Konceptualizacija

istraživanja
Kvantitativne metode istraživanja
dr. sc. Dario Pavić
Konceptualizacija
1. Izbor i definiranje predmeta (problema, teme) istraživanja
2. Definiranja svrhe (razloga) istraživanja
3. Pregled literature
4. Definiranje ciljeva istraživanja
5. Orijentacijsko (eksplorativno) istraživanje
6. Formuliranje hipoteza
7. Utvrđivanje, razvrstavanje i opis varijabli istraživanja
8. Izrada idejnog nacrta istraživanja
Koncept i konceptualizacija
• Koncept – mentalna slika koja sažima skup sličnih opservacija,
osjećaja i ideja, indikatora ili preklapajućih dimenzija (prema Schutt,
2012)
• Konceptualizacija – proces specificiranja što mislim pod nekim
pojmom. U deduktivnom istraživanju, konceptualizacija pomaže
prevesti dijelove apstraktne teorije u specifične varijable koje se mogu
koristiti u istraživim (testabilnim) hipotezama. U induktivnom
istraživanju, konceptualizacija je važan dio procesa osmišljavanja
povezanih opservacija.
• Primjer – alkoholizam – više vrsta definicija.
1. Izbor i definiranje predmeta (problema,
teme) istraživanja
1. Kakav je značaj izabranog predmeta?
2. Može li se proučavanjem tog predmeta otkriti nešto novo?
3. Je li predmet istraživanja dovoljno određen i specificiran?
4. Postoje li pouzdane metode za istraživanje toga predmeta?
5. Može li se istraživanje realizirati u praksi
• Pojmovna analiza:
• Npr. predmet istraživanja je: zadovoljstvo studenata studiranjem na
Hrvatskim studijima
Vježba: pojmovna analiza
• Zadovoljstvo
• Student
• Studiranje
• Hrvatski studiji
2. Definiranja svrhe (razloga) istraživanja i 3.
pregled literature
1. Znanstvena svrha
2. Pragmatična svrha
• Literatura:
1. Kakva su istraživanja već provedena na tom području?
2. Što je otkriveno tim istraživanjima?
3. Koja su pitanja nakon postojećih istraživanja ostala otvorena? Kakve su sugestije za daljnja
istraživanja?
4. Što u vezi s predmetom istraživanja dosad nije izučeno?
5. Koliko bi istraživanje koje planiramo moglo pridonijeti proširenju znanjao predmetu
istraživanja ili području kojem pripada?
6. Koje su istraživačke metode i s kojim uspjehom primjenjivane u prijašnjim istraživanjima?
4. Definiranje ciljeva istraživanja
• Detaljnija razrada glavnog predmeta istraživanja.
1. Generalni (opći, osnovni) cilj – što na općenitijoj razini želimo
doznati, na koje opće pitanje želimo odgovoriti. Proizlazi iz
predmeta istraživanja i njegov je razrađeniji oblik.
2. Specifični ciljevi – detaljnija elaboracija generalnog cilja tj. pojedini
ASPEKTI s kojih se istraživana pojava namjerava promatrati. To su
skupine pojedinačnih pitanja na koje se istraživanjem želi odgovoriti.
Ciljevi istraživanja - primjer
• Predmet: Socijalni uzroci maloljetničke delinkvencije
• Generalni cilj: istražiti glavne socijalne okolnosti odgovorne za pojavu
maloljetničke delinkvencije
• Specifični ciljevi:
1. Ispitati povezanost maloljetničke delinkvencije i situacije u obitelji
2. Ispitati povezanost maloljetničke delinkvencije i pojavu delinkventnog
ponašanja u obitelji
3. Ispitati povezanost maloljetničke delinkvencije i socijalnog statusa roditelja
4. Ispitati povezanost maloljetničke delinkvencije i uspjeha u školi
5. Itd.
Orijentacijsko (eksplorativno) istraživanje
• Proširiti znanje o pojavi koja je predmet istraživanja
• Razlozi:
1. Bolje upoznavanje i objašnjenje predmeta istraživanja
2. Provjeravanje ispravnosti početne istraživačke orijentacije
3. Provjeravanje prikladnosti odabranih metoda i tehnika istraživanja
4. Upozorenje na teškoće s kojima se možemo susresti u istraživanju.
• Obično slabije strukturirane ankete, intervjui, focus grupe
Vježba: mini orijentacijsko istraživanje
• Predmet: Zadovoljstvo studenata studiranjem na Hrvatskim studijima
• Generalni cilj: istražiti akademske i neakademske čimbenike povezane
sa zadovoljstvom studiranjem na HS.
• Specifični ciljevi:
6. Formuliranje hipoteza
• Hipoteza – mogući ili pretpostavljeni odgovor na ciljeve istraživanja
• Obično formulirane kao tvrdnje o postojanju ili nepostojanju
određenog odnosa ili veze između pojave koju proučavamo i nekih
drugih pojava.
• Istraživanjem tu tvrdnju treba provjeriti (potvrditi ili odbaciti)
• Nema trećeg – Ili jest ili nije.
Primjer hipoteza
• Specifični ciljevi:
1. Ispitati povezanost maloljetničke
delinkvencije i situacije u obitelji
2. Ispitati povezanost maloljetničke
delinkvencije i pojavu delinkventnog
ponašanja u obitelji
3. Ispitati povezanost maloljetničke
delinkvencije i socijalnog statusa
roditelja
4. Ispitati povezanost maloljetničke
delinkvencije i uspjeha u školi
5. Itd.
• Hipoteze:
1. Maloljetnička delinkvencija češća je u
obiteljima sa samohranim roditeljima.
2. Maloljetnička delinkvencija povezana
je pozitivno s delinkventnim
ponašanjem jednog od roditelja
3. Veća je vjerojatnost pojave
maloljetničke delinkvencije u
obiteljima slabijeg socijalnog statusa
4. Učenici s lošijim uspjehom u školi
češće se ponašaju delinkventno.
Vrste hipoteza
1. Afirmativna:
• Svakodnevna konzumacija male količine crnog vina pospješuje rad
krvožilnog sustava.
2. Negativna:
• Učestalo gledanje Big Brothera smanjuje broj moždanih stanica.
3. Nulta:
• Brzina čitanja nije povezana s količinom zapamćenog materijala.