Sveučilište u Mostaru

Pravni Fakultet

Smjer: Kriminalistika i sigurnosni menadžment

TRAGOVI KRVI

Seminarski rad
Kriminalistička tehnika

Student: Franko Lesko Mentor: Doc. dr. sc. Josip Pavliček

Mostar, siječanj 2019. god.

 SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................ 3

1. CILJEVI INTERPRETACIJE TRAGOVA KRVI ............................................................. 4

2. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA FORMIRANJE TRAGOVA KRVI .............................. 6

3. KLASIFIKACIJA TRAGOVA KRVI ................................................................................ 7

4. PASIVNI ILI GRAVITACIJSKI TRAGOVI KRVI .......................................................... 8

4.1. Kapljice ............................................................................................................................ 8

4.2. Tragovi slijevanja ............................................................................................................ 9

4.3. Lokve krvi...................................................................................................................... 10

4.4. Prožimanje ..................................................................... Error! Bookmark not defined.

4.5. Brisotine......................................................................................................................... 10

5. PRSKOTINE ..................................................................................................................... 12

5.1. Sekundarni mehanizam.............................................................................................. 12

5.2. Udaranje...................................................................................................................... 12

5.3. Projekcijski mehanizam ............................................................................................. 15

6. PROMIJENJENI TRAGOVI KRVI ................................................................................. 18

6.1. Zgrušana krv .............................................................................................................. 18

6.2. Razrijeđena krv .......................................................................................................... 19

6.3. Posušena krv .............................................................................................................. 19

6.4. Krv prenesena insektima ........................................................................................... 20

6.5. Sekvencijski tragovi .................................................................................................. 21

6.6. Prazna područja ......................................................................................................... 22

7. PRELIMINARNI TESTOVI ZA PRONALAŽENJE TRAGOVA KRVI ....................... 23

8. DOKUMENTIRANJE TRAGOVA KRVI....................................................................... 25

ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 27

LITERATURA ......................................................................................................................... 28
 UVOD

Prilikom istraživanja mjesta događaja, posebno kod krvnih delikata, tragovi krvi
predstavljaju najvažniju vrstu traga, jer omogućavaju rekonstrukciju događaja i identifikaciju
osoba koje su u njemu sudjelovale. Povijesno gledano, tumačenje tragova krvi je kroz dugi
niz godina bilo zanemareno i kao rezultat toga, istražitelji smrtnih slučajeva nisu uočavali i
cijenili često presudne informacije dostupne iz ovog izvora. Proučavanje uzoraka krvnih mrlja
i razmatranje procesa nastanka tih uzoraka za rekonstrukciju aktivnosti i dinamike događaja
nedavno su se pojavili kao priznata forenzička vještina. Krv je jedan od najznačajnijih i
najčešćih vrsta materijalnih dokaza povezanih s forenzičkim istraživanjem smrti i krvnog
delikta. Identifikacija ljudske krvi i njezina klasifikacija unutar sustava krvnih grupa kao što
su ABO i Rh, karakterizacija izoenzima crvenih krvnih stanica i serumskih genetskih
markera, te nedavno, DNA profiliranje, omogućili su visok stupanj individualizacije ljudske
krvi u puno slučajeva. Okolnosti i narav krvnih delikta često stvaraju razne tragove krvi koji
se pažljivo proučavaju i procjenjuju u odnosu na njihovu geometriju i distribuciju, jer mogu
dati znatne informacije, koje su od pomoći istražitelju s rekonstrukcijom događaja. Uporaba
seroloških tehnika povezivanja krvnih mrlja s određenim pojedincima, zajedno s
rekonstrukcijom događaja temeljenih na krvavim uzorcima, pruža međusobno vrijedne izvore
materijalnih dokaza temeljenih na analizi tragova krvi. Pravilno tumačenje informacija,
dobivenih analizom tragova krvi, pokazalo se presudno u brojnim slučajevima kaznenog ili
građanskog postupka, gdje se postavlja pitanje radi li se o ubojstvu, samoubojstvu, nesretnom
slučaju ili prirodnoj smrti.

3
 1. CILJEVI INTERPRETACIJE TRAGOVA KRVI

Analiza tragova krvi je posebna kriminalistička disciplina koja koristi spoznaje

prirodnih znanosti biologije, fizike i matematike. Intezivnije se počela razvijati posljednjih
tridesetak godina i to najviše u okrilju međunarodnog udruženja koje okuplja eksperte za
analizu tragova krvi (IABPA – International Association of Blood Pattern Analysts). Prvi
uvjet i pretpostavka za analizu tragova krvi je kvalitetno dokumentiranje svih tragova na
mjestu događaja.1 Tragovi krvi zahtijevaju žuran postupak, jer zbog vanjskih utjecaja mogu
brzo promijeniti boju, prvobitni oblik, gustoću. Postoji opasnost da stajanjem u nepovoljnim
uvjetima (npr. vlaga i povećana temperatura) krv istrune te je unište insekti i mikrobi. Stoga
se tragovi krvi (i oni nalik na krv) moraju žurno fiksirati (opisivanjem u Zapisniku,
fotografiranjem uz mjernu traku, skiciranjem položaja i oblika, snimanjem videokamerom).2
Analiza tragova krvi može se postići izravnim pručavanjem mjesta događaja i/ili pažljivim
proučavanjem dokumentiranih tragova zajedno s detaljnim ispitivanjem odjeće, oružja i
drugih predmeta koji su u ulozi fizičkih dokaza. Pojedinosti o bolničkoj evidenciji, posmrtni
pregled, fotografije s obdukcije također pružaju korisne informacije i trebale bi biti uključene
u vrednovanje i proučavanje. U slučajevima kada analiza na licu mjesta nije moguća,
istražitelji se moraju osloniti na fotografije, video snimke, crteže, dijagrame, izvješća o
zločinu i laboratorijska izvješća koja moraju biti dostupna za pregled. U odnosu na
rekonstrukciju mjesta događaja, analiza tragova krvi istražitelju može pružiti informacije u
mnogim područjima:

1. Podrijetlo tragova krvi.

2. Udaljenosti između područja tragova krvi i porijekla krvi u vrijeme krvoprolića.

3. Vrsta i smjer udarca koji su prouzročili tragove krvi.

4. Objekt koji je proizveo određeni trag krvi.

5. Broj udaraca, hitaca itd. koji su se dogodili.

6. Položaj žrtve, napadača ili predmeta na mjestu događaja tijekom krvoprolića.

7. Kretanje i smjer žrtve, napadača ili objekata na mjestu događaja nakon krvoprolića.

1
Pavliček, Josip, Krvni delikti, Zagreb, Međunarodno kriminalističko udruženje, 2015., str. 155.
2
Kolar-Gregović, Tatjana, Kriminalistička tehnika, Zagreb, Ministarstvo unutarnjih poslova RH, 2004., str, 30.

4
 8. Potvrda ili proturječnost izjava koje daje osumnjičeni ili svjedoci.

9. Dodatni kriteriji za procjenu posmrtnog intervala.

10. Uzajamnost s drugim laboratorijskim i patološkim nalazima relevantnim za istragu.

Cilj rekonstrukcije mjesta događaja koristeći analizu tragova krvi je pomoć cjelokupnoj
forenzičkoj istrazi s pitanjima koja moraju biti riješena. Neka od tih pitanja su:

1.Što se dogodilo?

2. Kada i kako se dogodilo?

3. Tko je bio prisutan na mjestu događaja, tijekom i nakon samog događaja?

4. Tko nije bio prisutan na mjestu događaja,tijekom i nakon događaja?

5. Što se nije dogodilo?

Kombinacija obuke putem formalne nastave, osobnog eksperimentiranja, i iskustva s

konkretnim slučajevima potrebna je prije nego pojedinac stekne znanje o pravilnoj analizi
tragova krvi, kako bi mogao odgovoriti na ove vrste pitanja. Suvremeni pokusi kojima se
nastoje kopirati specifični tragovi krvi koji se odnose na neki slučaj, trebaju se uzeti u obzir
prilikom analize i donošenja zaključka. Dozvoljena su neka konzervativna nagađanja tijekom
početnih istražnih faza slučaja. Međutim, konačna mišljenja, sadržaj pisanog izvješća i
konačnog sudskog iskaza moraju se temeljiti na znanstvenim činjenicama bez nagađanja.
Potrebno je uzeti u obzir i temeljito istražiti alternativne zaključke donesene od strane
analitičara. Analize tragova krvi trebaju biti povezane s posmrtnim i laboratorijskim nalazima
u istrazi. Na primjer, kada se promatra uzorak arterijskog krvarenja, izvješće o obdukciji
trebalo bi ukazivati na prerezanu ili oštećenu arteriju žrtve. U slučajevima kada kod napadača,
kao i kod žrtve, dolazi do krvarenja ili gdje postoji više žrtava, individualizacija tragova krvi
od strane forenzičkog laboratorija je od presudne važnosti. Zaključci koji se temelje na
fotografijama mjesta događaja, kada istražitelj nije imao priliku osobno ispitati lice mjesta,
trebaju se donositi uz poseban oprez od pogrešnog i nepotpunog zaključivanja. Također,
takvi zaključci se moraju donositi uz stručnu pomoć.3

3
Stuart, J. H., William, E. G., Interpretation of Bloodstain Evidence at Crime Scenes, Boca Raton, CRC Press,
1999., str. 20-21.

5
 2. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA FORMIRANJE TRAGOVA
KRVI

Fizička svojstva krvi, uključujući gravitacijsku silu, viskoznost i površinske napetosti,

imaju tendenciju održavanja stabilnosti izložene krvi ili kapljica krvi i uzrokuju otpornost na
promjene. Vanjski sile mogu djelovati na izloženu krv, nadvladati ta fizička svojstva, i stvoriti
razne krvne formacije. To rezultira proizvodnjom brojnih vrsta krvnih mrlja koje će
pokazivati smjernost i vidljive razlike u njihovoj veličini i raspodjeli na površinama koje
dodiruju ili na koje utječu.4 Način površinskog udara krvi utječe na nastale tragove krvi,
uključujući njihovu veličinu i izgled. Različite vrste površina utječu na udar kapljice, a time i
na nastali oblik. Općenito se može reći da glatka, manje porozna površina, rezultira manjom
iskrivljenosti oko rubova određenog traga. Razlog za to je prilično visoka površinska
napetost, koja se lakše održava kada je riječ o manje poroznim površinama nego kada se radi
o nepravilnim i poroznim površinama.5 U kontaktu s površinom, ovisno o volumenu, kutu
upada, hrapavosti površine, sposobnosti upijanja, visini s koje je krv dospjela na određeno
područje i intezitetu sile koja utječe na izloženu krv, formiraju se različiti oblici tragova.6 Da
bi se analizirali određeni tragovi krvi, moraju se uzeti u obzir materijali pogođenih podloga,
oblik svake pojedine kapljice, kao i veličinu, raspoređenost i okolnosti same situacije.7

Fotografija br. 1
Izgled kapljice krvi u odnosu na vrstu podloge

Izvor: (https://slideplayer.com/slide/10083136/)

4
ibid., str. 25.
5
Peschel, O. i dr., Blood stain pattern analysis, Munich, Forensic Sci Med Pathol, 2010. vol. 7, no. 3, str. 261.
6
Pavliček, J., op. cit., str. 156.
7
Peschel, O. i dr., op. cit., str. 261.

6
 3. KLASIFIKACIJA TRAGOVA KRVI

Na mjestu događaja pronalaze se tragovi krvi različitih oblika, ovisno o načinu njihova
nastajanja.8 Ovisno o ozljedama, određene vrste tragova krvi mogu se razlikovati po svojim
jedinstvenim geometrijskim karakteristikama. Kako bi se održalo objektivno gledanje,
potrebno je imati specifičan, jedinstveni način opisivanja uzoraka tragova krvi, tako da pri
čitanju izvještaja analize tragova krvi, svaki stručnjak može razumjeti mehanizme iza svakog
uzorka.9 Stoga značajan utjecaj na analizu tragova krvi ima i razvrstavanje i kategoriziranje
pojedinih oblika tragova krvi odnosno njihovo pojmovno određenje. Na osnovi iskustava i
laboratorijskih eksperimenata učinjene su različite klasifikacije tragova krvi koje pomažu u
razlikovanju tragova na mjestu događaja. Radi se o tipičnim oblicima tragova krvi koji se
javljaju s obzirom na određeni mehanizam nastanka. Tako su tragovi krvi prema Stuart H.
James, Paul E. Kish i T. Paulette Sutton (2005) podijeljeni u tri osnovne skupine:

1. pasivni ili gravitacijski tragovi

2. prskotine i
3. promijenjeni tragovi krvi10

Fotografija br. 2
Klasifikacija tragova krvi prema Stuart, Kish i Sutton (2005)

Izvor: (Stuart, Kish i Sutton, 2005: 10)

8
Kolar-Gregović, T., op. cit., str. 31.
9
Peschel, O. i dr., op. cit., str. 261.
10
Pavliček, J., op. cit., str. 156.

7
 4. PASIVNI ILI GRAVITACIJSKI TRAGOVI KRVI

Pojam pasivnih tragova krvi odnosi se na oblike i uzorke koji su nastali od krvi koja
slobodno pada ili volumena krvi koji je podvrgnut vanjskim utjecajima, gravitacijskoj sili,
otporu zraka i prirodi površine na kojoj su nastale mrlje. Pasivni tragovi krvi razlikuju se od
skupine prskotina jer krv nije podvrgnuta značajnoj vanjskoj sili ili utjecaju na njezin izvor.11
Oni sadrže raznoliku skupinu oblika i uzoraka krvi u koju su svrstani:

1. kapljice
2. tragovi slijevanja
3. lokve krvi
4. prožimanje i
5. brisotine

4.1. Kapljice

Radi se o maloj količini krvi koja se formira odvajanjem od veće količine krvi samo
uslijed djelovanja gravitacije. Volumen kapljice ovisi o površini izvora od kojeg se odvaja
krv.12 Krv može kapati iz otvorene rane, zasićene odjeće, kose, oružja ili bilo kojeg predmeta
koji ima dovoljan volumen krvi da bi se omogućilo stvaranje slobodnog pada kapi krvi.
Volumen jedne kapi slobodnog pada krvi proučavali su MacDonell 1971, Laber 1985, i White
1986. Eksperimentima koje je proveo MacDonell dobiven je prosječni volumen kapi krvi, koji
iznosi oko 0,5 µL (mikrolitara). Laber je dokazao varijacije volumena kapljica krvi između
0,13 i 1,6 µL krvi u padu iz različitih izvora, uključujući vršak prsta, oštricu noža, odvijač i
tkaninu. Što je površina krvi veća, veći će biti učinci površinske napetosti. Kako se površinska
napetost povećava, potrebna je veća količina krvi da se dio iste oslobodi.13 Ovisno o
volumenu kapi krvi, kutu upada i vrsti površine na kojoj se nalazi, oblik i veličina traga se
razlikuje.14 Kut upada odnosi se na specifični unutarnji kut koji se formira između pravca
putanje kapi i površine koju kap pogađa. Kap krvi koja je pogodila određenu površinu pod
kutom od 90 stupljeva rezultira okruglim tragom koji ima jednaku širinu i duljinu, dok pad

11
Stuart, J. H., Kish, P. E. i Sutton, P. T., Principles of Bloodstain Pattern Analysis, Boca Raton, CRC Press, 2005.,
str. 71.
12
Pavliček, J., op. cit., str. 156.
13
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 28-29.
14
Peschel, O. i dr., op. cit., str. 261-262.

8
pod kutom manjim od 90 stupnjeva dovodi do više eliptičnog traga, mnogo veće duljine u
odnosu na širinu. Što je manji kut upada kapljice, to je veći stupanj rastezanja traga što
rezultira većom razlikom između širine i duljine traga.15 Na osnovi pojedinih dimenzija takvih
tragova krvi moguće je odrediti visinu s koje je kapljica pala i kut upada, a time i položaj
izvora krvarenja u prostoru.16

Fotografija br. 3
Oblici tragova krvi u odnosu na kut upada

Izvor: (https://www.pinterest.com/pin/56506170299350516/)

4.2. Tragovi slijevanja

Tragovi slijevanja igraju vrlo važnu ulogu u rekonstrukciji dinamike odvijanja

događaja, osobito oni koji se nalaze na tijelu žrtve krvnog delikta.17 Tragovi slijevanja opisuju
promjenu oblika i smjera krvi zbog gravitacije i kuta površine na kojoj je trag formiran. 18
Tragovi slijevanja važni su za prepoznavanje jer se na osnovu njih mogu donositi zaključci o
redoslijedu zadavanja ozljeda, položaju u kojem se tijelo nalazilo, kretanju žrtve tijekom

15
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 36.
16
Pavliček, J., op. cit., str. 156.
17
Loc. cit.
18
Peschel, O. i dr., op. cit., str. 263.

9
napada, kao i pomicanju tijela nakon ozljeđivanja i u kojem smijeru. Tragovi slijevanja mogu
se vidjeti na tijelu ili odjeći žrtve kao i površini na kojoj se žrtva nalazi (pod, krevet, stolica,
itd.).19

4.3. Lokve krvi

Lokve krvi ukazuju na mjesta intezivnog istjecanja krvi iz tijela. Najčešće su to mjesta
na kojima je žrtva pronađena mrtva.20 Oblik i veličina ovise o količini krvi, ravnini podloge te
svojstvima podloge.21 Izgled lokvi krvi povezan je s visinom s koje je krv istjecala pa će tako
istjecanje i kapanje krvi s veće visine biti popraćeno i tzv. satelitima odnosno sitnim
kapljicama krvi nastalim kapanjem krvi u lokvu, a kapanje ili slijevanje s manje visine će
formirati lokve pravilnih oblika bez satelita.22

4.4. Prožimanje

Prožimanje krvi ovisi o svojstvu upijanja tekućina površine koja je u kontaktu s krvi.
Najčešće tragove prožimanja možemo uočiti na odjeći sudionika događaja. Interpretacija
tragova prožimanja povezana je s tragovima slijevanja odnosno svojstvom kapilarnosti krvi.
Kapilarnost je svojstvo širenja tekuće krvi u smijeru suprotnom od gravitacije uslijed
površinske napetosti, a javlja se kod poroznih materijala.23 Kada je izvor krvarenja u predjelu
tijela koji prekriva odjeća ili kada se krv slijeva ili prska na odjevni predmet dolazi do
prožimanja odjeće krvlju. Tada se krv djelomično upije u tkaninu, a djelomično se širi u
smjeru djelovanja sile teže.24

4.5. Brisotine

Brisotine krvi se javljaju kao posljedica kontakta zakrvavljene površine s čistom

površinom, kontaktom čiste površine sa zakrvavljenom površinom i kontaktom dviju
zakrvavljenih površina. Prilikom takvih kontakata dolazi do transfera krvi i tragovi koji se

19
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 57.
20
Pavliček, J., op. cit., str. 157.
21
Šatrak, M. i dr., Biološki tragovi na mjestu događaja, Rijeka, Medicina Fluminensis, 2018, vol. 54, No. 2, str.
131.
22
Pavliček, J., op. cit., str. 157.
23
loc. cit.
24
Šatrak, M. i dr., op. cit., str. 131.

10
javljaju, iako nespecifičnog oblika, mogu ukazivati na smijer djelovanja sile prilikom takvih
kontakta.25 Na primjeru brisotine koja nastaje kada je postojeća lokva krvi promijenjena
pomicanjem žrtve na površini kao što je pod, promatranjem rubova traga, boje i količine krvi
može se odrediti smjer kretanja. Brisotine mogu imati i vrlo specifične oblike koji odražavaju
oblik zakrvavljenih predmeta s kojih su prenesene. Tako se na mjestu počinjenja ili
predmetima mogu pronaći različiti specifični krvavi otisci. Otisci takvih brisotina mogu dati
informacije o obliku, vrsti i veličini zakrvavljenih predmeta kao što su: papilarne linije,
dijelovi tijela, obuća, kosa, sredstva počinjenja i slično.26 Krvavi otisci dlanova, stopala ili
prstiju mogu sadržavati jasne crteže papilarnih linija, te se vještače kao i tragovi papilarnih
linija.27 Osim toga, brisotine se mogu razlikovati kao primarne i sekundarne. Primarne
brisotine nastaju kada zakrvavljeni predmet dodirne površinu ostavljajući trag. Sekundarna
brisotina nastaje kada se čistom površinom ili objektom dodirne već postojeći trag krvi.
Brisotine mogu pomoći u određivanju kronološkog redoslijeda različitih zbivanja na mjestu
događaja.28

Fotografija br. 4
Brisotine različitih oblika

Izvor: (https://www.slideshare.net/nitcop/blood-spatter)

25
Pavliček, J., op. cit., str. 158.
26
loc. cit.
27
Kolar-Gregović, T., op. cit., str. 35.
28
Peschel, O. i dr., op. cit., str. 263.

11
 5. PRSKOTINE

Prskotine nastaju raspršivanjem krvi iz izvora u različitim smjerovima, nastalih kada je

izvor krvi podvrgnut vanjskoj sili. Kapljice pojedinačno unutar prskotine obično pokazuju
smijer koji upućuje na mjesto iz kojeg potječu. Prskotine se stvaraju širokim rasponom
mehanizama. Minimalni uvijeti za nastanak prskotina su tekući izvor krvi i vanjska sila
dovoljno velika da prevlada fizička svojstva krvi. Na mnogim površinskim teksturama, oblik i
distribucija individualnih prskotina omogućit će određivanje podrijetla ili mjesta izvora
prskotine.29 Prskotine su jedna od tri glavne kategorije tragova krvi i podijeljene su na one
koje nastaju:

1. sekundarnim mehanizmom
2. udaranjem
3. projekcijskim mehanizmom30

5.1. Sekundarni mehanizam

Prskotine sekundarnim mehanizmom nastaju kao rezultat raspršivanja određene

količine krvi nakon udara s jedne površine na drugu.31 Radi se o tzv. satelitnim prskotinama
koje nastaju kapanjem na horizontalnu površinu s veće visine, osobito kapanjem krvi u krv na
tlu. Satelitne prskotine distribuiraju se se uokrug oko mjesta na koje kapa krv. Ukoliko se u
blizini mjesta kapanja nalaze neki predmeti kao što je obuća ili noge počinitelja, zid ili
namještaj, takve prskotine se mogu pronaći na tim predmetima.32 Veće količine raspršene krvi
stvoriti će više prskotina.33

5.2. Udaranje

Kada snažna sila utječe na izloženi izvor krvi, površinska napetost se prevlada i krv se
razbije u mnoge male kapljice kao rezultat podvrgavanja ovoj povećanoj sili. Intezitet sile
odnosi se na predmet koji utječe, a ne na brzinu kapljica krvi u pokretu koje nastaju zbog

29
Stuart, J. H., Kish, P. E. i Sutton, P. T., op. cit., str. 99.
30
Pavliček, J., op. cit., str. 158.
31
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 51.
32
Pavliček, J., op. cit., str. 158.
33
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 51.

12
utjecaja. S obzirom na intezitet sile primjenjene prilikom udaranja možemo govoriti o sili
visokog, srednjeg i niskog inteziteta. Ovisno o intezitetu sile razlikuju se i oblici tragova krvi.
Kada kapljice koje su nastale kao rezultat udaranja padnu na ciljnu površinu, one proizvode
oblike tragova krvi koje se razlikuju od tragova koji nastaju sekundarnim i projekcijskim
mehanizmom ili kapanjem. Rezultirajući tragovi mogu biti veličine promjera od 0,01 mm do
3 do 4 mm ili više. U ovu skupinu prskotina ubrajaju se tragovi nastali: pucanjem iz vatrenog
oružja, djelovanjem eksplozivnih naprava, udaranjem oštrim i tupim premetima, djelovanjem
industrijskih strojeva i alata. Prskotine krvi kao rezultat udarca sile srednjeg inteziteta nastaju
kada je izvor krvi podvrgnut sili brzine između približno 1.5 i 7.60 metara u sekundi. Intezitet
sile koji je prisutan prilikom premlaćivanja i ubadanja spada u taj raspon. Veličina nastalih
kapljica krvi obično je promjera od 1 do 3 mm, iako manje i veće kapljice nisu neuobičajne.
Udarci koji se zadaju žrtvi s tupim predmetima (šake, palica, čekić, kamenje, itd.), kao i oštri
predmeti poput noževa i raznih sječiva, stvaraju tragove krvi koji se mogu razlikovati od
tragova krvi nastalih silom velikog inteziteta. Važno je zapamtiti da jedan udarac obično nije
dovoljan da proizvede značajno prskanje krvi, osim možda u slučaju masivnog oštećenja.
Izvor krvi mora biti izložen prilikom primanja udarca kako bi došlo do prskanja. Smjer,
konvergencija, kut upada i podrijetlo ovakvih tragova krvi određuju se položajem i
geometrijom tragova unutar proizvedenih uzoraka. Višestruki udarci u glavu s tupim
predmetom obično stvaraju znatne količine krvi. Međutim, postoje slučajevi u kojima je glava
žrtve prekrivena posteljinom, ručnicima ili drugim materijalima prije ili tijekom
premlaćivanja što će umanjiti količinu prskane krvi. Proučavanje raspodjele i određivanje
smjera i podrijetla pojedinačnihih tragova krvi može odrediti relativni položaj napadača i
žrtve u trenutku zadavanja udaraca. Tijekom ovakvih događaja određena količina krvi može
dospjeti na napadača, na njegove cipele, hlače, košulju i drugu odjeću. Količina i položaj
tragova krvi na napadaču ovisi o relativnom položaju napadača i žrtve, kutu sile, te o broju i
mjestu udaraca. Napadač također može nositi zaštitnu odjeću, promijeniti odjeću prije
uhićenja ili ne nositi odjeću za vrijeme napada na žrtvu. Važno je reći da odsutnost krvi na
odjeći osumnjičenog ne mora nužno osloboditi sumnje tu osumnječenu osobu.34 Tragove krvi
proizvedene silom visokog inteziteta karakterizira brzina udarca približna 30,5 metara u
sekundi ili više. Mnoge kapljice krvi proizvedene takvom vrstom utjecaja su izuzetno male i
stvaraju maglovitu disperziju. Zbog njihove male mase te kapljice će putovati samo kratku
udaljenost (do 1.5 metara) kroz zrak. Kapljice unutar prskotine visokog inteziteta obično su

34
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 68-71.

13
promjera 0,1 mm ili manje, ali se često uočavaju s većim kapljicama koje pripadaju rasponu
sile srednjeg inteziteta. Veće kapljice prelaze veće udaljenosti zbog veće mase i mogu biti
prisutne bez karakteristične maglovite disperzije malih kapljica. Prema tome, kao rezultat se
može pojaviti veličina kapljica pretežno u rasponu karakterističnom za prskotine srednjeg
inteziteta. Zbog njihove relativno male veličine, treba voditi računa o promatranju i mjerenju
prskotina srednjeg i visokog inteziteta zbog smjera i kuta upada kapljica. Povećalo ili drugi
uređaj za povećanje može biti od velike koristi. Na mjestima zločina, dokazi o prskotinama
visokog inteziteta najčešće su povezani sa ozljedama od pucnjave, ali se vide i u slučajevima
eksplozija, ozljeda električnih alata i strojeva, kao i kod nekih automobilskih nesreća. Kada je
žrtva zadobila ozljedu vatrenim oružjem, dolazi do stražnjih prskotina iz ulazne strijelne rane
i prednjih prskotina povezanih s izlaznom ranom ako postoji. Stražnje prskotine posljedica su
kapljica krvi usmjerenih natrag prema izvoru energije, odnosno oružju.35 Naime, one se
javljaju na predmetima koji se nalaze ispred ulazne strijelne rane, tako će se prilikom pucanja
iz apsolutne blizine, odnosno kontaktnih hitaca u nepokriveni dio tijela, stražnje prskotine
moći pronaći na vatrenom oružju, ruci i odjeći strijelca36 ili bilo kojem drugom predmetu ili
površini u blizini ulazne rane.37 Prednje prskotine nalaze se na površinama koje su na putu
zrna streljiva iza izlazne strijelne rane. 38
Prisutnost prednjih prskotina visokog inteziteta će
pomoći odrediti mjesto žrtve u trenutku opaljenja oružja. Količina i raspodjela prskotina krvi
velikog inteziteta, bilo da je riječ o prednjim ili stražnjim prskotinama, značajno varira ovisno
o mnogim čimbenicima. Na količinu stražnjih prskotina utječe vrsta oružja i streljiva,
udaljenosti cijevi oružja do cilja i anatomske karakteristike mjesta rane. Obično, kada postoji
izlazna rana, količina prednjih prskotina će premašiti količinu stražnjih prskotina. Moguća je
potpuna odsutnost stražnjih prskotina ukoliko se radi o značajnoj udaljenosti cijevi vatrenog
oružja i ciljne površine. Što se tiče sačmarica i vatrenog oružja s većim kalibrom i snažnijim
barutnim punjenjem, očekuje se veća količina prskotina krvi velikog inteziteta, posebno kada
se radi o kontaktnim hicima ili pucanju iz apsolutne blizine. Količinu prednjih i stražnjih
prskotina također smanju odjeća i kosa.39 Identifikacija prskotina nastalih udaranjem određuje
se u slučaju da veličina mrlja nije odlučujući čimbenik u formiranju tog zaključka. Postoji
znatno preklapanje veličina tragova između onih nastalih udaranjem i ostalih mehanizama

35
ibid., str. 76-77.
36
Pavliček, J., op. cit., str. 158.
37
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 81.
38
Pavliček, J., op. cit., str. 158.
39
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 81-82.

14
poput sekundarnih i nekih projekcijskih mehanizama. Neki od tih mehanizama su nenasilne
prirode i nisu izravno povezani sa stvarnim nanošenjem ozljeda žrtvi.40

Fotografija br. 5
Izgled prskotina nastalih pucanjem iz vatrenog oružja, prilikom iskašljavanja i udaranja po krvavoj podlozi

Izvor: (Pavliček, 2015: 159)

5.3. Projekcijski mehanizam

U ovu skupinu prskotina ubrajaju se: arterijsko krvarenje, izdahnuta krv i odvajanje
kapljica sa sredstva počinjenja prilikom udaranja.41 Krv koja izlazi iz tijela pod pritiskom kao
rezultat presječene ili probijene arterije naziva se arterijsko krvarenje. Tragovi arterijskog
krvarenja najčešće su prisutni kod nasilnih događaja gdje je došlo do posjekotina i ubodnih
rana, a mogu se pojaviti i kao posljedica pucnjave.42 Krv koja nije samo pod utjecajem
gravitacije, već i ubrzana arterijskim tlakom, ostavlja prepoznatljive tragove na površinama
koji odražavaju tijek krvne krivulje između sistoličke i dijastoličke faze. Arterijski tlak
najprije pokreće krv prema gore, a zatim, s padom tlaka u dijastoličkoj fazi unutar srčanog
ritma, dopušta da krv padne prema dolje, ostavljajući vrlo specifične sinusoidne oblike.
Arterijske prskotine obično su višeg volumena u usporedbi s drugim ozljedama, ali se mogu

40
Stuart, J. H., Kish, P. E. i Sutton, P. T., op. cit., str. 119.
41
Pavliček, J., op. cit., str. 159.
42
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 51.

15
pojaviti i u manjem volumenu, osobito kada je ozlijeđen samo dio arterije. 43 Ovisno o
relativnom položaju žrtve i napadača, tragovi arterijskog krvarenja se lako mogu naći na
počinitelju. U smrtnim slučajevima u kojima je došlo do slučajnog pada, mjesto događaja
može biti izuzetno krvavo zbog prskanja krvi iz posječene površne arterije. Nastali tragovi
krvi mogu izazvati sumnju na nezakonite radnje ukoliko se ne protumače pravilno.44 Kod
prskotina uvijek treba obratiti pozornost na prisutnost tragova nastalih izdisanjem krvi u onim
slučajevima kada je žrtva zadobila ozljede usta, nosa, sinusnih šupljina i pluća. U tim
slučajevima, tragovi izdahnute krvi mogu biti posljedica izdisanja krvi i zraka kroz nos ili
usta, kihanja, kašlja, rana u prsima ili čak medicinskog djelovanja kao što je CPR na žrtvi.
Dobiveni tragovi izdahnute krvi zbog svoje male veličine mogu se zamijeniti sa prskotinama
srednjeg ili visokog inteziteta koje su povezane s raznim udarcima ili ozljedom od pucnjave.
Postoje kriteriji koji mogu pomoći u prepoznavanju tragova izdahnute krvi. Neki od tragova
krvi mogu se pojaviti razrijeđeni nakon što su pomiješani sa slinom. Mješavina krvi i zraka
koja se izdiše može proizvesti tragove s karakterističnim zračnim mjehurićima ili vakuolama
unutar njih. Oni se mogu vizualizirati pomoću ručnog ili stereo mikroskopa. Ako nema
tragova krvi u nosu, ustima ili području dišnih puteva, tragovi krvi nisu mogli nastati
izdisanjem. Nasuprot tome, prisutnost krvi u tim područjima trebala bi upozoriti istražitelja na
mogućnost postojanja izdahnutih tragova krvi.45 Glede odvajanja kapljica krvi kojom su
natopljena sredstva počinjenja možemo govoriti o djelovanju centrifugalne sile na krv koja se
uslijed njenog djelovanja odvaja, primjerice od palice, i formira projekcijske tragove na
stropu, zidovima, ali i leđima počinitelja ostavljajući sitne tragove krvi koji nastaju u smjeru
udaranja.46 To se događa kada napadač zamahne krvavim predmetom natrag prije nanošenja
drugog udarca.47 Što je zamah snažniji, to su manje kapljice. Kapljice koje imaju najniži kut
upada imaju najdužu udaljenost od njihovog izvora, dok se pravilne okrugle kapljice mogu
smatrati kao izravna pomoć za pozicioniranje počinitelja.48 Analitičari mogu po obliku
prskotina odrediti smjer objekta kojim su udarci naneseni žrtvi. Broj lukova plus jedan
također može pokazati minimalni broj nanesenih udaraca, budući da početni udarac općenito
ne proizvodi dovoljno krvi na oružju da bi proizveo „cast off“ tragove. Ako je više udaraca u
istoj ravnini, tragovi odvojene krvi se mogu preklapati, što je razlog zašto se može procijeniti

43
Peschel, O. i dr., op. cit., str. 263.
44
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 51.
45
ibid., str. 73.
46
Pavliček, J., op. cit., str. 159.
47
National Forensic Science Technology Center, A Simplified Guide To Bloodstain Pattern Analysis, Largo, 2013.,
str. 5.
48
Peschel, O. i dr., op. cit., str. 264.

16
samo minimalni broj udaraca. Ponekad mjesto određenog traga krvi može ukazivati na to u
kojoj je ruci držano oružje prilikom zamaha. Takvu analizu treba napraviti s oprezom imajući
na umu mogućnost udaranja s dvije ruke ili bekend udarac. Tzv. centrifugalni tragovi ili (cast
off) obično su manji (4-8 mm) od pasivnih tragova krvi.49

Fotografija br. 6
Odvajanje kapljica krvi s palice tijekom udaranja (cast off)

Izvor: (Stuart i William, 1999: 55)

49
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 56.

17
 6. PROMIJENJENI TRAGOVI KRVI

Važan sistematski dio tragova krvi čini kategorija promjenjenih tragova krvi. Bilo koji
trag krvi uslijed djelovanja različitih mehanizama može biti podložan promjeni. Postoje
mnogi slučajevi u kojima izložena krv može biti promijenjena od svog prvobitnog izgleda kao
posljedica fizičkih ili fizioloških promjena koje se događaju. Uvjeti okoline mogu podvrgnuti
krv i tragove krvi različitim promjenama kao što su sušenje, grušanje, razrjeđivanje, raspad,
razne vrste aktivnosti kukaca, životinja, bakterija i gljivica. Često postoje pokušaji čišćenja
koje napadač koristi za uklanjanje tragova krvi, koje mijenjaju njihov izgled na mjestu
događaja.50 Stoga, u ovakvu posebnu cjelinu promijenjenih tragova krvi spadaju:

1. zgrušana krv
2. razrijeđena krv
3. posušena krv
4. krv prenesena insektima
5. sekvencijski tragovi i
6. prazna područja

6.1. Zgrušana krv

Uslijed kemijskih procesa koji uključuju fibrinogen, trombocite i druge faktore

zgrušavanja plazme, koji se događaju nakon oštećenja opne krvne žile, dolazi do
zgrušnjavanja krvi.51 Nakon toga, zgrušana krv se počinje povlačiti uzrokujući odvajanje
preostalog dijela tekućine odnosno seruma.52 U kontaktu s kisikom iz zraka ali i nekim
drugim čimbenicima, krv također mijenja boju pa nalazimo na mjestu događaja krv svijetlo
crvene boje pa sve do tamno smeđe boje ili čak crne boje.53 Zgrušana krv i tragovi seruma
koji je okružuju, kao i stupanj isušivanja krvi, trebali bi se prepoznati kao važne informacije
na mjestu zločina. Tragovi zgrušane ili djelomično zgrušane krvi ukazuju na vremenski
interval između krvoprolića i aktivnosti koja stvara trag. Ovaj interval može biti kraći ili dulji,
ovisno o stupnju zgrušavanja, izvoru i količini krvi, te uvjetima okoline koji su postojali u to

50
Stuart, J. H., Kish, P. E. i Sutton, P. T., op. cit., str. 179.
51
Pavliček, J., op. cit., str. 161.
52
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 95.
53
Pavliček, J., op. cit., str. 161.

18
vrijeme. Prosječno vrijeme za početak zgrušavanja krvi izvan tijela iznosi od 3 do 15 minuta i
može se koristiti kao smjernica za minimalni interval. Procjene tog intervala trebaju biti
provedene s oprezom.54

6.2. Razrijeđena krv

Razrijeđeni tragovi krvi mogu biti prisutni na mjestima prekomjerne vlage, kao što su
mjesta koja uključuju djelovanje kiše ili snijega, a karakteristike izvornih tragova mogu se
mijenjati do točke u kojoj je analiza teška ili nemoguća. Pokušaj uklanjanja tragova krvi na
mjestu događaja ili pranje zakrvavljene odjeće zbog miješanja s vodom ili drugim tekućinama
često rezultira razrijeđenom krvi. Karakteristike razrijeđenog traga krvi je istaknuti vanjski
rub sa svjetlijim središtem. Jedan od oblika razrijeđene krvi povremeno se javlja s masivnom
ozljedom glave koja uključuje kombinaciju krvi i spinalne tekućine.55

6.3. Posušena krv

Djelovanjem vanjskih uvjeta kao što su temperatura zraka, vjetar ili obilježje površine
na kojoj se nalazi krv dolazi do isparavanja vode iz krvi i sušenja traga.56 Tragovima krvi
većeg volumena i veličine potrebno je duže vrijeme da se osuše pri normalnim uvjetima
temperature, vlage i protoka zraka na neporoznim površinama. Vrijeme sušenja krvi općenito
se smanjuje povećanom temperaturom i smanjenom vlažnošću, prisutnošću značajnih zračnih
struja kao što je vjetar ili djelovanje ventilatora. Iz toga slijedi da će vlažna okruženja, niže
temperature i minimalni protok zraka zahtjevati duže vrijeme sušenja. Površine koje
dopuštaju natapanje krvi u materijal mogu uzrokovati znatno duže vrijeme sušenja.57
Eksperimentalno je utvrđeno da na prosječnoj sobnoj temperaturi tragu kapljice krvi od 50 µL
treba oko 15-30 minuta da se osuši.58 Sušenje tragova krvi u početku se promatra oko rubova
i nastavlja prema unutrašnjosti do središnjeg dijela traga. Ponekad osušeni središnji dio
osušenog traga krvi će se odbaciti ostavljajući netaknuti kružni rub. Takav trag se naziva
skeletizirani trag krvi. Druga vrsta skeletiziranog traga krvi nastaje kada se središnji dio
54
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 95-96.
55
ibid., str. 104.
56
Pavliček, J., op. cit., str. 161.
57
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 93.
58
Pavliček, J., op. cit., str. 161.

19
djelomično osušenog traga krvi mijenja kontaktom ili pokretom brisanja ostavljajući periferni
rub netaknut. To se može tumačiti kao niz aktivnosti koje se događaju nakon što se krv počela
sušiti što ukazuje na dinamiku događaja nakon nastanka prvotnog traga.59

6.4. Krv prenesena insektima

Insekti, najčešće muhe, javljaju se u određenim slučajevima kao prenositelji tragova

krvi po mjestu događaja. Tako preneseni tragovi krvi mogu podsjećati na sitne prskotine i
time dovesti do mogućih pogrešnih interpretacija.60 Ovakvi tragovi krvi mogu se promatrati
na raznim površinama mjesta događaja, posebno svjetiljkama, zavjesama, stropovima, kao i
na žrtvi i njenoj odjeći. Njihova lokacija vjerojatno neće biti u skladu s prskotinama krvi
povezanim s ozljedama koje je zadobila žrtva.61 Mark Benecke i Larry Barksdale ispitivali su
nepravilne i neuobičajne tragove krvi na mjestima događaja i potvrdili njihovu logičnu vezu s
mjestom zločina. Svojim istraživanjima utvrdili su kriterije za razlikovanje tragova krvi
prenesenih insektima od ostalih tragova krvi kao što su geometrijski oblici, nedostatak
trnovitih rubova, nelogična raspodjela, itd.62

Fotografija br. 7
Tragovi krvi nastali djelovanjem insekata

Izvor: (https://flystains.com/gallery/)

59
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 94.
60
Pavliček, J., op. cit., str. 161.
61
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 76.
62
Peschel, O. i dr., op. cit., str. 265.

20
 6.5. Sekvencijski tragovi

Na osnovu pojedinih tragova krvi može se zaključivati o redoslijedu odvijanja

pojedinih radnji. Radi se o slučajevima kada dolazi do preklapanja pojedinih tragova,
primjerice vučenja mrtvog tijela ili brisotina sa zakrvavljenim predmetima ili djelovima
tijela.63 U jednom slučaju premlaćivanja, na zidu iznad glave žrtve, pronađen je djelomični
krvavi otisak dlana koji je odgovarao osumnjičenom. Osumnjičeni je izjavio da je bio na
mjestu događaja, ali nakon što je žrtva preminula, te kako je tada dodirnuo žrtvu i tako prenio
otisak. Međutim, prskotine krvi srednjeg inteziteta jasno su se vidjele na vrhu otiska što
ukazuje da je osumnjičeni ostavio krvavi otisak ranije nego što je izjavio. Aktivnost koja je
uzrokovala prskotine krvi uslijedila je nakon ostavljanja krvavog otiska, s prisutnošću
osumnjičenika na mjestu događaja tijekom premlaćivanja žrtve.64

Fotografija br. 8
Sekvencijski tragovi

Izvor: (Stuart i William, 1999: 64)

63
Pavliček, J., op. cit., str. 162.
64
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 62-64.

21
 6.6. Prazna područja

Jednako kao i tragovi krvi, važan izvor informacija u rekonstrukciji dinamike događaja
mogu biti i tzv. prazna područja, odnosno mjesta na kojima nema krvi, a trebala bi se prema
zakonitostima distribucije krvi nalaziti.65 Do praznina dolazi kada osoba ili određeni predmet
blokira put krvi. One su važne jer mogu istražiteljima otkriti je li tijelo žrtve premješteno,
ukoliko je došlo do premještanja, nedostaje li određeni predmet s mjesta događaja ili je
premješten na drugo mjesto, gdje je određena osoba bila pozicionirana u vrijeme događaja.
Objekt ostavlja prazninu u tragu krvi omogućujući analitičarima da rekonstruiraju njegov
oblik ispitujući rubove praznine. Prazna područja najkorisnija su za utvrđivanje položaja žrtve
i napadača unutar mjesta događaja.66 Često se položaj žrtve može rekonstruirati promatranjem
potpunog ili djelomičnog obrisa žrtve ili napadača unutar zakrvavljenog područja. Na odjeći
žrtve mogu biti prisutna prazna područja koja mogu ukazivati na položaj ruku, dlanova ili
nogu u vrijeme krvoprolića.67

Fotografija br. 9
Prazno područje na podu u obliku stopala, u području prskotine

Izvor: (Stuart i William, 1999: 63)

65
Pavliček, J., op. cit., str. 163.
66
National Forensic Science Technology Center, op. cit., str. 7-8.
67
Stuart, J. H., William, E. G., op. cit., str. 62.

22
 7. PRELIMINARNI TESTOVI ZA PRONALAŽENJE TRAGOVA
KRVI

Svježe tragove krvi lako je uočiti, međutim stajanjem ili ispiranjem mijenja se boja i
izgled tragova, te ih nije lako prepoznati.68 Pri sumnji da je pronađeni biloški trag u biti krv,
prvo ispitujemo tu dvojbu, odnosno, je li uopće riječ o krvi ili o nekoj drugoj obojenoj tvari.
Pri tome se koristimo preliminarnim testovima, kojima se zapravo dokazuje hemoglobin u
krvi. Dvije su vrste preliminarnih testova za krv, katalitičko krvno testiranje i mikrokristalni
testovi. Fenolftalein ili Kastle-Meyerov test oblik je katalitičkog krvnog testiranja koji se
bazira na aktivnosti hemoglobina.69 Najprije je potrebno uz pomoć brisa uzeti pretpostavljeni
uzorak krvi, potom se u uzorak doda kapljica reagensa fenolftaleina, a nakon nekoliko
sekundi, nanosi se kapljica vodikovog peroksida. Ako bris brzo postane ružičast, test je
pozitivan na krv. Čekanje preko 30 sekundi rezultirat će prirodnim ružičastim obojenjem zbog
oksidiranja na zraku.70 Međutim, ovaj preliminarni test jer daje lažno pozitivne rezultate sa
slinom, gnojem, ekstraktom slada, ekstraktima povrća i solima nekih teških metala.71 Jedan od
važnijih testova je i Combur3-test odnosno plastične trake koje na sebi imaju tri polja od kojih
jedno reagira na hemoglobin, drugo na proteine, a treće na glukozu. Polje za detekciju krvi
sadrži organski hidroperoksid i tetrametilbenzidin koji predstavljaju kolorimetrijske
indikatore. Prisutnost hemoglobina uzrokuje oksidaciju koja dovodi do promjene boje polja iz
žute u zelenoplavu. Test je jednostavan i brz za korištenje, a osjetljivost mu varira. Postoji
mogućnost lažno pozitivnih rezultata u slučajevima prisutnosti različitih oksidansa, primjerice
metala poput željeza ili bakra te povrća ili životinjskih peroksidaza u tragovima.72 Luminol
test je isto tako katalitiočki krvni test koji se koristi na velikim površinama. 73 Luminol je
kemijski spoj koji ima svojstvo kemiluminiscencije i često se rabi u forenzičnim
istraživanjima zbog vizualnog efekta kojeg stvara prilikom reakcije sa željezom iz
hemoglobina. Efekt kojeg stvara svjetlost je plave boje te traje 30 sekundi, što je dovoljno da
bi istražitelji to dokumentirali. Da bi luminol djelovao potrebno ga je pomiješati s
oksidirajućim agensom.Nakon miješanja s oksidirajućim agensom ravnomjerno se poprska po

68
Kolar-Gregović, T., op. cit., str. 35.
69
Šatrak, M. i dr., op. cit., str. 131.
70
Wikipedia, Kastle–Meyer test, 2018., Preuzeto s web mjesta:
https://en.wikipedia.org/wiki/Kastle%E2%80%93Meyer_test
71
Šatrak, M. i dr., op. cit., str. 131.
72
Brdakić, I. i dr., Detekcija tragova krvi Combur3-testom nakon tretiranja sredstvima za čišćenje, Policija i
sigurnost Zagreb, godina 26. (2017), broj 2, str. 162.
73
Šatrak, M. i dr., op. cit., str. 131.

23
površini na kojoj se pretpostavlja da postoji trag krvi te se čeka njegovo djelovanje. Testiranje
je potrebno provesti u zamračenoj prostoriji. Luminol se najčešće rabi kada se radi o latentnim
tragovima, odnosno onima oku nevidljivim. On ujedno ima i najveću osjetljivost, pa ga se
smatra i najpouzdanijim,74 ali ga velika osjetljivost čini osjetljivim i na lažno pozitivne
rezultate u prisutnosti soli bakra te s legurama koje sadrže bakar (mesing, bronca). Stariji
tragovi krvi svijetle jače i dulje nego svježa krv.75 Osim luminola rabe se i Hemastix trake
koje sadrže tetrametilbenzidin i peroksid, a reagiraju na peroksidaznu aktivnost hemoglobina.
Ove trake lako su dostupne i jeftine i stoga se često rabe kao preliminarna metoda testiranja
postojanja krvi. Jednostavne su za korištenje i njihova reakcija jako je brza.76 Takayama i
Teichmannov test su preliminarni testovi koji se baziraju na stvaranju ljubičastih odnosno
smeđih mikrokristala. Međutim, reakcija nastajanja kristala u Teichmanovom testu izostaje
kod mrlja na materijalima poput kože, a Takayama test daje lažno negativne rezultate kod
obrade starijih krvnih mrlja. Važno pitanje koje treba postaviti je ono o porijeklu krvi, potječe
li trag krvi od čovjeka ili životinje? Podrijetlo krvi dokazuje se serološki, upotrebom
precipitinskih seruma. Serum za precipitacijski test dobiva se od zečeva koji su proizveli
protutijela na malu količinu ljudske krvi koja im je ubrizgana. Krv sadrži različite proteine
koji variraju među vrstama, što znači da se u prisutnosti stranih proteina proizvode antitijela.
Tako dobiveni serum dodaje se zatim suspektnoj krvi. Ako je krv ljudskog podrijetla, u
serumu će se precipitirati proteini, što je vidljivo golim okom. Također alternativni izvori
svjetla, kao CrimeScope koriste UV, vidljivo i infracrveno svjetlo da izazovu određene
tragove da fluoresciraju (svijetle) ili apsorbiraju svjetlo (potamne), te tako nevidljive tragove
učine vidljivima. 77

74
Brdakić, I. i dr., op. cit., str. 161.
75
Šatrak, M. i dr., op. cit., str. 131.
76
Brdakić, I. i dr., op. cit., str. 161.
77
Šatrak, M. i dr., op. cit., str. 131-132.

24
 8. DOKUMENTIRANJE TRAGOVA KRVI

Analiza tragova krvi se u osnovi svodi na precizno dokumentiranje tragova krvi, a

potom na detaljnu analizu mehanizama nastanka pojedinih tragova krvi. Prilikom izuzimanja
tragova trebaju se poduzeti mjere zdravstvene zaštite kriminalista od prijenosa zaraznih
bolesti s traga, ali i kontaminacije traga biološkim materijalom kriminalista.78 Alati za
izuzimanje tragova krvi obično uključuju visokokvalitetne fotoaparate (fotografije i
videozapisi), materijale za skiciranje, pribor za rezanje i ambalažu za pakiranje tragova.
Detaljna foto dokumentacija je jedan od najvažnijih dijelova. Potrebno je postaviti broj i
mijernu ljestvicu uz trag krvi kako bi se osigurala precizna mjerenja, a trag se uz dobro
osvjetljenje fotografira iz svakog kuta. Videozapisi i skice scene i tragova krvi često se koriste
zbog perspektivnije i kvalitetnije dokumentacije.79 Kod izuzimanja tragova pravilo je da treba
uvijek izuzeti što više uzoraka, a ako je moguće trag treba izuzeti u izvornom obliku, s
predmetima ili podlogom na kojoj se nalaze. Uzorak traga se izuzima tek ako se nalazi na
premetu koji nije moguće transportirati.80 Tragovi koji se nalaze u tekućem stanju izuzimaju
se pomoću sterilnih štapića na čijim je završecima vata ili neka druga upijajuća materija na
način da se umoče u trag ili se njima obriše krvavi trag. Osušene tragove krvi možemo izuzeti
struganjem s površine predmeta, a kod jedva vidljivih brisotina na predmetima ili dijelovima
tijela, posebice rukama počinitelja, navlaži se vrh štapića i njime se obriše trag. Tragove krvi
prije pakiranja potrebno je osušiti i pakirati u papirnate vrećice, odvojeno, tako da je jasno
vidljivo s kojeg mjesta je izuzet koji trag. U protivnom dolazi do razgradnje tragova krvi
uslijed djelovanja bakterija i gljivica.81 Važan dio očevida je izuzimanje pojedinih uzoraka
krvi u svrhu određivanja porijekla krvi a zatim razvijanja profila DNA. To je od velike
važnosti kada postoji više žrtava. Profiliranje DNK također može ukazati na to je li počinitelj
ozlijeđen tijekom napada, kao što je to slučaj s dva profila DNK pronađena na mjestu
događaja sa samo jednom poznatom žrtvom.82 O svemu tome potrebno je sastaviti zapisnik o
očevidu u kojem je važno što detaljnije opisati oblik traga krvi i agregatno stanje, te ga
skicirati.83 Pisane izjave treba pažljivo sastaviti, jer se te tvrdnje mogu lako promijeniti
tijekom suđenja. Prijevremene izjave ili previše spekulativni zaključci mogli bi ugroziti

78
Pavliček, J., op. cit., str. 164.
79
National Forensic Science Technology Center, op. cit., str. 10.
80
Pavišić, B., Modly, D. i Veić, P., Kriminalistika 1, Zagreb, Golden marketing - Tehnička knjiga, 2006., str. 594.
81
Pavliček, J., op. cit., str. 164.
82
National Forensic Science Technology Center, op. cit., str. 11.
83
Pavliček, J., op. cit., str. 164.

25
kasniju rekonstrukciju zločina. Točna i objektivna dokumentacija doista je važan dio analize
uzoraka krvi.84 Također, postoje i računalni programi koji se mogu koristiti za digitalnu
analizu tragova krvi, kao što je Back Track. Također, laserski 3D skener može skenirati sva
područja na kojima se nalaze tragovi krvi i iznimno precizno snimiti cijelo mjesto zločina. Uz
odgovarajuće programe, te se slike mogu pretvoriti u virtualne 3D modele mjesta zločina radi
njihove naknadne analize.85

84
Peschel, O. i dr., op. cit., str. 267.
85
Pokupčić, K., Blood as an Important Tool in Criminal Investigation, J Forensic Sci & Criminal Inves, 2017; 3(2):
555608., str. 1-2.

26
 ZAKLJUČAK

Analiza morfoloških aspekata krvi vrlo je važna tijekom kriminalističke istrage

događaja koji uključuju tragove krvi, osobito nasilnih zločina, ali i drugih vrsta kriminalnih
događaja u kojima je krv jedan od dokaza na mjestu događaja, kao što su prometne nesreće ili
imovinski kriminal. Nakon utvrđivanja čija je krv, analizom svih mjerljivih obilježja tragova
krvi koji su ostavljeni na mjestu događaja, može se utvrditi je li riječ o ubojstvu,
samoubojstvu ili nesretnom slučaju, je li ozljeda nanesena s namjerom ili je bila posljedica
samoobrane, kakav je bio slijed i dinamika događaja tijekom izvršenja zločina, otprilike
koliko je vremena bilo potrebno za počinjenje zločina i koliko je vremena prošlo nakon
formiranja tih tragova krvi, koji su se kasniji događaji dogodili nakon što je zločin počinjen,
koji je bio smjer kretanja osoba uključenih u zločin. Prisutnost krvi na dokaznim predmetima
ključna je za utvrđivanje krivnje ili nevinosti u kaznenom postupku. Interpretacija tragova
krvi može nam pomoći u rekonstrukciji mjesta događaja. Nažalost, analiza morfoloških
aspekata tragova krvi u većini je zemalja još uvijek nedovoljno razvijena i nerasprostranjena.
Također je vrijedno naglasiti važnost daljnjeg obrazovanja i specijalizacije forenzičkih
stručnjaka, kao i svih ostalih uključenih u obradu mjesta događaja, kako bi se unaprijedilo
znanje i sposobnost gledanja tragova krvi ne samo kao DNK koji sadrži tragove, već i kao
izvor drugih vrijednih informacija koje mogu pomoći u rješavanju vrlo ozbiljnih i teških
slučajeva.

27
 LITERATURA

1. Brdakić, I., Bokšić, A., Jerković, I., Kružić, I. i Bašić, Ž., Detekcija tragova krvi
Combur3-testom nakon tretiranja sredstvima za čišćenje, Policija i sigurnost Zagreb,
godina 26. (2017), broj 2, str. 160-167.
2. Kolar-Gregović, Tatjana, Kriminalistička tehnika, Zagreb, Ministarstvo unutarnjih
poslova RH, 2004.
3. Wikipedia, Kastle–Meyer test, 2018., Preuzeto s web mjesta:
https://en.wikipedia.org/wiki/Kastle%E2%80%93Meyer_test
4. National Forensic Science Technology Center, A Simplified Guide To Bloodstain
Pattern Analysis, Largo, 2013. Preuzeto s web mjesta:
http://www.forensicsciencesimplified.org/blood/index.htm
5. Pavišić, B., Modly, D. i Veić, P., Kriminalistika 1, Zagreb, Golden marketing -
Tehnička knjiga, 2006.
6. Pavliček, Josip, Krvni delikti, Zagreb, Međunarodno kriminalističko udruženje, 2015.
7. Peschel, O., Kunz, S. N., Rothschild, M. A. i Mutzel, E., Blood stain pattern analysis,
Munich, Forensic Sci Med Pathol, 2010. vol. 7, no. 3, pp 257–270.
8. Pokupčić, Kristina, Blood as an Important Tool in Criminal Investigation, J Forensic
Sci & Criminal Inves, 2017; 3(2): 555608.
9. Stuart, J. H., William, E. G., Interpretation of Bloodstain Evidence at Crime Scenes,
Boca Raton, CRC Press, 1999.
10. Stuart, J. H., Kish, P. E. i Sutton, P. T., Principles of Bloodstain Pattern Analysis,
Boca Raton, CRC Press, 2005.
11. Šatrak, M., Hoblaj, S., Stemberga, V., Šoša, I. i Cuculić, D., Biološki tragovi na
mjestu događaja, Rijeka, Medicina Fluminensis 2018, vol. 54, No. 2, p. 129-139.

28