METODE ISTRAŽIVANJA POLITIKE

(Peter Burnham,Karin Gilland,Wyn Grant,Zig Layton-Henry)

PRVO POGLAVLJE
Dominantne paradigme:Tri su paradigm utjecale na poslijeratnu političku znanost,osobito u
Americi,no imale su utjecaj i drugdje:bihevioralizam,novi institucionalizam i teorije racionalnog
izbora.

Bihevioralizam je bio dominantna paradigm u u američkoj političkoj znanosti u 50tim I 60tim

godinama 20stoljeća i od tada mu utjecaj slabi.Proistekao je iz nezadovoljstva “starim
institucionalizmom” koji je bio zaokupljen formalnim strukturama vlasti.

Moguće je identificirati osam glavnih bihevioralističkih tvrdnji:

1.U politici postoje pravilnosti koje je moguće oktriti I koje mogu dovesti do teorija sa
sposobnošću predviđanja.
2.Takve teorije moraju biti načelno provjerljive.
3.Politička bi se znanost trebala baviti promotrivim ponašanjem kje se može strogo zabilježiti.
4.Rezultati istraživanja moraju se temeljiti na kvantifikabilnim podacima.
5.Istraživanje mora biti sistematizirano tako da bude teorijski orijentirano I usmjereno.
6.Politička bi znanost trebala postati samosvjesnijom I kritičnijom prema svojoj metodologiji.
7.Politička znanost bi trebala težiti primijenjenim istraživanjima koja mogu pružiti odgovore na
aktualne društvene probleme.
8.Politička bi znanost trebala posttai interdisciplinarnijom I oslaganjti se više na druge društvene
znanost

KLJUČNE ZNAČAJKE HISTORIJSKOG INSTITUCIONALIZMA:

1.Široko razumijevanje odnosa između institucija i ponašanja pojedinca.

2.Naglasak na asimetrijama moći koje proizilaze iz načina djelovanja institucija.

3.Shvaćanje institucionalnog razvoja koji naglašava ovisnost o odabranom putu I nenamjeravane

posljedice.

4.Naglasak na institucionalizaciji institucionalne analize analizom ideja.

POLITICAL STUDIES ili POLITICAL SCIENCE (neki metodološki aspekti):

Prije nego što možemo odrediti temu koja se može istraživati I odabrati metode najprikladnije za
naše istraživanje,važno je biti svjestan osnovnih rasprava u filozofiji druptvenih znanosti koje će
nam dopustiti uspostavu koherentne veze između epistemologije I metoda istraživanja.

DRUGO POGLAVLJE
Značenje dizajna istraživanja:Dizajn istraživanja je logička struktura istraživanja kojim se
politolog bavi.To je plan,struktura I strategija istraživanja,zamišljena tako da pruži odgovore na
istraživačka pitanja ili probleme. (Kerlinger,1986).
Dizajn istraživanja dakle osigurava okvir za prikupljanje I analizu podataka u skladu sa
priporitetima koje je postavio istraživač.Hakim tvrdi da je dizaj istraživanja tačka gdje se pitanja
postavljena u teorijskim ili političkim raspravama pretvaraju I izvedive istraživačke projekte I
istraživačke programe koji pružaju odgovore na ta pitanja.Istraživač promatra fenomen za koji
smatra da je zanimljiv,zagonetan ili teško shvatljiv,te zatim spekulira o njegovim mogućim
uzrocima.

Cilj istraživanja jeste da generira nove spoznaje o fenomenu,te da primjeni,testira I rafinira

teorije koje će objasniti njegovo pojavljivanje I djelovanje.
Ključno je pitanje koja će metoda istraživanja pružiti najbolji test istraživače hipoteze ili najbolje
odgovara na istraživačka pitanja.

U praksi može se primjeniti kombinacija metoda kao što su promatranje ,intervju I

anketa.Primjena takve kombinacije metoda može pružiti komplementarne podatke koji mogu
učvrstiti nalaze istraživanja.Ta strategija unakrsnog povjerenja podataka primjenom niza metoda
istraživanja poznata kao trijangulacija.

Često se pravi razlika između kvantitativnog I kvalitativnog istraživanja.Kvalitativno istraživanje

je vrlo privlačno u tom smislu što uključuje dubinsko prikupljanje podataka ali iz razmjerno
malog broja slučajeva.Naglasak kvalitativnog istraživanja u dubinskoj spoznaji ide na uštrb
mogućnosti poopćavanja o fenomenu u cjelini.
Dvije su funkcije dizajna istraživanja:Prvo je razvoj ili konceptualizacija operativnog plana I
drugo osigiravanje da su procedure usvojene planom adekvatne za pružanje valjanih,objektivnih
I tačnih rješenja istraživačkog problema.Najčešće se ističe upravo ova druga funkcija.

Proces istraživanja:Dva su glavna načina razumijevanja istraživanja.Prvi je linearni model,koji

pretpostavlja da je taj process razmjerno jasan I jednostavan I da se može razbiti na različite faze
ili korake kroz koje prolaze svi projekti istraživanja.
Drugi model istraživačkog kruga,koji opisuje kompliciraniji process koji obuhvaća pogrešne
početke,reevaluacije I ponavljanja istraživanja .
U praksi se ta dva modela u znatnoj mjeri preklapaju I isto se toliko međusobno nadopunjavaju

1
koliko se I sukobljavaju.Linearni model ima prednost jasnoće,dok je istraživački krug bliži
procesu istraživanja u praksi.

Linearni model:Prva faza se sastoji u odlučivanju o temi projekta istraživanja,određivanju

njegovog opsega,razvoju hipoteza kojima će se objasniti njegovo djelovanje I razvoj pojmovnog
sklopa ili modela koji pokazuje odnos između različitih hipoteza I varijabli koje istraživač želi
istražiti.
Druga faza (specificiranje podataka) se sastoji u odlučivanju o tome koje su vrste podataka
prikladne da se odgovori na istraživačka pitanja,testiraju hipoteze ili ispita tačnost modela.

Treća faza (dizajn instrumenta prikupljanja podataka) je proces istraživanja organiziranja načina
na koje valja prikupiti podatke.To može obuhvatiti dizaj instrumenata prikupljanja podataka.Ako
se odluči istraživanje provesti na uzorku ova će faza uključivati I planiranje I dizajn
istraživanja.Nekoliko tipova dizajna uzorka koji se mogu upotrijebiti.Najreprezentativniji se
temelje na procedurama jednostavnog slučajnog uzrokovanja ,no oni se ne koriste često zato što
su razmjerno skupi.Među drugim tipovima nalazi se kvotni uzorak I kumulativni
(snowball)uzorak,no te procedure su manje rigorozne I stoga manje reprezentativne.Kvotnim
uzorcima često se služe tvrtke za istraživanje tržišta zato što sz brzi I razmjerni jeftini.

Pokusna studija:Ona se često izostavlja u “idealnotipskim” modelima process istraživanja.Od

bitne je važnosti da se pokusna studija provede na uzorku stvarne populacije koju će istraživač
istraživati u glavnom istraživanju.Pokusni testovi na drugim skupinama možda neće otkriti
probleme sa kojima će se I istraživanju suočiti stvarna populacija.

Prikupljanje podataka:Ova je faza stvaran process prikupljanja podataka.U slučaju ispitivanja

javnog mnijenja I istraćivanja na uzorku,prikupljanje podataka je presudno za uspjeh
projekta.Ono će podrazumijevati golemo ulaganje resursa,osobito ako se koristi neka tvrtka za
istraživanje komercijalnog tržišta.

Kodiranje:Čim se podati prikupe,potrebno ih je kodirati kako bi analiza rezultata bila što

učinkovitija.Mnoga pitanja u anketi mogu biti zatvoren ako je poznata distribucija
odgovora.Stoga se mogu kodirati tijekom samog intervjua tako da intervjuist označi
odgovarajuću kućicu.

Analiza podataka:Najvažnija je značajka analize podataka to što bi istraživač trebao omogućiti

čitatelju da prati analitičke procedure I iznijeti dovoljno dokaza koji će pokazati da zaključci
imaju snažnu potporu.

Objavljivanje:Završna je faza istraživanja samo objavljivanje rezultata.To se obično zbiva u

obliku izvještaja,znanstvenih radova ili knjige.Znanstveni istraživači općenito mogu slobodno
objaviti rezultate svog istraživanja,pod pretpostavkom da imaju svjestan pristanak onih koji sui
m pružili podatke u istraživanju.

2
Istraživački krug:U kružnom procesu istraživanja,istraživač slijedi sličan niz koraka kao I u
linearnom modelu,ali može ponoviti neke korake u svjetlu novih podataka koji dovode do novih
hipoteza I dodathin istraživačkih pitanja,koji zahtjevaju dadatno istraživanje.Proces istraživanja
može se tako prikazati kao veliki krug koji se sastoji od unutrašnjih krugova.Proces istraživanja
započinje dakle empirijskim promatranjem,koje dovodi do izrade projedloga istraživanja ili
pojmovnog sklopa,koji smo u linearnom modelu opisali kao teorijsku specifikaciju.

Tipovi dizajna istraživanja:Pet je glavnih tipova dizajna istraživanja,naime eksperimentalni

dizajn,transvezalni dizajn,longitudinalni dizajn,dizajn studije slučaja I komparativni dizajn.

Eksperimentalni:U početnom razdoblju Sociologije I njenog razvoja,eksperimentalnim su se

dizajnom služili istraživači koje je zanimala interkacija među pojedincima u malim
skupinama.Osobito ih je zanimalo kako različiti stilovi vodstva utječu na grupnu koheziju I
sposobnost rješavanja problema.

Transverzalni:Transverzalni dizajn podrazumijeva prikupljanje informacija o velikom broju

slučajeva u jednoj određenoj vremenskoj tački,kako bi se prikupio skup kvantitativnih ili
kvalitativnih podataka u odnosu na određen broj varijabli da bi se otkrile pravilnosti u njihovoj
povezanosti.

Longitudinalni:Često se koriste dva glavna tipa longitudinalnog dizajna.Prvi je panel studija

koja je već opisana.Iz populacije se izvlači uzorak I intervjuira o nekoj temi ili nizu tema a zatim
se u nekom kasnijem trenutku isti daj uzorak ponovno intervjuira.

Dizajn studije slučaja:Studije slučaja su izrazito popularan oblik dizajna istraživanja I često se
promjenjuju u svim društvenim znanostima.Studije slučaja omogićavaju istraživačima da se
fokusiraju na jednog jedinog pojedinca ,grupu,zajednicu ,događaj itd.Istraživač će obično imati
određen broj istraživačkih pitanja ili hippoteza kako bi fokusirao istraživanje I organizirao
prikupljanje podataka,analizu I izlaganje materijala.

Komparativni dizajn:Komparativni dizajn je jedan od najvažnijih dizajna istraćivanja u

političkoj znanosti.Želimo li razumjeti uvjete pod kojima se pojavljuju I razvijaju demokratije ili
uvjete pod kojim se događaju revolucije.Drugi oblici dizajna istraživanja bi bili nepraktični ili
neprikladni.

Zaključak:Planiranje I provođenje projekta istraživanja kritični su za njegov uspjeh.Taj plan ili

dizajn istraživanja obuhvaća određene ciljeve istraživanja,formuliranje istraživačkih
pitanja,pretvaranje tih pitanja u hipoteze I vjeravanje skeptičke publike da su dokazui prikladni I
valjani I da su zaključci koji su izvedeni iz analize tačni.

3
TREĆE POGLAVLJE : komparativna metodologija
Ponajprije komparativna se politička znanost može odnositi na izučavanje stranih zemalja.Drugo
postoji značajan korpus izrazito komparativnog istraživanja:to jeste istraživanja koje obuhvata
više od jednog slučaja.Treće se značenje komparativne političke znanosti odnosi na metode koje
se primjenjuju za provođenje komparativnog istraživanja .

Eksperimentalna metoda je najbolji poznati nači postavljanja objašnjena koja ispunjavaju kriterij
da prvo utvršuju empirijski odnos između dviju ili više varijabli te drugo da kontroliraju moguć
utjecaj drugih varijabli.Kad eksperimenti nisu moguci,političkim je znanstvenicima često na
raspolaganju statistička metoda.Drugim riječima kada nije moguće manipulirati istraživačkim
kontekstom kao u eksperimentu,statistička metoda može postati korisnim načinom procjene
odnosa između dviju ili više varijabli.

Bit komparativne metode jeste posmatranje I kompariranje pažljivo odabranih slučajeva na

osnovi toga je li odsutan ili prisutan neki poticaj.Komparativna metoda djeluje na istoj logici kao
I eksperimentalna metoda,koja se opisuje kao nista drugo doli komparativna metoda gdje se
slucajevi koji ce se komparirati dovode u red I u kontroliranim uvjetima.

Dizajniranje komparativnog istraživanja:Dva su temeljna dizajna komparativnog

istraživanja:dizajn “najsličnijih sustava” I dizajn “najrazličitijih sustava”.Najvažniji je aspect
formuliranja bilo jednog ili drugog dizajna,omogućavanje da se zaključi nešto zanimljivo o
postavljenm istraživačkom pitanju.Komparativni vi se odabir slucajeva trebao obaviti na osnovu
triju selekcijskih nacela tj slucajevi bi trebali maksimirati eksperimentalnu varijaciju,maksimirati
varijaciju greške I kontrolirati izvanjsku varijaciju.

Varijable (faktori)mogu se podijeliti u tri kategorije:ovisne varijable,neovisne variable I ostale

varijable koje mozemo nazvati laznim ili intervenirajucim varijablama.
Ovisne su varijable pojave koje zelimo objasniti istrazivanjem,neovisne u su sve ono za sta
smatramo da utjece na ovisnu varijablu.

Komparativne metode primjenjujemo u svakodnevnom zivotu a da o tome ni ne razmisljamo isto

onako kao I formalnijoj politickoj analizi,kako bismo povezali I prtumacili novostecene
spoznaje.Najveci dio politicke znanosti je komparativan,premda ne uvijek I izricito.

ČETVRTO POGLAVLJE-ankete I ispitivanja javnoj mnijenja

Ankete:Postoji li razlika između ankete I ispitivanja javnog mnijenja?Anketa ili preciznije
anketiranje uzorka pokusava dobiti tacne informacije o populaciji kreirajuci reprezentativan
uzorak te populacije I sluzeci se informacijama iz uzorka kako bi izvela zakljucke o cijeloj

4
populaciji.
Ispitivanjaj javno mnijenja su ankete namjenjene mjerenju stavova stanovnistva te osobito
politickih stavova birackog tijela.Ispitivanja javnog mnijenja zadobivaju najvecu pozornost uoci
opcih ili predsjednickih izbora,kada se koriste za prognoziranje koja ce politicka stranka ili
predsjednicki kandidat pobijediti na izborima.

Tu imamo dva postupka uzorkovanja:ono koje se temelji na vjerovatnosti (slucajni uzorci) I

onmo koje se ne temelji na vjerovatnosti (neslucajni uzorci)
Imamo pet dizajna :Jednostavni,sustavan,stratificirani,visefazni,uzorak klastera.

TIPOVI:

Slučajno uzorkovanje: Slučajno uzorkovanje je mehanički I rigidan postupak koji eliminira

bias u odabiru clanova popluacije koji ce se odabrati za uzorak.Slucajnost znaci da svaki slucaj u
populaciji ima jednaku I neovisnu sansu da bude ukljucen u uzorak.

Sustavni uzorak:Ovo je praktična I jednostavna varijanta jednostavnog slucajnog uzorka.Tu

istrazivac odabire slucajno polaziste u svom okviru uzrokovanja I zatim intervjuira svakog
desetog,petnaestog ,stotog itd.

Stratificirani slučajni uzorak:Stratifikacija je postupak kojim se moze unaprijediti tacnost

jednostavnog slucajnog uzorkovanja zato sto istrazivaci vec imaju relevantne informacije o
populaciji koju zele ispitati.Na osnovi tih informacija dijele uzorak na homogene skupine ili
stratum I iz tih skupina uzimaju slucajne uzorke.Stratifikacija je dakle postupak koji povecava
tacnost jednostavnog slucajnog uzorkovanja na koji se moze primjeniti samo onda kada
istrazivaci imaju tacne I relevantne informacije o populaciji iz koje zele izvuci uzorak.

Višefazni uzorak:Višefaznim uzorkovanjem cesto se sluze istrazivaci koji uzimaju velike

nacionalne uzorke.U tom se slucaju populacije dijelu u skupine ili podrucja I iz njih se potom
izvlace uzorci.Visefazni uzorak povecava greske u uzorkovanju.

Uzorak klastera:To je slicno visefaznom uzorku,osim sto je posljednja faza u postupku

uzorkovanja skupina pojedinaca(tj klaster).Kljucno za uzorak klastera jeto da klasteri morajubiti
I obuhvatni u tom smislu da kolektivno moraju obuhvatiti cijelu populaciju I uzajamno
iskljucivi,tako da svi slucajevi pripadaju jednome ali ne u vise klastera.

Dizajn panel studije:Kako bi se dobile informacije o promjenama koje se zbivaju tijekom

vremena moguce je ako to dopustaju sredstva ,ponovno intervjuirati uzorak populacije I nekom
kasnijem trenutku.Taj postupak je poznat kao dizaj panel studije.

Dizajn neslučajnog uzorka-Kvotni uzorak:Kvotnim uzorcima sluze se organizacije za

istrazivanje trzista,osobito kad provode istrazivanje za komercijalne klijente.Velika je prednost

5
kvotnih uzoraka u tome sto su brzi ,jeftiniji I ucinkovitiji od slucajnih uzoraka,no neslucajna
metoda odabira kvotnih uzoraka znaci da je izvođenje zakljucaka uz kvotnih uzoraka dvojbeno.

Kumulativni(snowball) uzorci:Kumulativno uzorkovanje je jos jedan vrlo popularan oblik

neslucajnog uzorkovanja.Tijekom tog postupka istrazivaci se sluze svojim pocetnim kontaktima
koji im je za intervjuiranje preporucuju druge ljude koji se nalaze u slicnim okolnostima.

Fokus grupe:Fokusirane grupe odnosno skupine su sastavljene od pazljivo odabranih pojedinaca

koji su okupljeni da bi raspravili o određenoj temi.Svrha skupine je rasprava o temi
,proizvodu,usluzi,tako da istraživac moze uvidjeti kako ljudi reagiraju I kakav im je stav o temi
ili proizvodu o kojem raspravljaju.

PETO POGLAVLJE-deskriptivna statistika

Razine mjerenja:kategorijalna(nominalna),ordinalna,intervalna I omjerna.
Kategorijalni podaci su oni koji su u osnovi kvalitativni ali su kvantificirani.
Ordinalni su podaci doslovice podaci koji se mogu poredati.Ordinalni podaci samo otkrivaju
poredak kategorija a ne koliko su artimeticki udaljeni jedni od drugih.

Središnja tendencija:Tri su mjere sredisnje tendencije:srednja vrijednost,medijan I mod.Srednja

vrijednost koja je poznata I kao artimeticka sredina jednostavno je prosjecna vrijednost varijable
(x).Medijan ponesto drugacije pokazuje tipicnu vrijednost varijable.Medijan je srednisnja
vrijednost varijable.Vrijednost te sredisnje opazene vrijednosti jeste medijan varijable.Mod pruza
jos jednu ucestaliju interpretaciju tipicne vrijednosti varijabale.Mod je naucestalija vrijednost
među svim opazenim vrijednostima varijable.

Raspršenost:Rasprsenost varijable ili distribucija odnose se na to kako su rasrpsene ili

distribuirane opazene vrijednosti u cijelome nizu mogucih vrijednosti.Rasprsenost se moze
podijeliti na tri faktora:modalitet,nakosenost I zaobljenost.
Modalitet se odnosi na mod kao mjeru sredisnje tendencje.Modalitet se odnosi na to koliko u
nekoj distribuciji ima modova.

Kod nakošenosti je rijec o stupnju simetricnosti neke distribucije.Varijabla ima pozitivnu

nakosenost ako joj se vrijednosti nakupljaju prema nizem kraju raspona varijable,I obratno ima
negativnu nakosenost ako su joj vrijednosti okupljene oko gornjeg kraja raspona.

Zaobljenost se odnosi na siljatost neke distibucije.Vrhovi u distribucijama sa pozitivnom

zaobljenoscu su visoki a repovi du dugacki I tanki.Negativna zaobljenost kazuje na to da su
vrhovi kratki a repovi debeli I kratki.

Standardna devijacija neke varijable otkriva koliko su u prosjeku opazene vrijednosti te varijable
udaljene od njene artimeticke redine.

6
Kružni grafikon:izgleda kao “torta” koje je izrezana na kriste ali jos nije posluzena.Svaka krista
predstavlja opazene vrijednosti jedne od varijabli a relativna velicina kriste odgovara njenoj
ucestalosti.Kruzni se grafikoni mogu upotrijebiti za prikazivanje kategorijalnih
,ordinalnih,intervalnih I omjernih podataka.Kruzni grafikoni se obicno upotrebljavaju za
prikazivanje jedne varijable,zato sto postoje pogodini I informativniji nacini prikazivanja odnosa
između dviju ili vise varijabli.

Histogrami:Kao I kruzni grafikon,histogram je jednostavna ilustracija moda:to jeste,on

prikazuje koiko ima promatranja svake opazene vrijednosti neke varijable.Histogramima se daje
prednost pred kruznim grafikonima,zato sto imaju vizualno jasno I neposredno uocljivo polaziste
za međusobno kompariranje kategorija(stupaca).

Tablice frekvencija i cross tabelacije: Tablica frekvencija I cross tabelacija su jedno te

isto,osim sto tablica frekvencija sadrzava jednu varijablu a cross tabelacija dvije.Cross tabelacije
su obicni informativnije zato sto unakrsno povezuju dvije varijable.

Interkvartilni dijagrami (box plots):To je graficki prikaz neke varijable,koji je izveden iz

njenog medijana I kvartila.

ŠESTO POGLAVLJE-zaključivanje
Zaključivanje:Zakljucivanje je cesto tesko I uvijek nesigurno,ali njegovo izbjegavanje obicno
nije lagana opcija.Ono je relevantno samo za sebe I rijetko je od ikakve vaznosti biko kome
drugome.Zakljucivanje tako sluzi za povecanje potencijalne velicine doprinosta koji neko
istrazivanje moze imati za stvaranje teorija I rafiniranje hipoteza.

Osnovna terminologija:Zakljucivanje ima vlastitu terminologiju.Podaci koji se koristi u

istrazivackom projektu su uzorak.Uzorak se sastoji od određenog bbroja slucajeva ili
promatranja.U politickoj su znanosti slucajevo cesto zemlje,institucije,osobe ili stranke.

Uzorak se izvlaci iz populacije:ukupnost mogucih slucajeva.Odnos između uzorka I populacije

iz koje je izvucen apslutno je presudan u zakljucivanju.Zaljucivanje je moguce samo ako je
uzorak reprezentativan za populaciju u svim onim aspektima koji su relevantni za istrazivanje.

Procjena nepouzdanosti zakljucaka kljucni je dio zakljucivanja.To znaci da se zakljucku

pripisuje određena mjera koliko je vjerovatno da nam uzorak doista nesto govori o populaciji.

Divergencija ili diskrepancija između populacije I iz nje izvucenog uzorka poznata je kao
greska uzorkovanja.Greska uzorkovanja je uvijek prisutna I to je izvor nepouzdanosti koji je
uvijek sastavni dio zakljucivanja.

Deskriptivni I uzročni zaključci:Deskriptivni zakljucni nisu puki opisi,oni su pokusaj da se na

osnovi dostupnih podataka napravi sustavan opis politickog fenomena o kojem nema dopstupnih
podataka.

7
Uzročni se zaključci razlikuju od deskriptivnih u jednom znacajnom pogledu,oni ne poduzimaju
“skok” samo u pogldu na opsi nego I u pogledu na neki konkretni uzrocni process.Ta koncepcija
kaze da se uzorcnost pojavljuje onda kada prisutnost (ili odsutnost) nekog danog fakota dovodi
do određenog ishoda sa zakonolikom pravilnošću.

SEDMO POGLAVLJE-dokumentna I arhivska analiza

O odnosu između povijesti I politicke znanosti postoje tri osnovna stajalista.Premda bi
pluralisti,strukturalisti I funkcionalisti smatrali da su poviest I politicka znanost apsolutni
odvojene.vecinsko glediste dobro predstavlja Dennis Kavanagh koji politiku smatra podrucjem
izucavanja kojem moze pridonijeti I povijesti.Povjesnicari mu mogu pridonijeti tako da osiguraju
građu za politolosko istrazivanje da istrazivace u politickoj znanosti osvijeste u pogledu na
povijesni konktest.Drugo mogu pomoci istrazivacima u razumijevanju klime pojedinog razdoblja
.Napokon mogu pridonijetu utvrđivanju “cinjenica” kao sto su kljucni datumi,događaji ili
sastanci.

Analiza primarnih izvora:Pripremajući se za posjetu arhivu novi bi istrazivaci trebali uzeti u

obzir tri temeljne stvari.Prvo,iako arhivi cesto dijele zajednicka pravila ponasanja svako je
spremiste jedinstvena institucija sa vlastitim sustavom katalogizacije I organizacije
građe.Drugo,mnogi arhivi mogu imati vrlo rudimentalne kapacitete za pohranu građe a
katalogizacija im moze biti primitivna ili opce je ne mora ni biti.Treće među istrazivacima koji
su isnusni blade okvirno pravilo da morate biti spremni potrositi dane pa cak I sedmice na
mukotrpno istrazivanje dokumenata prije no sto nađete građu koja je relevantna za vase
istraživanje.

OSMO POGLAVLJE-Internet I politološka istraživanja

Pretraživanje interneta:Na internet postoji ogrmna kolicina informacija.Yahoo se dugo
smatrao najboljim nacinom pronalazenja informacija.On informacije razvrstava po kategorijama
a korsnicima omogucava I to da pretrazuju stranice samo u pojedninim zemljama.Internet se
moze upotrebljavati za pristupanje I tradicionalnim dokumentacijskim arhivima I elektronicnim
skupovima podataka.

DEVETO POGLAVLJE-Intervjuiranje elita

Istraživaci koji se sluze intervjuiranjem elita kao tehnikom moraju obuhvatiti 4 kljucne tacke:
a)odluciti koga zele posjetiti

b)osigurati pristuo I dogovoriti intervju

8
c)provesti intervju

d)analizirati rezultate

Vazno je odluciti koga zelimo posjetiti I da osiguramo pristup I dogovorimo intervju a uz to na

koncu I da provedemo intervju a osnovno pravilo za to je da budemo pripremljeni.I na kraju je
potrebno analizirati rezultate dobivene u intervju-u.

DESETO POGLAVLJE-Sudjelujuće promatranje i analiza

komunikacija
Sudjelujuće posmatranja (etnografsko istraživanje):Ono se definira kao process u kojem
istraživac uspostavlja visestrani I razmjerno dugotrajan odnos sa nekim ljudskim udruzenjem u
njegovoj prirodnoj okolinu u svrhu stjecanja znanstvenog razumijevanja u tog udruženja.

Tipovi sudjelujućeg promatranja:Potpuni sudionik,sudionik kao promatrač,promatrač kao

sudionik, I potpuni promatrač.

Potpuni sudionik:Je istraživač koji se prikljucuje skupini bez otkrivanja svojeg identiteta kao
promatraca

Sudionik kao promatrač:Njegova uloga kao posmatraca obuhvata situacije gdje je istrazivac
otvoren u pogledu na svoje istrazivanje I pregovara o pristanku skupine da mu dopusti
sudjelovanje u njenim aktivnostima, ali se ne integrira poptuno u skupinu zbog svoje istrazivacke
uloge.

Posmatrač kao sudionik:Uloga posmatraca kao sudionika kako opisuje Gold obuhvaca situacije
u kojima je kontakt sa informatorima kratak,formalan I otvoreno kaslificiran kao promatranje.

Analiza sadržaja:Dvije su glavne metode kojim se to moze uciniti: kvalitativnim metodama

analize gdje se vaznost sadrzaja odreuje prosudbom istrazivaca.On odlucuje koja ce se tema ili
hipoteza istraziti,doređuje koji document ili drugi oblici komunikacije su prikladni izvori
podataka I zatim odabire uzorak tekstova koji ce istrazivati I analizirati.
Drugo ,analiza sadrzaja moze se provoditi kvantitativno.Kvantitativna je analiza sadrzaja bila
potaknuta potrebnomda se razvije objektivnija I sustavnija metoda analiziranja sve vece kolicine
komunikacije koji stvaraju vlade,tvrtke,I druhe organizacije a soobite novinarske I telecizijske
kompanije.

Velika je prednost analize sadrzaha to sto se moze precizno I sustavno analizirati velika kolicina
podataka I druge komunikacijske građe.Analiza sadrzaja je radon intenzivna I vremenski

9
zahtjevna tehnika.Glavno je ogranicenje to sto se vaznost neke teme obicno mjeri time koliko se
puta ona pojavljuje u građi.

JEDANAESTO POGAVLJE-Etika i politološka istraživanja

Dva opća pristupa etičkim problemima:Imamo dva pristupa to je Deontološki koji potječe od
grčkoga “deon” što znači dužnost.Najpoznatiji zagovornik ovog pristupa je Kant koji je tvrdio da
se moral mora temeljiti na obavezama prema drugima.I drugo je konzekvencijalističkom pristupu
koji proizilazi iz utilitarizma Johna Milla,koji je tvrdio da bi ljudi trebali nastojati djelovati u
skladu sa posljedicama svojeg ponašanja te minimizirati patnju,a maksimizirati dobit.

DVANAESTO POGLAVLJE
Feminističke metode:Jednu od najranijih I jos uvijek najutjecajnijih feministickih kritika
drustvenih znanosti izlozile su M.Millman I R.Kanter,koje su utvrdile određeni broj
problematičnih pretpistavki u sociološkim istraživanjima.Kako zakljucuje Sandra Harding kritika
prije spomenutih feministica ukazala je na dubinu I sirinu feministicke optuzbe da je zbog
muskog biasa u drustvenim istrazivanjima zivot zena kontinuirano skriven,da je zbog njega
iskrivljneo nase razumijevanje interkacija I vjerovanja zena I muskaraca te drusrtvenih struktura
u sklopu kojih se takva ponasanja I vjerovanja pojavljuju.

Li Kuba i Džon Koking - Metodologija izrade naučnog teksta

Tokom rada u ovom tekstu koristio sam svoje iskustvo stečeno na predavanjima i u procesu
učenja na Univerzitetu u Londonu. Samoj knjizi doprinjela su kritička zapažanja Davida Holmes
– a, Nancy Kelly i Elaine Pullen.

Proces pisanja

Naučnici koji se bave društvenim naukama rijetko kada istražuju proces pisanja, oni pišu o
metodama koje koriste u prikupljanju i analizi podataka iz društvene stvarnosti, kao i o
rezultatima do kojih se pomoću tih metoda dolazi. Autori na jednostavan način objašnjavaju
procese i praksu pisanja naučnog teksta.

Proces i praksa

Da bi se uspješno pisalo mora se razumjeti način na koji se piše. O pisanju treba razmisliti kao o
procesu, a ne samo kao o rezultatu u kojem proces pisanja prate individualna refleksija, pregled i
ponovno pisanje.

10
Pisanje je analitički i kreativan projekat, koji u sebe uključuje razvoj i primjenu cijele lepeze
vještina i stručnosti koje se formiraju u određenom vremenskom periodu. Autori naglašavaju
važnu činjenicu da prva verzija pisanja ne bi smjela biti i konačni proizvod pisanja.

Prilikom postavljanja strategije pisanja trebalo bi razmisliti o sljedećem:

oFleksibilnost: odvojiti se od vlastitih riječi, postoji mnogo načina da se iskažu svoje ideje;

oPovratna informacija: treba se naučiti nosti sa konstruktivnim kritikama vlastitog pisanja;

oPdrška kolega: kontaktirati kolege, od kojega se može naučiti kako se uči.

Pisanje, refleksije i prepravljanje mogu da poboljšaju kvalitet vlastitog pisanja.

Autori navode primjere tri verzije uz naglasak da je zadatak pisanja konačan i da se mora
završiti. Pisac mora imati cilj i planirati završetak.

Početak

Jedinstvena i jednostavna formula preko koje bi mogli doći do odgovarajuće strategije pisanja ne
postoji, ali se kroz neke korisne stvari do kojih su došli neki ljudi može razvijati sopstveni
pristup pisasa kolegama mogu nju.

Svoje pisanje treba posmatrati iz sljedećih aspekata:

o Kada počnete da pišete esej (nekoliko dana prije predaje);

o Koju vrstu opreme koristite (kompjuter ili olovka);

o Koji dan odnosno dio dana su vam obično na raspolaganju za pisanje;

o Gdje obično pišete;

o U kojim okolnostima i uslovima pišete;

o Koji oblik planiranja koristite za eseje ili izvještaje;

o Koliko dugo obično traje pisanje;

o Koje vrste zabilješki pravite, kako ih zapisujete i kako ih koristite u toku pisanja;

o Koliko verzija eseja obično uradite prije nego što predate rad;

o Da li tražite pomoć od drugih u određenim fazama pisanja i od koga.

Ovaj opis aspekta je dobra osnova da se napravi vlastiti trajni formular kojeg se treba pridržavati
tokom pisanja. Potrebno je formulisati plan aktivnosti koji ukazuje na spisak stvari koje treba
mjenjati, načine, promjene i rokove.

11
o Početi na vrijeme, skoro je nemoguće početi prerano. Staviti na papir sve ideje;

o Čitati sa kritičkim pogledom. Ako ocjenimo ono što čitamo korisno ili interesantno, onda
je to zbog toga što to sadrži ono što tražimo;

o Naučiti Word processing vještine;

o Razvijati svoje redaktorske vještine. Osnovna svrha redigovanja je da započne dijalog, a

ne da se dođe do nečijih sugestija;

o Učiti od kolega;

o Ne znam dovoljno;

Diskusije sa kolegama mogu biti korisne za razvoj vještina pisanja kao i njihova podrška te
naposlijetku kritička ocjena pisanja. Uvijek treba odati priznanje izvorima iz kojih oni dolaze.

Upravljanje pisanjem

Uspješno pisanje je sastavni dio uspješnog studenta. Zato je potrebno doći do aktivnih strategija
pomoću koji se može upravljati svojim studijima i pisanjem posebno.

o Organizovanje (aktivnosti – koliko smo obrazovani)

o Planiranje (aktivnost sastavljanja rasporeda)

o Upravljanje vremenom (određivanje prioriteta i potreba)

o Učiti kako se uči (početak pisanja, refleksija, dnevnik refleksije)

o Korištenje biblioteke (prije početka i u toku procesa pisanja)

o Razvijanje bibliotekarskih vještina

o Biblioteke i kompjuteri (simbiotička veza, definisanje istraživački izraza, manjine ili

posao, manjine i posao, časopisi, početak rada: rječnik i koncepti)

o Indeksi i apstrakti (bibliografska sredstva kojim se koriste naučnici u društvenim

naukama)

o Baze podataka (često susretanja sa njima u okviru društvenih (naučnih) istraživanja)

o Pretraživanje citata (mehanizam indentifikacije članaka,; elimenti forme: autor, godina,

broj, časopis...itd)

o Vladine publikacije (ovo su osnovni izvor informacija za naučnike u društvenim

naukama: parlamentarne i neparlamentarne)

12
o Statistika

o Razvijanje vlastite mape specijalističkog znanja (posvećivanje pažnje izrađivanju ličnog

intelektualnog polja)

o Konačni komentar: (istraživana pitanja i problemi iz vlastite oblasti pomažu u

osnaživanju mape specijalističkih znanja)

o Biblioteke i informativne jedinice (pristupanje bibliotekama putem telefona ili pisma)

Forme pisanja u društvenim naukama

To su:

Apstrakti, bilješke, pregled knjiga, i pregledi literature.

Cilj:

Učvršćavanje vlastitog poznavanja tazličitih formi.

Pisanje rezimea

Osnovne forme rezimea u društvenim naukama su apstrakti i bilješke.

Apstrakti su rezimei istraživanja koji se obično javljaju na početku rada, časopisa ili knjige, daju
koristan, brz pregled koji omogućava čitaocu da stekne uvid u dato istraživanje.

U bibliografijama pojavljuju se bilješke.

Prikazi knjiga

Pregledi knjiga se obično odmah pišu nakon objavljivanja knjige. Pregled knjige piše se za
poseban auditorij, znamo ko će čitati to što smo pisali. Knjige otkrivaju šta pisac misli o
određenom radu.

Pisanje pregleda knjige:

o Treba biti selektivan, ne pokušavati pokriti sve iz knjige;

o Učvrstiti svoje argumente dokazima iz knjige;

o Napisati pregled knjige onako kako je objavljena, a ne onako kako autor misli da bi
trebala biti objavljena;

o Izbjegavati pisanje pregleda kao šansu da se priča svoja priča.

13
Organizovanje pregleda knjige

o Početi uvodnim paragrafom koji ukazuje na rad i autora, predstavlja tezu i osnovni cilj
knjige.

o U jednom od dva paragrafa sumirati osnovni sadržaj knjige.

o Jedan paragraf posvetiti ocjeni knjige.

o U zaključnom paragrafu dati ocjenu prednosti i nedostatka knjige i njen uticaj na dalja
istraživanja.

Prikazi u formi eseja

Najčešći oblik pisanja jeste forma eseja. To su kritički pregledi knjiga, pisani od strane eksperata
u određenoj oblasti istraživanja. Duži su od uobičajnog prikaza često uključuju citate ili
referentne radove u vezi sa radom. Autori dalje daje dva prikaza iste knjige koji su napisali
student i profesor.

Pregledi literature

Prije nego što započnu istraživanje, naučnici u društvenim naukama treba da saznaju šta su drugi
otkrili u njihovoj oblasti. Tako su nova istraživanja nadovezuju na stara, uz istovremeno
ukazivanje na nove pravce za ubuduće. To se postiže tako što se traže odgovori na pitanja koja
tek treba da budu postavljena i provjeravanjem odgovorima koji čine osnovu važeće,
konvencionalne mudrosti.

Istraživanje varijable

Zavisne varijable su u centru pažnje istraživača, uslovjene su nezavisnim varijablama. Npr. U

jednostavnoj hipotezi, dohodak direktno zavisi od obrazovanja, zavisna varijabla je dohodak, a
obrazovanje je nezavisna varijabla. (što je osoba obrazovanija trebala bi očekivati da njen
dohodak bude veći). Ukoliko uticaj obrozovanja na dohodak može da zavisi od toga da li je
osoba bijela ili crna, istraživaći mogu da uvedu rasu kao kontrolnu varijablu.

Kontrolna varijabla postavlja pitanje: Da li je odnos između x nezavisana varijabla i y zavisne

varijable mijenja ako je prisutna kontrolna varijabla. Posebna pažnja se obrača na korištenje
zavisnih i kontrolnih varijabli i na način na koji se one oblikuju i kvalifikuju istraživačka
pitanja.

14
Organizovanje prikaza

Pregledi literature obično su organizovani ili po predmetu ili hronološki. Najčešće su struktuirani
po predmetu, a u tom slučaju istraživanja se grupišu u segmente koji predstavljaju koncepcijske
podgrupe nekog šireg pitanja.

Drugi uobičajni način organizovanja literature je hronološki.Utvrđivanje redosljeda

bibliografskih jedinica prema datumu njihovog publikovanja obezbjeđuje historiski kontekst za
predmet istraživanja.

Plan za pregled literature (navođenje teza, svrhe i fokusa pregleda; literatura koja je pregledna,
analiza relavantnih studija; (komporativna analiza; tačke sličnosti i razlika; zaključak).

Uspješan pregled literature ne otkriva samo ono do čega su naučnici u društvenim naukama
došli, već služi kao osnov za budući rad.

Skiciranje rezimea

Način na koji rezimei pripremljeni i organizovani najviše će zavisiti od ciljeva pregleda. Obično
će vaš pregled literature biti dio šireg eseja ili disertacije, ali od vas se može tražiti da napišete i
jedn slobodniji pregled koji se odnosi na neku posebnu temu ili problem.

Plan za pregled literature:

o Navođenje teza, svrhe i fokusa pregleda;

o Literatura koja je pregledana; analiza relavantnih studija;

o Komperativna analiza; taćke sličnosti i razlika;

o Zaključak ili sumarna analiza; objašnjenje tačka poređenja ili kontrasta.

Alternativna strategija je da počnete tako što ćete opisati karakteristike koje su zajedničke za više
istraživanja, a onda će te preći na analizu njihovih razlika.

Prednost ovog pristupa je u tome što lako usaglašava predmetnu strukturu, zato što vašu analizu
vodi generički aspekat istraživanja nalazi, metode, a ne diskretna istraživačka otkrića.

Alternativni plan može biti sljedeći:

o Navođenje teza;

o Sličnosti u istraživanju;

o Razlike u istraživanju;

o Zaključak.

15
Bez obzira na to koju vrstu akomparativne analize usvajate, čitaoce morate voditi kroz pregled
počevši tako što će te čvrsto ukazati na namjeru.

Zadaci za studente

Pisanje eseja

Prvi korak u pisanju dobrog i visoko kvalitetnog eseja jeste da se suzi okvir mogućih tema na
jasan i upravljiv fokus.

Različite forme eseja

Eseji se mogu raditi u različitim formama. To mogu biti zadaci sa slobodnim izborom. Možete
nastaviti na nekoliko načina.

Na primjer, možete izabrati:

o Da tekući događaj ili javno pitanje opišete i analizirate u okviru opšteg eksplantnog
okvira, npr. Državni plan – uticaji, nove sesnice na razvoj politike obrazovanja;

o Komporativnu analizu koja se fokusira na dva ili tri aspekta nekog opšteg fenomena, npr.
Večinske i manjinske religiozne grupe i stavovi prema abortusu.

Dok se razvija ideja za temu, treba postaviti sebi sljedeća pitanja:

o Da li je tema relavantna za studije, da li se tema može istraživati?

o Da li je moja tema interesantna?

o Da li je moja tema jasno definisana?

Organizovanje eseja

Zavisi od predmeta koji treba da obradite. Jasna i logična organizacija je od suštinskog značaja
za pisanje uspješnog eseja.

Razvijanje analize

U proces analize se uključujete tako što konsultujete različite teorijske i empirejske radove,
počinjete da razmišljate, odbacujete i izvlačite sadržaj. Treba naglasiti da analiza može uspjeti
jedino ako ste već odradili kategorije u okviru kojih ćete postaviti vaš sadržaj.

Skiciranje

Koristan način da konstruišete kategorije koje koristite jeste da razvijete neku skicu li plan eseja
koji namjeravate da radite.

Skica pruža osječaj da je rad usmjeren i daje privremenu strukturu sadržaja.

16
Ipak treba biti oprezan po sljedećim pitanjima:

o Nemojte da stalno radite na skicama, umjesto da stvarno počnete sa pisanjem.

o Oduprite se iskušenju da stalno planirate.

o Koristite skicu kao vodič, a ne kao recept za pisanje.

Planiranje – još jedna forma

Pristup pisanju će se sigurno uključiti neku formu planiranja, ali možda imamo osječaj da nam
skiciranje daje listu naslova dubljeg shvatanja odnosa između različitih oblasti.

Zaključak

Ovaj metod može da pruži odlične ideje i viši nivo konceptualnih okvira u novoj fazi.U isto
vrijeme, postoji rizik da se propusti ono što je bitno u sadržaju, da se neke stvari ponavljaju i loše
organizuje neizdificirani tekst.To nije dobar pristup za one koji su nedisciplinovani.

Ravnoteža

Elementi dobrog pisanja su međusobno preporcionalni, tako da rad kao cjelina bude
jednoobrazan po obliku i obimu.

Ostvariti ravnotežu između:

o Itata i rezimea, pokušati da se ne citira previše;

o Opisa i analize, ne bi trebao puno vremena provoditi opisivajući nešto, osim ako ne
planiramo da u svojoj analizi koristiti deskripciju.

o Djelova rada, uglavnom je korisno da esej bude podjeljen u djelove preko podnaslova.

Usmena prezentacija

Planiranje i izvođenje usmene prezentacije može da bude stresno iskustvo.To može da bude
usljed nedostatka prakse, al obično održava sigurnost onoga koji govori ono što radi.

Kada se priprema prezentacija, treba da se razmotre sljedeći aspekti:

o Formu, pisana priprema treba da bude u formi bilješki koje govoru daju strukturu i oblik.

o Auditorij, ko će posjetiti vašu prezentaciju? Koliko oni znaju o predmetu govora? Koliko
će biti interesovanje? Razmisliti o ovim posebnim elimentima, ali i razmotriti situaciju i kontekst
u kojima se nalazimo.

o Sadržaj, uspješne prezentacije obuhvataju manje elimenata koji su obrazloženi na više

ekspresivan način nego što je to u pisanim radovima.
17
o Organizaciju, prezentacija bi trebala da bude organizovana logično i nda takav način da
bude jasna auditoriju.

o Vremenska ograničenja, vrijeme za prezentaciju će sigurno biti ograničeno. Savjetuje se

da se uradi probni govor, kako bi se ono što želimo da kažemo uklopilo u vrijemekoje stoji na
raspolaganju.

o Stil, pokušati govoriti na način koji je prihvatljiv auditoriju i izbjegavati komplikovane

tehničke izraze ili dugačka zamršena objašnjenja.

Obavljanje prezentacije

o Svjesno govoriti polako,

o Mijenjati ton glasa;

o Provjeriti prostoriju prije početka prezentacije.

Ispiti u obliku eseja

Priprema, olakšava ako se redovno radi tokom predavanja. Pripreme su lakše ako zadatke
završimo na vrijeme, čitamo preporučenu literaturu i ako se potpuno angažujemo na
predavanjima.

-Prelistati ono što se ranije pročitalo ili napisao, sa cijem da se identifikuju osnovni koncepti i
ideje.

-Potražiti veze između materijala sa predavanja i onih sa kojima smo najviše upoznati.

-Izabrati oblasti za koje imamo posebno interesovanje.

Pri obavljanu ispita treba imati na umu sljedeće:

o Pročitati cijeli papir i sa dežurnim asistentom razjasniti sve što nije jasno.

o Odgovarati na pitanja za koja smo najsigurniji da znamo odgovor.

o Pažljivo pročitati svako pitanje.

o Posvetiti par minuta pripremi kratkog plana za svako pitanje.

o Organizovati vrijeme i upravljati njime vrlo precizno.

Pisanja koja se zasnivaju na istraživanju:

18
Pisanje uspješnog zadatka koji se bazira na istraživanju podrazumijeva prenošenje i primjenu
vještina.

Na primjer;

o Sumirati prehodna istraživanja,

o Kritički analizirati i ocjeniti relavantna istraživanja,

o Sumirati rezultate,

Naučnici u društvenim naukama prave razliku između dvije široko definisane metodologije koje
se koriste u prikupljanju podataka kvantativne i kvalitativne.

Kvantativna istraživanja

Kvantativne metodologije su korisne onda kada je cilj istraživanja da numerički predstavi neki
fenomen.Rezultati kvantativnih istraživanja često se prikazuju u statističkoj formi; to je baza iz
koje istraživači nastoje da izvuju zaključke o široj populaciji iz koje je uzorak izvučen.

Kvalitativna istraživanja

Kvalitativne metode su najpogodnije za odgovore na pitanja o društvenim organizacijama i

procesima.

Kvantativna i kvalitativna istraživanja karakterišu filozofske i metodološke razlike, oba pristupa

koriste slične organizacione principe, tako da ih je do neke tačke moguće razmatrati
istovremeno.

Organizovanje istraživačkog izvještaja

Postoji opšta saglasnost oko načina na koji bi trebalo organizovati izvještaj i prezentirati
rezultate istraživanja.

Široko prihvaćeni obrazac je sljedeći:

-Naslovna strana; cilj je pripremiti uspješan naslov koji precizno obuhvata teze izvještaja.
Naslov treba da bude informativan, dajući informaciju dovoljnu da obuhvati generalni, teorijski
fokus rada, kao i specifične varijable koje su korištene u istraživanju.

-Sadržaj;

-Apstrakt; obično se piše za duže projektne izvještaje i disertacije. Služi da se naglase osnovni
rezultati i implikacije istraživanja, pišu se posljednji, u trećem licu, uključuju kratak osvrt na
neku od orocedura izbora uzorka i na istraživačke metode koje su korištene.

19
-Uvod; uspješan uvod ima dvije osnovne svrhe. Prvo n ukazuje na kontekst istraživanja u okviru
šireg discipliniranog okvira i signalizira kako namjeravamo razmotriti naš rad. Drugo uvod
ukazuje na glavni fokus ili istraživački problem kojim se bavimo.

-Pregled relavantne literature; trebalo bi da bude izabrana značaju koji ona ima za istraživački
problem ili određenu hipotezu. Istraživaje treba da bude vođeno po kriterijima relavantnosti
zarad, što znači da u pristupu i korištenju ostalih istraživanja treba biti selektivan i kritičan.

-Metode; ovaj dio treba da bude detaljan i da uključi sljedeće elimente:

a)Opisati uzorak i ukazati na jedinicu analiza u svojoj studiji;

b)Objasniti izbor specifičnog uzroka;

c)Objasniti kako smo izabrali uzorak. Ako smo prije orađivanja uzroka listu slučajeva podjelili u
dvije ili više grupa, u stratifikovani uzorak, onda navesti razlog zbog kojih smo to uradili.

-Opisati uzorak iz ugla karakteristika koje su bitne za istraživanje.

-Objasniti sredstva korištena u posmatranju i zapisivanju podataka.

-Opisati zapažanja koja smo uradili za kvalitativno istraživanje na terenu.

-Opisati kako smo razvili šemu za kodiranje.

Rezultati; predstavljaju selekciju ili rezime svih prikupljenih podataka, ali biti pažljivi da bi
ponudili tačnu sliku onoga do čega smo došli.

o Diskusija; interpretacija, značaj i ocjena rezultata.

o Sumiranje rezultata;

o Referentni izvori; oni koji su navedeni u tekstu našeg izvještaja.

o Bibliografija; šira literatura iz srodne oblasti koja je konsuktovana, ali ne i prezentirana.

o Dodaci; ako je potrebno,

Prezentiranje kvantitativnih podataka

Velika količina kvantitativnih podataka može biti uspješno prezentirana u brojevima i tablicama
kje su dobro konstruisane.

Treba da budu razmotrena sljedeća pitanja:

o Obezbjediti dovoljno informacija u tablama, tako da one za ćitaoca imaju smisla, bez
osvrtanja na tekst.

20
o Numerisati table redom i svakom dati odgovarajući naziv koji opisuje varijablu koje se
pojavljuju, kao i vrstu podataka koji se prezentiraju.

o Izbjegavati spajanje previše tabela, posebno onih koji pokazuju nalaze koji se bolje mogu
opisati u tekstu.

o Konstruisati tabelu u standardnoj formi i dosljedno je koristiti u cijelom izvještaju.

o Pozicirati svaku tabelu na posebnu stranicu i u podnožiju tabele navoditi izvor.

Prezentiranje kvalitativnih podataka

Analiza kvalitativnih podataka usmjerena je na detaljan opis organizacije i varijeteta društvenog

života. Adekvatno su korištene u mnogim istraživanjima različite forme, ali najčešće se koriste u
sljedećim slučajevima:

o Identifikovanja varijacija,

o Određenih faza nekog procesa,

o Društvene organizacije određenih grupa ili staleža.

Kvalitativna analiza nastoji da u kompleksnom kontekstu ponašanja otkrije obrasce tipične

načine na koje se stvari dešavaju. Kada su uspješni oni često čitaocu daju osjećaj direktnog
doživljaja i razumijevanja društvenog života.

Pisanje i njegova prezentacija

Korištenje citata

Citati su močno sredstvo u pisanju koje pojačava i doprinosi idejama i smislu onoga što se želi
prenijeti pisane riječi. Treba ih koristiti selektivno, u suprotnom mogu pisca udaljiti od teme
pisanja.

Bitno (vi pišete esej, a ne komplikaciju antologije).

o Da li koristim previše citata?

o Uvijek ukazati na izvor citata

o Praviti razliku između dugih i kratkih citata

o Tačno citirati materijale

o Ako se citat skračuje onda se to ukaže korištenje tačaka...

Navođenje literature

21
U vlastitom radu neophodno koristiti širok izvorni materijal.

Metode:

o Harvardova - navođenje referentne literature u okviru teksta. Pogodan i zadovoljavajući

način za navođenje referentne literature u okviru teksta, jer odmah informiše čitaoca o izvornom
materijalu.

o Fusnote – manje praktičan. Tekst koji je dat na dnu strane i sadrži referentni izvot.

Plagijat

Kada prezentiramo riječi ili ideje nekog autora kao da su naše, mi onda radimo plagijat. Teško
je sakriti kada tuđi rad nastojite da prikažete kao svoj.

Do nenamjernog plagijata može se braniti tako što se direktno navede ili za rezime izvornih
materijala nedvosmisleno ukazati na citat.

Antirasistički jezik

Živimo u multikulturalnom društvu, ali u takvom u kojem postoji veliki problemi rasizma i
rasnog. Obavezni smo da smo da se suprostavimo takvoj deskriminaciji i predrasudama, a jedan
od načina na koje se to postiže jeste da koristimo odgovarajući jezik.

Revizija

Cilj je da se poboljša kvalit pisanja.Da bi ste bili dobar radikator nija potrebno poznavati sve
detalje gramatičke forme.

Podrazumljeva:

o Sadržaj, jasnoću, konciznost, žargon, pravopis, gramatičke greške, ukupan dojam

revizija eseja kao cjeline.

Zaključak

Redigovanje može zajtijevati dosta vremena, a vrijeme je dragocijeno dobro. Kada provjeravate
svoj rad, pokušajte da kombinujete različite elimente redigovanja, tako da se možete da se
skoncentrišete na detalje

22