NOVINARSKA DEONTOLOGIJA

UVOD
Danas je poznato da su se naune discipline razdvojile i usmjerile ka praktinoj ljudskoj
potrebi. U ovome se slae veina filozofa; iz teologije se diferencirala filozofija, a iz nje
mnoge druge nauke.
Etika nastojanje da se unaprijedi dobro, a onemogui zlo. Etika kao opi pojam !nauka
o moralu" nije mogla da udovolji svim potrebama koji su se izdiferencirali iz razliiti#
profesija koje su se razvile nakon veliki# otkria. $vo je dovelo do vani# dru%tveni#
promjena. U modernom svijetu !svijetu globalizacije" etika zadobiva i praktino
znaenje, razvija se u skladu sa potrebom da se unaprijedi pona%anje aktera u nekoj
profesiji. &ako govorimo danas o medicinskoj etici dunosti !'ant", ali i o deontologiji
kojom se bave savremeni mislioci u oblasti etike. (ilozofi su etiku podijelili na
APSTRAKTNU i APLIKATIVNU. )z apstraktne etike se razvila normativna etika,
odnosno deontologija. U etici razlikujemo dva osnovna pristupa razumijevanja
moralnosti* +" teorijska i
," normativno-praktina etika. -ormativno.praktina etika se grana u dva smjera*
+" teo!o"k# i ," $eonto!o"k# etiku.
&eleolo%ka etika se usredotouje na dobro i vrijednost, na ljudsko pona%anje i na njegove
posljedice koje se prosu/uje s obzirom na ciljeve, motive i vrijednosti koje se postavljaju.
Deontolo%ka etika se bavi za#tjevima za ispunjavanje dunosti i pojmom norma.
Deonto!o%ija je nauka o dunostima. 0azvio ju je engleski filozof 1erem2 3ent#an.
Deontologija je u (rancuskoj dobila vei znaaj. &u su izgra/eni kodeksi u kojima su
naznaene profesionalne dunosti, a tu imamo posebne etike* medicinsku, novinarsku,
advokatsku, sudsku.
Sta s# $#&nosti a sta o$%ovornosti'
DU(NOST je ono %to treba da bude. -eki autori kau da je to ono %to se za#tjeva, %to
moralno obavezuje. 4 moralna obaveza moe biti data u obliku zakona ili normi. Dunost
se definira i kao za#tjev i zapovijed. Drugi autori tvrde da je dunost izraz unutra%nje
volje ovjekovog bia.
ODGOVORNOST je pona%anje i prosu/ivanje koje proistie iz, prije svega, dunosti.
5oralno postupanje u bilo kojoj situaciji je novinarova moralna dunost.
(ilozofska.teorijska etika ima za cilj da se definiraju moralni fenomeni. -ormativna etika
je praktina etika i njen interes je ljudsko djelovanje i pona%anje, odnosno ljudska praksa.
$na je nastojanje da se objasne norme kojima se osigurava ispravno postupanje. 6
obzirom da ona definira razloge injena dobra, ona proizlazi iz normativne filozofije; ona
zadobiva odrednice praktine etike. $na se prisiljava na odre/eno pona%anje i postupanje,
ve da upuuje.
-ormativna etika markira norme kako bi na%e djelovanje dobilo eljeni smisao. $na je
usmjerena na kriterij gdje su utemeljene norme. Dru%tvo je strukturirano, u njegovoj
sloenosti se nalazi i pona%anje aktera me/u grupama, norme kojim se osigurava
odgovorno pona%anje, obavezuje lanove dru%tveni# grupa prema odnosima i dru%tvu kao
+
grupi. -orme kojima se upuuje na neko pona%anje predmet su praktine etike, koje
upuuju na dobro7ispravno pona%anje.
)nteres etike je #umanitet, jer se samo s tim opravdava dobro pona%anje. $d postanka
dru%tva pa do danas, u svim sferama, nastoji se prevladati antagonizam izme/u prirode i
dru%tva. -a razini teorije nema jedinstvenijeg stava gdje zavr%ava normativna, a poinje
praktina.teorijska etika. Deontologija zadobiva praktini znaaj, ako je smatramo kao
nauku o dunostima.

ETIKA ) *ORAL
0ije E&)'4 je grkog porijekla, et#os najava, ud. Et#os nije prirodno smje%ten
unutar ovjeka, nego unutar na%e sredine. Etika je nauka o moralu i upoznaje nas %ta je to
moral, kao i da uzme kritiko stajali%te prema moralnoj praksi. Etika se javila onda kada
su ljudi u razvoju ostvarili neku moralnu blizinu. 8atini su etiku preveli na mos.moris.
mores uvajui njen karakter. 6a 4ristotelom etika se precizira kao posebna filozofska
disciplina. Etika kao filozofija, kao praktine nauka, trai principe ljudskog djelovanja.
Etika nije u osnovi normativna, ve je uputa na%eg iskrenog, ljudskog djelovanja.
9rofesor 0asim 5uminovi kae dok nauci u uem smislu pripadaju zadaci ljudske
egzistencije, etici pripada traenje smisla i svr#e. (ilozofi teoretiari vode diskusiju o
tome :%ta je to etika;< 6lau se da je dru%tveni moral predmet etike. 9ostoje neslaganja
:%ta je to moral;< 6istematiari su etiku diferencirali na savremenu etiku* #umanistiki
pristup, islamsku, kr%ansku etiku... etika poziva.
Etika poduava ljude kako trebaju postupati da bi dosegli najvi%e dobro. 'ljuno pitanje
je* ime se ovjek potvr/uje kao ljudsko bie; $dgovor je* djelujui, radei.
Etika traga za smislom ljudskog postojanja !kako djelovati, a ne ugroavati ovjeka",
motive i djelovanja ljudskog iskustva. (ilozofi.etiari za ovjekovo bie vezuju dva vrsta
ovjeka*
+" actus #ominis ovjekove ini rezultat su prirodni# procesa ovjeka, koje ovjek
nee mijenjati.
," 4ctus #umanus vezuju se kao svjesna bia, ljudi su slobodni da odluuju o
njima. $ve ini prouava etika. =ezuje se kao racionalna bia, koja mogu da
odluuju o svom djelovanju.
*ORAL jedan je od naina reguliranja me/uljudski# odnosa. 5oral je skup dru%tveni#
normi, pravila, naela o pona%anju ljudi u dru%tvenim zajednicama. Definira se i kao skup
dru%tveni# pravila o sadraju i nainu me/uljudski# odnosa i ljudski# zajednica.
5oral je jedan od oblika ljudske prakse i gdje se pokazuje aktivni odnos ovjeka prema
samome sebi, prema drugima u zajednici, radu, domovini, du#ovnim i materijalnim
vrijednostima. 5anifestira se u potrebi ljudski# #tijenja kao dobre7lo%e. Dobre namjere se
pozitivno ocjenjuju, dok lo%a postupanja negativno ocjenjuju, kude, osu/uju, zabranjuju.
5oral je jedan od naina vrednovanja ljudskog postupanja i pona%anja.
&emeljne etike kategorije su* dobro ili lo%e. 5oral je jedan od osnovni# ljudski# faktora.
>ovjek je individualno, ali i dru%tveno bie. )ma svoje elje, ali mora uvaavati i elje
dru%tva. >esto se ovjek na/e u konfliktnoj situaciji, stoga je moral jedan od naina
usmjeravanja i situaciji u kojoj se ovjek nalazi.
,
U svakodnevnici moral je ne%to pozitivno, prilagodljivo, #rabrost, po%tenje, pravinost,
dru%tveni i odgovornosti. 5oral je bitan sastav ljudskog ivota, nastao da regulira
me/uljudske odnose. 3ez morala ne bi bilo mogue odravati lina sa dru%tvenim
interesima. ?adatak morala je da povee lanove nekog dru%tva u jednu cjelinu. 5oral
daje ljudima odre/ene dunosti, ali im osigurava odre/ena prava i slobode.
0adomir 8uki koji je kazao da je iluzija misliti da ovjek bez morala moe ivjeti u
zajednici sa drugima. >ovjek je vezan za dru%tvo. 3ez dru%tva i kulture ne moemo ostati
upotpunjeni. -ije postojala niti e postojati zajednica gdje nisu postojala odre/ena
ljudska naela. -pr. Egipani su @AAA godina prije nove ere izrazili kodeks, kao i stari
)ndijci. 3uda je imao moralni zakon kojeg je smatrao prirodnim ovjekovim zakonom.
=uko 9avievi je rekao da se neka moralna pravila me/u ljudima provode bez neke
svijesti za%to se provode. 5oral je dru%tvena pojava, oznaava naine reguliranja
me/uljudski# odnosa i nain kako su izregulirani i s#vaeni.
POJA* DO+RA I *ORALNOG DO+A
Dobro i vrijednost su osnovni etiki kodeksi, ali da bismo s#vatili nji#ovo etiko
znaenje, trebamo se osvrnuti na vanetiko. =eina na%e spoznajne djelatnosti ukljuuje
procjenjivanje i vrednovanje ljudi, doga/aja i vrijednosti. 4ko neka stvar udovoljava
odre/enoj svrsi, kaemo da je dobra. 4ko ne%to od ovoga nedostaje, onda je lo%e. -pr.
-o je dobar ako ostvaruje svr#u !rezanje"; dobro je savr%enstvo noa; npr. ?a neku vrstu
#ljeba kaemo da je dobra, ukusna i #ranljiva i to je razlog za%to konzumiramo taj #ljeb.
6ud o dobru ukljuuje sud o svrsi. -e%to je dobro7lo%e sa obzirom na odre/enu svr#u.
Dva s# &naenja $o,ra-
+" $o,ro # se,i i ," $o,ro &a $r#%o%a.
'ada kaemo da neka stvar u veoj ili manjoj mjeri ostvaruje svr#u kojoj tei, znai da
ona ima vei stepen savr%enosti. S#$ o $o,r# ukljuuje sud o savr%enosti, a savr%enost ne
znai ni%ta drugo do potpuno realizirano dobro. -e%to je dobro u veoj 7 manjoj mjeri, s
obzirom na to da li ispunjava svr#e kojima slui.
Do,ro &nai svr.# i trebao razlikovati svr#u samoj stvari i svr#u kojoj stvari slue.
6vako bie je dobro. Da bi mogao postojati ono mora ostvariti u minimalnoj mjeri svoju
bit. 6vako bie ostvaruje u sebi, u odre/enoj mjeri, svoju savr%enost, inae ne bi nikad
funkcioniralo. -pr. Bendikepirane osobe ostvaruju u sebi neku savr%enost. /asno $o,ro,
da bi bilo dobro, ne ovisi o nekom drugom dobru. ?a razliku od asnog dobra, spomenut
emo i korisno $o,ro je dobro koje slui nekome. &o dobro pretpostavlja mnoga bia
koja su u slubi drugi# bia. $vo dobro je podre/eno dobro, jer zavisi od asnog dobra.
-jegova vrijednost je vea ako %to bolje ostvaruje svoju ulogu u ovoj cjelini; pojam
korisnog dobra ukljuuje pojam reda, koji se sastoji da vi%e stvari ini me/usobnu cjelinu
na osnovu jedne svr#e.
-pr. =ojnik njegov zadatak pred zadatkom vojske. Dakle, korisno i asno dobro se
razlikuju, ali postoji ne%to %to im je zajedniko pripa$nost je$nom ,i0#1 Dobro u sebi
je samo ono %to je dobro za drugoga. (ilozofi nazivaju dobro :transcendentalnim
atributom bia<, %to nije bie, nije ni dobro.
Dobro je ono %to je svojstveno onom %to jeste, kako je to %to jeste. &ranscendentalni
trenuci su* dobrota, istinitost... &i atributi oznaavaju modalitete bia.
C
>ovjek, kao mora!ni s#,jekt izgra/uje se tokom itavog svog ivota. 6 obzirom da li je
dobro7ne dobro, ovjek ima %ansu da bira. >ovjekova djela donose ivot dostojna
ovjeka.
6misao svog postojanja etika pronalazi tako %to e svoje djelovanje usmjeriti tenjom da
se dobije najvi%e dobro. U etici je najvi%e dobro sam :ovjek<, to je cilj kojem stremimo,
kojem se daje smisao, a ujedno ovjek i subjekt tog nastojanja* subject hominis , i subject
humanum. >in ovjeka je ljudski in o emu mi odluujemo.
Etikom teorijom dominiraju dva gledi%ta* a" antropo!o"ka i b" teo!o"ka. -a prvom
mjestu je ovjek, a na drugom vjera. 5i istiemo ovjeka i na%e stajali%te je antropolo%ko.
&e%ko je odrediti %ta je to dobro. Dta ovjeku daje smisao. Da li je na taj nain dobro
definirano; 6 obzirom da se radi o etici, filozofija je ovdje nuna, a ona to odre/uje da
ono %to nije bie nije ni dobro. 4li treba ukazati na teleolo%ki uklon; ovjek djeluje prema
cilju postii neki smisao. &o znai da kada ovjek odluuje o svom djelovanju, on je
uspore/uje da percepcijom dobra. Dobro je ono %to ga ovjek smatra idejom koja
ljudskom postojanju daje smisao !svr#u". Dobro je kriterij moralne procjene. $no je u
ovjekovom poimanju njegov cilj, ak i onda kada je nedostian. Dobro poiva na relaciji
ovjek svijet, ovisi o situaciji, ali i o subjektu koji odluuje da djeluje, jer subjekt
razliito odluuje %ta je dobro.
/ovjek je $#2an $a $je!#je sa onim "to je spo&nao kao $o,ro. 5oralno dobro je ono
dobro kada ovjek ostvaruje svoju svr#u. 6va mi%ljenja ukazuju na pote%koe
dokazivanja najvi%eg dobra. 6toga je izbor pri#vatiti ono odre/enje da je dobro ono %to je
ovjek izdiferencirao kao dobro.
3ta je mora!no $o,ro' &o je unutra%nji sadraj moralne linosti, ovjeka kao subjekta.
5oralno dobro daje svim ostalim dobrima vrijednost. 'ant je ovo nazvao kategorinim
imperativom. 5oralno dobro se tie ovjeka kao razumnog i moralnog bia, ono pripada
posebnom redu bia, ono znai ostvarenje ovjeka kao razumnog bia. >ovjek djeluje
prema svr#ama koje postavlja. $n je bie u mogunosti i treba #tjeti i ostvariti tu svoju
svr#u. Druga bia, za razliku od ovjeka su djela prirode, dok je ovjek svoj vlastiti
proizvod. S!o,o$a ne &nai $a inimo ono "to nam se pro.tije4 ve0 ono "to je
$e5inirano kao $o,ro1 $dgovorni smo pred sobom i drugima da postupamo tako kako
postupamo. >ovjek je odgovoran !vjeran" prema sebi. 5oralno dobro ne trpi
instrumentalizaciju, ako ga #oemo zato %to nam to donosi korist, lako nam se moe
desiti da se na/emo u situaciji koja je licemjerna. -emoralnost za#tijeva da inimo ono
%ta je pravo. &a nastojanja da inimo dobro moe nas dovesti i u situaciju koristi, ugode,
dru%tvenog poloaja; ali to ne treba biti predmet na%eg djelovanja. (ilozofija oznaava
aksiomu dobro treba initi, za dobrim treba tragati, a zlo treba izbjegavati. &o znai da
nikada ne inimo zlo. Da inimo svako dobro, jer ne injenjem dobra, vodi ka zlu.
E
S*ISAO I 6NA/ENJE SLO+ODE
'ada razmi%ljamo o tome %ta je to, po emu se slobodno bie razlikuje od neslobodnog,
je sposobnost da raspolae sa sobom, da odluuje o sebi, da samo sebe odre/uje i stvara.
$vu sposobnost, nemaju neslobodna bia, zbog ega su ona rezultat prirode i sredine u
kojoj ive. ?a razliku od neslobodni# bia, slobodna bia imaju sposobnost da nadilaze
prirodne i dru%tvene determinizme, ak i kada su ti determinizmi veoma strogi, te im se
mogu suprotstaviti.
5e/utim, ne moemo biti slobodni od svega, jer treba znati da odustajanje od neega
znai zalaganje za neku drugu stvar. 6loboda :$D< je poetna sloboda. -jena smisao je u
tome da svaka smisao ovjeka poinje izricanjem -E na neku prisilu.
?apravo, sloboda se realizira nepokolebljivim pristajanjem za neko dobro vrstim
opredjeljenjem za neku vrijednost. 6loboda tako/er pretpostavlja razum kao svoj temelj,
ona nije iracionalna, a to znai da sloboda nije initi %ta #oemo, ve da inimo ono %to
smo spoznali kao dobro.
6loboda je locirana izme/u ovjekove prirodne i dru%tvene uslovljenosti. >ovjek se
razlikuje od drugi# bia, jer moe uveliko odluivati o sebi.
$dre/uje granice koju mu nude priroda i dru%tvo. $n i# pri#vata ili odbacuje. $dbijanje 7
pristajanje %to je suprotno od onoga uobiajenog, vodi ka neslobodi. 6loboda otpoinje
izricanjem D4 ili -E. U novinarstvu istina je vrijednost uz koju novinar treba da pristane,
o slobodi govorimo kada je dru%tvo ili novinar pri#vaen u sredini. $ slobodi govorimo
na temelju racija.
6loboda o :$D< u pozitivnom smislu znai, kaem jednom -E mogunosti, kako bi#
rekao D4 nekoj drugoj mogunosti. &a prva sloboda znai sloboda ovjeka da se bez
ikakve prisile odlui za ne%to. 9uno znaenje slobode ostvareno je u ovoj drugoj slobodi
slobodi ?4. 9ri#vatiti ovo znai ne odbaciti slobodu, ve pri#vatiti njeno izborno
znaenje. 6loboda ukljuuje odgovornost. Djela, ini, koja nisu rezultata na%e slobodne
volje, mi ne snosimo odgovornost. ?a takva djela ne treba nas kazniti. &ako ni mi ne
osjeamo potrebu za nagradom, ili kaznom. 9ravo poznaje odgovornost za djela koja smo
uinili nenamjerno. 9ravo za#tjeva odgovornost, naplatu %tete. 5e/utim, postoje neke
ini kada smo moralno odgovorni, a nisu rezultat slobodne volje. &ako su nam poznate i
pravne moralne odgovornosti kada imamo odgovornost prema osobama koja su pod
dejstvom alko#ola. $vim primjerom #tjeli smo ukazati na pojam odgovornosti. -eka
na%a najbolja djela imaju posljedice. ?ato kau dobri poznavaoci ovjekove psi#e da
ljudi ne vole slobodu, ve da bjee od obaveza 7 odgovornosti. $dustajanje od slobode je
najtei oblik ovjekovog otu/enja !odustajemo do sami# sebe". &e#nika mo se razvila
do takvi# razmjera, da se pitanje odgovornosti multiplicirala. Frubo smo zagospodarili
prirodom. =ano je promisliti pitanje odgovornosti prema prirodi, budunosti...
Etika mora biti posveena pitanjima inima, djelima, odgovornostima kao nikad prije.
(ilozofija i etika razlikuju*
+" meta5i&iko i ," antropo7entriko staja!i"te1
@
Etika se fokusira na linost !ovjeka" moralnog subjekta, ije su ini moralna djelovanja.
&ako je linost svr#a u sebi, ali je linost objekt, cilj etike. -as zanima ta linost
novinara. 0ije je o etikom gledanju koje podrazumijeva ljudskom djelovanje
slobodno odluujemo i djelujemo. 4ko moralne linosti nema bez slobode, trebamo znati
%ta je to sloboda.
6loboda je locirana izme/u ovjekove prirodne i dru%tvene uslovljenosti. >ovjek se
razlikuje od drugi# bia, jer moe uveliko odluivati o sebi.
$dre/uje granice koju mu nude priroda i dru%tvo. $n i# pri#vata ili odbacuje. $dbijanje 7
pristajanje %to je suprotno od onoga uobiajenog, vodi ka neslobodi. 6loboda otpoinje
izricanjem D4 ili -E. U novinarstvu istina je vrijednost uz koju novinar treba da pristane,
o slobodi govorimo kada je dru%tvo ili novinar pri#vaen u sredini. $ slobodi govorimo
na temelju racija.
'ada kaemo da sve %to inimo, moramo initi odgovorno, onda zakljuujemo da
moramo initi moralno. 4psolutizirana sloboda ne pri#vata istinu koja moe dovesti do
dru%tveni# rasula. )stina omoguuje 7 ograniava na%u slobodu. 9ored ovi# uvjetovanosti
postoje neke druge uvjetovanosti koje ograniavaju na%u slobodu. 9ored toga %to ove
uvjetovanosti moramo razlikovati, pojam uvjetovanosti je ljudski in koji se proima sa
prostora nunosti ljudski !ovjekov" in. -pr. )za neki# veliki# ina esto stoje osjeaji
!strasti", ini stanja koja ne ovise o slobodnoj volji ali je podravaju u slobodnom
djelovanju.
-a%e slobodno djelovanje je inspirirano ono %to se de%ava u na%em unutarnjem #tijenju.
&aj neslobodni in dobija svoje osmi%ljenje. 8jubav izme/u dvije osobe ima svoju
ne!slobodnu" stranu. -eslobodna strana tie se osjeaja privlanosti prije bilo kakve
donesene odluke. -a%a svjesna, #otimina odluka, ne bi mogla opstati bez tog osjeaja
privlanosti. U tom me/usobnom svjesnom pri#vaanju taj nesvjesni poriv zadobiva svoj
smisao !ispunjenje". )mamo neslobodno.instinktivnu slobodu bia koja omoguava 7
ograniava tu vezu, na%u slobodu. -a%a sloboda je motivirana sloboda. 5otivi ne mogu
ovisiti o slobodi, oni mogu dolaziti iz na%e tjelesnosti 7 navika, izvori%te mogu imati u
na%oj psi#i, du#ovnoj naravi. )zvori%te na%e motivacije mogu biti vrijednosna uvjerenja.
5otivi zapravo svoj smisao nalaze u odnosu prema slobodi. $sjeaj gladi, seksualni
nagon, privlanost ne ovise o na%em slobodnom djelovanju, mi odluujemo o tome
kako emo zadovoljavati na%e nagone. ?apravo, volja naglasiti da se ti porivi stavljaju
pred na%u slobodu, a rje%enje ovisi o na%im moralnim uvjerenjima, %ta elimo biti i %ta
elimo postii. 6ve ove biolo%ke, psi#ike, kulturne uvjetovanosti omoguavaju na%u
istinsku slobodu. Datost koja ograniava, npr. -e biramo kojeg emo spola biti. &o
predstavlja datost koja nas ograniava i do sri nas uvjetuje 7 ograniava. 4li i sve ove
datosti omoguavaju na%u slobodu; da oblikujemo samo sebe. Dta elimo biti i koji put
izabrati kako bi ne%to postigli.
G
*E8UNARODNI ETI/KI AKTI 9 KODEKSI
9ored 5e/unarodne regulacije oblasti novinarstva, danas se respektiraju i etike norme i
akti samoregulacije i na njima zasnovano pona%anje. ?apravo, rije je o ure/ivanju rada
iznutra same profesije o posebnom vidu normiranja novinarstva koje nazivamo
samoregulacijom.
'odeks, dokument etike naravi. 'odeks je konkretan niz pravila, normi, vrijednosti koji
vae me/u pripadnicima jedne grupe, jedne profesije. 'odeks je dokument etike naravi
kojim se pribjegava strate%koj upotrebi etike proklamiranjem pravila koja se odnose na
novinare i medije kako bi se stvorila pozitivna slika u javnosti, kako bi se osigurao
kredibilitet, odnosno onemoguilo uplitanja javnosti u rad medija. U kodeksu su izloene
norme koji# se trebaju pridravati novinari u svom radu, od koji# se po pravilu ne
odstupa. Etiki akti, date norme me/unarodnog karaktera. &i akti su, zapravo, rezultat
saznanja i potrebe, jer svako dru%tvo obiljeavaju mree me/unarodne komunikacije.
'onferencija +HIC. godine obaveza je novinara da osiguraju javnosti pristup
informacijama i sudioni%tvo u komunikaciji. &a sloenost je razlog %to je novinarska
profesija, djelovanje, do%lo u sami vr# akademske rasprave. )nteres za etikom novinarstva
u b#. javnosti narastao je nakon pada 3erlinskog zida, nakon pada agresije na 3osnu i
Bercegovinu i saznanja o situaciji kakvu su imali mediji prije rata. 9itanje o mjestu i
ulozi medija u demokratskom dru%tvu kod nas je aktuelno. 9ored etiara, etika
novinarstva je sve vi%e predmet diskusije i naunika. 6tudente novinarstva zanimaju
profesionalna pravila. -ovinari profesionalci imaju usagla%ene kodekse. 'ljuno pitanje
koje novinar sebi postavlja glasi* da li sam svoj posao uradio po%tujui etiki standard;
Da li sam radio dobro;
9oznato je da je u teorijskom smislu etika ponudila i pitanje i odgovore koji se tiu
novinarske profesije, ponudila teorijski okvir za rje%avanje brojni# etiki# dilema sa
kojima se novinari susreu. -a%a svakodnevnica, nadilazi ta teorijska rje%enja i otuda
obaveza etike da pri#vata sve ono %to donosi savremeno doba.
DE:INI;IJA NOVINARSKE ETIKE
$baveza je novinarske etike da postavi norme, pravila, smjernice, kodekse koji e voditi
novinare nji#ovom radu, ali i# nee prisiljavati na odre/ena pona%anja kako bi oni bili
#umaniji. Dunost je novinara da po%tuje istinu, pravo javnosti da do/e do istinite
informacije. 9ri diferenciranju tipa i karakteru normi dolazi do pote%koa odre/eni broj
principa se javlja u prvoj ili drugoj sferi. U izvjesnom smislu tu pote%kou u odre/enoj
mjeri je mogue razrije%iti, stim da treba da se brine o toj normi. 6fera etike i prava se
isprepliu. 0azlika je u tome je %to se u pravu pretpostavlja istina, dok je sluaj etike
norme . savjest regulator odnosa prema normama.
-pr. Deklaracije koje su obznane kao kodeksi* deklaracija o principima postupanja
novinara iz +H@E. godine i 5in#enska deklaracija o pravima i obavezama novinara
zemalja lanica Evropske zajednice iz +HI+. godine. 9o%tujui slijed izrade kodeksa i
deklaracija, vo/enje potrebom standarda, ukazat emo na neke dokumente koji imaju
principe*
I
DEKLARA;IJA O PRIN;IPI*A POSTUPANJA NOVINARA <=>?@1A
$vaj dokument ima sadraj koji je aktuelan. $n je osnova za izradu drugi# dokumenata.
9olazi%te ovog akta je univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i slobodama, ali i
polazi%te o ljudskim konvencijama !lan +A". $vo je kratak dokument !svega H lanova".
$pe odredbe dokumenta*
. standard profesionalnog pona%anja
. po%tivanje istine
. pravo javnosti da zna istinu
. profesionalna tajna
. nediskriminacija
>lan J. ove Deklaracije upozorava na prekr%aj na koji novinari moraju paziti. $zbiljnim
prekr%ajem se smatra* plagijat, kleveta, neosnovana optuba, vrije/anje, primanje mita
!sprjeavanje objavljivanja informacije". 9itanje prekr%aja danas je posebno aktuelno u
3iB za koju bismo konstatirali da njeno novinarstvo u stalnim vaganjima da li gurati
neije tu/e intereseK $vaj dokument je pri#vatila veina svjetski# novinarski# asocijacija.
$va pravila vae u veini zemalja svijeta, iako je akt donesen prije vi%e od @A godina,
ovaj akt pripada novijim aktima. $vaj akt iz +H@E. godine je osnova za izradu nacionalni#
kodeksa pa i oni# koji su aktuelni u 3iB.
*E8UNARODNA DEKLARA;IJA O PRAVI*A I O+AVE6A*A NOVINARA
<=>B=1 GODINEA
5in#enska povelja je donesena za potrebe zemalja lanica Evropske zajednice i ima
regionalno znaenje, me/utim, kada pogledamo sadraj, zakljuujemo da ova deklaracija
ima opi znaaj. +HI+. godine primljena je i donesena od novinara %est zemalja koji su
inili Evropsku zajednicu. 9otreba izrade etiki# kodeksa i kodeksa etiki# potreba.
9olazi%te 5in#enske povelje su dvije povelje o ljudskim pravima i slobodama. 9ovelja
ima dva dijela* +" dunosti i ," pravo. U ovom aktu su nagla%eni standardi istina, sloboda,
po%tivanje privatnosti, otpor pritisku, ponavlja se veina oni# principa, +H@E. i +HI+.
godine biljeimo zati%je na planu dono%enja akata etike naravi. 5in#enska povelja
standard otpora pritiskom, pravom novinara je da odbije svaki zadatak koji poku%ava da
postavi neko izvan redakcijskog sastava. $baveza novinara je da prima zadatke samo od
onog ko pripada redakcijskom sastavu. U drugom dijelu naznaena su i prava novinara,
pravo pristupa informacijama, pravo da odbije pritisak ili prisilu. )stie se kako novinari
trebaju voditi rauna da ne mije%aju profesije sa drugim. -agla%ava se i to kako je pravo
novinara da sklopi individualni ugovor sa svojim poslodavcem.
5in#ensku povelju je pri#vatila me/unarodna asocijacija novinara i druge u svijetu. $vaj
akt obavezuje na pri#vaanje standarda novinare koje savjest nalae da se profesionalno
pona%aju. $vaj akt je posluio kao temelj za izradu dokumenata; veina nji# je prepisana.
9ovelja iz +HI,. je evropski proizvod, najava evropski# procesa, a koji su i procesi
spajanja profesionalizma i morala u funkciji demokratizacije medija i dru%tva.
J
*E8UNARODNA NA/ELA PRO:ESIONALNE ETIKE U NOVINARSTVU
<=>CD1 GODINEA
Dana%nji interesi za etike kodekse imaju svoju #istoriju. 6ee u ,A.im godinama. 'ao
primjer etiki# kodeksa koji su doneseni u prvoj polovini ,A. vijeka. -avedimo neke*
. 9ovelja francuski# novinara iz +H+J.
. Etiki kodeks, Dvedska +H,C.
. Etiki kodeks, (inska +H,E.
. Etiki kodeks, usvojen na 9rvoj konferenciji 4merike %tampe, Las#ington +H,G.
)nicijativa da se me/unarodno kodeksi donesu, javlja se nakon 9rvog svjetskog rata,
nakon zloupotrebe medija u ratu. -akon Drugog svjetskog rata pristupilo se procesu
prevladavanju siroma%tva, lijeenje nepravde i u tom procesu pristalice novinarstva i
demokratije istaknuli su potrebu osiguravanja izgradnje medijskog profesionalizma. U
okviru ekonomsko.socijalnog savjeta U-.a djelovala je potkomisija za razvoj slobode
%tampe i medija koja je +H@,. godine izradila nacrt me/unarodnog etikog kodeksa za sva
lica upuena u aktivnosti prikupljanja, %irenja i distribuiranja vijesti i informacija. $vaj
nacrt iz +H@,. godine je nastao u vrijeme kada su mediji u zemlji i svijetu trpjeli uticaj
vlasti. -acrt nije pri#vaen, ve je proslije/en novinarskim udruenjima.
$vaj kodeks ima @ lanova. $baveza novinara je da pazi* na injenice, bez iskrivljavanja
sadraja, integritet, javni interes, dostatnost informacija, nadzor profesije, a ne vlasti.
-akon dueg vremena +HJC. godine u 9arizu, pod pokroviteljstvom U-E6M$.a, usvojen
je dokument* 5e/unarodna naela profesionalne etike u novinarstvu.
$vaj dokument upozorava* pravo javnosti da zna istinitu informaciju, dostupnost
informacije, integritet, po%tivanje ljudskog dostojanstva, po%tivanje javnog interesa itd.
$vaj dokument iz +HJC. u vrijeme jaanja #ladnoratovske politike u svijetu; jake
ideolo%ke suprotstavljenosti, trebao je znaiti podr%ku novinarima u nji#ovom
profesionalnom radu. U tom smislu, ovaj dokument donosi nekoliko novosti u cilju
jaanja mira i demokratije. -aglasak je stavljen na mrnju, diskriminaciju, rasizam,
kolonijalizam, sprjeavanje trke u nuklearnom naoruanju. $vaj dokument imao je
ambiciju dati potporu izgradnji novog me/unarodnog informativnog poretka. &a ideja
zavr%ila je u Evropi stvaranjem :evropske drave<, a u svijetu globalizacijom.
DOKU*ENT 6A RA6VOJ POLITIKA EVROPSKE :EDERA;IJE NOVINARA
<EFFD1 GODINEA
$vo nije kodeks u klasinom smislu. U njegovom etvrtom odjeljku se istie kako je
kodeks pona%anja kodeks kakav su pri#vatila sva novinarska udruenja u Evropi.
9redstavlja kodeks etike koji je osnova za zajedniko evropsko razumijevanje pitanja iz
domena etike novinarstva. Evropska federacija novinara ne vidi potrebu za mije%anjem
nacionalni# vlada kada je rije o etici novinarstva. ovaj dokument odnosi se na jaanje
uloge medija* novinarstva za razvoj Evrope. &ie se i limitirajue uloge vlasni%tva i
izrade 4nti&rust legislative na evropskom nivou, a u cilju izgradnje neovisni# i
demokratski# medija. $vim se upozorava da je izgradnja i razvoj demokratski# medija
mogu pluralizmom medija. $djeljak ,. istie znaaj dijaloga izme/u predstavnika
radnika i rukovodstva u cilju afirmacije kodeksa, zakona i standarda koji se tiu medija i
novinara u svim zemljama svijeta. Dokument ima strate%ki karakter. ?naajan je za
zemlje u tranziciji, zemlje opsjednute ekonomskom ovisno%u, mediji koji trpe
H
preovla/ujui uticaj vlasti. U ovom dokumentu se istie da poslodavac mora pri#vatiti
injenicu da mediji uope trebaju odraavati dru%tvo kojem slue.
DOKU*ENT- NOVINARSTVO4 RAT I GRA8ANSKA PRAVA <EFF?1 GODINEA
Dokument je donesen u 3ilbau, Dpanija. &okom ,AAG. godine u svijetu se vodilo vi%e
ratova. 9oruke iz ratova u 4fganistanu i )raku jesu da novinari i mediji imaju nekorektan
odnos prema izvje%tavanju sa rati%ta, ali i da vlasti nemaju dobar stav prema medijima. U
ovom dijelu svijeta masovnu su ubijanu civili, uni%tavano kulturno.#istorijsko naslije/e.
Danas postoji sve vi%e dokaza o neprofesionalnosti novinara. =alja istai i to da se kae
kako vlasti i vlade ne smiju dopustiti potiranje gra/anski# prava i sloboda pod izgovorom
javne sigurnosti ako za to nema utvr/ene opasnosti. U ovom dokumentu se kae i to da
mediji i novinari trebaju voditi rauna koliko je vana nji#ova uloga u nadziranju vlade i
doznaje se da mediji i novinari imaju vitalnu ulogu u ovome. $vaj akcent je rezultat
suoavanja sa nedemokratskim reimima u svijetu. $vaj dokument je rezultata suoenja
vlasti i medija, a u cilju korekcije neprofesionalnog pona%anja. Dokument upozorava i
politiku i medije na vanost nadziranja rada vlade od javnosti, odnosno na vanost
politike. $vaj dokument nas podsjea na obavezu po%tivanja ljudski# prava i sloboda.
Etike normative me/unarodnog karaktera pripremaju i donose me/unarodne novinarske
asocijacije. -a razini svijeta danas aktivno djeluje vi%e asocijacija. 5e/u utjecajnijim su
*eG#naro$na 5e$era7ije novinara !dalje u tekst 5(-" i 6vjetski savez katoliki#
novinara. $vdje ubrajamo i asocijacije regionalnog tipa, kao Evropska federacija
novinara, 'onfederacija latinoameriki# novinara, 6avez arapski# novinara, Unija
afriki# novinara, 'onfederacija azijski# novinara. )z analize ovi# dokumenata
zakljuujemo da me/unarodne novinarske asocijacije imaju poseban znaaj u smislu
nji#ove brige za poloaj novinara i medija, kao i briga za primjenu profesionalni#
standarda. >esto se mogu uti mi%ljenja da 5e/unarodna asocijacija novinara ne postie
konsenzus kada je rije o uticanju vlade i politike na medije i novinare, ali i u zalaganju
odbrane profesionalnosti. $vi dokumenti su temelj za izradu nacionalni# konteksta od
ega zavisi stepen razvijenosti o tome.
*eG#naro$na 5e$era7ija novinara <*:NA je vana i uticajna i njeno djelovanje ima
strate%ki karakter. 5(- je globalna asocijacija sindikata novinara !+H,G.". Danas okuplja
oko @AA.AAA aktivni# novinara kroz +CA organizacija i +A@ zemalja svijeta. 6jedi%te
organizacije je u 3riselu. -jena funkcija je borba za za%titu i nepovredivost novinarske
profesije. 3ori se za socijalna, profesionalna prava novinara, potreba za %to %irom
borbom. $vo se posebno javlja pojavom mass medija. $rganizacija je odrala dva
svjetska kongresa* jedan u ,AAE., a drugi u ,AAI. godini.
Miljevi 5(-.a*
a" odbrana slobode i profesionalne neovisnosti
b" stvaranje jaki# i neovisni# sindikata novinara
c" prikupljanje i distribucija materijala od lanica, koji se tiu ljudski# prava,
pobolj%avanja uvjeta zapo%ljavanja novinara, novi# te#nologija
d" promoviranje profesionalne obuke i nastavak edukacije za novinare
+A
5(- svake tree godine organizira 6vjetski kongres medija. 0azmatra se pitanje rada
medija, kao i rad medija koji rade u zemljama !regionima" koji su za#vaeni ratom, u
zemljama u tranziciji i u reimskim zemljama.
Fodine ,AAE. odran je kongres u 4tini i razmatralo se o rado novinara u )raku, 9alestini,
0usiji, -igeriji. Uesnici ovog kongresa iznijeli su stavove o tome da veliki broj
novinara, zatoeni# u 4frici, bude oslobo/en. $tvorena su pitanja odbrane medija,
ouvanja i dalja izgradnja javni# 0&= servisa, promoviranje kultura i prava, sprjeavanje
da mali broj korporacija :preuzmu< medije.
6ljedei kongres odran je ,AAI. godine. 0azmatrana su pitanja o globalizaciji,
profesionalnosti rada novinara i medija, profesionalnim standardima itd. 9itanja na oba
kongresa upuuju da je jo% mnogo otvoreni# pitanja koji se tiu slobodnog novinarstva,
ekonomskog razvoja i da je neizbjean i daljnji rad asocijacija. =eliki broj tema i pitanja
vezan je za novinare i medije. Milj je odbrana slobode i neovisnosti novinarstva, izgradnja
demokratskog dru%tva.
=rijeme izme/u +H@,. i +HJ+. godine je jedno neplodno razdoblje !Bladni rat" i uticalo je
na slabu saradnju me/u novinarskim udruenjima. -akon Bladnog rata, udruenja su se
ponovo povezala. ?a nadati je da e b#. novinarstvo slijediti pravila me/unarodnog
novinarstva. &reba osigurati primjenu profesionalni# standarda i podstii pravo ja javnu
rije. Uloga koju mediji i novinari imaju je posebno vana. $baveza je da na%e
novinarstvo slijedi rje%enja, dobra rje%enja koja nude me/unarodni kodeksi.
PITANJE SAVJESTI NOVINARA
>ovjek je kao moralno bie slino graditelju. Fraditelj mora dobro poznavati graditeljske
zakone, mora realizirati postavljeni projekt, provesti da iz ideje u stvarnost, ali i mora
dobro poznavati zakone. &ako je i sa ovjekom, mora slijediti norme koje izviru iz njega i
vode ga do savr%enosti. )zraena je ideja :kakav ovjek treba da bude;<
$n to mora realizirati i to ga obavezuje da tumai, interpretira okolnosti. 6avjest je
vezana za moralnim djelovanjem. 6avjest je in koji mi u skladu sa na%om bezuvjetnom
tenjom prosu/ujemo kako u drugim okolnostima djelovati. 6vakom moralnom
djelovanju pret#odi niz uvjetovanosti i datosti. &ako tumaimo na%u tezu za dobrom,
kako bismo stvorili ideju kako elimo i trebao biti. &ako tumaimo direktne okolnosti
kako to trebamo realizirati. 6ud savjesti kao moralni sud na%eg djelovanja. 6avjest je
ugroena vanjskim faktorima !dru%tvom, javnim mnijenjem itd." Bistorijski*
onemoguavaju pojedinca da djeluje u skladu sa na%om savje%u. to je karakteristika
svakog dru%tva pogotovo totalitarni# !propaganda, manipulacija". >ovjek se ostvaruje u
svojoj zajednici. -pr. 9rimjer vanosti odgoja. >ovjek bez odgoja ne bi mogao razviti
neke osnovne sposobnosti !#odanje, #ranjenje, govor..." >ovjek postaje zrelo i
instinktivno bie. 6lino je ulozi babice. Uloga dru%tva u odgojnom procesu je vana, ali
glavni sudionik je odgajanik, a ne odgajatelj. $dgajanik treba razviti sve navedene
sposobnosti. Dru%tvo ima vanost u procesu odgajanja, savjest treba pomo dru%tva
dru%tvo nas poduava, pomae da vjebamo i ouvamo svoje intelektualne sposobnosti.
6a savje%u se upoznajemo u izjavi tipa* :)zjeda me savjestK< 6avjest nas vee lino. -e
moemo drugima to nametati. $baveza savjesti nas vee jae, esto nego bilo kakva
materijalna prisila. 6avjest pripada redu du#a. $bavezuje nas prije i poslije svakog ina.
++
Da izaberemo ono %to smo spoznali kao dobro. -agra/uje nas ako smo uinili dobro i
obratno. $baveza savjesti je nevidljiva, ali je izuzetno snana*
+" religiozni ljudi savjest povezuju sa unutarnjim bogosluenjem. &o nas usmjerava,
osu/uje, kudi na temelju savjesti.
," 9ostoje i oni koji smatraju da je savjest stav dru%tva. 'ako se oduprijeti neemu;
C" 9ostoje i oni koji vjeruju da je savjest glas ljudske prirode koji nas vodi
samosvjesnosti. 6avjest obavezuje na%u slobodu. =ee je, ali je ujedno i
utemeljuje. 6loboda nije samovolja, ve je ograniena. )stina je na%a sloboda.
-eki filozofi kau da istina omoguava na%u slobodu. 6loboda je na istini zasnovano
djelovanje. $baveza ovjeka je da slijedi svoju savjest. Ukoliko slijedimo na%u sebinu
savjest to je lo%e postupanje.
PITANJE LJUDSKOG DOSTOJANSTVA osnovna je vrijednost koja pripada
ovjeku kao ovjeku. -ije rezultat na%i# napora, ve pripada sa na%om naravi i niko nam
to ne moe oduzeti. &o je velianstvenost ljudskog bia u sebi. 8judsko dostojanstvo je
temelj svi# prava i dunosti. 6vaki ovjek se prema drugom mora odnositi sa
po%tovanjem.
$baveza dru%tva je da promie ljudska prava i slobode. 'o ne cijenu sebe, ne cijeni ni
druge. &reba se boriti protiv svi# oblika otu/enja ovjeka. &u borbu moramo stalno
voditi. -e smijemo pristati biti objekti razliiti# manipulacija. &reba razvijati svoju
kritiku svijet, po%tovanje.
6NA/AJ4 STANJE4 PRO;ES I6GRADNJE SISTE*A REGULA;IJE 6A
*EDIJE
9itanje normiranja oblasti novinarstva je sloeno pitanje i ukljuuje dva tipa pristupa
normiranja* a" etiki i b" pravni1 6 obzirom na ovo te%ko je razluiti %ta su etiki, a %ta
pravni normativi.
-ain i artikulacije normi su veoma bliski, pa se ova dva pojma esto poistovjeuju. 4ko
se posluimo statistikom kr%enja normi, susret emo se sa injenicom da kada je
povrije/ena etika norma povrije/en je i zakon. 4ko uzmemo odluke suda o kr%enju i
sankcijama u sluaju povrede zakona zakljuujemo da je to moralna sankcija, izuzev
sluaja politikog pritiska, oduzimanje slobode novinarima.
Etika kao nauka je izdiferencirala odnos prema zakonskoj normi, ije je donosilac i tuma
drava, kao i prema svojoj etikoj normi koju donosi sama profesija. U sluaju kr%enja 7
po%tivanja normi brine sud. U sluaju kr%enja 7 po%tivanja etiki# normi brinu organi
profesije . Etika novinarstva je vana u svim dru%tvima koji imaju demokratski sistem
vlasti, ali i u dru%tvima koja to ele postati. 3iB je primjer takvog dru%tva !elja za
stabilnom demokratijom". 9ravna nauka i etika se saglasne kako u pravnim sluajevima
odluuje sud, a u moralnim savjest. $vo pravilo novinari bi trebali po%tivati, ali su oni
blii etici nego zakonu. 3iB kao dru%tvo ima te%ko iskustvo rata i novinarstvo ima to
iskustvo, zato je razumjeti za%to je na% put razvoja veoma spor, kao i novinarstvo koje jo%
istrauje razloge rata u 3iB. -akon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pristupilo se
izgradnji regulative u svim segmentima. Etike i zakonske norme donose se pod
pritiskom 5e/unarodne zajednice*
+,
+" degradacija u 3iB je bila nuna uz pomo nekoga izvana
," 5e/unarodna zajednica je u mirnom procesu razvoja 3iB insistirala u potrebi
uvaavanja najvei# standarda u svim djelatnostima, pa i u novinarskoj osigurao
profesionalan rad i uvaavanje standarda.
0azvoj etike novinarstva u 3iB odvija se oskudno i vrlo sporo. 4 danas pod pla%tom tu/e
pomoi. 0ije je o vremenu osamostaljenjem 0epublike 3iB, o agresiji i vremenu
potpisivanja mirovnog sporazuma. Etika novinarstva u doba 6(0 1ugoslavije imala je
minimum standarda, a snano je bila oznaena sa vrijednostima tada%nje ideologije.
$graniena i kontrolirana sloboda izraavanja. 0azlog ovome je jednostavan.
'omunistiki reimi ne dopu%taju slobode i prava, niti se u doba 6(01 posveivala
dovoljna panja. 3ilo je to vrijeme disolucije 6(01, ali i vrijeme pripreme za agresiju. U
vrijeme rata biljeimo kra# etike novinarstva nepo%tivanja naela novinarske etike. 0at i
sloboda su nespojivi. )skustvo rata u 3iB je o#rabrio novinare da se tome suprotstave, ali
se to odvija sporo. 6ve je manje lai u na%im medijima ostvaren je napredak. $d
Dejtona pa do danas evidentan je napredak iako je on ostvaren pod prisilom
5e/unarodne zajednice. -akon Dejtonskog mirovnog sporazuma otpoinje proces
ure/ivanja oblasti novinarstva u na%oj zemlji !odvija se sporo, ali u uzlaznoj putanji".
Etika obrazlae norme ispravnog postupanja i takvo usmjerava djelovanje ka naelima.
-jena je zadae da artikulira norme i usmjeri pona%anje na univerzalan nain.
Univerzalnost proistie od sami# normi koji prouava i usmjerava E&)'4. 9ogre%ke su
nametnule obaveze regulacije i samoregulacije novinarstva. $dgovor se krije u ovjeku.
0at u 3iB donio je niz posljedica; odstupanje od odgovornog pona%anja. 0ije je znaila
rat, a neodgovornost, ozbiljnu ljudsku pogre%ku. $dstupanje od odgovornosti je dovelo
do genocida. 8a je bila temelj za agresiju i rat; i toj lai podr%ku su dali novinari i
mediji. 6rpski mediji su plasirali la da vode rat za nji#ovu slobodu. 9rava istina je bila
nesloboda od srpski# agresora. $va pogre%ka je bila mogua u ambijentu stalne krize
morala, tako je postala dijelom svijesti. U vrijeme rata imamo pad po%tivanja etiki#
standarda. 8a o ugroenosti jednog naroda postala je segment kulture pona%anja jednog
naroda. &aj kod u pona%anju srpskog agresora ostavio je posljedice na stanovni%tvo, kao i
na vojsku. 9roces uspostave mira raspoznaje da su institucije 5e/unarodne zajednice
vr%ile pritisak na vlast i medije, jasno nam je da je to bila jedina mogunost u prekidu
rata. $va analiza nainjena je sa ciljem izgradnje etiki# kodeksa gdje kljunu ulogu ima
5e/unarodna zajednica.
6tanje morala u zemljama biv%e 1ugoslavije je razliito, ali se moemo sloiti da je ono
nezadovoljavajue. 'ada je rije o 3iB moemo to posmatrati kroz dru%tvenu
transformaciju. Etika novinarstva u 6loveniji je usmjerena ka potrebi po%tivanja etike i
potrebi izgradnje novinarske djelatnosti. &a praksa u 6loveniji je slina i u drugim
zemljama Evrope. U Brvatskoj je to drugaije, jo% je pod pritiskom uticaja izvana. U 3iB
se biljei napredak, iako smo pod pritiskom da li da pri#vatimo promjene ili da
nazadujemo. 3iB pri#vata izazov, ali su jo% prisutni nedemokratski elementi kod jednog
naroda. 6ocijalistiki normativi su zastarjeli. -ovi normativi se donose pod kontrolom.
=eliki je broj medija u ratu oformljen spontano i cilj im je bio biti oslonac u ratu.
-ovinarska udruenja me/usobno nisu bila povezana. 9oticaji dono%enja akata
samoregulacije su doneseni izvana.
+C
RAD NE6AVISNE KO*ISIJE 6A *EDIJE
=isoki predstavnik je u skladu sa 4neksom +A. i lanom @. 3onske konferencije iz +HHI.
godine donio odluku o formiranju nezavisne komisije za medije iz +HHJ. godine.
'omisija je prestala sa radom. 9recizirani su zadaci ove komisije*
a" uspostavila je regulatorni reim za elektronske medije
b" uspostavila je proceduru i sistem izdavanja licenci za elektronske medije
c" izradila kodeks za elektronske medije
d" obavila funkciju arbitrae, nadzora i izricanje sankcija !mjera" za nepo%tivanje
pravila
e" inicirala, uradila i nametnula i druge kodekse djelovanja.
'ada je rije o ovom prvom !a" mogao se uspostaviti samo spoljnom prinudom. 3ilo je
rijei o odbrani #aosa uspostavljenog silom. Uspostava regulatorne agencije je bila najava
uvo/enja reda u oblast elektronski# medija.
-ezavisna komisija za medije je uspostavila licencu za rad elektronski# medija, %to je
vano jer su ovdje mediji i novinari bili podre/eni ratnim interesima i to je ostavilHo
posljedice i javnost podijelilo; stoga je obaveza da se trai i dobije licenca . nain da se
promjeni pona%anje medija. 0at !u" na medijima je predstavljalo nasilje i anar#iju te je
vano %to je uspostavljena pretpostavka rada medija s#odno etikim standardima. 9rvi put
je uspostavljena jedna nezavisno donesena procedura i %to je nagovje%tavala promjene u
pona%anju novinara i medija.
-ezavisna komisija za medije napravila je kodekse za elektronske medije. >injenica je da
je 'odeks bio nametnut ! i to sa razlogomK". $n je agens promjene stanja u 3iB nakon
rata. 'omisija je obavila funkciju arbitrae, nadzora i izricanje sankcija za nepo%tivanje
pravila. 9rije rata su djelovali brojni prekr%ioci. 0isto Nogo i 6miljko Dagolj novinari
koji su putem medija vodili rat. 'omisija je nametnula i druge kodekse djelovanja. U 3iB
je ratni pokli za novinare znaio svrstavanje u svoju stranu. 'od novinara 6rba je
znailo lani pristup obavljanju svog posla kako bi se potvrdio svoj patriotizam i
osigurala :sloboda<. -ovinari 6rbi su bili onaj dio vojske koji ubija i progoni ljude u cilju
potvrde svoga patriotizma. 9romjena u pona%anju ili gubitak posla time se bavila
'omisija i to je uspje%no obavila.
KODEKS VIJEHA 6A 3TA*PU +iI
'odeks je napravljen po uzoru na evropske kodekse. Usvojen je ,H.aprila +HHC godine od
veine novinarski# udruenja.
'odeks je usvojen na osnovu 5e/unarodni# dokumenata !oko +A.ak me/unarodni#
dokumenata".
Dopunjeni lanovi*
. lan E !dopunjen ,AAG." po%tivanje osobnosti izbora polova
. lan +A !dopunjen ,AAG." za%tita svjedoka
. lan ++ !,AA@." uzrok je bio uestala pojava otmice djece
+E
=ijee apeluje na na%u savjest ako napravimo gre%ku. 1ednom napravljena gre%ka moe
rezultirati dobijanjem otkaza u listu, ali je i pitanje da li e nas neko i kasnije primiti u
redakciju
KODEKS O RTV E*ITIRANJU
U 3iB etika komuniciranja nije razvijena u potrebnoj mjeri. -akon raspada 1ugoslavije
3iB nema ni medijsku politiku za koju bi se moglo rei da je uskla/ena s me/unarodnim
standardima. 4li imamo neovisno od socijalistiki# ograda iskustvo i ba%tinimo ga unato
iskustva koje je ovdje proveo novi fa%izam. &o iskustvo tolerancije i multikulture dobar je
oblik formiranja demokratski# odnosa. 3iB nije bila demokratsko dru%tvo, nadalje nije
pro%la kroz muke nacionalne konstitucije. 6toga danas u 3iB govorimo o izgradnji
demokratije, a ne o rekonstrukciji takvog dru%tva. &ek se uobliava realna nacionalna
politika kao projekta usagla%avanja tri interesa dok nam Evropa nudi tradicionalni
koncept slobode i dunosti kao temelj demokratije. $vakvim pristupima $B0, pa i
-ezavisna komisija za medije osnovana +HHJ.g. . njen cilj je uspostava demokratije u
3)B, osposobljavanje gra/ana za demokratsko komuniciranje. 6ponzori i kontrolori
mirovnog procesa uvaili su ovaj koncept. 'ada je rije o normativnoj sferi uvaili su
dana%nji evropski model koji se temelji na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i
deklaracijama usvojenim do ,AA+.g. 3iB nakon rata nema sopstveni koncept razvoja
javnosti nema iskustvo rada medija u demokratskom dru%tvu. ?a#valjujui sponzorima i
kontrolorima mirovni# procesa mi moemo govoriti kada je rije o novinarstvu o
osnovnoj regulativi !zakoni",
inicijalnoj politici !zakoni i norme" i
etici komuniciranja.
Etika komuniciranja se polako razvija s#odno zadanim ciljevima. ?a#valjujui pomoi
sponzora i kontrolora postupno zaivljava evropski standard. 0ije je o normativima koje
je donijela -ezavisna komisija za medije*
. kodeks za ure/ivanje 0&= programa
. kodeks o medijskim pravima u izbornom periodu
. smjernice u vezi sa izvje%tavanjem, provokativnim izjavama,
. procedura za vo/enje sluajeva
. kodeks za %tampu !+HHH" !pri#vatilo ga @ nov.dru%tava i sindikat".
KODEKS 6A URE8IVANJE RTV PROGRA*A <=>>C1A
U vrijeme dominacije novi# medijski# te#nologija nesporna je injenica snage
elektronski# medija, mo slike i rijei uivo. 9olazei od osnovne injenice nezavisna
komisija za medije je raspoznala ulogu medija i doprinos proizvodnji rata. 9ristupila je s
promjenom pona%anja novinara i medija u cilju ouvanja mira. 6 poetkom rata u 3iB
raspao se vrijednosni sistem uspostavljen je nemoralan odnos prema ljudskim pravima i
slobodama, prema temeljnim ljudskim vrijednostima. -ezavisna komisija za medije zbog
toga insistira na novom moralu pona%anja u ijem sredi%tu su sloboda i istina za sve ljude.
?a izradu kodeksa posluio je lan +H Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i lan
+A Evropske konvencije o ljudskim pravima.
+@
6 obzirom na iskustvo rata nezavisna komisija u ovom kodeksu je insistirala na
prijetnjama i sankcijama kako je to istaknutu u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravim i
slobodama !+H@,". &u se kae da provo/enje slobode izraavanja moe biti podvrgnuto
takvim formalnostima koje su propisane zakonom, a neop#odne su u demokratskom
dru%tvu i bite su zbog za%tite zdravlja i morala, sprjeavanja kriminala, ouvanja respekta
i prava drugi#. 6prjeavanje odavanja informacija, ouvanje autoriteta, nepristasnosti
pravosudni# organa.
-ezavisna komisija u ovom kodeksu iz +HHJ daje prednost sankcijama i zabranama jer je
raspoznala destruktivnu ulogu koju su imali mediji ali i %to je nakon rata kr%ena sloboda
izraavanja bez uvaavanja principa odgovornosti.
?a vrijeme rata brojni mediji su radili neprofesionalno. $snovna karakteristika rata u 3iB
je kr%enje prava i sloboda ljudi, ni Evropa nije po%te/ena toga u vrijeme novi# medijski#
te#nologija. 6toga je na razini Evrope doneseno vi%e naela i normi, a raspoznajemo i# u
tekstu ovog kodeksa. $snovna karakteristika rata u 3iB je negiranje prava drugoga stoga
je norma ovog kodeksa stroga, ali je pitanje o emu je ovdje rije;
&ome pridodajemo injenicu da je u procesu europeizacije radija i televizije sloboda
izraavanja u Evropi donijela, posebno izvana, evropske i amerike filmove i serije koji
su utjecali na porast diskriminacije, seksualnog zlostavljana i nasilja. -a% zakljuak je da
su sastavljai ovog kodeksa vi%e prostora trebali ostaviti za saop%tavanje istine o rtvi
agresije nego %tio je dat prostor ovom ugra/enom modelu. 9itanje maloljetnika, za%tite
ljudskog dostojanstva su aktuelni problemi u Evropi, zato je izradila ?elenu knjigu o
kori%tenju )nterneta i odbrani ljudskog digniteta.
.'omunikacija o %tetnom i protuzakonitom kori%tenju interneta.
$vi dokumenti doneseni su zbog potrebe da se za%titi ljudsko dostojanstvo i mla/a
populacija. 6loboda izraavanja je kodificirana u Evropskoj konvenciji o ljudskim
pravima i taj princip sadri zakonodavstvo !f," dok zelena knjiga je vana jer se tu kae
da sloboda u Evropi nije pojmljiva apsolutno nego je u obavezi za%tite privatnosti
ograniena potrebom za%tite zdravlja i morala. -jeno provo/enje u zemljama lanicama
je u skladu sa kulturnim standardima. 6astavlja ovog kodeksa nije uvaio potrebu rtve
agresije i njenom pravu slobode izraavanja. -e sprjeava se apliciranje sadraja na na%e
dru%tvo i kulturu. Fra/ani nemaju snage da se odupru novim izazovima bez poremeaja
patolo%ke naravi. &o je pitanje koje optereuje na%u praksu i tie se na%eg morala.
-agla%avamo da ovim dokumentom dominiraju sljedee etiri etike kategorije*
. pristojnost
. uljudnost
. tanost
. pravednost, nediskriminacija, odgovornost.
=e u preambuli kodeksa se naznaava da e njim biti obu#vaena pitanja etnike
vjerske, netolerancije a to je od vanosti za dobrodit naroda. -ovinari i el.mediji su u
svom radu duni po%tivati openito pri#vaene kulturne standarde uljudnosti i pristojnosti
da e biti za%tieni interesi djece. $ neredu i nasilju, te katastrofama kodeks nagla%ava da
+G
e voditi rauna o tome jer im je obaveza da slue istini da postupe tako da ne izazovu
bol i neopravdano zadiru u neiju privatnost.
U ovom kodeksu se istie da je obaveza el.medija uvaavati, respektirati vjeru i
razliitost pripadnika. -epristranost i tanost su bitni za svako ure/ivanje programa,
posebno informativnog programa. 'ada je rije o sankcijama koje ova komisija moe
izrei u cilju sprjeavanja vjerske netolerancije*
. izdavanju za#tjeva za izvinjenje
. izdavanje upozorenja
. suspenzija licence
. ulazak u slubene prostorije
. pljenidba opreme
. obustavljanje aktivnosti
. ukidanje licence.
'odeksom se zabranjuje emitovanje lanog materijala u cilju nano%enja %tete, u cilju
osiguravanja po%tivanja pravednosti naznaena je mogunost prava na odgovor.
RAD REGULATORNE AGEN;IJE 6A KO*UNIKA;IJE
-ezavisna komisija za medije !)5M" u formi i funkcijama kako je osnovana prestala je sa
radom ,AA+.g. kada u martu poinje sa radom 04' !M04". 6pajanjem nadlenosti )5M i
&04 !agencija za telekomunikacije" nastaje 04'. 04' je javna dravna institucija
jedina zaduena za reguliranje polja telekomunikacija i elektronski# medija na prostoru
drave 3iB. 6tatus funkcije i obaveze 04'.a regulisane su zakonom o
telekomunikacijama !,AA,.g.".
&ri su sektora djelovanja 04'.a*
+. polje telekomunikacija
,. ure/ivanje frekvencijskog spektra
C. polje emitovanja
04' je nezavisna javna organizacija koja za razliku od nezavisne komisije odgovara za
svoj rad =ijeu ministara 3iB i ima odgovornost prema javnosti. 04' za razliku od
)5M koja je donosila kodekse ima funkciju emitovanja !nadziranja" primjenu pravila koja
se tiu emitovanja izmjenu ovi# pravila, rje%ava i sankcionira eventualna kr%enja pravila.
6truktura 04'.a*
+. vijee 04'.a !vr#ovno tijelo ima I lanova"
,. agencija za usvajanje pravila emitovanja
C. odbor za implementaciju
E. pravni i administrativni odjel.
04' pravi godi%nji izvje%taj o svom radu. &i izvje%taji su se mogli dobiti na za#tjev ali se
sad %alju =ijeu ministara.
-eki izvje%taji raka . spektar djelovanja 04'.a s#odno ?akonu o telekomunikacijama
!,AA,", evropskim konvencijama je vrlo %irok. -as primarno zanima unaprje/ivanje rada
+I
el.medija stoga emo se osvrnuti na izvje%taje od ,AA+ do ,AAE.g. 04' ima sedam takvi#
izvje%taja nama su dostupna etiri i iz nji# zakljuujemo da je 04' uspjela u naumu
uskla/ivanja rada medija u skladu s ciljevima*
. pobolj%anje rada el.medija
. uspostava odrivi# medija
. unaprje/ivanje rada medija.
,AA+ je bila godina uspostave prvi# akcija 04'.a, godina uspostave prvi# koraka rada
njenog sektora za emitovanje emu posveujemo panju. U izvje%taju ,AA+.g. se kae da
sektor za emitovanje temelji svoju aktivnost na kljunoj rijei regulacija, a to nije
cenzura. &o ima vanost jer su mediji etvrta sila svakog demokratskog dru%tva. Drugi
moment sektora za emitovanje pomae nam da razumijemo ulogu medija. 'ae se da
sektor za emitovanje polazi od teze da regulacija medija predstavlja vaan faktor
promiui slobode kulturnu i politiku razovrstnost, %titei ljudsko dostojanstvo. 0ad se
tie doprinosa ovog sektora rekonstruiranja sistema javnog emitovanja, reklamiranja i
sponzorstva.
6trate%ki efekt iz ovog izvje%taja jeste obustavljanje emitovanje B0&.a na prostorima 3iB
s ciljem sprjeavanja dalji# aspiracija Brvatske drave kroz #rvatski jezik i kulturu.
U ,AA,.g. rak biljei svoje stabilno djelovanje s#odno zakonskoj odredbi i me/unarodnoj
potpori. ?a ,AA,.g. 04' iznosi podatak o broju javni# emitera u 3iB, koliko medija ima
dozvolu za rad, pa se naznaava da u ,AA,.g. imamo +JC kvalifikovane stanice. $d ega
u C javna emitera. E, su &=, a radio stanica +E+. 1avni# &= je +G, radio G,. $stalo su
privatni mediji, &= ,G, radio IH.
U 3iB +HHH.g. je bilo ,J, radio i &= kue doneseno je +G odluka o kaznama u ,AA,.g. +,
novani#, , upozorenja, + suspenzija, + kazna koju je izrekao direktor za implementaciju.
U ,AAC.g. se biljei tendencija pada broja kr%enja pravila i propisa, istina u manjoj mjeri,
ali nisu poduzimane radikalne mjere. &o je vrijeme uspostave stabilnog okruenja vrijeme
porasta utjecaja 04'.a. ) u ,AA,.g. statistika pokazuje tendenciju pada u sluajevima
kr%enja pravila i propisa 04'.a %to je doprinos postojeem trendu regulacije rada
el.medija u 3iB %to je potvrda vanosti rada 04'.a i %to predstavlja pokazatelj da se
el.mediji u 3iB sve vi%e udaljavaju od utjecaja, politiki# pritisaka da bi se u ,AA,.g.
konstatovalo da je govor mrnje i%ezao iz el.medija.
,AAE.g. je vrijeme kada biljeimo porast broja kr%enja u oblasti emitovanja +C sluajeva
kr%enja tie se povede pravila i dozvole, ,E povreda kodeksa i pravila koja se tiu
po%tivanja autorski# prava, ukupno CI sluajeva.
9orast kr%enja obrazlaemo tim %to je do ,AAE.g. do%lo do zaivljavanja odredbi koje se
tiu autorski# prava i ?akona o telekomunikacija. ?akljuak nakon analize dijelova
izvje%taja jeste da je 04' uspje%no nastavila rad -ezavisne komisije za medije, odnosno
osigurala dalje po%tivanje kodeksa i pravila za oblast el.medija, osigurala po%tivanje
zakona i drugi# propisa kojima se regulira ova tako vana oblast dru%tvenog ivota.
=eina zakona donesena je odlukom =isokog predstavnika.
+J
KODEKS O E*ITOVANJU RTV PROGRA*A - D=1=1EFFC1GODINE <$onio %a
RAK4 st#pio na sna%# =F1FD1EFFC1A
$vim 'odeksom obu#vaena su pitanja za%tite djece i maloljetnika, emitovanje
materijala koji podstiu nasilje, pornografiju, erotske sadraje, pitanja ure/ivanja
programa koji se bave parapsi#ologijom, okulstvom, alternativom medicinom i
nadriljekarstvom itd. 6 obzirom da aktuelni kodeksi u Evropi ukljuuju evropske
standarde, ovim se nalae da 0&= stanice moraju emitovati dio evropski# audio.
vizuelni# djela u programima kao i da moraju ispuniti kvotu emitovanja programa iz
produkcijski# kua u 3iB. U lanu J. kae se da scene, opisi i posljedice nasilja mogu
biti emitovane samo u programima u graninom periodu. od AA# do @# ujutro. 9si#iko i
fiziko nasilje moe biti emitovano u programima za djecu samo kad se eli ukazati na
%tetnost; materijali koji podstiu pornografiju ne mogu biti emitovani u programu. U
lanu H. istie se da nagost moe biti prikazana samo u programima koji su u vezi sa tom
temom i ukoliko su edukativnog sadraja. Erotski programi mogu biti emitovani samo u
ogranienom vremenu, a pornografski se ne mogu emitovati nikako. 'odeksom se
precizira da se kod emitovanja programa mora voditi rauna o za%titi fizikog i psi#ikog
razvoja, moralnog razvoja djeteta i da u programima koje e gledati7slu%ati djeca ne mogu
biti scene nasilja, seOa ili upotrebe droga. &reba se voditi rauna o fizikoj i emotivnoj
noti i ljudskom dostojanstvu maloljetnika i djece. U lanu +C. kae se da 0&= stanice ne
mogu traiti od djece mi%ljenje o porodicama, niti o temama koje su izvan nji#ovog
rasu/ivanja. Djeca ne mogu biti ukljuena i kori%tena u politike svr#e. 4ngaovanje
djece u reklamama nije dozvoljeno. 'od direktnog ukljuivanja djece u program treba
voditi rauna da li e to ukljuivanje u program proizvesti stra# kod djece. 'odeksom se
precizira da 0&= kue ne mogu davati informacije o krivinom postupku koji se vodi
prema maloljetniku niti je mogue dobiti audio7video zapis tog postupka. -aznaava se
da su 0&= kue obavezne po%tivati zakon zabrane otkrivanja identiteta maloljetnika,
odnosno informacija koje e dovesti do identifikacije maloljetnika koji je svjedok, rtva
krivinog djela. 9recizira se da se u vezi objavljivanja informacija o krivinom djelu
treba posvetiti posebna panja o ranjivosti maloljetnika, koji je kao rtva ili svjedok
ukljuen u sluaj. U ovom lanu kae se da 0&= kue ne mogu objavljivati identitete
maloljetnika ukljueni# u seOualne nasilje kao i to da se identitet maloljetnika koji je
osu/en za krivino djelo moe objaviti samo kad je to u javnom interesu. 9recizira se i da
svi programi koji se bave parapsi#ologijom, okulstvom, egzorcizmom moraju biti ure/eni
tako da se iznesu naune i vannaune postavke ti# radnji. 5ogu biti emitovani samo u
graninom periodu i to samo onda kada se to tie zdravlja. U lanu ,,. kae se da svi
programi koji se bave alternativnom medicinom moraju sadravati naznaku da se radi o
nainima lijeenja koji nisu zasnovani na tradicionalnoj medicinskoj nauci. Dobro bi bilo
da se u ovim programima osigura ue%e medicinski# strunjaka koji su najblie ovoj
grani medicine koja nudi naine lijeenja bliskim alternativnim nainima lijeenja.
'odeksom se precizira da 0&= kue nee emitovati program o nadriljekarstvu. 'ad je
rije o udjelu evropski# audio.vizuelni# djela u programu domai# stanica, 'odeks
nalae da je obaveza 0&= stanica u 3iB da osiguraju @+P programa zemalja iz EU. 4ko
u trenutku kada je donesen 'odeks 0&= stanice nisu osigurale ovu propisanu kvotu onda
se daje rok od @ godina da se svake godine poveava taj udio sve dok se ne ispuni
propisana kvota i da se poslije iznese izvje%taj. =ezano za programe domae produkcije
+H
kae se da su 0&= kue dune osigurati ,@P igranog dokumentarnog programa
proizvedenog na jezicima C konstitutivna naroda i na jezicima manjinski# grupa u 3iB.
-akon uvida rada organizacija i institucija koje brinu o primjeni kodeksa, moemo
zakljuit da je pozitivna ocjena stanja. 'ada se sa strane sudionika i analitiara dnevni#
doga/aja osvrnemo ta se ocjena raspr%i. 9ostavlja se pitanje opredijeljenosti da se po%tuju
norme, ostvari ideal slobode, pitanje ko insistira na tome. oni slobodni ili neslobodni. -a
globalnoj razini nema univerzalne odluke i stoga se ovaj ideal, kad se pokae interes,
rtvuje u praksi realizacije. 6vijet nema valjanog odgovora, ali se ovdje radi o odre/enom
tipu razumijevanja ljudski# prava i sloboda, dok su najrazvijenije zemlje one koje donose
ovaj model i implementiraju ga samo tamo gdje imaju interesa. 3iB nije u sredi%tu tog
interesa. &aj problem nije evidentan samo kod nas. 'ant kae :nije potrebna nauka i
filozofija koja e nas voditi da budemo dobri i po%teni ljudi<. 0adi se o postojanju svijesti
i potrebe primjene normi. Etiki momenat razvoja kada postavimo pitanje svijesti u
fokusu interesa, onda se postavi i pitanje uskla/enosti normativne i stvarne. U knjizi
:&emelji etike< 'arol =ojtila kae :nije dovoljno poznavanje jezika, potrebna je ispravna
primjena u praksi<. 9itanje kodeksa u 3iB nije pitanje nji#ove primjene u praksi u
kontektsu #istorije, kulture, religija i ekonomske razvijenosti b#. dru%tva. 9roblem koji
prati 3iB sve do ovog vremena uspje#a nauke, jeste problem s jedne strane na%e
otvorenosti za formalno pri#vatanje snage i savr%enstva normi koje se nameu i s druge
strane problem nerazvijenosti b#. dru%tva koja postavlja pitanja smisla istine. jer
nalazimo se na rubu ambisa. -ije problem poznavanja normi, problem je primjena.
)skustva najrazvijeni# zemalja implementirana su u 3iB u vrijeme ekonomske
nerazvijenosti, ali na moralnoj razini postoji licemjeran odnos Evrope prema 3iB. Uvjeti
implementacije normi u ovom siroma%nom dru%tvu i vremenu suprotstavljene podr%ke su
oskudni. $ tom svjedoe izvje%taji sudova, ombudsmena i drugi# organizacija koje brinu
o praksi po%tivanja ti# normi.
?4'$- $ &E8E'$5U-)'4M)1454 D$-E6E- 1E ,AA,. F$D)-E
?4'$- $ '$5U-)'4M)1454 D$-E6E- 1E ,AAC. F$D)-E.
&0) 6E'&$04 04'.4*
. 6E'&$0 ?4 '$5U-)'4M)1U
. 6E'&$0 ?4 E5)&$=4-1E
. 6E'&$0 ?4 $9QE ) 904=-E 9$68$=
RAD VIJEHA 6A 3TA*PU
9ored ?akona i dravni# mjera u ure/ivanju oblasti novinarske profesije brinu se i sami
novinari i nji#ova udruenja. 6lijedom potrebe za afirmacijom etiki# standarda, oni
donose svoje potrebe u skladu sa nekim europskim naelima. $ve aktivnosti pripadaju
samoregulaciji. =ijee za %tampu 3iB !poelo ,AA+. godine" predstavlja napredak b#.
novinarstva.
,A
U prezentiranju osnovni# injenica o svom radu to je organizacija proiza%la iz potrebe
po%tivanja kodeksa kojeg su ,A7!H".AE.+HHH. godine potpisale tada postojea novinarska
udruenja* 6avez novinara 3iB, -ezavisna unija profesionalni# novinara u 3iB, Udruga
#rvatski# novinara u 3iB, Udruenja novinara 06.a, 6indikat slobodni# novinara (3iB,
-ezavisno udruenje novinara 06.a.
=ijee za %tampu 3iB je samoregulatorna, dobrovoljna organizacija, koju ine slobodna
novinarska udruenja 3iB.
9rvi predsjedavajui =ijea bio je stranac 8ord 1o#n =... koji je bio predsjedavajui
britanske komisije za %tampu i njegov mandat je trajao sve do ,AA@. -a njegovo mjesto je
do%ao Drago 3rankovi, dekan (ilozofskog fakulteta u 3anjoj 8uci. Danas je to !,AAG."
6ead 8ukin.
=ijee za %tampu je poelo sa radom ,AA+. godine i bilo je formirano na nivou entiteta
(3iB, sa pravom djelovanja na cijeloj 3iB. U ovom dijelu jugoistone Evrope =ijee je
bilo prvo samoregulatorno tijelo koje je pri#vatilo ope etike principe koji vrijede za
%tampane medije. ,AA@. godine me/unarodni donatori, koji su pomagali =ijeu, iznose
mi%ljenje o rekonstrukciji =ijea i njegovo uspostavljanje na nivou drave 3iB i da se
izna/u lokalni izvori finansiranja. ?a#valjujui angamanu =ijea ovim za#tjevima
me/unarodni# donatora sve je uspje%no provedeno do ,AAG. godine. -aime te godine
=ijee je registrovano na nivou drave 3iB. =ijee za %tampu potpisalo je albenu
proceduru kojom se regulira nain reguliranja albe pravo na podno%enje prigovora.
6vako lice !fiziko ili pravno" ima %ansu da podnese albu ukoliko je prekr%eno njegovo
pravo !sloboda izraavanja, tanost informacija, odgovornost..." =ijee donosi svoje
odluke u sluaju kr%enja 'odeksa za %tampu i daje uputstva. 6 obzirom na dono%enje
iskustva akcije =ijea bile su znaajne na planu za%tite sloboda novinara i medija, stoga
je rad ove organizacije trebamo visoko respektirati.
-ovinari se mogu obratiti za pomo 8iniji za pomo novinarima, koja danas djeluje u
sklopu novinarski# udruenja. =ijee je oruje u za%titi slobode medija od bilo kakvi#
pritisaka.
Dunost novinara i urednika je da %titi i promovira etike standarde i da %titi profesionalni
integritet novinarstva. U !an# =1 se kae da je dunost novinara i urednika da po%tuju
odluku javnosti za istinitim, relevantnim informacijama, da je dunost novinara, urednika
i izdavaa da brane principe slobode izraavanja, pravo na kritiku i kritiko novinarstvo.
Dtampani mediji su duni po%tivati standarde ljudski# prava. Dunost je da se pridrava
opepri#vaeni# standarda pristojnosti i da po%tuje razliitosti b#. dru%tva. $baveza
razvijanja svijesti o ravnopravnosti polova te se na kraju lana kae da e novine %tititi
prava osoba, ali i da e voditi rauna da iznesu informacije od javnog znaaja.
-ajvanija odgovornost novinara i urednika da javnost plasiraju istinite informacije.
9lagijat, primanje mita ili usluge koje mogu uticati na rad novinara i urednika
predstavljaju najvee moralne prekr%aje.
U !an# D* %tampa mora paziti da neke opasnosti mogu imati namjerno podsticanje na
diskriminaciju, netoleranciju. 'odeksom s nalae da %tampa mora izbjegavati uvredljive
aluzije na neiju etniku grupu, spol, rasu...
'odeksom se precizira da novine i periodina izdanja moraju izbjegavati komentare koje
pojedinca moe dovesti u :nezgodan< poloaj.
,+
/!an ?* %tampa nee objavljivati netane, krivo navedene, iskrivljene materijale u vidu
tekstova, fotografija ili ne%to drugo. 'odeks nalae da novine i periodina izdanja
naprave tanu razliku izme/u komentara i injenice.
0egulirano je i pitanje prava na odgovor. 6vaka osoba ima pravo na odgovor !!an B".
$vo pravo se moe pro%iriti na sve osobe ako to doprinosi tanosti i nepristrasnosti
izvje%tavanja.
'odeksom se precizira da je obaveza novinara da koriste pravedna sredstva kako bi do%li
do materijala !!an C". -ovinar nee dolaziti do materijala koristei silu, maltretiranje ili
zastra%ivanje.
Dtampa ne moe nikoga proglasiti krivim prije nego to sud odlui. /!an =F1 govori o
za%titi svjedoka novinari moraju pokazati susretljivost kada izvje%tavaju o svjedocima
ukljueni# u sudske procese za ratne zloine, pogotovo kada ne treba imenovati za%titnog
svjedoka.
/!an ==. za%tita djece i maloljetnika. -ovinari ne mogu raditi intervju sa osobama
mladim od +@. godina o pitanjima nji#ovog privatnog ivota, osim ukoliko
roditelj7staratelj nije prisutan.
/!an =E. novinari mogu otkriti identitet osobe krivinog djela ukoliko je ista rtva dijela,
ali ne mogu objaviti identitet ako je osoba kao svjedok ukljuena u neki slu%aj.
'odeks nalae da reklame i sponzorirani programi moraju biti odvojeni od takvi# i
naznaiti iste.
)zvori informacija novinar ne treba osloniti na otvorene izvore, a u sluajevima
informacije iz povjerenja treba za%tititi izvor informacija.
-ovinari se mogu uplitati u ivot osoba koje su bitne od javnog interesa. )nteres javnosti
!!an =?" je postupak ija je namjera pomoi javnosti u formiranju linog mi%ljenja,
vlastiti# odluka, zakljuaka o sluajevima krivinog djela. 9ostupak ija je namjera
pomoi javnosti da ne bude zavedena nekom izjavom ili postupkom pojedinca ili
organizacije.
/!an =J1 albe upuujemo prvo izdavau ili uredniku u kojem je objavljen prilog 7
informacija; za#tijevamo objavljivanje demantija koji ne moe biti vei od objavljenog
lanka.
O*+UDS*EN institucija ombudsmena formirana je da %titi povrede ljudski# prava
gra/ana 3iB. U 6arajevskom uredu zamjenik ombudsmena (3iB za medije je 5e#med
Balilovi. $vaj segment parit, ocjenjuje, analizira primjene i po%tivanje uskla/enosti
primjene kodeks i afirmira ljudska prava.
$mbudsmeni o svom radu obavje%tavaju javnost, upozoravaju, savjetuju, preporuuju, ali
nemaju snagu da presu/uju prekr%aje !da donose presudu". $mbudsmen je kao moralni
autoritet. U svom izvje%taju za ,AAE. godinu $mbudsmena (ederacije 3iB kau kada je
rije o po%tivanju ?akona o slobodi pristupa informacijama da su evidentna ugroavanja
prava i sloboda, kao i pravo pristupa informacijama, %to je rezultat nespremnosti vlasti,
ali i nespremnosti da se i drugi zakoni usklade sa ovim zakonom.
1o% smo daleko od razvijeni# zemalja svijeta kada se govori o po%tivanju prava i sloboda.
Ralbe podnesene ombudsmenima su potvrda nespremnosti institucija u 3iB da ovaj
zakon zaivi u praksi.
,,
U izvje%taju ombudsmena za ,AAE. godinu se upozorava na obavezu novinara i medija da
po%tuju profesionalne standarde, ali se iznose i podaci o sluajevima pritisaka na medije
koji su politiki i ekonomski.
)znosi se podatak da je nakon albi u ,AAE. godine institucija ombudsmena u HAP
sluajeva uspjela osigurati po%tivanje prava na informaciju. -akon %to intervencije i
upozorenja ombudsmena donesene su neke odluke o kr%enju i to protiv*
a" agencije za privatizaciju Unsko.sanskog kantona
b" Fradske uprave 5ostara
c" 5uzike %kole na )lidi itd.
$mbudsmeni (3iB iznose podatak o tome da su mediji naje%e na meti politiki#
pritisaka i da je primjer za to 0&=(3iB koju se optuuje od predstavnika vodei#
politiki# stranaka da je antibo%njaka i anti#rvatska. U ovoj godini ombudsmeni
upozoravaju javnost o linovanju novinara i da se tako u ,AAE. godini desilo da je novinar
(&=.a pretuen u 'alesiji, vrije/anje novinara u &uzli, =isokom; da je prijavljen sluaj
prijetnji novinara putem telefona, kao %to je upuena prijetnja novinaru :6lobodne
3osne< i uredniku :GA minuta<. U cilju po%tivanja i primjene profesionalni# standarda %to
je obaveza novinara, ured ombudsmena upozorava i na mogue sankcioniranje
neprofesionalnog pona%anja izno%enje injenice da je &=48(4 kanjena od 04'.a s
kaznom u iznosu od @A.AAA'5 jer je neka nji#ova emisija imala #u%kai karakter.
9rimjena zakona o za%titi od klevete u izvje%taju ombudsmena (3iB !,AAE." se kae da se
broj tubi u dvije i pol godine poveao za dva puta. HA tubi u ,AAC. godini i HA u ,AAE
najvi%e tubi je bilo u 6arajevskom kantonu, a najvi%e je podnose predstavnici i lanovi
politiki# tijela, ministri, zastupnici, ali i novinari koji tue novinare.
-ajvi%e tubi je podneseno protiv Dnevnog avaza, (&=.a, Dana, 6lobodne 3osne i
$slobo/enja. U tom izvje%taju se iznose i konstatacija da su svi ovi podaci pokazatelji b#.
medija, ali i ti podaci svjedoe o tome da je =ijee za %tampu 3iB jo% uvijek neefikasno u
svom radu. $vi podaci koji govore o niskom stepenu profesionalizma nas upozoravaju na
problem na%i# novinara, na lo%e uvjete rada i prisutne ambicije i interese novinara da na
nemoralan nain ostvare pri#od.
Ko$eks o rek!amiranj# i spon&orstv#
'odeks je usvojen H. marta ,AAA.g.
9rimjenjiv je na sve radio i &= stanice u 3iB
+. 0E'845E
. 0eklamom se smatra bilo koji program koji se emituje u zamjenu za plaanje.
. $gla%iva je bilo koja ozganizacija ili osoba osim radio ili &= stanice.
. 9olitika reklama je plaeno predstavljanje politikog subjekta.
. 9olitiki subjekt je politika partija, koalicija ili nezavisni kandidat.
,. 69$-?$06&=$
. 6ponzorisani program je program gdje dio tro%ka produkcije ili prenosa snosi ogla%iva
s ciljem da promovi%e sopstveno ime, marku...
,C
. 6ponzorstvo.publicitet drugaiji od reklamiranja, emitovanja u zamjenu za plaanje.
. Uredniku kontrolu vr%i nosilac dozvole.
C. D1EM4
. Djecom se smatraju oni ispod +J godina starosti, ukoliko nije drugaije navedeno.
E. $9D&) 90)-M)9)
. 0eklamiranje mora biti legalno, pristojno, po%teno, istinito.
. 0eklame se moraju odvojiti od ostali# oblika programa.
. $soba ili organizacija koja plasira reklamu ne smije utjecati na koncept programa.
. 0eklame moraju po%tovati princip konkurencije.
. -e smiju navoditi na pogre%no mi%ljenje.
@. U'U6 ) U=0ED4
. 0eklame ne treba da vrije/aju op%tepri#vaene standarde pristojnosti, uljudnosti, da ne
budu uvredljive.
G. 9$0-$F04()14
. 0eklame ne smiju predstavljati proizvode ili usluge koji spadaju u oblast ili se tiu
pornografije.
I. 0E'845E '$1E >)&4 69)'E0
. U reklamama obino nee uestvovati osobe koje redovno itaju vijesti i programe o
tekuim doga/anjima.
J. 046-4 ) 6E'6U48-4 D)6'0)5)-4M)14
. bilo kakav oblik diskriminacije u reklamama i sponzoriranim programima je zabranjenK
Ko$eks o o%!a"avanj# i spon&orstv#
$vaj 'odeks zamijenio je 'odeks o reklamiranju i sponzorstvu iz ,AAA. godine
'odeks je donesen ,G. septembra ,AAG. na osnovu lana CH. ?akona o
telekomunikacijama. 'odeks je poeo sa primjenom A+.A+.,AAI.
. 6ponzorirani program je program koji plaa sponzor u cilju promoviranja nekoga ili
neega, dok je ogla%avanje naina da se recipijenti !potencijalni potro%ai" upoznaju sa
proizvodom !markom" ili uslugom, odnosno da se pospje%i nji#ova mass konzumacija.
. Djecom se smatraju osobe mla/e od +E godina
. lan +E raspored ogla%avanja* zabranjeno ogla%avanje u vjerskom programu ili tokom
emitiranja neki# negativni# procesa u dru%tvu !socijalni nemiri, zemljotresi, poplave itd."
. 6adraj i raspored sponzoriranog programa ne smije biti pod uticajem sponzora
Primjeri o pos!je$i7ama !a%anja # me$ijima
,E
9rvi primjer* 6okalova psina tie se naunog medija i javnosti !kriva pretpostavka o
etinom radu"
Drugi primjer* 6luaj 0iard Deril tie se pogre%ne novinarske istine !novinarska
sumnja u istraivanju".
$vi primjeri su upozoravajui stoga %to je u prvom upotrebljena la u procesu
istraivanja istine, dok je u drugom novinarska istina presudila jednom mu%karcu.
SOKALOVA PSINA
)ncident 4lana 6okala, amerikog fiziara, koji je u svom lanku ++HG. godine elio da
provjeri svoju sumnju da ure/ivaki kolegij novine ne provjerava validnost svoji#
novinara prije nego budu objavljena. U cilju provjere svoje sumnje, 4lan je odabrao temu
i napisao lanak :9relaenje preko granica prema transformativnoj...< i izloio svoje
istraivanje u lanku. 9otom je objavio drugi lanak u kojem govori da je pret#odni tekst
ista 84R. Btio je ispitati stepen valjanosti rezultata tog istraivanja. -akon objavljivanja
drugog lanka razvila se polemika u redakciji i u drugim listovima koji se bave slinim
tematikama. Drugi asopisi su poku%ali da odbrane ugled asopisa u kojem 4lan pi%e, ali
je 4lan demantijem na novi nain potakao pitanje valjanosti objektivnosti.
$vu informaciju prenijeli su mnogi ugledni mediji i pokrenute su mnoge rasprave.
9ostavilo se pitanje da li je na adekvatan nain pokrenuta istraga relevantne istine. Da li
se 6okalova psina moe upotrijebiti kao nova metoda provjere naune istine;
$vaj incident upozorava na moralne standarde koji se veu za javnost i privatnost. Da li
iz pozicije dru%tvene uloge novinara mogue ui u proces nepo%tivanja; $vdje nije rije o
pogre%ci, ve o svjesnom falsifikatu. &aj problem je vezan uz interes medija i djelatnika i
naknadne ispravke informacije u dostizanju istine. $vaj sluaj otvara raspravu da li je u
cilju postizanja moralnog ina opravdano upranjavati moralnu sumnjive postupke.
6okalova psina je eksperiment. Uoeno je da eksperiment moe duboko zadirati u
#umanitet, stoga su nune granice. Fdje su granice eksperimenata u prirodnim naukama,
a gdje u dru%tvenim; U dru%tvenim naukama granice su tamo gdje se ne skrvnari linost.
$vaj primjer je metoda morala i nemorala i upozorava nas na kontroliranje. 0azliiti
izvori izbora metoda provjere medija ali i odgovornosti uredni%tva koji objavljuje
istraivake rezultate.
4lan 6okal je iza%ao kao pobjednik, mada e njegova metoda biti i dalje aktuelna.
SLU/AJ KRI/ARD D(ERILL
6luaj je vezan za novinarske profesionalne gre%ke. -eprovjerena, pretjerana i kriva
sumnja na temelju neprovjereni# informacija su glavni argumenti ovog primjera.
>uvar sigurnosti 0iard D. u parku +HHG. godine je primijetio podmetnuti eksploziv i
podigao je uzbunu. )ako su ljudi odma# evakuirani, nekoliko i# je bilo ranjeno, a
nekoliko i poginulo. -ekoliko dana kasnije, u jednom listu objavljena je vijest da (3)
sumnja da je 0iard D. sam postavio bombu. $vu informaciju prenijeli su mnogi
ugledni mediji !M--, -3M, 49". 0iard D. je identificiran kao osumnjien. 8ist je
objavio informaciju na temelju anonimne dojave. 0iard je trpio #ajku JA.ak dana, dok
nije dokazano suprotno.
-amjera ovi# novinara nije bila neistina, ve nji#ova euforinost da prvi objave
informaciju. Fre%ka je bila u tome %to su novinari odluili da je ovaj anonimni poziv
dovoljan da je 0iard D. podmetnuo bombu. 9onudili su svoju istinu. (3) se oglasio da
,@
0iard to nije uradio. 9rivatnost mu%karca je bila ozbiljno ugroena. &ube koje je on
podnio nisu mogle nadomjestiti bol koja mu je nanesena. 9ostojala je novina koja je sa
precizno%u objavila ovu informaciju. 9isalo je da :0iard D. nije slubeno progla%en
krivim< -eS Tork &imes. $va novina je ostavila javnosti da ponudi istinu.
$vaj primjer je vaan jer nepo%tivanje kriterija istinitosti povlai nepo%tivanje svi# drugi#
novinarski# dunosti.
$vi mediji nisu dovoljno istraivali, nisu po%tivali privatnost 0iarda kao linosti.
9rimjer nas upozorava da budemo oprezni prilikom izvje%tavanja. Upozorava nas na
profesionalno novinarsko pona%anje da za#tjev javnosti ne moe biti temelj da nekoga
proglasimo krivim, a da to pret#odno nismo istraili. ?adatak novinarstva je istinsko
informiranje. 9rogram novinarskom morala je otvoren problem i za otvorena i za
tradicionalna demokratska dru%tva.
Franice djelovanja novinara su jasno odre/ene tamo gdje su i granice istine i
privatnosti. 6vako prelaenje preko ovi# granica je nemoralan in novinara.
,G