6/3/2011

Kvalitativna istraivanja odgovaraju na pitanja kao to su:

Kvalitativna metodologija u psihologiji

Dean Ajdukovi Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet
dean.ajdukovic@ffzg.hr

Kako se ljudi ponaaju u odreenoj situaciji? Koje su osobine zbivanja i interakcija meu ljudima? Postoji li veza izmeu opaenih dogaaja? emu se moe pripisati neko ponaanje, odnosi u grupi, uspjenost nekog programa,

to je kvalitativno istraivanje

Osobine kvalitativnih istraivanja

Kvalitativna istraivanja daju nalaze do kojih se dolazi bez koritenja postupaka kvantificiranja ispitivanih pojava Koriste se nematematikim analitikim postupcima koji vode do nalaza izvedenih iz podataka dobivenih na razliite naine opaanje, intervjuiranje, analiza dokumentacija

Cjeloviti (holistiki) i detaljan opis situacije ili aktivnosti Ispituje se kvaliteta odnosa, aktivnosti, situacije ili zabiljeenog materijala Ispituju se sluajevi, dogaaji ili teme vrlo detaljno i duboko Koristi se izobiljem detaljnih podataka o relativno malom broju sluajeva ili ljudi

Razliite svrhe kvalitativnih istraivanja

Razlozi za odabir kvalitativne metodologije

Priroda istraivakog pitanja
npr. razumijevanje iskustva s bolesti, gubicima, supervizijom, ovisnou

Pojanjavanje i ilustriranje kvantitativnih nalaza Razvoj instrumenata Evaluacija programa i intervencija Razvoj politika Usmjeravanje praktinog rada strunjaka Nalazi za komercijalnu uporabu Stvaranje novog (temeljnog) znanja

Malo znanja o nekoj pojavi

npr. faktori oporavka od traumatskog iskustva

Produbljivanje znanja o poznatoj pojavi

npr. kako kronini bolesnici upravljaju svojom boli

6/3/2011

Kako odluiti je li kvalitativna metodologija primjerena istraivakom pitanju? (prema

Patton, 1990)
1. 2.

3.

4.

Oekuju li se individualizirani ishodi programa ili situacije? Zanima li nas unutarnja dinamika programa ili tretmana; tj. kako je tekao proces koji se prouava? Jesu li potrebne detaljne informacije o nekim sluajevima (npr. posebnim uspjesima ili neuspjesima) radi donoenja odluka (npr. financijskih, planskih)? Zanima li nas da se program ili tretman ubudue pobolja ili promijeni?

Moe li prikupljanje standardiziranih podataka biti smetnja ili je vano da se to odvija u prirodnim, nenaruenim uvjetima, smanjujui reaktivnost sudionika? 6. Treba li personalizirati proces prikupljanja podataka (npr. osobnim kontaktom radi kulturalnih razloga)? 7. Postoji li mogunost da program ili tretman djeluje na sudionike na neki nepredvieni nain? 8. Postoje li instrumenti s dovoljno dobrim psihometrijskim svojstvima? 9. Radi li se o eksploratornom istraivanju? Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja pozitivan, koritenje kvalitativne metodologije je vjerojatno opravdano
5.

Vjetine potrebne za kvalitativno istraivanje

Koraci u kvalitativnom istraivanju

Mogunosti povremenog udaljavanja od materijala i kritika analiza situacije radi prepoznavanja i izbjegavanja pristranosti Teorijska osjetljivost i otvorenost na razliite interpretacije i uoavanje odnosa izmeu pojava Povezivanje s prolim iskustvom i teorijskim znanjem radi interpretiranja podataka Dobre vjetine opaanja Dobre interakcijske vjetine

Koraci u provedbi kvalitativnog istraivanja nisu tako jasno odvojeni kao kod kvantitativnih istraivanja, nego se esto vremenski preklapaju, a katkada se odvijaju istodobno Imaju jasnu poetnu i zavrnu toku: poinju kad istraiva uoi pojavu koju eli istraivati, a zavravaju kad se donesu zakljuci

U veini kvalitativnih istraivanja nalazimo sljedee korake:

1.

2. Utvrivanje uzorka istraivanja

Uoavanje pojave koja e se istraivati

Obino se formulira kao istraivako pitanje ili problem Prikriveni problemi koji se dodaju tijekom istraivanja ili se reformuliraju

Definiranje jedinica koje ine uzorak osobe, grupe, organizacije, dokumenti Nastoji se koristiti namjerni uzorak Argumenti za odabir jedinica u uzorak odabiru se jedinice koje vjerojatno mogu dati informacije

6/3/2011

3. Stvaranje hipoteza

4. Prikupljanje podataka

Zapoinje se s malo hipoteza, a nove se stvaraju na temelju podataka koji se tijekom istraivanju prikupljaju Neke se hipoteze odbacuju, druge se prilagoavaju, nove nastaju

Podaci se ne prikupljaju u jednom asu (statiki) nego tijekom itavog istraivanja Istraiva opaa sudionike i dogaaje, prati sadraj intervjua, dopunjuje svoja opaanja dubinskim intervjuima odabranih sudionika i prouavanjem razliitih dokumenata koji su u vezi s istraivanom pojavom Podaci mogu biti iz razliitih izvora i prikupljeni razliitim postupcima

5. Analiza
Ovisno o orijentaciji u istraivanju analiza se odvija u dva smjera:
1. Cilj je opis pojave, procesa ili zbivanja sinteza informacija dobivenih iz razliitih izvora koje se povezuju u precizan opis onoga to je utvreno podaci se organiziraju prema temama radi saimanja mali stupanj interpretacije teme se malo povezuju u pojmovne sheme etnografija, fenomenoloki pristup

2. Cilj je utvrivanje odnosa izmeu pojava koriste se pojmovi (koncepti) do kojih se dolo interpretacijom podataka pojave se povezuju tvrdnjama o njihovom odnosu i bitnim okolnostima njihova nastanka: uzronih uvjeta koji vode do javljanja pojave koja se istrauje konteksta u kojem pojava nastaje intervenirajuih uvjeta interakcija i posljedica nastanka pojave utemeljena teorija

6. Zakljuivanje
Zakljuci se neprestano donose tijekom samog istraivanja Interpretacije (privremene) se uobliuju kako istraivanje napreduje Privremeni zakljuci se ugrauju u naredne korake istraivanja

Metode kvalitativnih istraivanja

U kvalitativnim metoda podaci se prikupljaju na tri glavna naina: Opaanje Intervjuiranje individualni i grupni intervju; fokusne grupe Analiza sadraja dokumenata pisanih, video zapisa

6/3/2011

Intervjuiranje

Vrste intervjua

Intervjuiranje je postupak paljivog postavljanja pitanja i sluanja u kojem je panja usmjerena na sugovornika, a biljee se odgovori i ponaanja Podaci dobiveni intervjuom ukljuuju izravno navoenje onoga to su sugovornici rekli o svojim iskustvima, miljenjima, osjeajima i znanju Svrha intervjuiranja je saznati to ljudi misle i osjeaju, te kako se odnose spram odreenih sadraja Intervjuiranje je vjerojatno najvanija tehnika za prikupljanje podataka u kvalitativnim istraivanjima

Zatvoreni intervju, s predvienim odgovorima

Oblik verbalnog upitnika s nizom pitanja i predvienim odgovorima Obino se koristi za prikupljanje podataka koje kasnije treba usporeivati Bolje ga je koristiti pri kraju istraivanja, budui da usmjerava istraivaevu percepciju Najkorisniji za provjeravanje odreene hipoteze

Standardizirani, strukturirani intervju

Polustrukturirani intervju

Formulacije i redoslijed postavljanja pitanja su unaprijed odreeni Svim sugovornicima se postavljaju ista pitanja istim redoslijedom Pitanja su formulirana kao potpuno otvorena Koristi se detaljan vodi za intervjuiranje

Teme koje intervju treba pokriti su odreene unaprijed, a pitanja samo u okvirnom obliku Formuliranje pitanja i redoslijed njihova postavljanja preputa se odluci intervjuera tijekom intervjua Koristi se vodi za intervjuiranje Ovo je najei oblik intervjua u kvalitativnom istraivanju

Neformalni, nestrukturirani intervju

Fokusna grupa

Slii nevezanom razgovoru u kojem do izraza dolaze interesi istraivaa i intervjuiranog Pitanja nisu unaprijed formulirana Redoslijeda postavljanja pitanja nije unaprijed odreen Pitanja se javljaju u stvarnom kontekstu i postavljaju se na prirodan nain Premda na prvi pogled djeluje kao da je ga je lako voditi, neformalni intervju je najtee voditi

Intervju s malom grupom sugovornika o specifinoj temi Obino 5 do 8 osoba, a postupak traje oko dva sata Sudionici su homogeni po svojstvu bitnom za temu intervjua Dobivaju se podaci visoke kvalitete u socijalnom okruenju gdje sudionici mogu razmotriti svoje miljenje o nekom pitanju u kontekstu pogleda drugih osoba na isto pitanje

6/3/2011

Prednosti fokusne grupe:

Nedostaci fokusne grupe

Djelotvorne jer se u kratkom vremenu dobiju podaci od vie kljunih informatora Podaci se mogu se provjeriti na temelju slaganja ili neslaganja meu sudionicima Izjave sudionika mogu biti poticajne za dosjeanje podataka ili iznoenje vlastitog stava/iskustva Sugovornicima su obino zanimljive

Zbog veeg broja sugovornika, broj pitanja koja se mogu postaviti je ogranien - s 8 sudionika mogue postaviti najvie 10 pitanja Potrebna dva voditelja - jedan koji vodi intervju, a drugi koji biljei pitanja i odgovore (to je nuno i kad se intervju snima na audio ili video traku, jer je kasnije teko razabrati to je tko rekao) Voditelji trebaju stvoriti klimu povjerenja, suradnje i uzajamnog potovanja s i meu sudionicima Teko postavljati dobra pitanja, a istodobno razvijati i odravati takvu klimu Voenje fokusne grupe zahtjeva znatnu vjetinu voenja grupa

Postavljanje pitanja u intervjuu - formuliranje

Postavljanje pitanja u intervjuu - potpitanja

Pitanja u intervju trebaju biti otvorenog tipa, jasna, neutralna i osjetljiva na reakcije sugovornika Stvarno otvoreno pitanje znai omoguiti sugovorniku da odgovori svojim rijeima:
Koliko ste zadovoljni teajem u kojem sudjelujete? to mislite o teaju u kojem sudjelujete?

Dobivanje detaljnijih informacija

Kad se to dogodilo? Tko je jo bio prisutan? Gdje ste vi bili za to vrijeme? Kako ste vi bili ukljueni u sam dogaaj?

Pojanjavanje odgovora koji nije jasan

Intervjuer treba na sebe preuzeti odgovornost to nije dobro razumio ako nakon dva ili tri pokuaja pojanjenja jo uvijek ne razumije, nastavit e dalje i moda e se vratiti kasnije na to pitanje

Potpitanja u intervjuu nisu unaprijed planirana

Postavljanje pitanja u intervjuu jasnoa pitanja

Postavljanje pitanja u intervjuu osjetljivost na kontekst

Postavljanje jasnih pitanja je odgovornost intervjuera jer nejasna pitanja kod sugovornika stvaraju osjeaj neugode, nekompetentnosti, zbunjuju ga, a mogu ga i naljutiti Treba koristiti izraze koji su sugovorniku dobro poznati, uobiajeni, koji za njega imaju znaenje i koja su osjetljiva na kontekst u kojem sugovornik ivi Jasno pitanje e se odnositi samo na jedan aspekt koji nas zanima, a ne na nekoliko

Osjetljivost na kontekst znai da intervjuer vodi rauna o posljedicama koje njegovo pitanje moe izazvati
umjesto: Kako vi pacijenti unosite drogu na bolniki odjel? Pretpostavimo da vas netko kome vjerujete pita kako bolesnici unose drogu na odjel, to biste mu rekli?

6/3/2011

Izbor sugovornika za intervju

Pravila voenja intervjua

Potovanje osobe koja se intervjuira

Neke osobe su bolje obavijetene o dogaajima, kulturi, odnosima i drugim temama koje se istrauju Neke osobe imaju i jasnije ideje i uvide u dogaaje i odnose; bolje pamte i iznose svoja iskustva To su kljuni informatori Istraiva treba uloiti trud da pronae takve osobe, pridobije njihovo povjerenje i spremnost na suradnju Ali: kljuni informator moe davati podatke za koje misli da ih istraiva eli dobiti

Osoba koja pristane na intervju, daje svoje slobodno vrijeme kako bi odgovorila na intervjuerova pitanja Ne vrednovati ili kritizirati ponaanje i stavove sugovornika, nego uiti od njega Intervju zapoeti i zavriti u planirano vrijeme Intervju voditi sa zanimanjem za ono to sugovornik ima rei Intervjuer treba biti osjetljiv na neverbalne znakove koje sugovornik daje

Potovanje kulture grupe koja se prouava

Neutralnost i kontakt sa sugovornikom

Nain intervjuerovog odijevanja i ponaanja Ukoliko uini neto neprikladno, sugovornici e to razumjeti, ali ako to ponavlja, doivjet e to kao nepotivanje sebe i kulture, oteat e intervjuiranje, a podaci e biti nekvalitetni Stvaranje privida da je intervjuer drugaiji nego to jest izaziva sumnjiavost
npr. adolescentno ponaanje odraslog intervjuera nee poveati povjerenje intervjuiranih adolescenata nego izazvati sumnju da se radi o nekoj podvali

Uspostavljanje i odravanje kontakta sa sugovornikom ne smije ugroziti neutralnost u odnosu na materijal Intervjuer treba biti spreman uti najnevjerojatnije i uznemirujue stvari bez da vrednuje sugovornika, bez da se naljuti ili zasrami neutralan u odnosu na sadraj intervjua Neutralnost se pokazuje izjavama da je intervjuer upoznat s takvim problemima, razgovarao s drugim ljudima koji su imali bolja, gora i slina iskustva kao i sugovornik Dobar kontakt ukljuuje potovanje sugovornika kao osobe koja se trudi dati podatke za istraivanje Sugovornik treba osjeati da je ono to ima rei vano i korisno

Upravljanje komunikacijskim procesom

U strukturiranijem intervjuu istraiva kontrolira tok i brzinu odvijanja intervjua U neformalnom intervjuu, korisno je pustiti sugovornika da odreuje temu i dinamiku razgovora jer se tako gradi povjerenje i suradnja Intervjuer treba pomoi sugovorniku da razumije zato postavlja odreena pitanja Intervjuer treba davati povratne informacije kako intervju napreduje, da postie cilj, do kuda su doli itd. Intervjuer treba biti svjestan kako intervju napreduje, kao sugovornik reagira na pitanja i kakve povratne informacije su prikladne

Postavljanje istog pitanja na razliite naine omoguuje istraivau provjeravanje razumije li to sugovornik eli rei Traiti od sugovornika da ponovi odgovor - ako intervjuer ne razumije to mu sugovornik govori ili ako mu se ini da je iskaz nepotpun Potpitanja pomau kad sugovornik odgovara samo vrlo kratkim reenicama bez puno informacija Nauiti ekati na odgovor - biti strpljiv kad sugovornik ne odgovori odmah na postavljeno pitanje; pustiti da razmisli prije nego ga potakne na odgovor

6/3/2011

Upravljanje intervjuom

Opaanje
Podaci ukljuuju detaljne opise aktivnosti, ponaanja sudionika situacije i mnotva interakcija meu ljudima Na pripremljen i sustavan nain se opaa ponaanje ljudi i situacija, i na unaprijed pripremljeni nain biljei Tonost, pouzdanost i valjanost opaanja ovisi o uvjebanosti i temeljitoj pripremljenosti za opaanje Razliito aktivna uloga opaaa u odnosu na osobe koje opaa: opaanje sa sudjelovanjem opaanje bez sudjelovanja

Svaki intervju traje ogranieno vrijeme, pa intervjuer mora zadrati kontrolu nad odvijanjem intervjua Predugi i nebitni dijelovi odgovora sugovornika onemoguavaju dobivanje bitnih informacija Intervjuer treba znati to eli, pratiti dobiva li informacije koje eli, davati prikladne verbalne i neverbalne povratne informacije Treba koristiti neverbalne i verbalne znakove za usmjeravanje sugovornika Na poetku intervjua sugovorniku objasniti da e ga intervjuer moda morati prekidati kako bi intervjuom pokrio sva pitanja koja su vana.

Uzorak u kvalitativnim istraivanjima

Naini formiranja namjernih uzoraka

U kvalitativnim istraivanjima radi se s uzorcima situacija ili ponaanja koja se opaaju redovito namjerni uzorci kod kojih se odabiru situacije koje e biti bogate informacijama o predmetu istraivanja Snaga statistikih uzoraka ovisi o izboru stvarno sluajnog i reprezentativnog uzorka koji e omoguiti opravdano generaliziranje na populaciju Snaga namjernog uzorka je u izabiranju informacijski bogatih sluajeva koji se mogu detaljno prouiti i iz njih puno saznati u vezi predmeta istraivanja

Ekstremni ili devijantni sluajevi

Sluajevi koji su neobini i posebni u nekom pogledu npr. posebno teak sluaj ili onaj koji je omoguio uvid istraivau, ili nekoliko vrlo neuspjenih i vrlo uspjenih sluajeva

Maksimiziranje varijabiliteta

Homogeni uzorak

Sluajevi koji su po nekim osobinama meusobno to razliitiji kako bi se trailo ono to im je zajedniko usprkos velikim razlikama npr. iz razliitih regija zemlje, urbani i ruralni

Bira se mala, homogena grupa koja se moe detaljno ispitivati jer je posebno zanimljiva ili vana npr. grupa adolescentnih ovisnika o drogama do kojih je teko doi koristi u fokusnim grupama

6/3/2011

Traenje tipinih sluajeva

Traenje kritinih sluajeva

Sluajevi koji osobito jasno naglaavaju zakljuke ili su posebno vani zbog nekog razloga

Izabiru se sluajevi na temelju preporuke onih koji su osobito dobro obavijeteni (kljuni izvori) koji se zatim temeljito ispituju i opisuju Korisno je za ilustraciju onima koji ne znaju nita o programu, a zanima ih kome je program namijenjen

npr. Ako se igdje moe organizirati supervizija, to je onda u toj ustanovi

Cilj je razumjeti to se dogaa u takvim kritinim sluajevima Korisno kad su sredstava za istraivanje jako ograniena, pa treba odabrati samo jednu lokaciju ili malo sluajeva za detaljno ispitivanje Premda ne omoguuje generalizaciju na sve mogue sluajeve, logika generalizacija je mogua zbog vanosti nalaza
npr. ako se utvrdi da dobro obrazovani sugovornici ne razumiju pitanja u nekom intervjuu, onda se moe zakljuiti da slabije obrazovani takoer nee razumjeti

Lanano uzorkovanje ili snjena gruda

Kriterijski uzorak

Traenje dobro obavijetenih sudionika na temelju preporuka koje daju isti takvi U poetku je lanac preporuenih sugovornika divergentan, ali zatim poinje konvergirati Kad se poinju javljati jedna te ista imena, to znai da je koliina novih informanata vjerojatno pri kraju Korisno kad se istrauju ograniene, socijalno izolirane ili stigmatizirane grupe u koje se teko ulazi

Svi sluajevi koji zadovoljavaju neki unaprijed odreeni kriterij

npr. svi studenti koji imaju prosjek ocjena vei od 4,7 npr. svi strunjaci koji su imali grupnu superviziju izmeu 10 i 12 puta godinje

Potvrujui i nepotvrujui sluajevi

Prigodni uzorak

Ciljano se trae primjeri koji potvruju i ne potvruju istraivaku hipotezu Pretpostavka je da prouavanje razlika koje postoje izmeu tih sluajeva daje novo znanje i spoznaje

Ne pripada namjernim uzorcima Ukljuuje sluajeve koji su najdostupniji i najlake se pronalaze Najmanje poeljan oblik uzorka jer je izloen nepoznatim pristranostima ali je vrlo est Rijetko omoguuju donoenje valjanih zakljuaka

6/3/2011

Valjanost i pouzdanost u kvalitativnim istraivanjima

Tehnike za smanjivanje pristranosti poveavanje valjanosti i pouzdanosti

Glavno pitanje kvalitativnih istraivanja vezano je uz stupanj povjerenja kojeg istraiva moe imati u ono to je zabiljeio Kvalitativna istraivanja osjetljiva su na pristranosti vezane uz: Teorijsku, praktinu ili metodoloku orijentaciju istraivaa Sklonost istraivaka odreenom tumaenju rezultata u odnosu na cilj istraivanja Pristranosti tijekom prikupljanja podataka Interpretacije tijekom analize i pisanja izvjetaja

Triangulacija - dobivanje podataka na razliite naine jer kad se zakljuak temelji na podacima prikupljenim na razliite naine, vjerojatnije je da je valjaniji:
Triangulacija podacima koritenje razliitih izvora podataka (npr. intervjuiranje osoba s razliitom ulogom ili statusom u organizaciji) Triangulacija istraivaima koritenje razliitih istraivaa Triangulacija teorijom koritenje razliitih pogleda za interpretaciju iste skupine podataka Triangulacija tehnikama koritenje razliitih tehnika (npr. intervjui, opaanje, upitnici, analiza dokumentacije)

Provjeravanje opisa iz jednog izvora kod drugog izvora informacija Razumijevanje, i koji puta uporaba, rjenika grupe koja se prouava vano je da istraiva tono zna to sugovornici misle pod nekim izrazom ili pojmom Zapisivanje pitanja koja se postavljaju, a ne samo odgovora sugovornika kasnije pomae razumjeti zabiljeene odgovore Biljeenje vlastitih misli za vrijeme opaanja ili intervjuiranja neobini odgovori ili oni koji djeluju pogreno se na taj nain mogu provjeriti Biljeenje tko je rekao to, tko je izvor opaski kasnije pomae razumjeti te primjedbe u kontekstu Dokumentiranje temelja za donoenje zakljuaka.

Opisivanje konteksta u kojem je proveden intervju ili opaanje Koritenje audio i video zapisa Donoenje zakljuaka na temelju vlastitog razumijevanja situacije, te djelovanja na temelju njih brzo e se pokazati jesu li zakljuci opravdani Viekratno intervjuiranje istih osoba nesukladnost odgovora istog sugovornika tijekom vremena moe znaiti da se radi o nepouzdanom izvoru Opaanje okoline ili situacije tijekom duljeg vremena sukladnost onoga to istraiva opaa ili uje tijekom vremena je snaan pokazatelj pouzdanosti.

Koritenje audio i video zapisa

Poveava valjanost podataka, osobito kad se vie ponaanja dogaa istodobno Mogue naknadno pregledavati ili presluavati jo netko drugi osim istraivaa, te tako poveati objektivnost Nedostaci: kvalitetne zapise nije lako napraviti i to zahtjeva tehniku strunost obino potrebno postaviti vie mikrofona u prostoriji to moe promijeniti ponaanje sudionika kad ima vie govornika, teko je iz audio zapisa kasnije prepoznati to je tko govorio ostali zvukovi u prostoriji mogu ozbiljno oteati razumijevanje audio zapisa kad se on bude prepisivao