You are on page 1of 15

Doc.dr.

Irma Deljki

Pored prikupljanja obavjetenja, naredna, takoer izuzetno vana operativno-taktika radnja koja se primjenjuje kod utvrivanja i dokazivanja krivinih djela i otkrivanja poinilaca je kriminalistika provjera. Cilj ove radnje je utvrditi istinitost prikupljenih injenica koje ukazuju na odreeno krivino djelo, njegovog poinioca ili druge okolnosti koje su od znaaja za rasvjetljavanje krivinog djela i odreene kriminalne djelatnosti.

Indicije ili podaci iju osnovanost treba provjeriti mogu biti razliitog stepena vjerovatnoe, a svrha ove vrste operativno-taktikog postupanja je upravo provjera svih ovih indicija bez obzira na stepen vjerovatnoe kako bi se moglo nastaviti sa daljim kriminalistikim postupanjem u pravcu rasvjetljavanja odreenog krivinog djela i otkrivanja poinioca istog.

Sve injenice moraju biti provjerene da bi se na osnovu tano utvrenih podataka i injenica mogao dalje nastaviti rad na rasvjetljavanju konkretnog krivinog djela i otkrivanju njegovog izvrioca. Zato se provjera i nalazi u osnovi mnogobrojnih operativno taktikih mjera i radnji, kako optih tako i istranih: zasjeda, racija, liavanje slobode, pretresanje i drugo. Meutim, potreba za ovom vrstom operativno- taktikog postupanja u vezi sa konkretnim krivinim djelom postoji esto i poslije podnesene krivine prijaveizvjetaja, pa i u pokrenutom krivinom postupku, kao i uvijek kada treba utvrditi vjerodostojnost ili osnovanost novosaznatih injenica.

Kriminalistike provjere mogu se podijeliti na osnovu vie kriterija, gdje se kao prvi kriterij javlja inicijativa za vrenje provjera, drugi kriterij polazi od predmeta na koji se provjere odnose, dok posljednji kriterij podrazumijeva nain provjere prema nainu vrenja.

Ovlatene slubena osobe provjere vre: a) na sopstvenu inicijativu i b) zahtjevu drugihsubjekata;

a.) Kada je rije o sopstvenoj inicijativi ovlatenih slubenih osoba, ove provjere se odnose na osnove sumnje, indicije ili saznanja do kojih su doli vrenjem pojedinih operativno-taktikih radnji i mjera. Radi se o najbrojnijim provjerama, koje predstavljaju osnovu cjelokupne djelatnosti ovlatenih slubenih osoba.

b.) Osim provjera koje vre ovlatene slubene osobe na vlastitu inicijativu, veoma su este provjere koje se poduzimaju po zahtjevu nekih drugih organa. U pogledu drugih organa, ovdje se u najveem broju sluajeva radi o provjerama koje zahtijevaju drugi policijski organi uslijed potrebe da se provjere odreeni podaci na teritoriji koja po mjesnoj nadlenosti upravo pripada drugom policijskom organu.

Podaci se najee odnose na potrebu poduzimanja odreenih operativno-taktikih radnji i mjera, kao to su: utvrivanje identiteta, otkrivanje mjesta mjesta prebivalita ili adrese, kontrola kretanja ili ponaanja, provjera kriminalsitikih evidencija, provjera ranije osuivanosti, i druge . Nuno je da se sve provjere koje zahtjevaju drugi organi obave blagovremeno, detaljno i savesno. Jedino takav odnos u meusobnoj saradnji moe da donese povoljne rezultate u spreavanju i suzbijanjukriminaliteta.

Kada je rije o provjerama koje se odnose na pojedine objekte, one se prvenstveno odnose na objekte u kojima se ee vre krivina djela ili ispoljavaju socijalno-patoloke pojave, a takvi objekti se najee provjeravaju prikupljanjem obavjetenja, gdje se kao krajnji cilj javlja poduzimanje ostalih operativnih radnji kriminalistike obrade i kriminalistike kontrole u pravcu otkrivanja krivinog djela i poinilaca

Pored navedenih provjera, treba jo istai da se sve provjere prema nainu vrenja mogu podijeliti na konspirativne i otvorene provjere. Koja e se vrsta provjere koristiti prilikom otkrivanja i istraivanja konkretnog krivinog sluaja, zavisi prvenstveno od samog predmeta provjeravanja

Razliito e se vriti proveravanje, na primjer,kriminalnih veza osumnjienog ili podataka da se neko lice priprema na izvrenje krivinog djela, to treba diskretno provjeriti radi postavljanja zasjede na mjestu planiranog izvrenja, ili iz slinih operativnih razloga, nego ako, na primjer, treba provjeriti gdje stanuje oevidac odreenog kriminalnog dogaaja, odnosno, da li je odreeno lice uredno platilo odgovarajui porez na imovinu putem uvida u poreske knjige.

Konspirativan nain provjeravanja zahtijeva mnogo vei stepen opreznosti i snalaljivosti, sloeniju taktiku i due vrijeme vrenja, kao i veu neizvjesnost u konaan rezultat provjere.

Meutim, bez obzira na to, pojedini podaci i prikupljene informacije moraju se provjeravati na ovaj nain, uz strogu primjenu naela uvanja slubene tajne. Razlozi za to su operativne, moralne i pravne prirode.

O izvrenim provjerama, bilo da su one konspirativne ili javne, ovlatene slubene osobe sastavljaju slubenu zabiljeku ili izvjetaj, u kojima treba da budu naznaena sredstva koja su koritena prilikom provjeravanja, sadraj i opis podataka koji su prikupljeni provjerom, njihov izvor i vjerodostojnost . Oba ova pismena imaju, iskljuivo, operativni znaaj, mada se odreene injenice u toku provjeravanja mogu fiksirati i u formi koju propisuje ZKP, ako bi one imale znaaj dokaza u krivinom postupku.

U slubenoj zabiljeci ili izvetaju treba da budu naznaena sredstva koja su koriena prilikom provjeravanja, sadraj i opis podataka koji su provjerom prikupljeni, njihov izvor i vjerodostojnost. Ukoliko je provjera vrena po zahtjevu tuioca ili druge agencije, podaci se pismeno dokumentuju u formi posebnog izvetaja u kome se ne navodi izvor podataka i koja su operativno taktika sredstva koriena ukoliko bi to bilo suprotno naelu uvanja slubene tajne. Meutim, mora se navesti da li su podaci: provjereni, tani u potpunosti ili djelimino. Slubene biljeke ili izvetaji o izvrenim provjerama koriste se u operativne svrhe, a ulau se u pojedine evidencije u zavisnosti od toga kakvog su karaktera i kojoj evidenciji po svom sadraju pripadaju.

Provjera nije vezana samo za krivino djelo, ve ima i iri znaaj, odnosno, ona se moe vriti s ciljem opte obavjetenosti o stanju na odreenom podruju ne samo kada su u pitanju krivina djela i njihovi izvrioci, ve i kada je rije o socijalno patolokim pojavama. Ona moe imati i iri znaaj prikupljanja obavjetenja od strane agencije za provedbu zakona, to u saradnji ovih agencija sa drugim subjektima ima izuzetan i kriminalistiko operativni i iri bezbjednosni znaaj.

You might also like