traganju za nestalom djecom.
1989. g Generalna skuptina OUN-a usvojila je Konvenciju o pravima djeteta, a
Generalni sekretarijat je donio Rezoluciju o krivinim djelim protiv maloljetnih osoba.
Tu se polazi od injenice da je inters maloljetnika primaran te da policijska inicijativa
treba da ima za cilj saradnju sa svim organitacijamakoje se bave problemom
maloljetnika kao rtava i kao uinitelja.
Psihofizika konstitucija djece i maloljetnika a posebno izraenost nekih njihovih
komponenti te vanjski poticaji dovode do djeijih podviga s ijim posljedicama se
susree policija. Jedan od kljunih elemenata o kome ovisi pristup organizaciji traganja
za nestalom djecom je njihov uzrast, jer je mogue da se kalendarska i bioloka dob
esto ne podudaraju.

Kriminaistiko-taktika pitanja u vezi sa nestankom osoba

U toku obrade koja se provodi u vezi sa nestankom osobe javljaju se brojna taktika
pitanja koja variaju ovisno o konkretnim okolnostima nestanka:
- ko je kad i gdje zadnji vidio nestalu osobu
- ta je radila, govorila kako se ponaala, s kim je bila (navesti kako izgleda, spol, dob
itd..)
- kako je bila obuena, je li imala ta uza se (koveg torba)
- rekonstruirati put kretanja nestale osobe na dan nestanka ako je mogue
- postoje li podatci o namjerama nestale osobe dali se neeg boji, ima li problema i sl.
- da li kod nekog postoji interes za nestanak te osobe npr.osiguranje ili nasljedno
imovinsko stanje i ko drugi ima pravo na to

- treba napravit popis svih osoba koje mogu dati korisne podatke o nestaloj osobi.
- kuda se osoba kretala i kakva je mjesta posjeivala
- da li je ve ranije nestajala i zato i koji su razlozi uticali na to
- da li nestala osoba ikada najavljivala samoubistvo,u kakvim je prilikama osoba ivjela
- da li je nestale osoba bila s kim u svadi ipostoji li mogunost kriv. djela
- da li nestala osoba imala dugove i kod koga
- da li se iko ikada raspitivao za nestalu osobu

Kada se obustavljha traganje sa nestalom osobom

Traganje za nestalom osobom smije se obustaviti samo ako je osoba nadena ili je sa
sigurnou utvrdeno da je mrtva (tjelo). Sam poziv pismom ili telefonom nje razlog za
obustavljanje nego za daljne provjere.

Razgovor sa pronadenom osobom

Kada osoba bude nadena sa njom treba obaviti razgovor o tome ta su motivi gdje je i
skim je bila, kako je preivljavala i sl., iz razloga to takve osobe esto znaju biti
izvrioci krivinih djela kao putujui kriminalci ili su mogli biti ukljueni u teroristike
aktivnosti.

Protokoliranje mjera traganja

Iako se u sluajevima traganja za nestalom osobom u veini sluajeva neradi o

kriminalistikoj obradi sastavljaju se zabiljeke ili zapisnici o poduzetim radnjama i
mjerama to propisuje i ZKP BiH

Analiza sluaja

Po zavretku traganja pronalaskom osobe ili njenog mrtvog tjela treba provesti detaljnu
analizu svih poduzetih mjera i utvrditi sve ono to je bilo kljuno za uspjeh ili neuspjeh
traganja radi buduih radnji i slinih sluajeva.

Uloga profesionalnog policijskog morala

Postupak u vezi sa nestalim osobama trai visoke radne i profesionalne standarde

policije. Temeljno naelo kojeg se moraju pridravati je naelo zakonitosti.Istina se
moze prihvatati na temelju samo zakonskih i moralnih metoda. Policija mora postupati
lege artis i mora biti djelotvorna a metode zakonite moralne i prikladne. Policiski moral
u prvi plan stavlja strunu sposobnost,profesionalnost,odgovornost,objektivnost.
Osobita potreba za moralom je u dvojbenim situacijama kod postojanja pravnih
praznina. Pravilan izbor i kolovanje policajaca je osnovni preduvjet za uspjeno
obavljanje poslova i provodenje policiskog morala.

Kriminalistike procedure

Pod kriminalistikim procedurama treba podrazumjevati kriminalistiko istraivanje

injeninih okolnosti koje izravni ili neizravno ukazuju na postojanje krivinog djela ili
poinitelja. Tu vanu ulogu igra struktura istraivanja. Pod strukturom treba
podrazumijevati materijalne, informacijske i energetske veze koje omogucavaju
djelovanje te strukture.
Zapravo to je sistem istrazivanja krivinih djela i njihovih poinitelja.
Sr kriminalistike procedure je otkrivanje novog, nepoznatog. Veliku ulogu u
krim.proceduri ima kriminalistika obrada. Kriminalistike procedure mogu biti
standardne i nestandardne.

Krivicno djelo je relativna pojava u vanjskom svijetu i u njegove elemente spadaju;

radnja, mjesto, vrijeme, nain i sredstvo uinjenja, uinitelj i njegova svojstva, rtva i
njezina svojstva, te posljedica krivinog djela.
Za uspijeno provjenje kriminalistike procedure potrebno je dobro poznavanje
kriminalistikog i kriminolokog podruja, posebno onih elemenata koji se odnose na
sistem istraivanja.

U kriminalistikoj praksi razlikujemo; primarni (ante delictum i tempore delicti),

sekundarni(post delictum) i tercijarni stadij(rekonstruktivan stadij) kriminalistikih
procedura.
Polazne krim. situacije variraju od nepotpunih informacija ( tj.kada postoje indicije da
je ucinjeno kriv.djelo) do potpunih informacija (tj.kada je odmah znamo da je poinjeno
krivicno djelo). Sadrzaj krim.istrivanja policije determiniran je slijedeim faktorima:
1) karakterom poetne situacije konkretnog krivinog dogaaja ili djela
2) pravilima kriminalisti.ke nauke koja se moraju primjeniti u konkretnom sluaju
3) odredbama ZKPa i drugim zakonskim i podzakonskim aktima.
Delikti koji se zahtijevaju u okviru kriminalistikih procedura zahtijevaju organizovan
pristup. Problemi koji se javljaju u vezi sa tim su sloeni i ukljuuju pluaralitet ciljeva.
Kad je rije o procedurama, govorimo krim metodikama. Rije je o konkretnim
emama.
Krim metodike su specijalni model otkrivanja i dokazivanja, dakle istraivanja
pojedinih kategorija krivinih djela s teitem na fenomenolokim obiljejima
delikata uvjetovanih mjestom, vremenom i nainom uinjenja, oblikom krivnje i
drugim okolnostima i identifikacijskim mjerama i radnjama.
U okviru kriminalistikih metodika posebnu ulogu imaju istrane situacije kao
cjelokupnost uslova pod kojima se u datom trenutku provodi postupak. U okviru krim
istraivanja vodi se rauna o odrednicama u objanjavanju i istraivanju delikata.
Najvanije odrednice su:
1) krim-tehnika obrada mjesta krivinog dogaaja
2) ispitivanje sudionika i svjedoka krivinog dogaaja

3) organizacija i planiranje istraivanja

4) struna pomo
5) ostale radnje i mjere istraivanja
Uviaj je sredinja radnja obrade mjesta dogaaja. Posebnosti uviaja odreuju
konkretne okolnosti i prilike svakog delikta.
Cilj krim istraivanja je utvrivanje da li je rije o krivinom djelu i kojem djelu. Taj cilj
se postie ovisno o informacijskom fondu. Radi lakeg razmjevanja istraivanja daje se
hodogram koji obuhvata:
1) dobijanje odgovora na temeljna pitanja krim nauke
2) kategorije radnji prikupljanja informacija iz svih raspoloivih izvora informacija
prije pokretanja krivinog postupka
3) tok istraivanja koji treba da ima kompoziciju predvienu pravilima krim nauke
i odredbama ZKP-a
4) subjekte istraivanja
5) subjekte struno-ekspertizne djelatnosti
6) ostale subjekte: tuitelje, uinitelje, rtve i svjedoke
Unutar opteg modela istraivanja krivinih djela postoje posebni hodogrami i u
njih spadaju:
1) morfoloka obiljeja kriv djela
2) operacionalizacija s teitem na analizi uzrono-posljedinih veza kriv djela i
mehanizma viktimizacije s objanjenjem uloge rtve
3) istraivanje oblika krivnje koji obuhvata:
- elemente situacije uinjenja kriv djela
- svojstva uinitelja
- okolnosti koje su uvjetovale konkretno postupanje uinitelja
- utvrivanje s kojim oblikom krivnje je uinjeno krivino djelo.
Uspjeno provoenje krim procedure vezano je za procjenu situacije, odnosno
utvrivanje postojeeg stanja na mjestu krivinog djela na temelju poznatih
informacija. Do procjene se dolazi analizom informacija i podataka te njihovim
povezivanjem. Kad se radi o materijalnim izvorima informacija treba voditi rauna o
procesu traseolokog istraivanja, a taj se proces sastoji od:
1) preliminarnog pregleda i izuavanja analiza
2) saravnjivanja
3) opisa i ocjene dobivenih podataka.

Kod prve dvije prevladavaju metode posmatranja i eksperimenata, a u treoj se

posmatraju raspoloivi podaci i postignuti rezultati. Dakle, predmet istraivanja su
injenice, pa se razlikuju:
1) one koje su ukljuene u opis kriv djela
2) odgovarajue zakonskim opisima injenica u stvarnosti
3) sekundarne injenice vane za krim proceduru
4) injenice koje nemaju vanosti za krim proceduru, irelevantne
U okviru krim procedura treba voditi rauna o stadijima uinjenja kriv djela. Ti stadiji
su:
1) stadij prije uinjenja
2) stadij uinjenja
3) stadij nakon uinjenja kriv djela
Krim procedura se sastoji iz slijedeih zadataka:
1) odreivanja problema
2) postavljanja preliminarnih i pomonih verzija
3) njihovog razmatranja i oblikovanja
4) izvoenja zakljuaka iz verzija
5) praktine primjene dobivenih rjeenja
S obzirom da krim procedura poinje uoavanjem problema, za ovu polaznu taku
zahtijeva se:
1) prethodno struno znanje
2) opaanje
3) istraivanje problema.

Krim procedura se sastoji od :

1) posmatranja; 2) miljenja i 3) prakse.
Posmatranje moe biti izravno ili posredno; kratkotrajno ili dugotrajno; trajno,
povremeno, neprekidno, s prekidima i unaprijed odreeno ili neodreeno. Moe se
odvijati u zatvorenom ili otvorenom prostoru.
Miljenje pretpostavlja razliite procese i to preko sticanja pojmova do logikog
rasuivanja. Miljenje se razlikuje od ostalih procesa po tri elementa:

1) ono je sastavljeno od opaanja, predodbi, rijei te pojmova

2) usmjereno je nakoritenje iskustava
3) uvianje odnosa i veza koji prije nisu uoeni i ije uvianje predstavlja rjeenje
zadatka
Praksa - njezin rezultat je krim operativna strategija, primjena u praksi i sl.

Moe se zakljuiti da krim procedura poinje uvijek poinej nekim obliko sumnje, a
zavrava istinom. Poetni njen oblik su osnovi sumnje, centralni dio je procjenjivanje
situacije i to procjena: situacije kriv djela, kriminalne situacije i sl.
Zavretak krim procerdure se javlja u dva oblika:
1- kad je utvreno postojanje kriv djela i uinitelja i
2- kad je nemogu nastavak kriv progona jer su iscrpljene sve mogunosti daljeg
razrjeavanja injeninog stanja, tj kad se nemoe oekivati od krim procedure
ni minimalan uspjeh jer se ne moe osigurati dostupnost uinitelja, kad je
utvreno da se ne radi o kriv djelu ili ako postoje prepreke za primjenu kirvinih
sankcija i td.