FAZE PROCESA ISTRAŽIVANJA

DRUŠTVENIH POJAVA
 Faze istraživačkog procesa
2

 Vujević (2006) razlikuje slijedeće faze istraživačkog procesa:

1. lzbor i definiranje problema istraživanja,
2. Određivanje područja znanstvene analize,
3. Definiranje pojmova i pojmovna analiza, TEORIJSKA
4. Određivanje ciljeva istraživanja, AKTIVNOST
5. Postavljanje hipoteza,
6. Identifikacija i klasifikacija varijabli,
7. Operacionalizacija varijabli,
8. Utvrđivanje nacrta istraživanja,
9. lzbor i razrada metoda za prikupljanje podataka, EMPIRIJSKA
10. Planiranje i provođenje terenskog dijela istraživanja,AKTIVNOST
11. Sređivanje i obrada podataka,
12. Interpretacija podataka,
POVEZIVANJE
13. Pisanje znanstvenog izvještaja.
TEORIJSKOG I
EMPIRIJSKOG
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA PROCESA
 Faze istraživačkog procesa
3

 Kukić i Markić (2006) razlikuju slijedeće faze

istraživačkog procesa:
1. Izbor i definiranje predmeta istraživanja,
2. Postavljanje hipoteza i sređivanje varijabli
istraživanja,
3. Izrada projekta istraživanja,
4. Prikupljanje, sređivanje i obrada empirijskih
podataka,
5. Znanstveno tumačenje i interpretacija podataka,
6. Izvještaj o rezultatima istraživanja.
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA
 Izbor i definiranje problema istraživanja
4

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 5

 Problem istraživanja je specifičan

problem.
 On se zasniva na znatiželji, a
Izbor i nastaje ako o nečemu nemamo
definiranje dovoljno znanja.
problema  Bez problema istraživanja,
istraživanja
nema ni istraživanja.
 Zbog toga je uočavanje problema
jedan od najkreativnijih
doprinosa u istraživanju, jer
samo uočavanje važnih problema
dovodi do značajnih istraživanja i
otkrića.

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 6

 Problem istraživanja treba

formulirati kao upitnu
Izbor i rečenicu.
definiranje
problema
istraživanja.  To, međutim, ne znači da u
jednom istraživačkom pothvatu
ne možemo tragati za više
odgovora, pa se u jednom
istraživanju može
formulirati više problema u
više upitnih rečenica.

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 7

 Iako se uz pomoću upitne rečenice

problem donekle specificira, ne
smijemo se zaustaviti samo na tome.
Izbor i  Zbog toga problem koji smo izabrali
definiranje treba dovesti u vezu s drugim
problema sličnim istraživanjima.
istraživanja.
 Na osnovi informacija o sličnim
istraživanjima usmjerit ćemo se
na ono što je najslabije
obrađeno.
 Isto tako, dobro je problem koji smo
izabrali dovesti u vezu s drugim
problemima toga područja i obrazložiti
zašto smo se odlučili upravo za ovaj.
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA
 8

 Prilikom izbora i definiranja

problema istraživanja potrebno je
odrediti:
Izbor i
1. prostorni obuhvat problema
definiranje
problema istraživanja,
istraživanja. 2. vremenski obuhvat problema
istraživanja i
3. populacijski obuhvat
problema istraživanja.

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 Proces formulisanja istraživačkog pitanja
9

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 10

 Formulacijom problema pomoću

upitne rečenice usmjeravamo se
prema određenim znanstvenim
područjima.
Izbor područja
znanstvene
analize  Izbor znanstvenih područja
koje smo se odlučili istraživati
dalje, specificira problem
istraživanja.

 U nastavku je dato nekoliko

primjera.

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 Primjeri
11

 Kako odlazak radnika u inozemstvo djeluje na

neka obilježja populacije (sklapanje brakova,
rađanje, umiranje) - problem je demografski.
 Kako odlazak u inozemstvo djeluje na materijalni
položaj porodice, devizni priljev, štednju? –
problem je ekonomski.
 Ako nas zanima normativna reguliranost odlaska
u inozemstvo i utjecaj tih normi na odlazak,
odlučili smo se pravni aspekt.

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 12

 Pojmovi su sredstvo i rezultat

u znanstvenom istraživanju,zato
im u svakom istraživanju treba
Definiranje posvetiti izuzetnu pozornost.
pojmova i
pojmovna  Pojmovi nisu apriorne
analiza kategorije mišljenja.
 Oni su historijske kategorije koje
se mijenjaju:
1. jer se mijenja naša spoznaja,
2. jer se mijenja objektivna
stvarnost koju spoznajemo.

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 13

 Kada se u znanstvenom istraživanju ne

bi posebna pozornost pridavala
preciziranju značenja ključnih
Definiranje pojmova, teško bismo došli do novih
pojmova i spoznaja.
pojmovna
 Zbog toga ključni pojmovi u
analiza
svakom znanstvenom
istraživanju moraju biti precizno
definirani i konsekventno
upotrebljavani.
 Pri upotrebi svake riječi dobro je
razmisliti o mogućim nesporazumima,
jer njih je uvijek više nego što nam se u
prvi mah može učiniti.
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA
 14

 Recimo da nam je problem

istraživanja pitanje postoji li
razlika u uključenosti u politički
Definiranje život između mlađih i starijih
pojmova i
pojmovna radnika.
analiza
 Na prvi pogled čini se da je tu sve
jasno.

 Međutim, različiti istraživači

mogu različito shvatiti,
uključenost u politički život.
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA
 15

 Jedni mogu misliti na formalno

članstvo u političkoj stranci,
drugi mogu misliti na političku
Definiranje aktivnost unutar i izvan
pojmova i
pojmovna stranke kojoj neko pripada.
analiza  To nije isto pa bi i rezultati
istraživanja bili različiti.
 Moglo bi biti razlika i u
određivanju granice izmedu
starijih i mlađih radnika.
 Posve sigurno bilo bi neslaganja i
u shvatanju izraza “radnik".

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 16
 To pokazuju rezultati jednog istraživanja
(Vujević, 2006).
 U tom istraživanju iz 1976 godine, na uzorku
od 760 ispitanika na pitanje ,,Šta je radnik?"
Definiranje
dobiveni su ovi odgovori:
pojmova i
pojmovna 1. Radnik je svako ko radi u neposrednoj u
analiza proizvodnji 19%
2. Radnik je osoba sa kvalifikacijama od NKV
do VKV 10%
3. Radnik je svako ko se bori za
samoupravljanje 12%
4. Radnik je svako ko radi koristan posao 25%
5. Radnik je svaka osoba u radnom odnosu
32%
6. Bez odgovora 2%

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 17
 Cilj svih znanosti je spoznaja.
 Cilj jedne određene znanosti je
spoznaja dijela objektivne
stvarnosti koji je odabrala za predmet
Određivanje
istraživanja.
ciljeva
istraživanja  Cilj jednog određenog istraživanja mora
biti mnogo konkretniji.
 Kao sto je cilj znanosti vezan za njezin
predmet istraživanja, tako cilj jednog
određenog istraživanja treba
vezati za njegov problem.
 Prema tome, mogli bismo redi da je cilj
svakog istraživanja otkriti ono što
smo definirali kao nepoznato, kao
problem.
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA
 18

 U znanstvenom se istraživanju
pojavljuju dvije vrste ciljeva:
Određivanje
ciljeva
istraživanja 1. pragmatički ili društveni
ciljevi
2. spoznajni ili znanstveni
ciljevi

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG
RADA
 19

 Spoznajnim ili znanstvenim

ciljevima određujemo razinu
spoznaje koju trebamo
Spoznajni ili ostvariti da bismo riješili
znanstveni
problem.
ciljevi

 Ti ciljevi nisu proizvoljni, već

proizilaze iz same prirode
problema.

 Priroda problema ih ne odreduje

do kraja pa ih treba specificirati.
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA
 20

 Četiri su razine spoznaje, pa su

moguće četiri vrste znanstvenih
ciljeva.

Četiri razine  To su:

spoznaje
1. znanstveno opisivanje ili
deskripcija,
2. znanstvena klasifikacija,
3. znanstveno objašnjenje ili
eksplanacija,
4. znanstveno predviđanje ili
prognoza.

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 Znanstveno opisivanje ili deskripcija
21

 Znanstveno opisivanje treba biti potpuno.

 Tu se često griješi, tako da se na osnovi podataka o dijelu
donose zaključci o cjelini.
 Zato, ako pojave i procese ne možemo zahvatiti u
cjelini, moramo to činiti na reprezentativnom
uzorku.
 Znanstveni opis mora biti sistematičan, pouzdan i
precizan.
 Sistematičnost osiguravamo ako se u opisivanju
pridržavamo plana koji smo unaprijed napravili.
 Opisivanje je pouzdano kad pri ponovljenom opisu iste
pojave ista osoba dobiva iste rezultate.
 Opis je precizan kad pomoću njega možemo registrirati i
manje razlike u obilježju koje nas zanima.
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA
 Znanstvena klasifikacija
22

 Moguće su dvije vrste znanstvenih klasifikacija

(Vujević, 2006):

1. klasifikacija s obzirom na zavisnu varijablu

(osnovno obilježje) i
2. klasifikacija s obzirom na nezavisne
varijable.

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 Primjeri znastvene klasifikacije
23
Klasifikacija s obzirom na
zavisnu varijablu
 Istraživanjem stavova građana prema
vlasti možemo uz opći uvid dobiti posebne
uvide u stavove s obzirom na objekt stava
(stav prema predsjedniku, stav
prema vladi i stav prema sudstvu).
 Isto tako, klasificirati možemo i s obzirom
na neke dimenzije stava (utemeljenost
stava, evaluativnu, aktivisticku i dimenziju
snage stava).
 To bi bila klasifikacija s obzirom na
osnovno obiljezje istraživanja -
zavisnu varijablu.
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA
Klasifikacija s obzirom na
nezavisnu varijablu
 Kao što unutar stavova prema vlasti
imamo različite objekte stava i različite
dimenzije stava, isto tako imamo različite
vrste građana, pa stav prema vlasti
općenito možemo dovesti u vezu s
obilježjima građana kao što su spol,
dob, mjesto rodenja, stupanj
obrazovanja, religioznost itd.
 Obilježja koja dovodimo u vezu s
osnovnim obiljezjima zovemo
nezavisnim varijablama, pa se ova
klasifikaciia zove klasifikacija s
obzirom na nezavisne varijable.
 Znanstveno objašnjenje (eksplanacija)
24

 Objasniti neku pojavu obično

znači otkriti uzroke
njezinog nastanka,
mijenjanja i nestanka.

 Međutim, imamo dvije vrste

eksplanacijskih ciljeva:
1. otkrivanje povezanosti,
2. otkrivanje uzročno-
posljedične zavisnosti.

 Eksplanacijskim ciljevima
istraživanja dobivamo
odgovor na pitanje kako i
zašto.
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA
 Otkrivanje povezanosti
25

 Odgovorom na pitanje kako dobivamo informaciju o

povezanosti među pojavama i procesima.

 Ako smo za cilj istraživanja namjeravali ustanoviti

povezanost medu određenim varijablama, onda
moramo znati da samo na osnovi izračunatog
koeficijenta korelacije ne možemo odrediti je
li povezanost prava ili lažna.

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 Otkrivanje povezanosti
26

 Pri određivanju povezanosti moramo brinuti

o mogućem utjecaju drugih varijabli, kako
bismo mogli kontrolirati taj utjecaj.

 Taj utjecaj mozemo kontrolirati izborom

odgovarajućeg nacrta istraživanja ili odgovarajućom
statističkom obradom.

 Međutim, to neće biti moguće ako ne

identificiramo varijable koje treba
kontrolirati.

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 Otkrivanje povezanosti
27

 Eksplanacijskim ciljem povezanosti možemo

odrediti smjer i intenzitet povezanosti među
varijablama.

 Smjer veze pokazuje predznak koeficijenta korelacije, a

intenzitet njegova veličina.

 Određujući eksplanacijske ciljeve moramo posebno

odrediti varijable među kojima nas zanima povezanost,
kao i one za koje ćemo obaviti uzročno- posljedičnu
analizu, jer će se njihov tretman u istraživanju bitno
razlikovati.

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 Uzročno-posljedična analiza
28

 Za uzročno-posljedičnu analizu nije dovoljno

ustanoviti samo povezanost, jer na osnovi
koeficijenta korelacije ne možemo znati koja je
pojava uzrok, a koja je posljedica.

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

 29

VAŽNO!

KORELACIJA ≠ UZROČNOST

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA

METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA 30
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA 31
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA 32
 Literatura
33
 Dawson, C. (2009) Introduction to Research Methods: A Practical Guide for
Anyone Undertaking a Research Project. Oxford: How To Content.
 Jonker, J. & Pennink, B. (2010) The Essence of Research Methodology: A
Concise Guide for Master and PhD Students in Management Science. Berlin:
Springer.
 Kothari, C. R. (2004) Research Methodology: Methods & Techniques. New
Delhi: New Age International (P) Ltd., Publishers.
 Kukić, S. & Markić, B. (2006) Metodologija društvenih znanosti: metode,
tehnike, postupci i instrumenti znanstvenoistraživačkog rada. Mostar:
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru.
 Marczyk, G., DeMatteo, D. & Festinger, D. (2005) Essentials of Research
Design and Methodology. New Jersey: John Wiley & Sons, Inc.
 O’Leary, Z. (2004) The Essential Guide to Doing Research. London: SAGE
Publications.
 Vujević, M. (2006) Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti.
Zagreb: Školska knjiga.
METODOLOGIJA NAUČNO-ISTRAŽIVAČKOG RADA