Nacrt kvalitativnog istraivanja Metodologija Kvalitativni istraivai razmiljaju povijesno, interakcijski i strukturalno.

Oni provode
kvalitativne studije na temelju osobnog iskustva, a uz to i istrauju strategije empirijskog istraivanja koje e im omoguiti povezivanje steenog iskustva sa sociokulturnim strukturama. Nacrt istraivanja

pozicionira istraivaa u empirijski svijet. etiri temeljna pitanja strukturiraju problem nacrta: Na koji nain je nacrt povezan s koritenom paradigmom? Tko ili to e biti predmet istraivanja? 1. Koje strategije istraivanja e se koristiti? 2. Koje e se metode i postupci primjenjivati u prikupljanju i analizi empirijskog materijala? Postoje dvije vrste nacrta istraivanja: 1. Nacrti koji se temelje na pozitivistikim paradigmama 2. Nacrti koji se temelje na kritikim i konstruktivistikim paradigmama - Prvi daju prednost ranoj identifikaciji problema istraivanja i razvijanju istraivakih pitanja preko niza hipoteza, izbora predmeta istraivanja i metoda za analizu podataka. Prijedlog istraivanja mora biti napisan na temelju faza preko kojih se provodi studija (npr. planiranje, prikupljanje podataka, analiza, implementacija, interpretacija i sl.). Prijedlog istraivanja mora takoer sadravati i financijsku konstrukciju, pregled relevantne literature itd. Pozitivistiki nacrti pokuavaju anticipirati sve probleme koji bi se mogli pojaviti u studiji, predviajui u tu svrhu dobro utvrene "mape za istraivanje". - U studijama koje su oblikovane prema kritikim i konstruktivistikim paradigmama manje se istie formalni prijedlog istraivanja. Ovdje istraiva slijedi put "otkria" koristei kvalitativne modele i metode rada od kojih se istiu terenska istraivanja. Tko i to e biti predmet studije: Ovo pitanje ukljuuje analizu pojedinanih sluajeva, studij osvojenih fenomena i posebne socijalne procese.
1

Prvo se mogu prouavati pojedinani sluajevi i to se naziva idiografska (intenzivna) studija sluaja. Drugo, istraiva se moe usmjeriti na brojne sluajeve, to se naziva kolektivna studija sluaja. Tree, istraiva moe ispitivati viestruke procese na razini nekoliko razliitih sluajeva. Svaki kvalitativni istraiva zapoinje svoju studiju pitanjem: to elim spoznati u ovoj studiji? Ovo je polazina toka svakog istraivanja. S obzirom na to, oblikujemo sva naa daljnja istraivaka pitanja. Nakon postavljanja i razjanjenja istraivakog pitanja, odabiremo adekvatnu metodologiju i nastavljamo s izvoenjem istraivakog projekta. Nacrt kvalitativnog istraivanja zapoinje, dakle, s pitanjem, ali pri tome se imaju u vidu stvarni subjekti koji su dio ireg socijalnog okruenja (npr. obitelji, drutvene grupe i sl.) V. Janesick razmilja o kvalitativno istraivakom nacrtu kao o umjetnikom plesu koji je sastavljen od tri faze: 1. Prva je faza, faza zagrijavanja ili donoenja odluke o poetku studije. 2. Druga faza je faza vjebe ili implementacije odluke. 3. Trea faza je faza smirivanja pri kojoj se odluke privode kraju, tj. realiziraju. 1. Faza zagrijavanja predstavlja planske odluke na poetku studije. Prvi skup odluka bavi se pitanjima koja se odnose na ono to se prouava, pod kojim okolnostima, za koje razdoblje i s kim. Istodobno, kvalitativni e istraiva odabrati mjesto istraivanja ili teren prema nekom unaprijed odreenom logikom naelu. Pristup i ulazak na teren ili u "polje" istraivanja vrlo su osjetljive komponente kvalitativnog istraivanja, gdje istraiva mora stei povjerenje i izgraditi odnos i komunikaciju s participantima. Ustanovljavanjem povjerenja i meuljudskih odnosa na poetku studije, istraiva ima bolje mogunosti za

razumijevanje svakog sudionika s njegove perspektive. Ova perspektiva osigurava da e sudionici biti voljni dijeliti sve s istraivaem. Kada je kvalitativni istraiva formulirao istraivako pitanje, locirao "polje" istraivanja i selekcionirao odreeni broj sudionika, tada treba odluiti koje su najprikladnije metode a prikupljanje podataka. Odabir ovih strategija povezan je s injenicom kako istraiva gleda na svrhu studije, to ona znai i kako razumije socijalni i politiki kontekst unutar kojega se studija odvija. Najee se koriste strategije koje su kombinacija sudjelujueg promatranja, dubinskog intervjuiranja i analize dokumentacije. Faza zagrijavanja (donoenja odluka na poetku studije) ukljuuje odluke s obzirom na slijedea pitanja: 1. Pitanja koja upravljaju studijom. 2. Odabir terena i sudionika. 3. Pristup terenu i dogovor s participantima. 4. Vremensko trajanje studije. 5. Odabir odgovarajuih istraivakih strategija (koje mogu ukljuivati: etnografske metode, biografije, studij sluaja, sudjelujue promatranje, terensko istraivanje i sl.). 6. Mjesto teorije u studiji. 7. Identifikacija istraivakih predrasuda. 8. Identifikacija informativnih procedura. Osim odluka koje treba donijeti na poetku studije, potrebno je razmotriti jo neke karakteristike kvalitativnog nacrta istraivanja: 1. Kvalitativni nacrt istraivanja predstavlja cjelovitu sliku na kojoj se odraava "perspektiva zahvata" dubine prostora. 2. Nacrt kvalitativnog istraivanja ilustrira odnos izmeu ili unutar sustava i kultura. 3. Kvalitativni nacrt fokusiran je na "lice u lice" odnos izmeu istraivaa i participanata. 4. Kvalitativni se nacrt usmjeruje na razumijevanje danog socijalnog konteksta.
3

5. Kvalitativni nacrt zahtijeva od istraivaa prisutnost na terenu. 6. Kvalitativni nacrt zahtijeva da vrijeme provedeno u analizi podataka bude proporcionalno vremenu provedenom na terenu. 7. Kvalitativni nacrt zahtijeva da istraiva razvije fiktivni model onoga to se dogaa na terenu. 8. Kvalitativni nacrt zahtijeva da istraiva postane instrument istraivanja. To znai da istraiva mora imati sposobnosti promatranja ponaanja i izotrene vjetine potrebne za promatranje i za neposredni "lice u lice" kontakt. 9. Kvalitativni nacrt sjedinjuje odgovarajue odluke s odgovarajuim etikim pitanjima. 10. Kvalitativni nacrt zahtijeva istovremeni postupak analize i prikupljanja podataka, nakon ega slijedi proces generiranja teorije. 2. Faza vjebe je pilot studija i nastavak donaanja planskih odluka. Prije same kvalitativne studije dobro je izraditi tzv. pilot studiju. Ona omoguuje istraivau da se usredotoi na pojedina zanimljiva podruja koja su nejasno artikulirana. Ovo inicijalno vrijeme za oblikovanje studije omoguuje istraivau uvrivanje odnosa s participantima i uspostavljanje uinkovitih modela komunikacije. Koritenje tehnika sudjelujueg promatranja i dubinskog intervjuiranja nije dovoljno i ne moe biti jamstvo da e istraivanje biti kvalitativno. Istraiva mora interpretirati i razumjeti svjetonazore i ponaanja sudionika u prouavanoj sredini. 3. Faza smirivanja predstavlja planske odluke na kraju studije. Ovdje istraivai moraju odluiti kada napustiti podruje istraivanja, ime zapoinje finalna obrada i analiza podataka. Nakon toga slijedi interpretacija i prezentacija podataka u narativnoj formi, koji su potkrijepljeni navodima iz biljeaka i intervjua. Na kraju, istraivai bi trebali opisati svoju ulogu, kako bi itatelj mogao razumjeti odnos koji se tijekom studije razvijao izmeu istraivaa i sudionika.

U tijeku svih faza izrade nacrta istraivanja, istraivai esto koriste princip triangulacije ili primjene vie vrsta razliitih metoda obrade i prikupljanja podataka. Denzin navodi etiri osnovna tipa triangulacije: 1. Triangulacija podataka ili koritenje razliitih izvora podataka u studiji. 2. Istraivaka triangulacija ili koritenje razliitih profila istraivaa. 3. Teorijska triangulacija ili primjena multiplih paradigmi i perspektiva u interpretaciji pojedinanog seta podataka. 4. Metodoloka triangulacija ili primjena multiplih metoda i tehnika u prouavanju pojedinih problemnih situacija. V. Janesick dodaje i peti tip triangulacije, a to je tzv. interdisciplinarna triangulacija ili primjena vie disciplinarnih podruja u rjeavanju teorijskih ili praktinih problema. Kljuno pitanje koje se postavlja jest kako postii visoku razinu vjerodostojnosti kvalitativne studije? Prema Pattonu vjerodostojnost kvalitativnih istraivanja upuuje na ova pitanja: 1. Koje se tehnike i metode koriste da bi se utvrdila konzistencija, valjanost i tonost nalaza? 2. to istraiva unosi u studiju u smislu iskustva i kvalifikacije? 3. Koje su glavne pretpostavke studije?

2. Izrada temeljnog nacrta kvalitativnog istraivanja Osnovni cilj ovog poglavlja jest identifikacija i opis glavnih problema u izvoenju nacrta kvalitativnog istraivanja i nekih praktinih rjeenja kojima se mogu prevladati ogranienja svojstvena kvalitativnim istraivanjima. Pri tome slijedimo nekoliko faza koje su svojstvene procesu kvalitativnog istraivanja.

2.1. Faza refleksije Ova faza ukljuuje dvije podetape: 1. Identificiranje teme ili predmeta istraivanja Ovo je vrlo sloen i dugotrajan postupak, a kljuno pitanje za odabir kvalitativnog predmeta istraivanja jest identificiranje neega to sadri neije interese kroz odreeno vrijeme. Identificiranje takve teme zahtijeva izvjestan stupanj autorefleksije i kritikog samoistraivanja. Do istraivakog pitanja moemo doi kroz kliniku ili terensku praksu, iz svakodnevnog iskustva, putem konzultacije s kolegama ili uz pomo literature koja nam stoji na raspolaganju. 2. Identificiranje paradigmatskih perspektiva Walcott (1992) identificira tri glavna elementa koja su prisutna u kvalitativnom istraivanju: a) klasifikacija, b) klasifikacija koncepata, c) problemski fokalizirane ideje. to se tie klarifikacije koncepata, kvalitativna istraivanja koriste induktivnu metodu, tj. teorija se razvija iz podataka koji se istovremeno prikupljaju i analiziraju na samom terenu. U ovoj fazi istraivanja korisno je istraiti istraivaka pitanja u svijetlu oekivanih rezultata, koji su u neposrednoj vezi s potencijalnim auditorijem i ciljevima istraivanja.

2.2. Faza planiranja Ova faza ukljuuje: 1. Odabir mjesta ili polja istraivanja. Mjesto u kojem e se studija provesti mora biti paljivo odabrano, te se pritom moraju uvaiti sve karakteristike
6

sudionika istraivanja. Istraiva treba posjetiti budue mjesto istraivanja i uoiti da li je dotino mjesto pogodno za obavljanje istraivanja. Takoer, bilo bi dobro da istraiva preispita potrebe te sredine i u skladu s tim izabere odgovarajuu strategiju istraivanja, zatim, da na vrijeme obavi preliminarne razgovore kako bi na vrijeme dobio odobrenje za izvoenje projekta, te da u obzir uzme sredstva kojima raspolae, a koja su redovito ograniena. Nije poeljno da istraiva provodi kvalitativnu studiju na svom radnom mjestu jer ta dualna funkcija moe dovesti do ozbiljnijih smetnji u izvoenju projekta. 2. Odabir strategije. Istraivaka strategija je odreena prirodom istraivakog pitanja. Svaka strategija nudi naroitu i jedinstvenu perspektivu koja osvjetljava znaajne aspekte problema istraivanja. Kvalitativni istraiva, stoga nije ogranien na koritenje samo jedne strategije ve on mora znati primjenjivati viestruke strategije kako bi izbjegao ogranienja studije. Treba naglasiti da je kvalitativna strategija koja se primjenjuje u studiji u velikoj mjeri odreena svrhom studije, prirodom istraivakih pitanja, znanjem i vjetinama, te sredstvima kojima raspolae istraiva.

Tipovi pitanja Pitanja smisla Deskriptivna pitanja Procesualna pitanja Dijaloka pitanja Bihevioralna pitanja: Makro Mikro

Strategija Fenomenologija Etnografija Bazina teorija Etnometodologija Sudjelujue promatranje Kvalitativna etologija

3. Metodoloka triangulacija. Zbog razliitih paradigmi i perspektiva, unutar projekta, primjenjuju se viestruke metode prikupljanja i analize podataka tako da istraiva moe dobiti cjeloviti uvid u pojedina podruja istraivanja. Simultana primjena triju ili vie metoda uobiajena je u kvalitativnim istraivanjima. 4. Priprema istraivaa. Kae se da je kvalitativno istraivanje toliko dobro koliko je dobar istraiva. Dobri kvalitativni istraivai moraju biti: spremni suoiti se sa sredinom koju e prouavati, a to znai da moraju stei povjerenje okoline svojom strpljivou i ustrajnou
7

 fleksibilni i elastini svestrani u koritenju istraivakih metoda i tehnika jer znaju da je to najbolji mogui nain da se doe do potrebnih informacija ustrajni i svjesni da se terenski rad odvija po fazama pedantni i sistematini u sreivanju dokumentacije, arhiviranju i metodikom pravljenju biljeki kako bi mogli uoiti fine nijanse koje proizlaze iz intervjua i opservacija potkovani u socijalno znanstvenoj teoriji kako bi lako mogli spoznati odgovarajui metateorijski okvir I na kraju, dobar kvalitativni istraiva mora stalno provjeravati ispravnost dobivenih rezultata pregledom zapisa i dokumenata iz drugih izvora. Svaka nejasnoa i konfuzija u podacima onemoguava daljnji rad istraivaa. Ne obeshrabruje ga spor napredak, a u svom intelektualnom radu on pronalazi smisao, te nastavlja s radom sve dok studija ne bude objavljena. 5. Kreiranje i rafiniranje istraivakih pitanja. Formulacija istraivakih pitanja odreuje fokus i opseg studije. Istraiva treba postaviti iroku skalu istraivakih pitanja kako ne bi prerano ograniio studiju. Pitanje treba postaviti tako da ga se u kasnijim fazama rada moe lako rafinirati, a to istraiva moe uiniti tek onda kada shvati dogaanja na mjestu istraivanja. Ako pitanje ne odgovara sredini u kojoj se provodi istraivanje, tema istraivanja se treba odbaciti ili potpuno modificirati, te je istraiva duan o tome obavijestiti sve sudionike istraivanja. 6. Pisanje prijedloga istraivanja. Da bi projekt bio odobren potrebno je sastaviti dobar prijedlog koji treba ukazati na atraktivnost i drutvenu relevantnost projekta koji bi zbog toga trebalo subvencionirati. Zato prijedlog treba napisati uvjerljivo, potpuno i profesionalno. Prijedlog treba isticati tri vrijednosti koje cijeni svaka znanstvena disciplina, a to su konceptualna inovacija, metodoloka rigoroznost, te bogat i plodonosan sadraj, a pisac prijedloga treba se pridravati osnovnih odrednica prijedloga: razgovijetnosti, utvrivanja konteksta, originalnog pristupa, preciznog opisa metode i specifikacije ciljeva.
Komponente prijedloga: NASLOV, PUNI NASLOV PRIJEDLOGA, POPIS ISTRAIVAA, UKUPNI TROKOVI, VREMENSKO TRAJANJE PROJEKTA, SAETAK, 8

STRUKTURA PRIJEDLOGA, UVOD, SVRHA I CILJ ISTRAIVANJA, PREGLED LITERATURE, RELEVANTNOST PROJEKTA, ISTRAIVAKA PITANJA, METODE, OPIS MJESTA I SUDIONIKA, POSTUPCI ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA, POSTUPCI ZA ANALIZU PODATAKA, ZATITA SUBJEKTIVNIH PRAVA, TABLINI PRIKAZ PLANOVA RADA, REFERENCE, DODACI, IVOTOPIS ISTRAIVAA, SAETAK IVOTOPISA OSTALIH ISTRAIVAA, ODOBRENJE ZA IZVOENJE PROJEKTA.

2.3. Faza ulaska Ova se faza odnosi na ulazak u polje istraivanja, odnosno na teren i odvija se nakon to se dobije odobrenje za izvoenje projekta. Kako pokucati nekome na vrata i zapoeti prvi razgovor? Prvih nekoliko dana istraiva se mora nauiti snalaziti u ambijentu, a pritom mu moe pomoi organizacijska karta svih sudionika u okruenju. Za vrijeme inicijalnog ulaenja na teren potrebno je da istraiva stekne rutinu i usvoji formalna i neformalna pravila ponaanja, a nakon toga se treba na kratko povui i sistematizirati biljeke s terena. Izbor uzorka. Kada istraiva naui koje uloge igraju i kakav je odnos meu sudionicima, tek tada moe odrediti informatore i kazivae sa terena. Dobar informator je onaj koji posjeduje znanje i iskustva koja su potrebna istraivau, koji ima sposobnost autorefleksije, koji se zna izraavati, koji ima vremena za razgovor i koji eli sudjelovati u studiji. Patton (1990) predlae neke nove tipove uzorka koji bi bili bogati informacijama: a) uzorak ekstremnih ili devijantnih sluajeva koji se primjenjuje za izbor sudionika koji posjeduju neke ekstremne karakteristike b) uzorak intenziteta odabire sudionike koji su eksperti ili autoriteti odreenom podruju c) uzorak maksimalne raznolikosti je proces namjernog odabiranja heterogenog uzorka i promatranje slinosti i razlika u iskustvima sudionika na

d) uzorak kritinih sluajeva je izbor sudionika koji su znaajni za otkrivanje kritinih dogaaja, koji se mogu generalizirati na ostale situacije Tehnike intervjua. Preliminarne intervjue istraiva treba postaviti dosta iroko, dok se kasniji intervjui trebaju usmjeriti na preciznije podatke. Posljednja je faza, faza prikupljanja produktivnih podataka kada se konano pojavljuje red i razumijevanje, te povezivanje dijelova u cjelinu. Osiguranje rigoroznosti studije. Glavne metode koje nam mogu osigurati rigoroznost studije usko su povezane s osnovnim metrijskim osobinama kvalitativnih studija kao to su valjanost, pouzdanost, objektivnost i standardiziranost. Kriterij primjerenosti i prikladnosti podataka. Primjerenost se postie kada je prikupljeno dovoljno podataka, a prikladnost se odnosi na izbor informacija i modela koji odgovaraju teoretskim potrebama studije. Pregled i pretraivanje dokumentacije. Provjera studije od strane sekundarnih informatora. Viestruki procjenjivai. 2.4. Faza povlaenja U jednom trenutku istraiva dolazi do toke kada postaje lanom zajednice. Tada on gubi osjetljivost za dnevne aktivnosti, gubi objektivnost prema okolini i identificira se sa lanovima skupine. U tom je trenutku izgubljen njegov neutralni stav istraivaa, te se on mora povui s polja istraivanja. 2.5. Faza pisanja istraivakog izvjetaja Postoje dva naina pisanja izvjetaja: a) pisati izvjetaj tako da itatelj rjeava zagonetku zajedno s istraivaem b) sumarno prezentirati glavne nalaze koji podravaju zakljuak

10