I parcijala- Prof. Dr.

Edina Beirevi (redovni studenti)

1. Predmet kvalitativnih istraivanja su ljudi.
2. Predmeti istraivanja nikad nisu u potpunosti jasni i otvoreni.
3. Triangulacija je vezana za upotrebu viestrukih metoda u procesu rjeavanja problema.
Triangulacija moe postojati izmeu ili unutar metoda. Tringulacija izmeu metodskih
pristupa nastaje kada se kombiniraju kvalitativni i knantitavni postupci i strategije
prikupljanja podataka.
4. Postmoderna se ne nadovezuje na cjelokupno naslijee moderne, ona raskida sa njenom
logikom stalnog napredka, ali isto tako uzima u obzir njeno kulturoloko i civilizacijsko
naslijee. Postmoderno shvaanje povijesti eli se utemeljiti naosebujnom poimanju
sekularizacije, koja se referira na odnos ponavljanje-odravanje-iskrivljenje.
5. Svaki kvalitativni istraiva zapoinje svoju studiju pitanjem : '' to elim spoznati u
ovoj studiji?''
6. Utemeljena teorija- Glaser i Strauss , 1967
7. Etnografska istraivanja- etnografija predstavlja svaku studiju o nekoj grupi ljudi u
zajednici u svrhu opisivanja njihovih svakodnevnih sociokulturnih aktivnosti i obrazaca
ponaanja u datom drutvenom kontekstu.
8. Problemski (dubinski) intervju Gill (razlika od tradicionalne metodologije)
Istraiva mora izbjegavati svaki komentar i izraavanje osjeaja i stavova na
odgovore
Sagovornik nije taj koji neto eli saznati o problemu, nego intervjuista
Problemska situacija se nee moi mjenjati istovremeno sa odvijanje intervjua.
9. Lobi lista osnovnih biografskih podataka.
10. Metodologija utemeljene teorije (MGT)- utemeljena ili bazina teorije je opta
metodologija za razvoje teorije koja se temelji na sistematskom prikupljanju i analizi
podataka.

II parcijala- Doc. Dr. Darko Datzer (redovni studenti)

1. Uzorak je podskup podataka izabran iz populacije. (statistikog skupa)
2. Deskriptivna statistika- izraunavanje opisnih statistikih pokazatelja, tablinog i
grafikog prikaza podataka
3. Kurtosis (zaobljenost)- kurtosis ili zaobljenost distribucije se usporeuje sa normalnom
distribucijom. Zaobljenost modalnog vrha distribucije se mjeri koeficijentom
zaobljenosti. Dostribucija podataka koja ima normalnu zaobljenost naziva se
mezokurtina. Vrijednost kurtosisa je jednaka 0. Ako je kurtosis >0 ona je iljasta, a
kurtosis <0 onda je rije o plosnatoj distribuciji,
4. Pozitivna korelacija- velike vrijednosti jednog skupa pridruene velikim vrijednostima
drugog skupa.
5. etiri temeljne pretpostavke prema Field-u:
Izmeu zavisnih i nezavnih varijabli postoji linearan odnos

Zavisna varijabla mora biti neprekidna ili barem intervalna

Empirijska odstupanja oko regresijske povrine morjau biti ista za sve vrijednosti
nezavsnih varijabli
Izmeu parova podataka ne smije biti korelacije
6. Multikolinearnst- postoji ukoliko je jedna nezavisna varijabla savreno korelirana sa
bilo kojom drugom nezavisnom varijablom
7. Analiza podaka- verifikacija hipoteza
8. ifriranje kodeks ifara sainjen na osnovu kalsifikacije obiljeja , izraen simbolima.
9. Saoptavanje podataka- verbalno, numeriki, grafiki, kombinovano
10. Zakljuak moe biti:
U potpunosti pozitivan kada je cjelina stava potvrena
Preteno pozitivan, kada je stav hipoteze saglasan sa veinom sluajeva
Uravnoteen, kada postoji jednak broj saglasnih i nesaglasnih situacija sa stavom
hipoteze.

II parcijala Doc. Dr. Darko Datzer (vandredni studenti)

1. Kvalitativni podaci- vrijednosti obiljeja statistikog skupa izraene opisno.
2. Prednosti aritmetike sredine: poreenje tendencija vie skupova podataka, uvijek je
izmeu najmanje i najvee vrijednosti obiljeja
Nedostaci a.s. : podlona utjecaju outlier-a ili ekstremnih vrijednosti
3. Rad sa podacima: sreivanje podataka, analiza podataka i zakljuivanje o pojavi
4. Standardna devijacija- drugi korijen varijacije
5. Ako bi sve vrijednosti bile meusobno jednake tada ne bi bilo varijabilnosti. Tada su
varijanca i standardna devijacija jednake 0.
6. Kurtosis >0 iljasta distribucija
7. Pol nominalna ljestvica
8. Broj stanovnika- odnosna ljestvica
9. Korelacija- poveznost izmeu dva obiljeja, odnosno dvije varijable x i y.
10. Determistika povezanost-odnos izmeu x i y je deterministiki ako za svaku vrijednost
x postoji samo jedna odgovarajua vrijednost y.