METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA razlikuju se u razliitim metodologijama, ovdje se objanjavaju sljedee: sustavno promatranje: prednost je jednostavnost; nedostaci se odnose

na objektivnost i neslaganje promatraa iste pojave karakteristike: planiranost predmeta opaanja i naina registriranja opaenih injenica, iscrpno opisivanje vanih pojedinosti promatra moe djelovati kao parazitarni faktor promatrani subjekti ne bi trebali u odreenim sluajevima vidjeti promatraa; promatra moe i sam sudjelovati kao lan promatrane grupe samopromatranje je korisno u prikupljanju podataka o organizaciji nastave subjekti izvjetavaju o svojim doivljajima na temelju pamenja; ti podaci obino slue kao dopuna nekim drugim podacima podaci se unose u dnevnik promatranja ili dosje intervjuiranje: esta metoda, takoer dopuna ostalim podacima priroda pitanja, trajanje intervjua i uvjeti za intervjuiranje ovise o karakteristikama subjekata koje treba intervjuirati mnoge prednosti, ali trai dosta vremena i javljaju se problemi s obradom podataka anketiranje: koristi se kao dopuna intervjuu trai se miljenje o neemu koristi se pismeni upitnik; to je jednostavna i efikasna metoda, ali su mogue brojne devijacije problemi u vezi sastavljanja pisanja, izborom naina odgovaranja, duljinom anketnog lista te anonimnou pitanja otvorenog (teko ih je interpretirati) i zatvorenog tipa (teko predvidjeti toliko odgovora koji bi zatvorili sve ispitanike) testiranje ankete = sondana primjena

moe biti individualno i grupno, ne bi trebalo trajati due od 30 minuta, najee je anonimno testiranje: ocjenjuje se uspjeh u rjeavanju postavljenih zadataka to je metoda prikupljanja podataka i oslanja se na standardizirane instrumente (testove) koji imaju odreene mjerne karakteristike (valjanost, objektivnost, pouzdanost, osjetljivost, badarenost)

sve karakteristike su bitne, ali je vano naglasiti badarenost zbog svoenja na jedinstvenu mjernu ljestvicu izrada testova je sloena pa se nastavnici rijetko odluuju na to u o-o praksi najee se koriste testovi sposobnosti, linosti i znanja; u didaktikim istraivanjima se koriste i gotovi badareni testovi zadaci objektivnog tipa konstruiraju se tako da pokriju sve vanije dijelove neke cjeline; to su zadaci prepoznavanja, zadaci reprodukcije, rjeavanje problema, zadaci esejskog tipa (problemi kod esejskih zadataka su tekoe u ocjenjivanju i subjektivnosti, a prednost je ta to se uenik moe izraziti onako kako eli)

skale procjene: metoda pismenog prikupljanja podataka koja se od ankete razlikuje formom pitanja i prirodom traenog odgovora; ispituju se miljenja i stavovi ispitanika

razlikuje )

se

formulacijom

pitanja,

nazivaju

se

prema

znanstvenicima koji su ih prvi primjenjivali ( Likertova, Guttmanova, skale mogu biti grafike, numerike i kombinirane sociometrija = postupak ispitivanja prihvaenosti ili odbijanja izmeu lanova nekog kolskog kolektiva sociogram kao slika interpersonalnih odnosa u kolektivu uenika je vaan za pedagoko djelovanje sociometrijski postupak moe posluiti i u didaktikim istraivanjima koja kao predmet prouavanja imaju i mikrosocioloki status uenika pod utjecajem raznih didaktikih strategija

studij sluaja: metoda prikupljanja podataka za koju se vezuju kvalitativna analiza i metode kvalitativne metodologije pogodna za prouavanje djece sa specifinostima u razvoju, bile tio potekoe ili nadarenost, za prouavanje eksperimentalnih ili alternativnih kola,

potrebno definirati predmet, ciljeve te nacrt istraivanja mali uzorci, ali ne uvijek ovisi o prirodi predmet ai cilju istraivanja uz studij sluaja koriste se prednosti i nekih drugih metoda prikupljanja podataka analize sadraja: u didaktikim istraivanjima esto susreemo potrebu za analiziranjem zadaa, udbenika, dnevnika, priprema, takve analize susreemo u povijesnim i komparativnim istraivanjima te u istraivanjima aktualnih problema nastavne prakse sadraj se treba analizirati kvalitativni i kvantitativno u skladu s opom tenjom za kvantificiranjem podataka sadraju su aroliki; osim pisanog, danas se analiziraju verbalni, slikovni, filmski i svi ostali sadraji vano je to e se analizirati i vrijeme koje e biti osnova za uzorak pri definiranju uzroka treba odrediti jedinicu analize Mui naglaava da je bitno osigurati meusobno dopunjavanje kvalitativne (pronalazimo opi i osnovni smisao poruke koju neki dokument sadrava) i kvantitativne analize ( pronalaenje elemenata koji su mogu brojiti da bismo na taj nain dali uvjerljiviji dokaz o onom opem smislu poruke nekog dokumenta analiza koji je se naslutio u kvalitativnoj analizi) kvantitativna daljnji stupanj

verifikacije hipoteze za koju kvalitativna analiza jo ne daje dovoljno pouzdanog dokaza Ladislav Bognar, Milan Matijevi DIDAKTIKA