1. Faze procesa istraivanja?

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

Izbor i definiranje problema istraivanja

Odreivanje podruja znanstvene analize
Definiranje pojmova i pojmovna analiza
Odreivanje ciljeva istraivanja
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
Utvrivanje nacrta istaivanja
Izbor i razrada metoda za prikupljanje podataka
Planiranje i provoenje terenskog dijela istraivanja
Sreivanje i obrada podataka
Interpretacija podataka
Pisanje znanstvenog izvjetaja

1. Objasniti i nacrtati kruni model istraivanja?

U krunom procesu istraivanja, istraiva slijedi slian niz koraka kao i u linearnom modelu, ali
moe ponoviti neke korake u svjetlu novih podataka, koji dovode do novih hipoteza, i dodatnih
istraivakih pitanja, koji zahtijevaju dodatno istraivanje. Proces istraivanja se moe prikazati kao
veliki krug koji se sastoji od unutranjih krugova. Istraivai mogu ponavljati te krugove kao
rezultat empirijskih nalaza. Proces istraivanaja zapoinje dakle empirijskim posmatranjem, koje
dovodi do izrade prijedloga istraivanja ili pojmovnog sklopa koji smo u linearnom modelu opisali
kao teorijsku specifikaciju. To potom dovodi do formuliranja istraivakih pitanja i hipoteza.
Istraivaki krug naglaava mogunost pogrenih poetaka i reevaluacija koje se dogadjaju u svim
istraivakim projektima iako ovaj model nije u suprotnosti sa linearnim modelom, nego ga samo
modificira i proiruje.

2. ta je to sudjelujuce promatranje?
Ono se definira kao proces u kojem istraiva uspostavlja viestrani i razmjerno dugotrajuan odnos
s nekim ljudskim udruenjem u njegovoj prirodnoj okolini u svrhu sticanja znanstvenog
razumijevanja tog udruenja. Saetije reeno, to je istraivaka strategija u kojoj se odrava
prisutnost posmatraa u nekoj drutvenoj situaciji radi znanstvenog istraivanja.

3. Tipovi sudjelujueg posmatranja?

Potpuni sudionik Je istraiva koji se prikljuuje skupini bez otkrivanja svog identiteta
kao posmatraa, on se prikljuuje skupini u tajnosti. Ta strategija povla za sobom etike i
metodoloke probleme.
Sudionik kao posmatra Ovdje uloga sudionika kao posmatraa obuhvaa situacije
gdje je istraiva otvoren u pogledu na svoje istraivanje i pregovara sa skupinom da mu
dopusti sudjelovanje u njuenim aktivnostima, ali se ne integrira u potpunosti.
Posmatra kao sudionik Ona obuhvaa situacije u kojima je kontakt s informatorima
kratak, formalan i otvoreno klasificiran kao posmatranje. Uloga posmatraa kao sudionika
upotrebljava se u studijama koje obuhvaaju intervjue s jednom posjetom.
Potpuni posmatra Vri se samo posmatranje bez uea i interakcije.
4. Intervjuiranje elita?
U ovom poglavlju se obradjuje tehnika kojom se naroito slue politolozi intervjuiranje elita.
Objanjava se to je specifino za tu tehniku i ispituju se problemi koji su povezani s njenom
primjenom. Istraivai koji se slue ovom tehnikom trebaju odluiti koga e posjetiti, kako stei
pristup ciljanim ispitanicima, koji je najbolji nain provodjenja intervjua i kako e analizirati
podatke. Veina politolokih radova je zaokupljena prouavanjem donositelja odluka. U anketnom
intervjuiranju, naglasak je na standardizaciji. Pred ispitanika se stavlja struktuirani upitnik a
intervjuisti su tako educirani da se upitnik administrira na standardizirani nain. Unato njegovom
sredinjem znaaju u politikoj znanosti, nema previe literature o intervjuiranju elita.
5. Linearni tok istraivanja?
Ovaj model pretpostavlja da je taj proces razmjerno jasan i jednostavan i da se moe razbiti na
razliite faze ili korake kroz koje prolaze svi projekti istraivanja. On se sastoji iz 5 faza i to su:
Teorijska specifikacija i formuliranje hipoteza se sastoji u odluivanju o temi projekta
istraivanja, odredjivanju njegovog opsega, razvoju hipoteza kojima e se objasniti njegovo
djelovanje ili modela koji pokazuje odnos izmedju razliitih hipoteza i varijabli koje istraiva
eli istraiti.
Specificiranje podataka se sastoji u odluivanju o tome koje su vrste podataka prikladne da
se odgovori na istraivaka pitanja, testiraju hipoteze ili ispita tanost modela. To e djelimice
ovisiti o prirodi istraivakog problema, ali i o vrstama podataka koji su dostupni.
Prikupljanje podataka procesa istraivanja je organiziranje naina na koje valja prikupiti
podatke. To moe obuhvatiti dizajn instrumenta prikupljanja podataka. U ispitivanju javnog
mnijenja, to e obuhvatiti dizajniranje upitnika, te intervjuiranje (neformalno ili formalno),
upotreba sluajnog uzorkovanja, telefonska anketa. Najreprezentativniji se temelje na
procedurama jednostavnog sluajnog uzrokovanja,a li se oni ne koriste esto jer su skupi.
Medju drugim su tipovima dizajna uzorka Kvotni uzorak i Kumulativni (snowball) uzorak, no te
su procedure manje rigorozne i stoga manje reprezentativne.
Analiza podataka nije nikada tako jednostavna. Razlog tome je to e istraivai imati
odredjena oekivanja o vrstama rezultata do kojih e projekat vjerovatno dovesti,a to moe
utjecati na njihovu analizu. Kvalitativni se istraivai esto koriste analitikm indukcijom u
nastojanju da izvedu poopavanja o drutvenom ponaanju.
Objavljivanje istraivanja objavljivanje rezultata. To se obino zbiva u obliku izvjetaja,
znanstvenih radova ili knjige. Ako je istraivanje finansirala neka naklada, istraivako vijee,
objavljivanje se vrsto preporuuje.

6. Komparativna metodologija?
Kompariranje je prirodan nain da se informacije stave u kontekst u kojem se mogu ocjeniti i
interpretirati. To osobito vrijedi kada se susretnemo s novim informacijama o nekoj temi i
ponemo ih povezivati sa ranijim spoznajama. Kako bi se stekla predoba o tome ta se
komparativnom metodom moe, a ta ne moe postii, u sljedeem odjeljku emo podrobnije
prikazati neki od osnovnih dizajna, prednosti i nedostatke.
7. Komparativni dizajn?
Komparativni dizajn je jedan od najvanijih dizajna istraivanja u politikoj znanosti. elimo li
razumjeti uvjete pod kojima se pojavljuju i razvijaju demokracije, ili uvjete pod kojima se
dogadjaju revolucije ili izbijaju ratovi, kompariranju tih dogadjaja nema alternative. Drugi oblici
dizajna bi bili nepraktini ili neprikladniji. Glavna potekoa sa ovim dizajnom je pronalaenje
usporedivih sluajeva.
8. Hipoteze?
Hipoteze istraivanja su misaoni odgovori na pitanje u problemu. Svaka hipoteza je samo jedan od
moguih odgovora i predstavlja misaoni korak u nepoznato. To su okosnice istraivanja. Kriteriji da
bi hipoteza bila dobra: Valjanost, pojmovna jasnost, iskustveno provjeljiva, dovedena u vezu sa
raspoloivom tehnikom, specifina i u vezi sa teorijom. Govorni izraz hipoteze je sud. Vrste
hipoteza:
Hipoteze sa deskriptivnim sadrajem (generalne)
hipoteze sa klasifikacijskim sadrajem (kolateralne ili popratne),
hipoteze sa eksplanacijskim sadrajem i hipoteze sa prognostikim sadrajem
9. Koncept znanstvenog istraivanja?
Znanstveno istraivanje je proces povezivanja miljenja i iskustva kojem je cilj otkrivanje
zakonitosti u pojavama i procesima, a pisani izvjetaj o tom procesu i rezultatima istraivanja
nazivamo znanstveni rad. Cilj znanstvenog istraivanja je otkrie. Vrste istraivanja su: znanstvena,
tehnika, struna i akcijska.
10. Identifikacija problema znanstvenog istraivanja?
Pri definiranju problema istraivanja, teorijska informiranost i iskustvo istraivaa su od velikog
znaaja. U ovoj fazi istraivanja, istraivai donose odluke o izboru teorije u cilju definisanja
problema istraivanja. Formulisanje problema je mnogo ee bitnije od njegovog rjeenja.
Postaviti nova pitanja, otkriti nove mogunosti, sagledati stvarne probleme iz novog ugla zahtijeva
stvaralaku imaginaciju i oznaava stvarni napredak u znanosti. Problem istraivanja se uvijek
mora postaviti u obliku pitanja, treba ga formulisati kao upitnu reenicu. Do jasne, precizne i
konane formulacije i definicije problema istraivanja dolazi se tek nakon teorijske razrade
problema istraivanja.
11. Vrste ciljeva istraivanja?
Definiranje cilja i formuliranje hipoteze kritine su take istraivakog procesa. Ako nam cilj
istraivanja nije jasan, znai da ne znamo to istraujemo, nije mogue ispravno formulirati
hipotezu, a nije jasno ni koje podatke treba prikupljati. Upravo zato, prije prikupljanja podataka i
formuliranja hipoteze trebaju se definirati ciljevi. Postoje dvije vrste ciljeva:
3

Pragmatiki ili drutveni ciljevi - Govore o koristima koje mogu proizai na osnovu
rezultata istraivanja, o korisnicima koji se mogu koristiti dobijenim rezultatima i o nainu
koritenja dobijenih rezultata. Oni mogu odrediti smijer istraivakog procesa. Prilikom
njihovog odreivanja, mora se odrediti sljedee: Najvaniji korisnici, koristi i nain
koritenja rezultata.
Spoznajni ili znanstveni ciljevi - Njima odreujemo razinu spornaje koju trebamo
ostvariti da bismo rijeili problem. Proistiu iz same prirode problema.
12. etiri vrste znanstvenih ciljeva?
Znanstveno opisivanje ili deskripcija
Znanstvena klasifikacija
Znanstveno objanjenje ili eksplanacija
Znanstveno predvianje ili prognoza
13. Kontekst znanstvenog istraivanja?
Dio znanstvenog rada koji je neposredno usmjeren na otkrivanje, opisivanje, objanjavanje,
predvianje pojava, odnosno na dolaenje do novih znanstvenih spoznaja primjenom opte
znanstvene metode i posebnih istraivakih metoda.
14. ta je to znanstvena klasifikacija?
Prvi vii cilj znanstvenog istraivanja poslije opisa, jest klasifikacija opisanih pojava, tj. njihovo
sreivanje bilo po nekom svojstvu samih pojava, bilo po njihovom mjestu ili redoslijedu
pojavljivanja. Klasifikacijskim ciljevima nastojimo doi do pobliih spoznaja o pojavama i
procesima, odreujui njihovu vrstu ili dovodei ih u vezu s drugim pojavama i procesima.
15. Vrste znanstvenih klasifikacija?
Klasifikacija s obzirom na zavisnu varijablu
Klasifikacija s obzirom na nezavisne varijable
16. Sociometrija (sociometrijska metoda)?
Sociometrija se bavi istraivanjem uzajamnih djelovanja ljudi u grupama. Sociometrijska metoda je
postupak koji tei ka istraivanju medjuljudskih odnosa i posebno odnosa simpatija (privlanosti) i
antipatija (odbojnosti) u drutvenim grupama. Zadatak ove metode je podvodjenje drutvenih
pojava pod mjerljive kategorije. Ovu istraivaku metodu 30-ih godina utemeljio je ameriki
istraiva J.L.Moreno. U okviru ove metode upotrebljava se sociometrijski test (upitnik) koji se
bazira na postavljenom pitanju svakom lanu grupe. Postoji vie naina analize sociometrijskih
podataka, i najtipiniji su:
Grafika analiza
Analiza numerikih
Analiza matrice

17. Razlike izmeu pozitivizma i konsktruktivizma?

Ontoloka razlika:
Pozitivizam: Stvarna stvarnost ali prepoznatljiva
Konstruktivizam: Lokalna i specifino konstruirana stvarnost
Epistemoloka razlika:
Pozitivizam: Otkria su istinita
Konstruktivizam: Otkria su stvorena
Metodoloka razlika:
Pozitivizam: Potvrdjivanje hipoteza (uglavnom kvantitativne metode)
Konstruktivizam: Hermeneutika dijalektika
18. Etika u istraivanju /pitanje prevara?
Na nae razumijevanje etikih problema utjeu razliite kulturne i intelektualne tradicije. Etike
probleme je mogue kategorizirati, tako da se na njih gleda u smislu odnosa sa sponzorima i
kontrolorima pristupa. Prevara i plagiranje su takodjer ozbiljni problemi u istraivanjima. Barnes
definira etike probleme kao one koji nastaju kad se pokuavamo odluiti izmedju jednog smjera
djelovanja i drugog, ne u smislu svrsishodnosti ili uinkovitosti, nego s obzirom na standarde
moralno dobrog ili loeg.
19. Koji su pristupi etikim problemima?
Deontoloki pristup Ona potjee od grkog ''deon'' to znai dunost a najpoznatiji
zagovornik ovog pristupa je bio Immanuel Kant koji je tvrdio da se moral mora temeljiti na
obavezama prema drugima
Konzekvencijalistiki pristup Ovaj pristup proizlazi iz utilitarizma John Stuart Mill-a
koji je tvrdio da bi ljudi trebali nastojati djelovati u sksladu s posljedicama svog ponaanja,
te minimizirati patnju a maksimizirati dobrbit. Problem s ovim pristupom je taj to je
prilino elastian i to se moe koristiti za opravdavanje irokog raspona istraivake
prakse.
20. ta je pojam i koje vrste pojmova imamo?
Pojam je zamisao biti pojava i procesa. Bit je u logici ono ime se jedan pojam razlikuje od drugog,
a u znanosti je bit ono ime se jedna vrsta pojava i procesa razlikuje od druge. Skup bitnih oznaka
ini sadraj pojma. Vrste pojmova su:
Superordirani i subordirani
Korelativni ili ukrteni
Supodreeni ili koordinirani
Suprotni ili kontrirani
21. ta su to drutvene pojave?
Drutvene nauke za vlastiti predmet istraivanja imaju drutvene pojave. Svaka drutvena nauka
istrauje jedan ili vie skupova drutvenih pojava koje su u domenu njegovog interesa.

22. Case study - studija sluaja?

Kvalitativno istraivanje uvijek polazi od prouavanja pojedinanog sluaja kako bi formuliralo
hipoteze i ope teorije o prouavanom fenomenu. Osnovni postupak u studiji sluaja sastoji se u
sagledavanju svih vanijih aspekata jedne pojave ili situacije, uzimajui kao jedinicu analize
pojedinani subjekt, obitelj, organizaciju, lokalnu zajednicu i itavu kulturu. Svaka od tih jedinica se
smatra zasebnom cjelinom entitetom koji moe biti u relaciji sa drugim entitetima.
23. Srednja vrijednost (vrste srednjih vrijednosti)?
Postoje 3 mjere sredinje tendencije:
Srednja vrijednost Ona je poznata kao aritmetika sredina, jednostavno je prosjena
vrijedndost varijable
Mod (modus) On je najuestalija vrijednost medju opaenim vrijednostima varijable
Medijan - On poneto drugaije prikazuje tipinu vrijednost varijable. Medijan je sredinja
vrijednost varijable. Najjednpostavniji nain dobijanja medijana neke varijable je tako da se
njene vrijednosti poredaju u uzlazni i silazni niz kako bi se utvrdilo koja vrijednost se nalazi
u sredini.
24. Ispitivanje javnog mnijenja na internetu?
Ispitivanja javnog mnijenja su ankete namijenjene mjerenju stavova stanovnitva te, posebno,
politikih stavova birakog tijela. Ova ispitivanja veu panju dobijaju uoi optih ili predsjednikih
izbora, kada se koriste za prognoziranje koja e politika stranka ili predsjedniki kandidat
pobijediti na izborima. Posredstvom Interneta mogue je i provesti intervjuiranje elita. Internet
otvara cijeli niz novih naina provoenja politolokog istraivanja. Putem interneta mogue je
pristupiti raznim arhivama dokumenata i podataka, te navedeno skinuti na vlastiti raunar u samo
nekoliko minuta.
25. Istraivanja zasnovana na historijskoj grai?
Sam postupak istraivanja koji se temelji na ispitivanju historijske grae zavisi od vise inilaca od
kojih su posebno znaajni:
Od istraivaa prihvaene opte teorijske postavke
Opseg istraivanja koji istraivau treba da posluzi za verifikaciju hipoteza
Vrsta injenine grae koja je dostupna i koju istraiva eli da koristi
26. Teorija interakcije?
Istraivanje osnovnih elemenata drutvenog ivota kroz uzajamnu interakciju najmanje dvije
osobe, kada djelovanje jednog ovjeka inicira djelovanje drugog ovjeka i modifikuje ga, ostaje
pod uticajem razvoja savremene psihologije, odnosno teorije ponaanja. Znaaj teorije interakcije
se sastoji od injenice da se posredstvom osnovnih koncepata ove teorije moe saznati
funkcioniranje mnotva drutvenih mehanizama.
27. Transferzalni dizajn?
Budui da je u stvarnom ivotu tako teko provoditi eksperimente, drutveni su znanstvenici kao
jedan od najomiljenijih dizajna istraivanja usvojili upravo ovaj dizajn. On podrazumjeva
prikupljanje informacija o velikom broju sluajeva u jednoj odredjenoj vremenskoj taki, kako bi se
prikupio skup kvantitativnih ili kvalitativnih podataka u odnosu na odredjeni broj varijabli, da bi se
otkrile pravilnosti u njihovojpovezanosti. U politikoj znanosti se esto upotrebljavaju ispitivanja
javnog mnijenja za objanjavanje glasakog ponaanja. Kao primjer se moe navesti Australija
potkraj 90-ih godina gdje je znatan interes privukao panju ljudi i straivaa o ubrzanom usponu i
6

padu jedne stranke. Glavno ogranienje ove vrste transverzalnog dizajna je to to se informacije
prikupljaju u jednoj odredjenoj vremenskoj taki, te stoga brzo zastarjeva i na njihovo mjesto
dolaze novi dogadjaji. Kako bi se preovladao ovaj problem, istraivai se esto koriste
longitudinalnim dizajnom.
28. Kodiranje?
im se podaci prikupe, potrebno ih je kodirati, kako bi analiza rezultata bila to uinkovitija. Mnoga
pitanja u anketi moraju biti zatvorena, ako je poznata distribucija odgovora. Istinski izazov u fazi
kodiranja jeste taj kako kodirati otvorena pitanja, jer to moe biti teak i mukotrpan proces, ali i
stimulativan jer ispitanicima omoguava uljepavanje odgovora.
29. Anketa?
Posebna metoda prikupljanja podataka pomou koje moemo doi do podataka o stavovima i
miljenjima ispitanika. To je istraga, istraivanje ili istraivaki pristup koji omoguava prikupljanje
podataka od veega broja ispitanika. U irem smislu anketa je svako prikupljanje podataka uz
postavljanje pitanja, a u uem smislu je pismeno prikupljanje podataka o stavovima i miljenjima
na reprezentativnom uzorku uz pomo upitnika. Vrste ankete:
U uem smislu anketa
U irem smislu anketa
30. Specificiranje podataka?
Druga faza procesa istraivanja se sastoji u odluivanju o tome koje su vrste podataka prikladne
da se odgovori na istraivaka pitanja, testiraju hipoteze ili ispita tanost modela. To e djelimice
ovisiti o prirodi istraivakog problema, ali i o vrstama podataka koji su dostupni i koji se mogu
generirati i prikupiti. Na odluke o vrstama podataka odluivat e ekspertiza istraivaa i resursi koje
ima na raspolaganju.
31. Teorija konflikta?
Drutveni konflikt predstavlja jedan od osnovnih problema interesovanja sociologije 19. stoljea.
Za ustanovljenje teorije konflikta, znaajan je Marks koji osnove konflikta trai u proizvodnim
odnosima drutva. Danas se znaajnim teoretiarem konflikta smatra R. Dahrendorf sa studijom o
klasama i klasnim konfliktima u industrijskom drutvu. Prema njemu konflikti koji se dogaaju
unutar isntitucija a koji se tiu vlasti, ne moraju biti u koliziji.
32. Sutina i tipovi intervjua?
Intervju je usmena anketa. Ovdje se pitanja, za razliku od ankete, postavljaju usmeno i dobivaju
usmeno. Iako se intervjuom dolazi usmenim govoromm on se formalno razlikuje od obicnog
razgovora i to:
Intervju se vodi sa odreenim ciljem i po odreenom planu
Osobe koje razgovaraju nisu psiholoski ravnopravne, uvijek se zna ko je anketar a ko
ispitanik
Zbog toga postoje i psiholoske razlike u doivljaju intervjua i obinog razgovora
Slobodni intervju je slian razgovoru, a upotrebljava se kad se eli dublje prodrijeti u
problematiku koja se istrauje, pa se pusti da ispitanik slobodno govori kako bi se oslobodio
formalnih ogranienja.
Standardizirani intervju je formalno i sadrajno razraen tako da se govor ispitanika vodi
unaprijed pripremljenim pitanjima, upotrebljava se u ekstenzivnim istraivanjima da bi se provjerila
odreena hipoteza.
7

33. Stratifikacijski uzorak?

Postupak kojim se moe unaprijediti tanost jednostavnog sluajnog uzorkovanja zato to
istraivai ve imaju relevantne informacije o populaciji koju ele ispitati. Kada znamo odreene
karakteristike populacije postoji mogunost da strukturiramo uzorak da bi smo smanjili varijaciju u
uzorku.Tako e na uzorak bolje reprezentirati populaciju nego to bi to bio sluaj da se radi o
jednostavnom sluajnom izboru.
34. Biheviorizam /podjele?
Biheviorizam George Herber Mead je bio pod uticajem psihologijskog biheviorizma, orijentacije
koja ga je odvela ka realistikom i empirijskom usmjerenju.Lino je Mead vlastite interese nazvao
je socijalnim biheviorizmom, da bi se razlikovao od radikalnog biheviorizma Johna B. Watsona.
Mead je uvaavao znaaj opaljivog ponaanja, no smatrao je da postoje i prikriveni aspekti
ponaanja to su radikalni bihevioristi negirali.
35. Tipovi istraivanja i dizajn istraivanja?
Dizajn istraivanja je logika struktura kojim se politolog bavi. To je plan, struktura istraivanja,
zamiljena tako da prui odgovore na istraivaka pitanja ili probleme. Dizajn istraivanja, dakle
osigurava okvir za prikupljanje i analizu podataka u skladu sa prioritetima koje je postavio
istraiva.Postoji 5 glavnih tipova dizajna istraivanja i to su:
Eksperimentalni dizajn
Transverzalni dizajn
Longitudinalni dizajn
Dizajn studije sluaja
Komparativni dizajn
36. Metode i vrste dizajna istraivanja?
Dvije su vrste istraivanja: kvalitativno i kvantitativno. Metode: promatranje, intervju i anketa.
37. 5 pravila terenskog istraivanja?
Uvodno planiranje istraivakih namjera
Uvodna terenska istraivanja
Razrada programa istraivanja
Realizacija istraivanja
Analaiza i obrada prikupljenje injenine grae
38. ta je to histogram?
Histogram je jednostavna ilustracija moda: tj. on prikazuje koliko ima posmatranja svake opaene
vrijednosti neke varijable. Svaki stupac je ekvivalentan kriki u krunom grafikonu a visina stupca
ovisi o tome koliko se puta opazila vrijednost koju stupac prikazuje. U histogramu je mogue
prikazati vie od jedne varijable, no neprikladno je koristiti se s njim za prikazivanje odnosa medju
varijablama.
39. Deskriptivna statistika?
Deskriptivna statistika je niz osnovnih statistikih alata za opisivanje podataka. Glavna privlanost
deskriptivne statistike je u tome to je ona moan i ekonomian nain mjerenja, analiziranja i
prikazivanja politikih fenomena, kao to su glasako ponaanje, politika participacija i sl. Ona
odgovara na pitanja da li postoji kakva povezanost izmedju dobi biraa i njihovih glasakih odluka,
8

protive li se ljudi bez fakultetskog obrazovanja useljavanju vie od onih koji ima fakultetsko
obrazovanje i dr.
40. SPSS?
Raunarski program, statistiki, koji omoguava planiranje i izvoenje statistike analize na osnovu
unesenih podataka. Pored analiziranja podataka, SPSS omoguava prikazivanje podataka na razne
naine. U poreenju sa uobiajenim tabelama, SPSS je efikasniji na podruju detaljnije analize.
41. Kvantitativne metode?
Kada se koristimo ovim metodama potrebno je sistematsko prikupljanje i upravljanje podacima.
Ove metode imaju velike prednosti u istraivanju, ali postoje i neki prigovori ovim metodama koji
se najvie odnose na reprezentativnost uzroka i poopavanja rezultata na cijelo stanovnitvo. U
ovu vrstu metode spadaju razliiti tipovi analize koji se mogu primjeniti.
42. Primjena IT tehnologija u istraivanju?
Mnogi kvalitativni istraivai rade s kompjuterima, ali malen broj koristi software dizajnirane za
kvalitativnu analizu podataka (QDA). To nije zato to se ne osjea potreba za pomo pri obradi i
procesiranju sloenih informacija, ve se trenutano ne vide adekvatna rjeenja problema s kojima
se suoavaju kvalitativni istraivai. Naime, podaci kojima se oni koriste, procesiraju se metodama
iskljuivo namijenjenim kvantitativnim istraivanjima (SPSS).
43. Savremene socioloke teorije (podjela)?
Holistike teorije endogenih faktora (Funkcionalistika teorija i teorija konflikata)
Holistike teorije egzogenih faktora (Ekoloka teorija)
Individualistike teorije endogenih inilaca (teorija drutvenog djelovanja)
Individdualistike teorije egzogenih inilaca (teorija interakcije)
44. Teorija interakcije?
Znaaj teorije interakcije se sastoji od injenice da se posredstvom osnovnih koncepata ove teorije
moe saznati funkcioniranje mnotva drutvenih mehanizama. Ova teorija je obogatila sociologiju
nekim psiholokim elementima. Ali, posredstvom ove teorije nije mogue objasniti neke drutvene
procese koji se manifestiraju na makro razini drutva.