1

1.Dopuni definiciju javnosti

Javnost je drutveni kolektiv koji svojom meusobnom komunikacijom i interakcijom
stvara javno mnijenje.
2. Habermas je za prepoznavanje javne sfere dodao dva nova obiljeja.Koja su to
obiljeja?
1) dravne organe, politike stranke, komercijalne korporacije
2) medijske vratare
3. Neki znanstvenici tretiraju javno mnijenje kao agregat, kao sintezu pogleda svih ili
odreenog segmenta drutva; drugi ga smatraju kao zbirka razliitih ili suprotstavljenih
stavova. Kako je Charles Horton Cooley (1918.) ameriki sociolog naglasio to je javno
mnijenje.
Javno mnijenje je proces interakcije i meusobnog utjecaja, a ne stanje irokog sporazuma
4. Znanost e javno mnijenje u 1990-tim dopuniti novim odreenjem, razumijevanjem
javnog mnijenja. Navedi nova odreenja javnom mnijenja iz 1990.
5. to podrazumijevamo pod pojmom javno mnijenje?
Pod pojmom javno mnijenje oznaavamo oblik kolektivnog rasuivanja politike javnosti o
aktualnim drutvenim situacijama koje poprimaju vid problema bitnog za ivot i praksu
socijalne zajednice.
6. Everet Roger i James Dearing zakljuiti e da postoje zapravo tri agende:
1) medijski dnevni red- medijska agenda
2) javni prioritetu- javna agenda
3) politiki prioriteti- politika agenda
Koja e agenda biti oblikovana po Watstonu?
4) korporativna agenda

1
7. to provjeravamo putem modela svjesnosti (awarness) ?
Je li tematizacija sadraja izazvala panju recepijenata
8. Glavni postulat agende setting je:
Proputanje (zanemarivanje)
Isticanje (prenaglaavanje)
odreenih drutvenih tema u medijskim sadrajima.
9. to oblikuje javnu agendu?
1) Stvarnost: direktna impresija,diskusija
2) Medijska stvarnost: Novinarska selekcija, Politiki PR, javni interes
10. Osjeaj za vrijednost vijesti je prva kvaliteta urednika- onu su ljudska sita za
bujicu vijesti osjeaj vrijednosti za vijesti vanije je od sposobnosti pisanja. Tko
prosuuje vrijednost vijesti?
Publika prosuuje vrijednost vijesti
11. Tko je autor tvrdnje Apsolutno je pravo drave da nadzire stvaranje javnog
mnijenja.
Josef Goebbels
12. Politika je osobito u demokratskim drutvima vodi bitku za utjecaj nad vanim ali
nedreenim podrujem javnog mnijenja. Tko zapravo vodi tu bitku?
1) Korporacije
2) politike stranke
3) vlada i interesne skupine
13. Pripadnici javnosti su kao graani ujedinjeni sasvim odreenim zajednikim
interesom ili drutvenim problemom oko kojeg osjeaju solidarnost pripadnici su koje
javnosti?.
Pripadaju kolektivu

1
14. Javnost u najirem znaenju pojma, oznaava graane jedne zemlje, ili regijedrutva u cjelini- naziva se:
Opa javnost sastavljena od svih stanovnika neke zemlje ili regije. Pripadnici ope javnosti
zapravo su izjednaeni s pripadnicima drutva u cjelini.
Potencijalni glasai na izborima paljiva grupa ili pozorna javnost (oni koji prate
doganjanja) i posebna javnost publika- oni koji prate odreene dogaaje (kazalite itd.)
nazivaju se:
Glasaka javnost, to su potencijalni ili stvarni glasai na izborima za politike predstavnike.
15. Javnost kao pojam javlja se u 18.st kao normativni koncept s kritikom bodljom.
Kome pripada ovaj navod.
Pojmovi javnost i javno mnijenje javljaju se od 18. stoljea kao normativni koncepti s
kritikom bodljom (Splichal, 2008).
16. Javnost je u 18.st promiljena kao idealni tip zamiljene politike zajednice koja na
temelju argumenata razmilja o pitanjima od zajednikog odnosa.
17. Walter Lippmann (1922.) tumai javno mnijenje kao osvijetenu volju neke
kohezivne skupine i kao izraz moralnog stava veine.
18. Danas egzistira novi tip javnosti koja je veinom depolitizirana komercijalizirana i
iskljuena iz javnog prosuivanja (Splichal). Tko je oblikovao novi tip javnosti?
Oblikovali su je mediji.
19. Pieter J. Drenth, prof. em., eng. teoreteiar u pogledu koncepta javnog mnijenja
ukazao je na 3 osobitosti. O kojim je osobitostima rije?
1. javnim mnijenjem se dnevno manipulira
2. teko je odrediti pravu prirodu javnog mnijenja
3. teko ga je mjeriti i najtee shvatiti njegov pravi karakter.
20. Jean Jacques Rousseau, John Locke, Alexis de Tocquevill, James Bryce, Walter
Lippman, Jurgen Habermas, Pieter J.Drenth, Charles Horton Cooley. Tko se od
navedenih nije bavio javnim mnijenjem?
21. to je to javno mnijenska situacija?

1
Situacija u kojoj je problem predstavljen javnosti i ona trai rjeenje.
22. Koji pojam oznaava davanje prednosti ili prvenstva, iskazivanje sklonosti?
- Preferencije
23. Koji faktori oblikuju pristranost?
obrazovanje, ekonomsko stanje, kulturni pogled na svijet, vrijeme i prostor
24. to nam govori obrazovanje kao faktor koji oblikuje pristranost?
Govori nam koliko su obrazovani oni koji nam prenose poruku i oni koji je primaju.
25. Izbor dogaaja i nain kako je medijski prezentiran intenzivira prirodnu ispravnost
ili superiornost dominantne kulture, njenih vrijednosti u nacionalnoj zajednici. to nam
govori kakvi su mediji?
Mediji su etnocentrini (isticanje pripadnosti etnikoj skupini kao osnovicu drutvene
integriranosti i identiteta pojedinca ili grupe) i sociocentrini (naglaavanje drutvenog
aspekta odgoja i obrazovanja, a zapostavljanje individualnog)
26. Mo medija da nekim svojim svojstvima u odreenoj mjeri pomau, uzrokuju ili
spreavaju neke promjene, koje bi se dogodile u veoj ili manjoj mjeri nazivamo kako?
- Medijski efekat
27. Kakvu nam vezu objanjava agenda setting teorija dnevnog reda?
Vezu izmeu danih tema i znaaja koje publika daje toj temi.
28. U kojim konstatacijama, injenicama, moemo traiti ishodita agende setting
teorije dnevnog reda?
- tisak i mediji ne odraavaju stvarnost ve je selektiraju i oblikuju, fokusiranje na
neku temu kod publike razvija osjeaj da je ta tema bitnija od drugih, razliiti mediji razliito
biraju agendu.
29. Agendu definiramo kao skup sadraja, problem, razumijevanje uzroka i rjeenja
javnih pitanja koji ne izazivaju panju javnosti. Izbaci suvine rijei!
1. sadraja

1
2. ne (izazivaju)
30. Informiranje, zabava, edukacija temeljne su funkcije medija. Zahvaljujui B.C.
Cohen, mediji e dobiti jo jednu funkciju. Kako se zove ta nova funkcija medija?
- Tematizacija
31. Agende setting kao teorije o jakim medijskim efektima koja sugerira zakljuak da
protokom vremena medijski dnevni red postaje javni dnevni red znanstveno e se
potvrditi 1972./1976.. Koji e znanstvenici potvrditi tu teoriju?
Maxwell McCombs i Donald Shaw
32. Agenda je zapravo proces utjecaja medija na javno mnijenje kroz tri modela
utjecaja. Navedi o kojim je procesima rije!
Model pozornosti, isticanja i procjene vanosti