Ravlic Cepo

SkriptabyMarianne|www.UpravniStudenti.
net
POLITOLOGIJA
PRVIDIO:POLITIKAZNANOSTINJEZINPREDMET
Politologija drutvena znanost koja prouava politiku: politiko miljenje, politike sustave i
institucije,politikoponaanjeipolitikeprocesetemeunarodneodnose.
Politikajedinimehanizamzapostizanjeeljenihdrutvenihciljeva
djelatnostusmjerenapremapostizanjukolektivnedobrobitiljudi
u izvornom grkom smislu oznaavala je djelatnost koja se odnosi na polis (brigu oko
zajednikogivotaupolisu,sudjelovanjegraanauivotupolisa)
tijekom povijesti dobila dva, danas osnovna znaenja: 1. shvaena kao sposobnost
postizanjakompromisaikonsenzusa,rjeavanjasukobapregovorimaisporazumom;2.razumijevase
kaotenjazamoiisposobnostnametanjasvojevoljedrugimakakobisepostiglieljeniishodi.
Weber razlikuje politiku i birokratsko upravljanje, svakodnevni posao upravljanja birokracije i

politikudjelatnostkaotenjupremasudjelovanjuumoiilipremautjecajunaraspodjelumoi,bilo
izmeudravailiuokvirunekedraveizmeugrupaljudikojeonaobuhvaa.
S drugih stajalita funkcionalistikih, pluralistikih i institucionalistikih, politika se odreuje ire i

kompleksnijeteukljuujenesamopolitikodjelovanjenegoipolitikisustaviinstitucijeunutarkojih
sepolitikadjelatnostodvija.
tri meupovezne dimenzije kao razlikovanje izmeu procesa, forme i sadraja politike: 1.
Politics (politiki proces kojim akteri graani, politike stranke, interesne grupe djeluju na
izraavanje,predstavljanjeiprovoenjesvojihinteresa)
2. Polity (politika zajednica i njezine institucije unutar kojih se odvijaju politiki procesi i
stvarajujavnepolitike,aliikojeseutimprocesimaipolitikamastvarajuiodravaju)
3. Policy (djelatnost konkretnog odluivanja u raznim podrujima javnog ivota, javne

politikekojeseoblikujuiprovodekrozpolitikeproceseiunutarpolitikihinstitucija)
1.Politologijakaoznanostiprofesija
Politikaznanost,politologija,znanostopoliticinazivisukojimaseoznaujeznanostkojasesmatra
posve mladom i vrlo starom znanou. Tek u 20.st politika znanost postaje temeljna znanost o
politici, dio moderne visokokolske nastave i samostalno podruje istraivanja i studija s posebnim
obrazovnim i istraivakim ustanovama. Prvi fakultet osnovan je 1872. u Francuskoj pod nazivom
Slobodnakolapolitikihznanosti(natomfakultetu1872.diplomiraojeStjepanRadi).Napoetku
20.stpolitikaznanostseosobitorazvijauSADu,tadasuosnovanipolitolokistudijiijazadaaje
bilatrojaka:obuavatiljudedapostanugraani,priprematistudentezaprofesijukaotojepravote
obrazovati strunjake koji e raditi za vladu. Tijekom 1920ih i 1930ih na ikakom sveuilitu
osnovanajeikakakolakojapotieznanstvenoprouavanjepolitikeistraivanjaizboraibirakog
ponaanja, politike participacije i vodstva (put znanstvenika te kole (osobito Merriam i Lasswell)
postatedominantannakonWWII).
1
SkriptabyMarianne|www.UpravniStudenti.net
U Hrvatskoj je 1962. osnovan Fakultet politikih nauka danas Fakultet politikih znanosti, najstarija
politolokainstitucijauExYuijugoistonojEuropi.
Politikaznanostubitnomjesmisluproizvodmodernepluralistikedemokracije,anjenapojavaje
odreeniznakdajedrutvokrenulopremademokratskijimpolitikimformama.
Samuel Huntington istaknuo je tamo gdje je demokracija jaka, politika znanost je jaka, a gdje je
demokracija slaba, politika znanost je slaba otuda postoji vrlo blizak odnos izmeu politike
znanostiidemokratizacije(posebnitippolitikereforme).
Politika znanost je najstarija drutvena znanost. Platon ju je u Dravniku smatrao kraljevskom

znanoukojajenadreenasvimdrugimpraktinimznanostima,kodAristotelaonajenajvanijidio
filozofije ljudskih stvari. Politika znanost od Aristotela do Hegela dio je praktine filozofije te je
zajednosetikomusmjerenanaopedobroisreuzajednice.
U19.stComte,Marx,Pareto,Weberidrugisocioloziistraujupolitikefenomenekaodioistraivanja
socijalne strukture i dinamike, klasa, socijalnih aktera. Pareto je uveo psiholoke i ekonomske
imbenike i koncepte, a Weber je zasnovao metodoloki individualizam (pojam oznauje pristupe
kojipolazeodpojedincakaojediniceanalize)pristupkojieodreditibitnepsiholokeperspektive,
posebno u njegovu najutjecajnijem razdoblju nakon WWII biheviorizam te teoriju racionalnog
izbora.
Politikaznanostsedijeliuetiripodruja:
1. Politikateorijaimetodologija(politikafilozofija,povijestpolitikihideja,politikasociologija,
politikaekonomija,politikeideologije,politikakultura),
2. Nacionalnapolitika(npr.amerikapolitikauSADu,hrvatskapolitikauRH,aobuhvaa:izborei
politikestranke,javnuupravu,javnepolitike),
3. Komparativnapolitika(prouavanjepolitikepolitikihinstitucija,politikihstranaka,politike
kulture,javnihpolitikaidr.,urazliitimpolitikimsustavima),
4. Vanjska politika i meunarodni odnosi (obuhvaa i meunarodne ekonomske odnose,
meunarodnojavnopravo,diplomaciju).
2.Politolokipristupiiorijentacije
Dvijeskupinepristupa:
1. polaziodnekogoblikametodolokogindividualizmaipojedincadriosnovnomjedinicomanalize
(ovdjespadajunormativnipristupikaotosubiheviorizam,teorijaracionalnogizbora)
2. vidi pojedince ukljuene u razliite strukture i odnose koji ih odreuju (strukturalistike,
funkcionalistike,institucionalistike,pluralistikeidrugeteorijeipristupikojinaglasakpomiu
nanadindividualnefenomene)
2.1.Liberalnoindividualistiketeorije
polazeodpoimanjapolitikekaorezultatadjelovanjaracionalnogpojedincakojislijedisvojeivotne
ciljeveinastojiostvaritisvojeinterese.
u18.stekonomististavljajumetodolokiindividualizamutemeljsvojedoktrine
2
AdamSmith:zacrtavasvojsustavprirodneslobodeukojempolaziodracionalnogpojedincakoji
slijedei svoje privatne ciljeve ostvaruje drutvenu korisnost, jer iza lea pojedinaca djeluje
'nevidljivaruka'tritakojaostvarujeopuharmoniju.Dravaimatrivelikedunosti:obranudrutva
odvanjskogneprijatelja,zatitusvakogpojedincaodpovredatomuihmogunanijetidrugipojedinci
tepoduzimanjeonihjavnihradovakojisenebimogliobavitiakosepovjereprivatnomprofitu.
Jeremy Bentham: drao je postizanje sree pojedinca temeljem individualnog djelovanja i

ustrojstva drutvenih i politikih institucija. ovjek je egoistino bie koje djeluje sukladno svojim
interesimauostvarenjuvlastitesree,teeiuveatizadovoljstvoismanjitibol.
John Stuart Mill: polazi od pojedinca kao jedinice analize i normativnog ideala. Pojedinac je bie
napretka, koje se razvija razvijanjem svojih sposobnosti, poboljanjem svoje prirode, usvajanjem
novih,boljihidejaimiljenja,spoznajaimoralnihuenja,kojestvarajupojedinciposebnihmoralnihi
intelektualnih sposobnosti (elita). Normativni ideal je drutvo slobodnih pojedinaca koje moe
ostvaritimaksimalnuslobodupojedincaiograniitiprisilu.Funkcijedravetrebasvestinaminimum
(shvaa se kao instrument drutva uspostavljen radi sigurnosti njegovih lanova, odravanju opih
nepristranihuvjeta,aliikaosustavmoikojimoebitiopasanzadrutvoipojedinca).
uklasinomliberalizmurazvijenajeteorijaminimalnedrave(zagovarajujesuvremenineoliberalii
libertarijanci).
Fridrich von Hayek (Ustrojstvo slobode) tvrdi da upletanje drave u drutvo treba ograniiti na
donoenje opih propisa koji e posluiti pojedincima kao instrumenti za ostvarivanje vlastitih
razliitihciljevateprovedbupravilakojaopenitotiteivot,sloboduiimovinu.
Robert Nozick (Anarhija, drava i utopija) dokazuje da pojedinci imaju neka prava koja su toliko
temeljnadasemorajupotivatibezobzirananavodnekoristikojebidrutvomogloimatinjihovim
ograniavanjemilikrenjem.
2.2.Teorijaracionalnogizbora
pristup nastao kao primjena ekonomskih shvaanja o racionalnom ponaanju pojedinca koji u
zadovoljavanjusvojihinteresateimaksimaliziratisvojekoristi
racionalnoponaanjeznaisebinoponaanje,aracionalnipojedinacjepojedinackojislijedisvoje
interese
Anthony Downs (Ekonomska teorija demokracije) racionalni akter donosi odluku tako da: 1.
analizira i razumije prirodu problema, 2. odreuje cilj na temelju hijerarhije osobnih prioriteta, 3.
procjenjuje raspoloiva sredstva za ostvarenje cilja, 4. donosi odluku o sredstvima za koje postoji
najvea vjerojatnost da e dovesti do ostvarenja postavljenog cilja. Racionalni akteri su
maksimizatorikoristi.
Mancur Olson (Logika kolektivnog djelovanja) razmatra pitanje zato pojedinci pristupaju
interesnim grupama, upotrijebio teoriju racionalnog izbora na analizu posebne interesne grupe
sindikata(akakopojedincidijelenekiinteres,racionalnipojedinacmoeuvidjetidanjegovdoprinos
nije vaan za uspjeh grupe ako je lanstvo grupe tako veliko da ona svakako pobjeuje ili ako je
grupa tako mala da ne moe pobijediti u tim uvjetima svaki racionalni akter bi se 'vercao' na
3
naporimadrugih,toznaidabionpridonosiojedinousluajudajeuspjehilineuspjehgrupeovisan
najasannainonjegovomindividualnomsudjelovanju).
WilliamNiskanen(Birokracijaipredstavnikavlast)primijeniopostavkuoracionalnomsebinom
interesunaponaanjedravnihbirokratapokazujuidajavnislubenicislijedevlastiteinterese,ane
javniinteres.
problem slobodnih strijelaca/vercera/free riders Olson pokazao na primjeru sindikata ali

problempostojiikoddrugihinteresnihgrupa
Garrett Hardin amerikibiolog tragedijazajednikogdobrasloboda nanekomzajednikom

dobrudonosiunitenjesvima,moesesprijeititakodaseodrediogranienjesebinomponaanju
(primjerstr.9i10uknjizi)
2.3.Teorijaigara
dolaupolitikuznanostizekonomsketeorije
racionalni pojedinac koji slijedi svoje interese (esto se smatra primjenom teorije racionalnog
izbora)
najpoznatijaigra>zatvorenikovadilemaprimjenjujesenasituacijeukojimasukobljeniakterine
mogu jasno odrediti svoj interes i ne vjeruju jedan drugom poto ne mogu dobro komunicirati
(primjerstr.10i11uknjizi)
2.4.Biheviorizam
bihevioristikarevolucijaizbijau1940imuSADu
bihevioriste zanima ono to se stvarno dogaa politiko ponaanje koje se moe mjeriti i
procjenjivati a to znai kako se ponaaju obini ljudi kad sudjeluju u politikom procesu
glasovanjemnaizborima,pridruujuisestrankamaiinteresnimgrupama
posebnorazviopodrujeizboraiizbornogponaanja
jedan od kljunih bihevioristikih doprinosa je istraivanje politike kulture u pet demokratski

zemaljaAlmondaiVerbeobjavljenouknjiziCivilnakultura
istraujesepolitikoponaanjeljudi:topojedincidoistaine,kakoseponaajukaoglasai,lanovi
udruga,kojesunjihoveosobnepotrebeimotivi
kljunoimjebilozasnivanjepolitologijekaostrogeempirijskeznanosti(razvilasekaotakvajerse
koristilametodamaitehnikamaprikupljanjapodatakaanketa,intervju,statistika)
2.5.Elitizam
najstarijismjerrazmiljanjaopoliticijerimasvojeishoditeuPlatonovojpolitikojmisli
elita i masa nije samo analitiki ve i normativni koncept jer podrazumijeva stajalite da je takva
podjelanesamoempirijskievidentnaveinormalnaiprirodna
4
smjerzapoetnaprijelazu19.i20.ststeorijamaelitaGaetanaMosceiVilfredaParetaukojimase
dokazuje da je veina neracionalna i nesposobna za vladanje pa je koncentracija moi u rukama
manjinenunakakobiseobuzdaliemotivniimpulsimaseiodraosustav
Moscaodreujemasuielitukaodvijeklase:
1.vladajuaklasa,elita,uvijekmalobrojna,obavljasvepolitikefunkcije,monopoliziravlastiuiva
svepogodnostikojevlastdonosi
2.onakojomsevlada,masa,uvijekmnogobrojna,voenainadziranaodprve
Moscazapaadakakvoaelitevarirapremapotrebamaivrijednostimadatogdrutva
Paretoelaborirajednutrajnustrukturuukojojpostojimanjina,kojaimafunkcijuvodstvaikontrole,
tepodreenaveina
groblje aristokracija fenomen zamjene stare elite novom, postupnim ili iznenadnim
revolucionarnimnainom
Paretonajvanijepsiholokedispozicijezavladanje:instinktkombinacije(inventivnost)iinstinkt
postojanostiagregata(konzervativnasklonost)
Robert Michels njegovim istraivanjima znaajno je produbljen elitistiki smjer; utvrdio

postojanje eljeznog zakona oligarhije (vlast se uvijek koncentrira u rukama manjine na izvrnim
poloajima)usvakojorganizaciji
CharlesWrightMills (Elitamoi)njegovimistraivanjimaznaajnojeprodubljenelitistikismjer;
utvrdio postojanje vladajue manjine u SADu (elite moi), sastavljene od triju dijelova
(gospodarskog,politikogivojnog)iopisaomeuodnoseunutartevladajueelite
vladajuaelitasesastojiodtrijuosnovnihdijelova:
1.ekonomskaelitaonikojisunahijerarhijskomvrhuvelikihkorporacija
2.politikaelitaglavniljudiizsaveznihstrukturavlasti
3.vojnaelitanajviivojnidunosnici
elitistikipristuputjecaojenarazliitepolitolokeorijentacijeipristupe
RalphMilibandprihvatioglavneMillsovezakljuke,iakoihjeuklopioumarksistikipristuptvrdi
da dravne elite ne zastupaju posebne interese, nego interese vladajue buroaske klase, a
zajednikiinteressvihjeobranakapitalistikogsustavaiprivatnogvlasnitva.
2.6.Pluralizam
suprotstavljenpluralizamkojitvrdidaupolitikomsustavupostojimnotvorazliitihorganizacijai
interesakojisesukobljavajujednisdrugim
polaziodtogadapojedinciostvarujupolitikiutjecajnekaopojedinanipolitikiakteri(birai)ve
kaolanovipolitikihstranakairazliitihinteresnihgrupa
5
pluralistizaokupljenianalizomraspodjelemoiudemokraciji;modefinirajukaosposobnostdase
djelujetakodasekontrolirajuodgovoridrugih
RobertDahl(Tkovlada)natemeljuempirijskogistraivanjaprocesadonoenjaodlukaujednom
malom gradu (New Havenu) dokazivao da ne postoji neka uska elita s dominantnim utjecajem
poslovnihimenaderskihvrhova,kaotosudokazivalielitisti
pluralistike teorije drave uglavnom odbacuju dravu kao sredinji pojam, smatrajui je samo
jednimodudruenjakojeteidabudenajmonije
moderni pluralisti (Dahl, Charles Lindblom) dokazuju da se mo u drutvu i politikom procesu

rasporeuje nehijerarhijski i kompetitivno te umjesto drave rabe pojam politikog sustava, koji
boljeopisujenovurealnost,ukojemdolazidoprepletanjaigubljenjajasnegranicedraveidrutva
neopluralizam polazi od postavke da se mo i utjecaj raspruju, ali da postoje interesne grupe

koje imaju veu ulogu u politikom procesu jer im resursi kojima raspolau (novac) osiguravaju
povlateni pristup vlasti, neopluralisti vie inzistiraju na politikoj jednakosti i poveavanju
participacijegraana
Lindblominkrementalnipristupprocesuodluivanjanazvaomodelznanostprovlaenja
pluralizamdonionovpoglednapolitikiprocesipolitikoodluivanje
2.7.Sistemskofunkcionalnipristup
razvioseu1950imgodinamausklopubihevioralnerevolucijedabisenasustavnijinainobjasnilo
politikoponaanje,osobitoutjecajkulturnihimbenika
DavidEaston(Politikisustav)razviosistemskofunkcionalnimodelanalizepolitike,sastojiseod
4 temeljna elementa: politikog sustava, okoline politikog sustava, odgovora sustava i povratnog
utjecaja.
politiki sustav je sustav interakcija u svakom drutvu kroz koji se stvaraju obvezujue ili
autoritativnealokacije,apolitikajeautoritativnaalokacijavrijednostinekogdrutva,kojasesastoji
od mree odluka i djelatnosti kojima se raspodjeljuju vrijednosti; pokree se inputima (ulaznim
informacijama)ipotporomkojidolazeizokruenjatepotomproizvodioutpute(izlazneinformacije)
vezuizmeudrutvaisustavateutjecajdrutvanapolitikisustavEastonoznaujekaoinpute(ine
cjelinu svih procesa i mehanizama preko kojih se interesi, elje, preferencije i miljenja drutva
prenosenapolitikisustav,aEastonihdijeliudvijekategorije:zahtjeveipodrku)
Gabriel Almond kljune funkcije politikih sustava su adaptacija i integracija > postiu se kroz
specifineinputneioutputnefunkcije
inpute je identificirao u artikulaciji interesa, akumulaciji interesa (dolaze iz djelovanja

interesnihgrupaipolitikihstranaka),politikojsocijalizacijiiregrutacijitepolitikojkomunikaciji
otputeudonoenjuodluka,primjenipravilaipodeavanjupravila(djelovanjezakonodavne,
izvrneisudskevlastiudemokratskimsustavima)
6
najuspjenije primijenjen u Almondovim istraivanjima u djelima Civilna kultura i Komparativna

politikadanas
2.8.Marksizam
zasnivasenateorijiklasaiklasnogsukobakaoparadigmizaprouavanjepolitikihfenomena
prema Marxu politiki ivot ima svoj korijen u materijalnim odnosima proizvodnje i njima
odgovarajuimklasnimstrukturama
drutvo podijeljeno na vladajuu klasu, koja kontrolira dominantne proizvodne resurse, i

podreenuklasu,kojajeiskljuenaizkontrolenadtimresursima
prouava politiku mo kao izraz socijalne dominacije koju ostvaruje vladajua klasa nad
potlaenomklasomuprocesuproizvodnje
Nicos Poulantzas mo odreuje kao sposobnost jedne klase da ostvari svoje interese nasuprot
drugimklasama,adravipripisujekonstitutivnuuloguuodranjuklasnevlasti
dvijetemeljneorijentacije:instrumentalistika(instrumentalistidravuvidekaoneutralnoorueza
vrenje politike vlasti, koje svaka klasa, dok ga kontrolira, moe upotrijebiti kako bi unaprijedila
vlastite interese) i strukturalistika (strukturalisti dokazuju da je irelevantno tko kontrolira dravu
zato to ona svojom pozicijom, strukturom i ulogom utjelovljuje temeljnu vezanost uz kapital, a
protivpodreenihklasa
Ralph Miliband (instrumentalist) tvrdi da je vladajua klasa kapitalistikog drutva ona klasa koja
posjedujeikontrolirasredstvazaproizvodnjuikojajesposobna,vrijednouekonomskemoikoju
ima,koristitisedravomkaoinstrumentomdrutvenedominacije
Claus Offe (strukturalist) dokazuje da iz same strukture moderne drave slijedi da ona organizira
kapitalidezorganiziraradnikuklasu
2.9.Institucionalizam
poeci od Platona i Aristotela (pitaju se o najboljem ustrojstvu politike zajednice kako bi ona
najboljeutjecalanalanovezajednice,popravljalaih,anekvarila)
Hobbesjepotrebuzadravomkojamoeosiguratiopstanakpojedincaistabilnogdrutvapostavio
utemeljpolitikefilozofije
Montesquieu je uspostavio model institucionalne ravnotee u kojem su institucije u rukama

razliitihsocijalnihsnaga,tojeposluilokaoosnovadoktrineodiobivlasti
klasiniinstitucionalizampovezanjesraanjempolitikeznanosti,jerseonausvomformativnom
razdoblju na kraju 19. i poetku 20.st uglavnom bavi dravom i politikim institucijama, a on
dominirasvedobihevioralnerevolucije1950ihkaosvojevrsnaglavnastruja
politikeinstitucijesmatrajuseosnovnimfaktoromoblikovanjapolitikogponaanja
7
primarno usmjereni na uoavanje znaenja politikih institucija za stabilnost politikog poretka i

opisivanje njihova djelovanja te je politoloka analiza usko povezana s javnim, osobito ustavnim
pravom
stariinstitucionalizamestoseiscrpljivaoudeskripcijiustavnoizakonskiodreeneulogeinstitucija
iuusporedbinjihovenormativneirealneuloge
novi institucionalizam nastaje u 1980im godinama kao reakcija na ogranienje biheviorizma i

teorije racionalnog izbora kao vodeih pristupa u politologiji koji se usredotouju iskljuivo na
pojedincakaojedinicuanalizeteznaibaremdijelompovratakpolitikeznanostisvojimizvorima
prouavanjustrukture
JamesMarchiJohanOlsenprvizagovorniciinstitucionalizma
unovominstitucionalizmupostojiviesmjerova(pristupa):normativniinstitucionalizam(razviliga
March i Olsen, pripisuje sredinju ulogu normama i vrijednostima institucije u objanjenju njezina
funkcioniranjaiponaanjanjezinihlanova),institucionalizamracionalnogizbora(povezujezamisao
o kljunoj vanosti motiva i interesa aktera da svojim djelovanjem maksimalizira svoju korist sa
shvaanjem politikih institucija kao mehanizma usmjeravanja, poticanja i ograniavanja takvog
djelovanja), historijski institucionalizam (istie oblikujuu ulogu institucija, ali i ulogu aktera koji
djelujui u uvjetima ogranienja interpretiraju institucionalna pravila i subjekti su koji izabiru),
sociolokiinstitucionalizam,empirijskiinstitucionalizamimeunarodniinstitucionalizam.
2.10.Postmodernomiljenje
postmodernizamjeskeptianpremaistini,jedinstvuinapretku,onseopireonometosesmatra
elitizmomukulturi,sklonjekulturnomrelativizmuislavipluralizam,diskontinuitetiheterogenost
JeanFrancoisLyotard(Postmodernostanje)objanjavapostmodernukaoraskidslogikomstalnog
napretka,nestanakmetanaracija(velikihpria),dobafragmentacijepolitikeigubljenjamoidrave,
a umjesto toga bogatstvo mikronaracija (malih pria), 'jezine igre' te raznolikosti znaenjskih
zajednica
Lyotardizraziosumnjuuemancipacijskemogunostidrutva
emancipacijskeidejeslobode,jednakostiibratstvaodpoetkanosesjemepropastiiprethodnicasu
totalitarizma
JeanBaudrillardpokazaojedausuvremenomdrutvusferapotronjepostajedominantna,dase
nanjojstrukturiradrutvotedajeonotojemarksistimabionebitnidiokapitala(reklama,mediji,
komunikacije,informacije)postalobitnomsferom
Michel Foucault doveoupitanje tradicionalnesociolokeipolitolokepristupepolitikojmoii

dravi;rasprostiranjemoije'kapilarno'i'mikrofiziko'paupravozatostrukturalnosveprisutno
3.Osnovnipojmovipolitologije
mo,vlast,legitimnostiinteres
8
3.1.Mo
sredinjipojampolitikeznanosti
Charles Merriam i Harold Lasswell politologiju oznaili 'znanou o moi', slijedili su Thomasa
HobbesakojijeopisujuuljudskupriroduusvomdjeluLevijatantenjuzamoiizdvojiokaotemeljnu
sklonostovjeka
definicije moi se mogu svrstati u tri osnovne skupine: supstancijalistike ili instrumentalistike,
potencijalistikeirelacionistike
shvaanjemoi:1.mosusredstvakojimaraspolaemokakobismoostvarilinaeeljeilipribavili
dobra koja nam ine ugodu (Hobbes), 2. mo je mogunost djelovanja u skladu s nekim ciljem,
sposobnost da se neto uini primjenom za to prikladnih sredstava (Hamilton, Parsons), 3. u
odnosima meu ljudima ili grupama mo je sposobnost utjecaja na druge ljude, mogunost
nametanja nae individualne ili grupne volje drugima kako bi inili ono to mi elimo (Weber,
pluralisti,marksisti)
Hobbesrazlikujeprirodnumo(iznimnetjelesneiduhovnesposobnosti,neobinasnaga,tjelesna
kondicija, mudrost, plemenitost, velikodunost) i instrumentalnu mo (zasniva se na prirodnim
sposobnostimaisretnomstjecajuokolnosti)
za Webera je mo stupanj vjerojatnosti da e u nekom drutvenom odnosu pojedinci uspjeti i u

sluajuotporanametnutisvojuvoljudrugima
za Merriama i Lasswella borba za mo najvanije je obiljeje politikog ivota, a politika je

definiranakaopoljeborbezamo
DahlmodefinirauWeberovuznaenju:AimamonadBakomoeodreditidaseB ponaana
nainnakojiAeli
LicamoiPeterBachrachiMortonBaratzDvalicamoi
primijetilidapluralistikaistraivanjaispitujusamojednolicemoi,adaimizmiedrugo,vanije
lice
nijemoansamoonajtkoostvarujesvojuvoljuuodluivanju,negojemoaninajmonijionajtko
odluuje o emu e se uope odluivati, tko odluuje to e uope doi na dnevni red, a da sam
formalnonesudjelujepriodluivanju.Tajemozapravosposobnostspreavanjadonoenjaodluke
'odluivanjeneodluivanjem',ilispreavanjestavljanjanadnevnirednepoeljnihpitanja
Steven Lukes otiao je do treeg lica moi, ta se mo shvaa kao duhovna kontrola, odnosno
sposobnostutjecajanadrugeoblikovanjemnjihovihmiljenja,eljaipotreba(primjerstr.26uknjizi)
Sredstva(izvori)moi
Hobbesnabrojaoneka:iznimnetjelesneiduhovnesposobnosti,neobinasnaga,tjelesnakondicija,
mudrost,plemenitost,velikodunost;najveamojemodraveilimonajveegbrojaljudi
9
katalog sredstava moi obuhvaa: sredstva sile (oruje), ekonomska sredstva (bogatstvo, novac),
institucionalnipoloaj,organizaciju,broj(ljudikojemoemookupiti;socijalnemreemoi;socijalni
kapital),znanjaivjetine(kulturnikapital),sredstvakomunikacije
bogatstvo je uobiajeno snaan izvor moi, poloaj je uvijek bio vaan resurs moi, broj je u
modernoj demokratskoj dravi iznimno vaan izvor moi, znanje i vjetine postaju sve vaniji izvor
moi
Foucaultsmatraoznanjeiznanostvanimizvorommoi
Nainiupotrebe(stilovi)moi
Webermosmatraouniverzalnimfenomenom,mijenjajusesamonjezineformeisredstva,moje
sociolokiamorfna
najstarijeinajmonijesredstvojesila
Niccolo Machiavelli otac moderne politologije, oekivao je od vladara da bude istodobno lav i
lisica,dasekoristisnagomilukavstvom
civilizacijski napredak znai prelazak sa sile na druga sredstva moi potkupljivanje novcem,
poloajima i povlasticama te uvjeravanje idejama i miljenjima, manipulacija simbolima, nametane
svojihstavovaivrijednosti
uvjeravanje najdjelotvorniji i najjeftiniji postupak i njegovo znaenje raste s poveanjem

kompleksnostidrutva
razlikujuseprisilaiutjecajprisilarazumijevaupotrebufizikesile,tomoedovestidotjelesnog
kanjavanjaiakoduzimanjaivota;utjecajseostvarujenovcem,tj.materijalnimnagraivanjemte
ideolokim uvjeravanjem i manipulacijom u razliitim oblicima, od razgovora u grupi do sustavne
manipulacijeumedijima
JosephNyeuanaliziBushovevanjskepolitikeiratasterorizmomrazlikujemeku(mouvjeravanjai
proizlaziizprivlanostipolitikekulture,politikihidejaipolitikenekezemlje)itvrdumo(upotreba
sredstavaprisileumeunarodnimodnosimakakobisedrugimdravamanametnulasvojavoljailiih
prisililodapotujuvauneovisnost,aproizlaziizvojneiliekonomskesnagenekezemlje)
Anthony H. Birch ira tipologija naina primjene moi, temelji se na razlikovanju dvaju oblika
prisilne moi (autoritativnaosnovni oblik politike moi, obiljeava ju izdavanje naredbi i prisilna
najsirovijiinajizravnijioblikmoi,izraavaseputemprijetnjesilomiliupotrebomsile)tedvajuoblika
moi uvjeravanja (politiki utjecajsuptilan i kompleksan oblik moi, izraava se u sposobnosti
politikoguvjeravanjaipolitikamanipulacijanajsuptilnijioblikpolitikemoi,anjezinauinkovitost
leiunjezinojneopazivosti,jerpojedincinevidedasuvoeniuodreenomsmjeru
3.2.Vlast
ubitnojvezispojmommoi
Weberjevlastodrediokaoizgleddaesespecifinimilisvimnaredbamapokoritiodreenagrupa
ljudi.Vlastjestanjeukojemizraenavolja(zapovijed)jedneilivieosobakojevladajueliutjecatina
10
djelovanje drugih, a utjeu tako da su ti drugi (podvlaeni) u svom djelovanju uinili sadraj
zapovijedi,zbognjegasamog,maksimomsvogdjelovanja(poslunost)
zavlastjekarakteristinoprihvaanjeiizvravanjezapovijedi
vlast je institucionalizirana mo, postoji u okviru odreene drutvene organizacije i zasniva se na

njezinom normativnom poretku, razumijeva obostranu raspodjelu prava i dunosti, kree se u
odreenimgranicama,anameeje,odravaititidrutvenaorganizacija,tj.oslanjasenaprisilu
Webergovoriotriizvorapolitikevlasti,trinainanakojionaposlunostpretvaraudunostte
timeotritipavlasti>1.Tradicionalnavlastukojojpravonazapovijedanjeidunostsluanjavlasti
proizlazi iz kontinuiteta obnaanja vlasti, iz tradicije zapovijedanja i poslunosti koje obavljaju
nasljedni vladari iz nekih kraljevskih obitelji; 2. Karizmatska vlast u kojoj se poslunost duguje
politikom voi zbog vjerovanja u njegove iznimne osobine; 3. Legalnoracionalna vlast koja se
temeljinamoipravilaipravnihuredbi,pasenepotujepolitikilidernegonjegovpoloaj
pluralisti dodaju isticanje vanosti drutva kao sfere u kojoj se razliite grupe bore za ostvarenje
svojihlegitimnihinteresateotudvlastvidekaoracionalniineutralnioblikrjeavanjasukoba
liberalni individualisti uz pojam vlasti veu strah od politike vlasti kao institucionalizirane moi
zapovijedanja,kojamoeishoditiposlunostsvihprotivinteresanekih
demokratska vlast demokratski legitimirana pa moe teiti uspostavi normativnog poretka u

kojem se ostvaruje tiranija nad pojedincima, pa su svi slobodni a svi robovi > takvu vlast treba
ograniiti, a strategija ograniavanja ide u dva smjera: 1. Neutraliziranje vlasti pomou rastvaranja
moi zapovijedanja u pravne odnose i forme te inzistiranje na pravnoj proceduri, 2. Smanjivanje
opsega dravne vlasti kroz smanjivanje ovlasti i funkcija drave te prenoenja njezinih ovlasti i
funkcijanainstitucijedrutva
zatradicionalnemarksistevlastjeuvijekklasnavlastkojajeizrazekonomskedominacijevladajue
kapitalistikeklase
Gramsci pojam kulturne hegemonije kako bi objasnio da podreena klasa prihvaa dominaciju
nadreene klase, ne samo zbog njezine ekonomske dominacije nego i zbog sposobnosti da
podreenoj klasi nametne svoje ideje, vjerovanja i predodbe, a sprijei je da usvoji alternativno
stajalite
Louis Althusser uveo je pojam ideolokih dravnih aparata, koji pokazuje vanost institucija
ideolokevlasti(kole,crkve,medijaitd.)zaodravanjeklasnedominacije
najkritinijepremaWeberovukonceptuvlastisuzastupnicefeministiketeorijekojevlastidravu
videkaostrukturekojeinstitucionalizirajuilegitimirajumukudominacijuusvimsferamadrutva
3.3.Legitimnost
jedanodosnovnihnormativnihianalitikihkoncepatapolitikeznanosti
kaesedavladekojesulegitimneimajupravovladati,zahtijevatiposlunostodsvojihgraanaili
podanika;nelegitimnojvladinedugujeseposlunost
11
vlast je legitimna kad je utemeljena i djeluje na naelima koji su ope prihvaeni u okviru jedne
politikezajednice
u legitimnoj zajednici akteri se slau da se pokoravaju odlukama koje nisu podupirali a koje su
donijeliupravljaizakojeoninisumoraliglasovati
konsenzusznaisuglasnostotemeljnimvrijednostimaipravilimaigrepolitikogsustava,apolitiko
povjerenjeoznaujestupanjdokojeggraanivjerujupolitikojvlastiipolitikiminstitucijama
problem legitimnosti jedan je od sredinjih pitanja u modernoj politikoj filozofiji, osobito u

modernojpolitikojmisli.
Kod Montesquieua javlja se u ideji podudaranja naravi politikog poretka i naela njegova
utemeljenjas'nainommiljenjajednognaroda'.Despotizamjezanjegaobliknelegitimnevlasti,jer
naelodespotskevladavinejestrah,kojiobuzimapodanike,aliivladara
silajedinosredstvostvaranjaapsolutnepokornosti,aonaparalizirasvakosamostalnomiljenjei
djelovanjetestvara'bojaljive,neznalakeiutuenenarode'
republika, ije je istinsko naelo 'ljubav prema jednakosti i umjerenosti, onim vrlinama koje su
prethodnotemeljenenazakonima'
Weber razlikuje tri osnovna tipa legitimnosti: tradicionalni (izraava se u vjerovanju u svetost
oduvijek postojeih poredaka i najvie vlasti), karizmatski (afektivna privrenost osobi voe i
njegovim boanskim svojstvima, prorokoj snazi, junatvu, duhovnoj ili govornikoj moi) i
racionalnolegalni (zasniva se na uspostavljenim pravilima koja odreuju kome se i koliko treba
pokoravati,paseonzasnivanavjeriulegalnostzakonskiutemeljenihporedakaipravaosobakojesu
naosnovinjihpozvanedavrevlast)
JurgenHabermasosporioWeberovuteorijulegitimnosti,jerpoistovjeujelegitimnostilegalnost,
uoavatendencijekrizekojeprijetestabilnostisustavapotkopavajuinjegovulegitimnost
Seymour Martin Lipset zaokuplja ga problem legitimnosti od knjige Klasini ovjek do Stoljee
demokracije prvenstveno ga zanima primjena legitimnosti u analizi uvjeta nastanka i odranja
demokracije
iakojeudemokracijiodluujuaracionalnolegalnalegitimacija,onaseuvijekuspostavljapostupno,
s jaanjem vladavine prava i prestia sudbene vlasti koja je trebala biti to neovisnija o ostalim
segmentimapolitikogsustava
stabilnost neke demokracije ne ovisi samo o ekonomskom razvoju, nego i o djelotvornosti i

legitimnostinjezinapolitikogsustava
ekonomskirazvojkljuanjezauspostavuiodranjedemokracije,pa'tojenacijabogatija,veisu
izgledidaeodratidemokraciju'
legitimnostudemokratskimzemljamasnanojepovezanasastupnjemdemokracijetojedrava
demokratskija,toeipolitikisustavbitilegitimniji
12
3.4.Interes
politikaseestosvodisamonaintereseaktera,atiseinteresirazumijukaonjihovisebiniinteresi
obino se odreuje u relaciji: potrebainteresvrijednosti, dakle smjeten je izmeu potrebe i

vrijednosti(termininteresdolaziodlatinskoginteresse=izmeuneega)
interesiimajutrikonstitutivnedimenzije:1.objektivnudimenziju(proizlaziizpotrebapojedincai
skupinavezanihzanjihovsocijalnipoloaj),2.subjektivnudimenziju(oitujeseuprocesuspoznaje
svogpoloajaisvojihpotrebaiunjihovupretvaranjuueljeitenje),3.djelatnudimenziju(iskazuje
se u nastojanju da se interesi ostvare, pa se oni pojavljuju kao motivacijska snaga politikog
djelovanja)
Benthamjestavioindividualniinteresusreditesvojemoralneipolitikefilozofije
zajednicajefiktivnotijelokojesesastojiodindividualnihosoba,aintereszajedniceiniukupnost
interesapojedinanihlanovakojijeine(citatinastr.35i36uknjizi)
ArthurBentleynapoetku20.stformuliraojeosnovepluralistiketeorijegrupnoginteresa
pluralisti vjeruju da je interesna grupa temeljna oblikujua snaga politikog ivota i temeljna
jedinica politoloke analize. Interesne grupe zasnovane su na zajednikom interesu svojih lanova,
osobitomaterijalnihekonomskihinteresa
marksistikoshvaanjeinteresapovezujeinteresesekonomskomisocijalnomstrukturomdrutva,
zamarksisteklaseiklasniinteresiproizlazeizdubokepodjeledrutvanadvijeotrosuprotstavljene
drutvene grupe utemeljene na suprotnom poloaju u materijalnoj proizvodnji vlasnika
materijalnihuvjetaivotairadnikanevlasnika
prema Marxu, kapitalistiki ekonomski odnosi pretvorili su masu stanovnitva u industrijsko

radnitvo,avladavinakapitalastvorilajetojmasizajednikipoloajizajednikeinterese,alionaje
samo'klasaposebi',posvompoloaju
kod Marxa se klasni interesi i klasni sukobi ne razmatraju samo na razini konkretnih drutvenih i
politikihborbi,negoikaoanalizapovijesnogprocesausponapojedinihklasa
komunitarizam,republikanizamiteorijadeliberativnedemokracijepolazeodzamisliozajednikom
ilijavnominteresu
komunitarizam se zasniva na ideji o primatu zajednice nad pojedincem te interesa zajednice nad
pojedinaniminteresom,istiekolektivniidentitet,pripadanjeisolidarnostkaonajvanijedimenzije
demokratskepolitike
republikanizamimaidejuzajedniceizajednikoginteresa(latinskirespublica=zajednikastvar)
narodjeskuposobakojesuseokupilesobziromnazajednikoshvaanjepravaizajednikukorist
liberalnirepublikancipovezivalisugraanskapravasvlasnitvomjerjedinoimuniljudimogubiti
sposobniodratikljunerepublikanskevrlineneovisnostiiasti
13
suvremeni republikanizam obnavlja ideju zajednice i zajednikih interesa, a graansku vrlinu i

angamanistiekaonajvanijasvojstvademokratskoggraaninainjegovepolitikezajednice
Philip Pettit uvodi ideju 'osporavajue demokracije' koja podrazumijeva takve demokratske
institucijekojegraanimadajudjelotvornumogunostosporavanjaodlukasvojihpredstavnika
premaPettitudemokratskoosporavanjepodrazumijevatrizahtjeva:1.traioddonositeljaodluka
daobrazloesvojeodluke,atirazlozimorajubitipodvrgnutiotvorenojjavnojraspravi,2.mogunosti
zademokratskoosporavanjemorajubitipodjednakootvorenesvimosobamaigrupama,3.moraju
postojati institucionalizirani forumi za osporavanje, pred kojima graani mogu podii prigovore na
javnezakoneipolitike
deliberativnademokracijajestajalitekojeujedinjujeraznestruje,alisesvislaudavanepolitike
odluke o zakonima i javnoj politici treba donositi na temelju snage boljeg argumenta a ne snage
broja
deliberativnidemokratirazlikujuseposhvaanjuodnosadeliberacijeijavnoginteresa,nekiodnjih
tvrdedasedeliberacijatrebausredotoitinajavniinteres,kojitrebaneovisnoutvrditijernemora
svedoegasedeliberacijomdoebitijavniinteres
javni interes je interes koji svi dijele kao lanovi javnosti, u kojem svatko u drutvu sudjeluje u
svojstvulanajavnosti,kadizlaziizprivatnesferekakobisudjelovaoujavnosti
DRUGIDIO:POLITIKEIDEJE,IDEOLOGIJEIKULTURA
politika nije samo politiki sustav, politike strukture, institucije, organizacije i skupine u njemu,
politikasuiideje,predodbe,uvjerenjaotometojeispravnoilipogreno,pravednoilinepravedno,
poeljnoinepoeljno,premakojimaljudiprosuujupolitikisustavidjelujuunjemu
Andrew Heywood istie da nae percepcije o drutvu i politikom sustavu mogu biti vanije od
stvarne strukture moi i raspodjele dobara, one ne samo da mogu biti vanije od stvarnosti one
'mogubitisamastvarnost'
Maurice Duverger smatra da je drutvo u izvjesnom smislu skup predodbi koje o njemu imaju
lanovi
sustavno prouavanje politikih ideologija see tek u drugu polovinu 20.st, a politika kultura
predmetjepolitikeznanostitekuzadnjojpolovinistoljea
4.Politikeidejeiideali
'Nemajaesnageodidejekojojjedolovrijeme'>VictorHugo
EdwardSaid(esejTeorijaputovanja)opisaojekakoidejeputuju:'kaoiljudi,ikolekritike,idejei
teorije putuju od osobe do osobe, od situacije do situacije, od jednog razdoblja do drugog...'
(detaljnijestr.41i42uknjizi)
4.1.Sloboda
najprihvaenijaidejaiideal
14
politikadimenzijaslobodenajobuhvatnijainajsloenija
Benjamin Constant u jednom je predavanju razlikovao slobodu u moderno doba od antike

slobode;slobodaantikihnarodasastojalaseu'izravnomistalnomsudjelovanjuuzajednikojvlasti'
svihlanovazajednice,bitmoderneslobodejest'mirnouivanjeosobnesamostalnosti'
Constant odbacuje Rousseauovu koncepciju slobode, ali se brine da se moderna sloboda ne

pretvoridepolitiziranuslobodu,ukojojsebrinemosamozasvojeprivatneposlove.Alineizatokako
seupravljadravom
IsaiahBerlinrazlikovaojenegativnuipozitivnuslobodu
negativna sloboda znai odsustvo vanjskih zapreka djelovanju pojedinca po vlastitoj volji> za
pristaetakvekoncepcijebitslobodejeodsustvoprisiledrugih,postojanjepodrujaukojemovjek
djeluje neometen od drugih, u kojem se nijedan ovjek ili skupina ljudi ne smije uplitati u njegovo
djelovanje
osnovna ideja ove koncepcije da svatko najbolje zna svoj interes, drava ne smije odluivati o
ciljevimaisvrhamapojedinaca
zastupajujeLocke,Smith,KantiMilldosuvremenihliberala
uneoliberalnommiljenjugdjeseslobodauobiajenosvodinaekonomskuslobodukojasesastoji
uslobodiizboranatritu>slobodapotroaadabirajurobukojukupuju,slobodaradnikadabira
posaoislobodaproizvoaadabiratoeproizvoditiikogaezaposliti
premaMiltonuFriedmanutakvaseslobodamoenaisamoukapitalistikomtrinomdrutvu,u
kojemslobodadoistaznaiodsustvodravnogupletanjapasuslobodaikapitalizamneodvojivi
pozitivnaslobodakoncepcijaslobodeukojojjeosobaslobodnasamoakojesposobnaoslonitise
nasebe,akojesamousmjerena
slobodajevlastnadsobom,anepreputanjesamomsebi
osobamoebitislobodnausmisludanijesputanavanjskimsilama,alimoebitirobiracionalnih
strasti(narkoman,alkoholiarilikockar)pasezanjunemoereidajeslobodna
pozitivna sloboda postoji kad pojedinci imaju pristup resursima i mogunostima, proizlazi iz elje
pojedincadabudesvojvlastitigospodar
nastojanje za autonomijom moe se pretvoriti u prijetnju slobodi > Rousseauov stav 'cijelo
politikotijeloprinuditenaposlunostsvakogonogkojiseodbijepokoritiopojvolji,toneznai
nitadrugonegodaepojedinacbitiprinuenbitislobodan
Rousseau tvrdi da je istinska sloboda pokoravanje moralnom zakonu koji sebi nameemo,
slobodnimnasneinimaksimalizacijasebinihinteresa,vepromoviranjeonihinteresakojedijelimo
sdrugima
ThomasHillGreen,zastupniknovogliberalizma,uveojekoncepcijupozitivneslobodeuenglesku
politikumisao
15
JohnStuartMill,zastupniknegativneslobodetvrdidasenaaslobodasastojiutometoteimo
ostvariti vlastito dobro na svoj vlastiti nain, a da ne uskraujemo drugima da tome tee ili ih ne
spreavamodatopostignu
slobodnirazvojindividualnostiglavnijeuvjetosobnogidrutvenograzvoja
AmartyaSenzastupnikjepozitivneslobodekojunazivasupstancijalnomslobodomsposobnostda
ostvarimosamisebeidaodaberemoivotkojielimoivjeti
teoretiarirepublikanizmaodbacilisuliberalnukoncepcijunegativneslobodejerukrajnjemsmislu
moe biti spojiva s ropstvom, kao i komunitaristi ali su oni smatrali da negativna sloboda moe
ugrozitinajvanijeaspekteliberalnogdrutva
sloboda i slobode razne slobode pojedinaca koje se mogu svrstati u etiri podruja: osobne,
politike,ekonomskeisocijalne
osnovne vrste sloboda: sloboda kretanja, sloboda savjesti, sloboda miljenja i govora, sloboda
udruivanja,slobodavlasnitvaipoduzetnitva
Rooseveltoveetirislobode:slobodagovora,slobodavjeroispovijesti,slobodaodstrahaisloboda
od oskudice (temelj atlantske povelje, a posredno i UNa) prve tri ulaze u koncepciju negativne
slobode,etvrtapripadaukoncepcijupozitivneslobode
Beveridgeovizvjetajiz1942.temeljzauspostavudraveblagostanjauVBnakonWWII,ukojemu
se zastupa pozitivna sloboda u obliku slobode od 'pet gorostasa': oskudice, bolesti, neznanja,
neistoeinezaposlenosti
4.2.Prava
mourukamapojedinacaizahtjevzaouvanjemtemoiuinstitucionaliziranomijavnopriznatom
obliku
RonaldDworkinihnazivaadutimapojedinaca
pravaovjekasubjektivnasupravakojasuproizvodgraanskogindividualizma
Hobbes, 14. poglavlje Levijatana 'prirodno pravo, koje pisci obino nazivaju ius naturale, jest
slobodasvakogovjeka,dakoristisvojusnagukakohoe,radiouvanjasvojevlastitenaravi,tojest,
svog vlastitog ivota, te dosljedno tome, da ini sve to po svome vlastitom sudu i razumu bude
smatraonajprikladnijimsredstvomzato'
ius naturale je razvijanje slobodnog djelovanja pojedinca koje nikakav zakon ne prijei, izvorno
subjektovopravo,svakigaovjekposjedujesamposebi,alirazumtjeraovjekadaizumiugovors
drugimaiograniisvojuslobodu
Hobbesovostajalitevodiuapsolutizam
John Locke razlikuje vlasnitvo u irem i uem znaenju, u irem znaenju ono ukljuuje ivot,
sloboduiimovinu,izindividualneslobodeuprirodnomstanjuizveopravonaslobodusavjesti,pravo
svakogadaiviuskladusasvojimvjerskimuvjerenjima,kojatrebazatititidrutvenimugovorom
16
graanskostanjenastalougovoromslobodnihljudi,jamiprirodnapravaovjeka,zasnovanojena
pravu i zakonu, vlada zakonita sloboda, odnosno graansko je stanje odnos slobodnih ljudi koji se
nalazepodprisilomzakona
Edmund Burke napada doktrinu apstraktnih prirodnih prava ovjeka ne zato da bi nijekao
postojanjepravakojainajmonijavlastmorapotovati,nidabiporekaokakosuljudiuprirodnom
stanjuimalitakvaprava
u graanskom drutvu ne postoje prirodna, ve 'stvarna prava ovjeka' > stvarna su prava
drutvenaprava,pravaovjekakaolanadrutva;pravonasljeivanjajednojeodosnovnih'stvarnih
prava' jer jami sigurnost vlasnitva, stabilnost drutva i njegovih ustanova > otud po Burkeu u
graanskomdrutvu'sviljudiimajujednakaprava,alinenajednakestvari'
Benthamnazvaojeprirodnapravaovjekabombastinimbesmislicama,jerpostojesamoprava
koje drutvo priznaje pojedincu i kolektivitetu; prava vidio u funkciji poveanja sree ljudi > etiri
ovisna cilja: zakonodavstvo treba 'da se pobrine za opstanak, da proizvede obilje, da podupire
jednakost,daodravasigurnost'
negativna i pozitivna prava libertarijanci su se pozivali na prirodna prava (negativna) koja

politikavlastnesmijekritikakobiograniiliulogudrave.Socijalniliberali(pozitivnaprava)pozivali
susenaobuhvatnijukoncepcijuljudskihpravakakobiopravdaliaktivnuulogudraveuekonomijii
drutvu
negativna prava su prava nasuprot dravi > pravo na ivot i slobodu, zahtijevaju od drave
nedjelovanje (ne smije proizvoljno zatvarati pojedince, spreavati njihovo pravo govora, uvoditi
cenzurutiska)
amerika Deklaracija o neovisnosti > Thomas Jefferson svi ljudi stvoreni su jednaki te da ih je
njihovStvoriteljobdariostanovitimneotuivimpravimameukojespadajuivot,slobodaitraenje
sree
pozitivna prava razna su ekonomska i socijalna prava, ili prava blagostanja > prava na rad,
obrazovanje,zdravstvenuskrbislinapravakojasenalazeuOpojdeklaracijiUNaopravima
trigeneracijeprava
prvi razvio Karel Vasak > poao od slogana Francuske revolucije 'sloboda, jednakost i bratstvo';
ustvrdiodapostojetrigeneracijeprava:
1. graanska i politika prava tite osobnu i politiku slobodu pojedinca, jer su usmjerena na
graanske slobode i sudjelovanje u politikom ivotu. To su negativna prava, usmjerena na zatitu
pojedincaoddrave.Uosnoviimajudvapodtipa:pravakojaosiguravajugraanskuifizikusigurnost
osobe (zabrana torture, ropstva) i ona koje osiguravaju graanske i politike slobode (sloboda
miljenja,savjesti,religije,udruivanja,politikeparticipacije)
2.ekonomskaisocijalnapravajamejednakeuvjeteipostupanjepremapojedincu.Ukljuujudva
podtipa: norme koje priskrbljuju dobra koja zadovoljavaju socijalne potrebe (npr. rad, pravina
nadnica, primjeren ivotni standard, mrea socijalne sigurnosti) ostvaruju se na dva naina: a)
dravapruauslugegraanima,b)kaoslobodaodmijeanjavlasti
17
3. kolektivnorazvojna prava ili prava solidarnosti razvijaju se na kraju WWII kao izraz: a)
dekolonizacijeitenjinovihnacija(pravonasamoodreenje,ekonomskiisocijalnirazvoj),b)uvidao
nemoi nacionalnih drava i potrebi globalnog osiguranja nekih prava (pravo na mir, zdrav okoli,
humanitarnupomo)
Deklaracijaookoliuirazvojuiz1992.etiripodtipa:1.pravasamoodreenja(pravanarodana
posebanpolitikistatusiekonomski,socijalniikulturnirazvoj);2.posebnapravaetnikihireligijskih
manjina(uivanjesvojihkultura,jezikaireligija);3.ekolokaprava(pravonazdravokoli,pravona
prirodneizvore,odrivirazvoj);4.pravanainformacijeikomunikaciju
pravaivotinja
suvremeni teorijski protivnici prava ivotinja trae da se dokae da i ivotinje imaju legitimne
intereseilidasuautonomne
tvrdisedaivotinjenisumoralniakteriusmisludasiautorisvojihpostupakaidamogupreuzeti
odgovornostzasvojeodluke,kaototomoguljudi
Peter Singer poziva se na utilitarizam i na Benthamovo stajalite da i ivotinje potpadaju pod

utilitaristikiraun,jerpitanjekojetrebamopostavitinijemolionemislitiiligovoriti,negomoguli
patititemeljnikriterijjesposobnostpatnjejerivotinjesubiaopskrbljenatomsposobnou
svakipokuajdaseinteresiljudipostaveiznadinteresaivotinjaSingeroznaavakaovrstizamtega
usporeujesrasizmomistraivanjaimpanze
4.3.Jednakost
akikadseprihvaakaoidejaiideal,ostajepitanjetosetoprihvaa,kakvajednakostiuemu,u
dugojtradicijirepublikanskemislipolitikajednakostjevanonaelo
Jefferson povezuje republikansku ideju graanske vrline i javnog dobra s liberalnom idejom
individualneslobodeidemokratskomidejompolitikejednakostiiparticipacije
republikanskavladavina,utemeljenanaslobodipojedinca,diobivlastiivladaviniveine,uzzatitu
pravamanjine,pretpostavljaekonomskuneovisnostgraana(uvjetodranjagraanskihvrlina,koje
suprijekopotrebnezauspostavuifunkcioniranjerepublike)
idealni tip neovisnog pojedinca Jefferson je vidio u samostalnom poljodjelcu farmeru, koji
obrauje vlastito imanje; kasnije proirio pojam ekonomske neovisnosti na sve koji rade vlastitim
sredstvimatenaonekojisredstvazaivotstjeukaonajamniradnici
Tocqueville je Jeffersona smatrao najveim demokratom koji je ponikao u krilu amerike

demokracije
John Gray smatra egalitarizam jedno od etiriju osnovnih elemenata liberalizma te liberalni
egalitarizam odreuje kao davanje istog moralnog statusa svim ljudima > iz toga proizlazi
priznavanjepravnejednakostitepolitikejednakosti
Millsvakipojedinacimapravonajednakemogunostirazvojasvojelinostiisposobnostitedaje
kaoracionalnaosobasposobantoiniti
18
jednakostrazaraosjeajstrahopotovanjazapukidrutvenipoloaj
naglaavamogunostdaegraanibitisposobnidasamidonosepolitikeodlukenaosnovi
vlastitograzmiljanjaiupotpunojslobodiizbora
taj trend bi trebao dovesti do toga da bi bijeda, barem u njezinu ekstremnom obliku,
ieznula,tobipresudnoutjecaloinapoveanjesudjelovanjegraanainarastnjihoveinteligencije
ijavnogduha
Millsezauzimaozadrastinooporezivanjenaslijeenevelikeimovineizagovaraoopepravoglasa
noviilisocijalniliberalizamzastupaokoncepcijupozitivneslobodetejeuskladusnjomjednakosti
davaoveeznaenje
Ronald Dworkin shvaanje jednakosti koje se esto oznauje egalitaristiki; u njegovoj zamisli
liberalnejednakostijednakostjespojenasaslobodomnanaindajeukljuuje
jednakost smatra temeljnom vrijednou svakog drutva, a pravo na jednakost temeljnim

pravom,smatradavlastmorapostupatisgraanimasjednakomskrbiipotovanjem>1.Pravona
jednakpostupakkaopravopojedincanaisturaspodjeludobarailimogunostikojeimailijedobio
netkodrugi;2.Pravonapostupakkaosjednakimkaopravopojedincanajednakuskrbipotovanjeu
politikom odluivanju o tome kako se dobra i mogunosti moraju raspodijeliti, a ne na jednaku
raspodjelunekogdobrailimogunosti
odbacuje utilitaristiku i druge koncepcije jednakosti te zastupa koncepciju jednakosti

resursa
razlikuje nejednakosti duhovnih i fizikih sposobnosti pojedinca, koje pripadaju sferi

prirodnihuvjeta,odnejednakostipojedinevihukusaiambicija,kojepripadajusferiosobnihodabira
konstruira svoju kompliciranu distribucijsku shemu koja se u kontekstu slobodnog trita

koristiinstitucijomdrabe,osiguranjaioporezivanja
uvodi ideju zamiljenog drutva s drabom kojoj ljudi pristupaju s jednakom koliinom
kupovnemoikakobipribaviliresursekojiimpomauuvoenjuzanimljivogiispunjenogivota
Dahl u svojoj neopluralistikoj fazi izmijenio svoje shvaanje politike jednakosti > nejednaka
raspodjelaresursapovratnomeugraanimastvaraznaajnenejednakostiunjihovojsposobnostii
mogunostidapolitikiravnopravnosudjelujuuupravljanjudravom;jednakostupravuglasamalo
znai ako razdioba svih drugih resursa potire politiku jednakost graana; odbacuje izravnu
egalitarnu distribuciju dobara; inzistira na inkrementalnoj strategiji postupnih i rastuih promjena,
koje poinju ogranienjem politikih uinaka socijalnih i ekonomskih nejednakosti, promjenama u
dominantnoj ideologiji i poboljanjem dostupnosti vanih socijalnih resursa svima te idu prema
promjenama u strukturi vlasnitva i kontrole u velikim tvrtkama, zapravo prema uvoenju irokog
sustavaekonomskedemokracije;tolikoinzistiraonavanostipolitikejednakostidaseinikakoje
rjeenjezasveproblemepostojeihdemokracijavidioupoveanjupolitikejednakosti
radikalniegalitaristiteejednakostiishodakojiseoitujeuukidanjuprivatnogvlasnitvaitrine
ekonomijeteuklanjanjusvihoblikahijerarhije,povlasticainejednakostiprihoda
19
umjereni egalitaristi nastoje smanjiti nejednakosti u drutvu poveanjem prihoda i drugih uvjeta
niihklasa
nastoji se razviti 'dinamiki model egalitarizma' koji bi pomirio jednakost i pluralizam, a izbjegao
opsenidravniintervencionizam
JulianleGrandupozorionatodajesocijalnapolitikakojojjeciljbioublaitisiromatvoipruiti
mogunost svim graanima da sudjeluju u ivotu zajednice uveala nejednakosti i dovela do
smanjenjasrednjeklase
4.4.Pravednost
jedanodkljunihpojmovapolitikemisliprekodvijeipoltisuegodina;pravednojesvakomedati
ono to mu pripada, bilo pojedincima, grupama ili politikim zajednicama > to slijedi iz Platonova
shvaanjapravednosti
NormanBarrypravednosttradicionalnonijepovezanasradikalnomdrutvenompolitikom
Aristotelpravdaznaijednakopostupanjesjednakimainejednakosnejednakimatenejednako
postupanjemorabitirazmjernojednakosti
od18.stsveviesedovodiuvezusdobrobitiljudi;kodBenthamajepovezanasljudskomdobrobiti
dva pojma pravednosti: 1. proceduralna pravednost razvija se s liberalizmom i njegovim

priznanjem moralne jednakosti svih ljudskih bia i njihovim prirodnim pravima na ivot, slobodu i
vlasnitvo. U temelju takve pravednosti je naelo formalne jednakosti koje zahtijeva da se
primjenjuju opa pravila koja jednako vae za sve neovisno o njihovim posebnim socijalnim
obiljejima
FriedrichvonHayekglavnizastupnikproceduralnepravednosti>najvanijizadatakvlade
artikulirati i razviti privatno pravo, koje obuhvaa pravo privatnog vlasnitva, zatitu od sile i
prijevare, pravo ugovora te odgovornost za tete prouzroene drugome; socijalnu pravdu dri
podmuklomiluzijom
socijalni poredak nije proizvod neke usmjerene inteligencije pa se i ne moe racionalno

preusmjeriti putem nekog sveobuhvatnog racionalizma. Socijalni poredci i tradicije spontani su
ishodiindividualnogdjelovanja,alineindividualnogplana
nepravednost se moe ukloniti samo potpunom promjenom u vlasnitvu, a to zahtijeva

revoluciju
trite ne stvara nepravednost jer nepravednost mora biti posljedica namjeravanog

djelovanja, a trini ishodi nisu naumljeni od bilo koga. Oni su proizvodi ljudskog djelovanja, a ne
ljudskognauma.Kakonisunaumljeninemogubitinepravedni.
2.socijalnapravednostpolaziodnedostatnostiformalneproceduralnepravednostikojaje
povezanastrinomproizvodnjomnejednakosti
20
John Rawls u Teoriji pravednosti prva vrlina socijalnih institucija; teorija

pravednostikaopravinostizasnovanajenanaelimazakojemislidabiljudipoduprlikadbibiliu
situacijidanemajuznanjaovlastitomsocijalnomstatusuipoloaju
pojedinci nisu zavidni, pa ih ne zanima poloaj drugih, nego samo vlastito

maksimiziranje primarnih dobara, ali nisu skloni riziku (pod velom neznanja ne znaju za svoju
sklonostkockanju),paeuneizvjesnojsituacijibiratinajmanjenepovoljanishod
Rawlstvrdidabiutomhipotetikom'izvornom'zastrti'velomneznanja'pojedinci
izabrali dva naela: 1. Svaka osoba treba imati jednako pravo na najiri potpuni sustav jednakih
osnovnihslobodasukladansaslinimsustavomslobodezasve(naelojednakihosnovnihsloboda);
2.Ekonomskeidrutvenenejednakostitrebajubitiureenetakoda:a)donesenajveukoristonima
koji su u najnepovoljnijem poloaju (naelo razlike) i b) da se odnose na poloaje i slube koje su
otvorenezasvepoduvjetimajednakihansi(naelojednakihmogunosti)
njegovateorijajeliberalna,onadajeprioritetnaelujednakeslobodekoje
ukljuuje slobodu izraavanja, religijsku slobodu, jednakost pred zakonom, jednaka prava na
politikuparticipacijuidruga.
nejednakostiudistribucijisuopravdanesmokadsuukoristionimakojisuu
najnepovoljnijem poloaju; meutim tvrdi da i takva struktura doputa da distribuciju bogatstva i
prihodaodreujeprirodnaraspodjelasposobnostiitalenta.Naelorazlikesamoispravlja'prirodnu
lutriju'kojaosiguravaonimakojiposjedujuprirodnitalentvisokedobiti
4.5.Mir
OswaldSpenglersmatraojemirkratkotrajnimpredahomizmeudvajuratova
Heinrich von Treitschke je smatrao da mir stvara mlitavost, a rat priprema duh za odanost i
heroizam
u uvjetima rata nestaje svako stranarstvo. Svaka socijalna sebinost i stranake mrnje
morajunestatikaddravapozivanaobranu.Pojedinacmorazaboravitivlastitojaimoraseosjeati
dijelomcjeline,spoznajuikolikojenjegovivotnevaanuusporedbisopomvoljom
sporanidealjerakikadsezastupamir,nijejasnotojenjegovsadraj
rimski mir (pax Romana) znaio je sloeno stanje koje je ukljuivalo i odnos prema susjednim
narodimatedominacijuRimljananadpokorenimnarodima,aliisigurnost,pravednezakoneiuzornu
upravu.
britanskimir(paxBritannica)biojeoznakazarazdobljeodjednogstoljea,izmeuNapoleonovog
porazaiBekogkongresaipoetkaWWI,kojejekarakteriziraorelativnimirosigurandominacijom
britanskogimperijausvijetu
amerikimir(paxAmericana)napoetkujezanekeznaioizolacijuSADanaddravamaSrednjei
JuneAmerike,apotomuglavnomouvanjestatusaquoumeunarodnimodnosima
21
takva ideja mira podrazumijeva da je mir stanje potpune tiine, nedostatak alternative,
nepostojanjeizvoratemeljnogsukobazbogdominacije,nomirsemoeshvatitikaoodsustvoratate
kaostanjesuradnjeihegemonije
Johan Galtung razlikuje negativni mir, kao odsustvo organiziranog nasilja izmeu velikih ljudskih
skupina kao to su nacije te rasne i etnike grupe zbog veliine koju mogu dosegnuti unutarnjim
ratovima,tepozitivnimirkaoobrazackooperacijeiintegracijeizmeuglavnihljudskihgrupa>po
njemu su mogua etiri tipa odnosa izmeu drava: rat, negativni mir, pozitivni mir i neogranieni
mir.
Raymond Aron Mir i rat meu narodima razlikuje formalne i socioloke tipove mira. Na
formalnoj razini mir je prekid nasilnih naina suparnitva meu politikim jedinicama, pa Aron
razlikujetriformalnatipamira:mirravnotee,hegemonijskimiriimperijalnimir(detaljnijestr.64i
65uknjizi)
TomaAkvinskimirjeposrednodjelopravde,ukoliko,naime,otklanjazabranjujui.Aneposredno
jedjeloljubavi,jerljubavposvojojnaravitvorimir.Ljubavjenaimesilakojasjedinjuje
17.stzainjeseidejatrajnogmiraHugoGrotiusudjeluOpravurataimirapretvarakoncepciju
meunarodnog prava koja bi podrazumijevala pravedno ustrojstvo svijeta kao poretka mira meu
dravama
zaHobbesamirjevrhovnavrijednost
ImmanuelKantPrema vjenommirudokazujedaidejavjenogmiranijeteknainrjeavanja
odnosameudravama,veregulativnonaelodrave
Doyleov zakon empirijski utemeljeno stajalite da suvremene liberalne demokracije ne vode

meusobneratove
5.Politikeideologije
izrazideologijainaziviglavnihpolitikihideologijaskovanisupotkraj18.inapoetku19.st
skraenosedefinirajukaosustavipolitikihideja
5.1.Pojamifunkcijeideologije
pojamideologijejavljasepotkraj18.stuFrancuskojkaoznanostoidejama
ideologija je nastala s ciljem da se analizom duhovnih aktivnosti ovjeka, njihovih sadraja i

predodbiutvrdepraktinapravila,primjenjivauodgoju,pravuipolitici
Napoleon Bonaparte nazvao ih ideolozima > onima ija filozofija nema veze s politikom
stvarnou,teoretiarima imetafiziarimakojisuudaljeniodivotapojamtakodobivamoderno
negativnoznaenjekojezadravadodanas
KarlMarxpridonionegativnompojmuideologijeshvaanjemistekaoiskrivljenesvijesti
u djelu Njemaka ideologija objanjava da su vladajue ideje nekog doba uvijek ideje
vladajueklase,aonesusamoizrazvladajuihmaterijalnihodnosa
22
kasnije su socijalisti, osobito Lenjin, razlikovali buroasku i socijalistiku ideologiju, povezujui

izravno ideologiju s klasama i politikim strankama i tvrdei da nasuprot buroaskoj ideologiji, kao
lanoj i krivoj svijesti, socijalistika (proleterska) ideologija izraava znanstvenu, pa dakle i istinitu i
ispravnuspoznajustvarnosti
AntonioGramscinapraviozaokret(Zatvorskebiljenice)ufaistikomzatvorupokazaojedase
u modernom kapitalistikom drutvu klasna vlast ne temelji samo na ekonomskoj vlasti, koja se
odraavapomoudravnogaparataprisile,vesezasnivanakulturnojiideolokojhegemoniji(znai
duhovnu i kulturnu nadmo vladajue klase u 'civilnom drutvu', pri emu mehanizmima
socijalizacije (kola, mediji, crkva, sindikati) vladajua klasa namee svoju ideologiju ostatku
puanstva)vladajueklase
razlikuje dvije skupine intelektualaca: tradicionalne (vezani za hegemonijsku kulturu i

vladajue vrijednosti) i organske (najvie mogu pomoi stvaranju protuhegemonije svojim
intelektualnim djelovanjem, ali i ulogom u organizacijama koje mogu osporiti hegemonijske
strukture)
KarlMannheim(Ideologijaiutopija)neshvaaideologijukakoiskrivljenuilanusvijest,vekao
nain,strukturuisadrajmiljenjakojejedrutvenouvjetovanoikojesemoerazumjetisamoako
serazumijenjegovadrutvenopovijesnageneza
uoava pet najvanijih suvremenih ideologija: 1. birokratski konzervativizam, povezan je s

njemakim inovnitvom i njegovom iluzijom da pravni poredak ne moe biti iracionalan; 2.
konzervativni historicizam, ukorijenjen u sveuilitima i strankama koje propovijedaju tradiciju i
romantizam; 3. liberalnodemokratsku buroasku misao, kojase poziva na svoju znanstvenost iako
su njezini argumenti daleko od traganja za istinom; 4. socijalkomunizam koji kao mjeavina
racionalnogiiracionalnognapadaliberalnodemokratskumisaoinjezinuideologijuslobodekaolanu
svijest; 5. faizam, kao ideologiju autsajdera koji ele osvojiti vlast iskoritavajui krizu drutva u
transformaciji
tri osnovne funkcije ideologije: pomae uspostavi identiteta i omoguuje politiko jedinstvo neke
skupineilizajednice,osiguravaperspektivuiorijentacijutemotiviranadjelovanje(opirnijestr.70u
knjizi)
glavne se politike ideologije prema jednakosti obino svrstavaju du osi lijevodesno u nizu:
komunizam,socijaldemokracija,liberalizam,konzervativizam,faizam
NorbertoBobbiosvepolitikedoktrine(ideologije)dijelinaetirivrste:
1.krajnjaljevica,doktrineipokretikojisuiegalitarniiautoritarni
2.lijevicentar,doktrineipokretikojisuujednoiegalitarniislobodarski(liberalnisocijalizam)
3. desni centar, uenja i pokreti to su i isti mah i slobodarski i neegalitarni (vjerni

demokratskojmetodi,alijednakostsvodenajednakostpredzakonom)
4.krajnjadesnica,doktrineipokretikojisuantiliberalniiantiegalitarni(faizaminacizam)
23
ideologije su proizvodi intelektualnih elita; velike ideologije su prije svega liberalizam (Mill),
konzervativizam (Burke) i socijalizam (Marx), potom je to postao nacionalizam te faizam, u
suvremenodobaobiljejavelikihideologijazadobilifeminizamiekologizam,apotkraj20.stireligijski
fundamentalizam
5.2.Liberalizam
oblikujeseu19.st>dolaziizpanjolskog
zasvevarijanteliberalizmaslobodajetemeljnikriterijvrednovanjasvihdrutvenihustanova;moe
se odrediti kao politika ideologija za koju je sloboda temeljni kriterij vrednovanja ljudskog
djelovanjaisvihdrutvenihustanova
slobodajeosnovnopolaziteielementliberalizma,shvaa sekaoodsustvovanjskeprisile,kao
negativnasloboda(Berlin)
ThomasHillGreenidr.shvaajusloboduupozitivnomsmislutesurazvilikoncepcijuslobodeu
kojojjeosobaslobodnasamoakojesposobnaoslonitisenasebe,akojeautonomna
tolerancijauskopovezanasaslobodom,proirenanatolerancijurazliitihmiljenja,stilovaivota
idrugihpodrujaivota>svisuljudijednaki,bezobziranarazlikeuvjeri,ideologiji,rasi,naciji,klasi,
spolu,staleu,profesiji,imunostiipolitikimuvjerenjima
Karl Popper (Popperov paradoks) tvrdio je da bi odustajanje od nasilja spram nasilnika ili
zagovornikanasiljaznailoodustajanjeodslobodeijednakostikaotemeljnihvrijednostizajednice
jednakost liberalizam istie pravnu jednakost priznaje jednakost ljudi kao graana drave,
jednak pravni status svih bez obzira na njihove pojedinane razlike, jednako pravo na sigurnost i
pravdu,sucitrebajuujednakimsluajevimapostupatijednako
liberalizamprihvaapolitikujednakostgraana,prihvaaiodreenitipsocijalnejednakosti,naime
mogunosti svakog ovjeka da neovisno o svom socijalnom poloaju razvije svoje sposobnosti; svi
liberaliodbacujuekonomskujednakost
vlasnitvojedanodtemeljnihelemenataliberalizma,alielementkojiusuvremenomliberalizmu
izaziva prijepore; dok je za klasini liberalizam sloboda unutarnje vezana za privatno vlasnitvo, pa
bez vlasnitva nema ni slobode, nakon Johna Stuarta Milla taj odnos nije tako vrsto uvjetovan;
privatno vlasnitvo je logino i nuno proirenje prava pojedinca da kontrolira vlastitu sudbinu,
istodobno,jasnojedajevlasnitvomonaddrugimljudima,nadonimakojisuiskljueniiznjega,te
uspostavaodnosaovisnosti
liberalizam zastupa individualistiku koncepciju drutva drutvo je agregat pojedinca, i o

zakonimaindividualneljudskeprirodeovisezakonidrutva,zaliberalejedravainstrumentdrutva
uspostavljenradisigurnostinjegovihlanova,odravanjaopihnepristranihuvjeta
Lord Acton je to pretvorio u zakonitost: svaka mo korumpira, apsolutna mo korumpira

apsolutno
liberalnadravajepravnadrava,odnosnodravavladavineprava
24
Dicey:nepokoravamoseljudima,negozakonima
zakonnesmijeimatipovratnodjelovanje,nesmijebitiretroaktivan
liberalnadravajepredstavnikademokracija
etiri oblika: 1. klasini liberalizam liberalizam 17. I 18.st utemeljen je na ideji slobode kao
odsutnosti izvanjske prinude nad pojedinevom djelatnou i njegove mogunosti da potpuno i
neogranieno raspolae vlastitim sposobnostima; Locke je dokazivao da je sloboda pojedinca
mogua samo pod pretpostavkom vlasnitva; temeljni stav klasinog liberalizma da upravljanje
dravom valja prepustiti onima koji nisu dovoljno bogati i s dovoljno slobodnog vremena da ne
pretvorejavnuslubuuizvorprivatnogbogaenja;liberalizamjerazvioteorijupravnedrave;zakoni
izraavajuopiinteresidonoseseupredstavnikojskuptiniparlamentu
2.demokratskiliberalizamAlexisdeTocquevilleiJohnStuartMilldemokracijidajunovo,moderno
znaenjeonapovezujepolitikujednakostsindividualnomslobodom
3. socijalni liberalizam oblikuje se s radovima Thomasa Hill Greena i Leonharda Hobhousea, s

novom politikom ekonomijom Johna Maynarda Keynesa > naputaju tradicionalnu laissezfaire
doktrinu te pokuavaju ujediniti individualnu slobodu s priznavanjem potrebe da se drava uini
odgovornomzaljudskudobrobit,posebnozamaterijalneiobrazovneuvjetesiromanih
4.konzervativni(neoklasini)liberalizamknjigaFridrichavonHayekaPuturopstvozastupatezu
osocijalistikimizvorimanacizmaisvakojsocijalistikojpoliticikaopotencijalnototalitarnojtevidio
lijek u klasinom liberalizmu slobodnom tritu, vladavini zakona i ogranienoj vlasti; napada se
socijalna drava, njezina uloga u ekonomiji, njezin birokratizam i intervencionizam, osobito njezine
socijalnefunkcije
neoliberalizam je osnova identiteta politikih ekonomskih elita, orijentira ih i motivira na

djelovanjediljemsvijeta,aosnovnipostulati neoliberalizmapostalisudijelom svijestioblikovatelja
javnog mijenja, koji ih kroz masovne medije ire u sve drutvene slojeve kao neku vrstu opih i
samorazumljivihistina
5.3.Konzervativizam
kaoideologijaoblikujeseu19.stusukobusliberalizmomisocijalizmom
prviinajveikritiarEdmundBurkedriseocemmodernogkonzervativizma,arevolucionarneideje
ipolitiketrajnisupredmetosporavanjakonzervativaca
podrijetlo u latinskoj imenici conservatio > ouvati neto od kvarenja ili unitenja izraz se na
prijelazuizmeu18.i19.stkoristiupolitikomznaenjuuvanjepostojeegpolitikogporetka
Samuel Huntington konzervativizam je skup ideja koje se koriste radi obrane uspostavljenih
institucijakadsuoneizloenetemeljitomnapadu.Unormalnomstanjustvaripostojiskuprazboritih
maksimapostojee institucije utjelovljuju mudrost prethodnih generacija, predrasude, iskustvo i
obiajboljisuvodiinegorazumilogika,aliimajumalupolitikuprou
ideja poretka kljuna je za konzervativnu misao, poredak se odrava tradicijom, navikom

pokoravanja. Racionalizam, ideja o slobodnom umu, shvaen je kao subverzivno uenje koje rui
25
temeljesvakelegalnosti.Zakonzervativcebezpravanemadrave.Konzervativizamsmatradazakoni
obvezujubezobziranasuglasnostinevjerujeuracionalnostkaoosnovupojedinanogidrutvenog
ivota
autoritetzakonzervativcenijeteknunozlonitiproizlaziizugovoraslobodnihpojedinaca,vese
razvijaprirodnokaodioprirodnogreda,izprirodnenunosti
zamnogekonzervativceliberalizamjetrojanskikonjtotalitarizma
zarazlikuodliberalizma,konzervativizamimapesimistianpoglednaljudskuprirodu
za Burkea je prva pretpostavka postojanja drutva obuzdavanje ljudskih nagona, ograniavanje

njihovihsklonostiipodinjavanjenjihovihstrasti;borioseprotiv'duhainovacije',pukogoboavanja
promjeneradinjesame
tradicija bitna ideja konzervativizma, a obrana tradicije, uvanje uspostavljenih obiaja i

institucijabitanzadatak.Upravozatototolikotrajuinstitucijetrebauvati.
konzervativizamjeuosnoviantiidividualistikiorijentirantenaglaavagrupuumjestopojedinca
obitelj temeljna socijalna grupa i drutvena institucija, koja je proizvod prirodnih socijalnih
impulsa,kaotosuljubav,skrbiodgovornost
religijabitansocijalnicementdrutva
patriotizamvaanelementsvakogtipakonzervativizma.Osjeajprivrenostiiljubavikojeimamo
premasvojojobiteljitrebaproiritinanacijuizemlju
vlasnitvo donosi sigurnost u svijetu neizvjesnosti, ono je oblik zatite, a vlasnici su glavni
odravatelji reda i zakonitosti jer su najzainteresiraniji za odranje poretka, za potovanje zakona,
autoritetaisocijalnogporetka
konzervativizam se izvorno javlja kao otpor modernizaciji, kao nain miljenja koji istie vanost
odreenih duhovnih i materijalnih interesa unitenih ili barem potisnutih nastankom modernog
graanskoindividualistikog, industrijskog i trino konkurencijskog drutvenog stanja testoga kao
protivnostliberalizmukaoideologijinapretka
autoritarni konzervativizam javlja se kao reakcija na francusku revoluciju, odnosno kao

protivnostideologijiliberalizma
DeMaistrejehtiorestauriratiapsolutnuvlastnasljednemonarhije
konzervativnarevolucijanjeziniteoretiaripolazilisuoduvjerenjadajeliberalizamrazbiovrsto
organskojedinstvonacionalnezajedniceitimepotkopaotemeljedravnemoi
paternalistiki konzervativizam polazi od toga da promjene mogu nekad biti toliko prirodne ili
neizbjenedaimsenesmijemoopirati
Benjamin Disraeli u svojoj je politikoj filozofiji dokazivao da je industrijalizam doveo, s jedne

strane, do unitenja ustaljenih standarda ponaanja i do raspada starih hijerarhijskih odnosa u
kojima su vladari dobro znali za svoje dunosti prema podanicima te, s druge strane, do rastuih
26
ekonomskihnejednakostikojeprijetedapodijeleBritanijuudvijenacijenacijubogatihisiromanih
teizazovurevoluciju.
zagovara jedan tip konzervativne reforme, koja bi spreavanjem revolucije bila u

dugoronom interesu bogatih. Ta se ideja izrazila u njegovoj doktrini o 'jednoj naciji', koja
aristokraciju i radnitvo povezuje zajednikim ciljevima protiv razornog djelovanja modernog
kapitalizma
zasluan je za usvajanje drugog reformskog zakona 1867., kojim je pravo glasa prvi put
proirenonaradnitvo,tezasocijalnereformekojesupoboljalestambeneuvjeteihigijenu
Burke je utemeljio tradiciju liberalnog konzervativizma koji se danas javlja u obliku

neokonzervativizmanovadesnicabliskaneokonzervativizmu>formulajejednostavna:slobodno
trite i jaka drava. Istodobno neokonzervativci skreu pozornost na jaanje vanjskog neprijatelja,
nekad SSSRa, a danas Rusije i Kine, te brane razliite represivne i autoritarne reime kao branu
komunizmu
5.4.Socijalizam
socijalizamkaoideologijaoblikovaoseu19.st,kaooznakaprotivnostiindividualizmuiliberalizmu
idejeiuenjaSaintSimoniFourieruFrancuskojiRobertOwen
srevolucijom1848.socijalizamdobivanovaznaenja
KarlMarxiFriedrichEngels(Komunistikimanifest)razlikujukomunizamkaobesklasnodrutvo
budunostiodsocijalizmakaoprijelaznograzdobljadotakvogdrutva
naziv za umjerene projekte i pokrete koji ele postupno popraviti drutvo prema odreenom
socijalistikomidealu
kad je 1864. osnovano Meunarodno udruenje radnika, tzv. Prva internacionala, Marxova je
koncepcija nakon ogorene borbe s anarhistima zavladala Internacionalom i pretvorila je u neku
vrstujedinstveneideolokivrstepartije
Drugainternacionalaosnovana1889.bilajesvojevrsniparlamentsocijalistikihpokretaiskupinau
kojemu su najutjecajnije bile marksistike ideje i njemaka socijaldemokracija, ali bile su dio
pluralistikesituacije
u 1880im u Rusiju prodire marksizam, koji Lenjin oblikuje u revolucionarnu ideologiju i osnovu
revolucionarnepartije
uMoskvi1919.osnovanaTreakomunistikainternacionala,tzv.Kominterna
nakon WWII socijalistike ideje dominiraju nacionalno oslobodilakim pokretima u Africi i Aziji >
'afriki socijalizam' naziv je za smjesu marksistike ideologije i lokalnih afrikih tradicija, slino
'arapskisocijalizam','azijskisocijalizam'
socijalizamjenajiraodpolitikihideologija
27
polaznajedefinicijasocijalizmadajetoidejaipokretkojiteipodrutvljenju,prenoenjutemeljnih
uvjeta ivota u kolektivne ruke. Socijalisti dre da je privatno vlasnitvo nad temeljnim uvjetima
ivota,proizvodnobogatstvoilikapital,ekonomskineopravdanoimoralnopogreno
doksumarksistiikomunistizagovaraliukidanjeprivatnogvlasnitvanadsredstvimazaproizvodnju,
socijaldemokrati su vie zaokupljeni mjeovitim vlasnitvom i ulogom drave kao instrumenta
kolektivnogvlasnitvaproizvodnihsredstava
za socijaliste kooperacija je prirodno stanje meu ljudima i uvjet njihova razvoja, u konkurenciji
videpoticanjesebinostiiagresije;potiukooperativnepothvate,suodluivanje,samoupravu.
jednakostsredinjasocijalistikavrijednost
marksisti i komunisti smatraju da se socijalna jednakost moe uspostaviti jedino prelaskom

proizvodnog bogatstva u kolektivno vlasnitvo. Socijaldemokrati zagovaraju naelo vee jednakosti
kojeseprovodiprekoporeznogsustavairazvojadraveblagostanja
socijalistisenajvierazlikujuokoidejeslobode
liberterski socijalisti (anarhisti) uzimaju slobodu kao temeljnu i ishodinu vrijednost. Marksisti i
komunisti vide slobodu vie u smislu osloboenja od okova kapitalizma i privatnog vlasnitva;
slobodaimaponajprijepozitivnoznaenje,onaznaisamoostvarenje
trioblikasocijalizmanajutjecajnija:
1.liberterskisocijalizamilianarhizamideologijaipokretkojinajboljimdrutvomsmatrazajednicu
slobodnihljudi,bezizvanjskeprisile,bezvlasti;anarhistisezalauzadrutvobezdraveiprivatnog
vlasnitva>razlikujeseindividualistikianarhizamodkolektivistikog,komunistikoganarhizma
upovijestijedioanarhistabiosklonidejipoticanjamasanarevolucijudjelimaindividualnog
teroraatentatimanasimbolereimanaprijelazu19.I20.st(atentatinatalijanskogigrkogkralja
teamerikogifrancuskogpredsjednika)tojeanarhizmupriskrbilonazivteroristikogpokreta,koji
gapratidodanas.
znatandiopokretajepacifistiki,idejanenasiljakojusurazviliLavTolstojiMahatmaGhandi
bila je silnoprivlana meu anarhistima anarhizam je negacija politikog autoriteta, za anarhiste
autoritet potvruje naela slobode i pravde, odluno odbacuju dravu. Drutvo se sastoji od
slobodno udruenih opina i proizvodnih udruenja u kojima nema prisile nad pojedincima, ve se
odluujeopomsuglasnou.
odbacujeidejuprijelaznograzdobljaizmeugraanskogikomunistikogdrutva,aliiideju
parlamentarnogputausocijalizam
2. boljeviki socijalizam ili komunizam odbacuje politiki reformizam u radnikom pokretu te

inzistira na nasilnoj revoluciji i uspostave diktature proletarijata kao organizacijskog oblika
socijalistikevlasti
Staljinjenapraviozaokret:odustaojeodsvjetskerevolucijeiproglasioformulusocijalizma
ujednojzemlji.Socijalizamjepretvorenuneposrednicilj,aterornjegovimnajefikasnijimsredstvom.
28
Podravljenajecijelaprivreda,asocijalizamjeshvaenkaoideologijaindustrijalizacijeiekonomskog
razvojakojepredvodirevolucionarnapartija
kineskisocijalizam(maoizam)biojeodgovornaspecifinusituacijugolemezemljeukojoj
seljatvo ini najvei dio stanovnitva; glavni cilj je agrarna revolucija eksproprijacija i podjela
zemlje.KaovoarevolucijeMaoZedongnastojisprijeitibirokratskozatvaranje:odkampanjaneka
cvjetastotinucvjetovaistotinukolamiljenjadokulturnerevolucije
maoizam se uspostavlja kako ultraljeviarska ideologija u kojoj se borba za

socijalizam izjednauje s oruanom borbom potlaenih naroda protiv imperijalizma, a izgradnja
socijalizmastalnijeklasniratprotivelemenatastarogdrutva
jugoslavenski socijalizam (titoizam) bio je posebna ideologija i sustav uspostavljen u

Jugoslavijinakon1948.
doputao se odreeni ekonomski i kulturni pluralizam, a drutvene institucije

osloboene su od vrste partijskodravne kontrole, ali je ostao monopol komunistike partije
Saveza komunista i njegove ideologije. Ta proturjenost utjecala je na proces ideoloke
transformacijeuoislomakomunizmairaspadaJugoslavije1988.1990.
Slobodan Miloevi provodio je taktikom tzv. Antibirokratske revolucije

preureenjeJugoslavijeucentralistikudravusasocijalistikimsustavom
3. socijaldemokracija ili demokratski socijalizam ideologijska orijentacija u radnikom pokretu

suprotstavljena boljevizmu ili komunizmu, a zastupaju je europske socijaldemokratske i
socijalistikestranke
nesmijesebrkatisasocijaldemokracijomiz19.stkojajeimalamarksistikiirevolucionarnikarakter
moderna socijaldemokratska ideologija poinje se oblikovati u diskusiji u njemakoj i europskoj

socijaldemokraciji potkraj 19.st oko Bernsteinovog odbacivanja marksistike teorije sloma
kapitalizmainjegovarazumijevanjasocijalizmakaoproirenjaliberalizma
vodei socijaldemokratski teoretiari, posebno Bernstein i Kautsky inzistiraju na povezanosti

socijalizmaidemokracijenesamokaosredstvaradnikeborbeveikaosadrajanovesocijalistike
zajednice
naela demokratskog socijalizma formulirana su u deklaraciji Ciljevi i zadaci demokratskog

socijalizma, koju je usvojila obnovljena Socijalistika internacionala u Frankfurtu 1951., te u
programu Socijaldemokratske stranke Njemake 1959. prihvaeno naelo 'konkurencija kad je
mogue, a planiranje kad je nuno', a temeljne vrijednosti proglaene su sloboda, jednakost,
pravednostisolidarnost
elereformiratiilihumaniziratikapitalizam,anegaukinuti;prvenstvenosuzaokupljenistavomo
pravednojraspodjelibogatstvaudrutvu
suvremena socijaldemokracija zastupa ideju socijalne pravde kao temeljnu vrijednost, ali je
podijeljenaokonainanjezinaostvarivanja
29
5.5.Nacionalizam
nekavrstadoktrineiliskupidejakojiopravdavatenjuetnikeskupinedabudepriznatakaonacija,
dadoedopodudaranjanekepovijesnokulturnezajedniceipolitikeorganizacijeilidanekanacija
ilisvenacijetrebajusamesobomvladati
u razna vremena i u raznim zemljama nacionalizam je bio liberalan i konzervativan, faistiki i

komunistiki,pokazaoseiznimnomonomideologijom
u 20.st postao ideologija koja moe legitimirati razliite reime i pokrete, njime su se legitimirali
talijanskiinjemakifaizam
usponpotkraj20.stpovezanjesruenjemkomunizma,jerjenacionalizamumnogimzemljamabio
ideologija dravnog osamostaljenja i razbijanja komunistikih federacija, ali i unutarnja sastavnica
oporbenihnastojanjaurazdobljukomunizma
AnthonySmithprimijetiodasenacionalizampokazaokameleonskomideologijomkojabojuuzima
izsvojesocijalneipolitikeokoline
Michael Billing 'banalni nacionalizam' obuhvaa ideoloke navike koje se pokazuju u

svakodnevnom ivotu zapadnih nacija na mnogo sitnih naina kojima se nacija svakodnevno
podsjeanasvojenacionalnomjestousvijetunacija
nacija i drava sredinji elementi ideologije nacionalizma; politiki nacionalizam zapravo znai
uvjerenje da je nacija jedina realna i legitimna jedinica vladavine, da se granice drave trebaju
podudarati s granicama nacije; tradicionalni cilj nacionalizma je izgradnja nacije, stvaranje
nacionalne drave > postie se na dva naina: 1. Procesom nacionalne unifikacije, 2. Postizanjem
nacionalneneovisnosti
uideologijinacionalizmanacionalnadravajenajviainajpoeljnijaformapolitikeorganizacije
dravastvaraviiidentitetpojedincukojinadilaziidentitetproizaaoizneposrednogokruenjate
odravaivomvezuizmeupojedinacainacije,kojajeistodobnomistinaipraktina;uspijevatoda
je pojedinac spreman umrijeti za domovinu; moe se razlikovati liberalni, konzervativni, integralni,
imperijalistikiiantikolonijalninacionalizam
Liberalni nacionalizam prvi povijesni oblik nacionalizma i do danas jedan od najutjecajnijih >
proiziaoizRevolucijeutjeloviojeidejuoukidanjupovlastica,hijerarhijeipodlonostitevizijunacije
kojavladasobom
ideju nacionalnog samoodreenja formulirao je Mill u obliku naela jedna nacija jedna drava,
kojeproizlaziizliberalnognaelaslobodepojedinca
oslobodilaka snaga u dva smisla: suprotstavljao se stranoj dominaciji i zauzimao se za ideal

samovladavine nacija treba vladati sama sobom, a ta vlast mora biti ustavna i predstavnika. Za
liberalne nacionaliste nacije su poput pojedinca jednake u smislu da imaju jednako pravo na
samoodreenje
Konzervativni nacionalizam esto se izjednauje s pojmom nacionalizma, iako nastaje nakon

liberalnog
30
Disraeli i Bismarck otkrivaju potencijale nacionalizma za odravanje socijalnog reda i obranu

tradicionalnihinstitucija.Uideologijikonzervativnognacionalizmazamisaoodrutvukaoorganskom
tijelu povezuje se s idejom nacije kao prirodne zajednice ljudi istog etnikog podrijetla, kulture i
obiaja
MargaretThatcher
IntegralninacionalizamimajakutradicijuuNjemakojiFrancuskoj;izrazskovaoPierreMaurrasi
odredio ga kao nastojanje za iskljuivo nacionalnim politikama zasnovanim na bezuvjetnoj obrani
nacionalnog integriteta i stalnom uveavanju nacionalne moi jer 'nacija propada kad izgubi svoju
mo'
svesetrebapodreditinacionalnojdravi,uklonitisvetojeslabi
FriedrichJahnzastupaoidejudajenjemakinarodpredstavnikcijelogljudskogrodaidajenjegov
zadataksilomcivilizirati svijet.Volkmoraostatiistarasa,jerRimjepropaozbogmijeanjarasa
vaanizvornacionalsocijalizma
Imperijalistiki nacionalizam druga polovina 19.st u Engleskoj i Francuskoj se oslanja na

konzervativninacionalizam,auNjemakojnaintegralninacionalizam
Von Treitschke u Njemakoj spojio romantiarsku ideju narodnog duha s idejom sveproimajue
autoritarnedravekojujeshvatiokao'ivotijelonarodnogduha'topologicisvojevlastitenaravine
moepotivatinikakvesputavajuegranice
Antikolonijalninacionalizampokretinastupalisidejomliberalnognacionalizma,potomsuoslonac
nali u marksizmu i sovjetskom socijalizmu, koji su im pruali uvjerljiviju analizu nejednakosti i
kolonijalne eksploatacije i privlaan model politike organizacije drutva jednopartijski sustav sa
sredinjomulogomdrave
indijski je nacionalizam razvio ideju o bitnoj razlici izmeu zapadne i indijske kulture: zapadna je
kultura materijalistika, stjecateljska, natjecateljska i individualistika, a indijska spiritualna,
komunitarnaimoralna
5.6.Faizam
ideologija20.st,kojasepojavilaprvouItaliji;izrazdolaziodrijeifascessveanjpruasasjekirom
usredini,kojijesimboliziraojedinstvovrhovnevlastiustaromRimu
Benito Mussolini upotrijebio ga je 1919. da opie paravojne naoruane odrede koje je formirao
tijekomWWI
faistisudolinavlast1922.I1926.uspostavilijednostranakitotalitarniporedakkojiepostojati
dotalijanskogratnogsloma1943.
revolucionarni pokret i ideologija, ali revolucionarni na poseban nain to je revolucija svijesti,

stvaranje novog tipa ovjeka, 'faistikog ovjeka', uvijek ovjeka mukog roda, mukarca, koji je
heroj, voen osjeajem dunosti, asti, samortvovanja, spremnog da se utopi u cjelinu, rtvuje,
umrezaslavunacijeilirase
31
izraavapolitikuvolje
ratjekonanitestljudskeegzistencije>Hitlergajeopisaokao'nezamjenjivizakonukupnogivota'
aMussolinikaoistodobro(ratjezamukarceonotojematerinstvozaene)
naelo borbe instrument je jaanja snage i istoe nacije i zajednice; teror je temeljna metoda
faistikevladavine
diktatura jer se njegovi ciljevi mogu provesti jedino nasiljem nasilno se uklanjaju sve razlike,
etnikeirasneteosiguravaistoanacije
zastupakrajnjunejednakostteotudveliahijerarhijuinaelovoe
faistikipokretiisustaviistiunaelovoe:duce,Fuhrer,poglavnik>imaneogranienuustavnu
moiideolokiautoritet
prihvaanje naela nejednakosti vodi do usvajanja rasizma > teorijski otac njemakog faistikog
rasizmaAlfredRosenbergtvrdiojeuMitu20.stoljeadasuljudskaobiljejaodreenaroenjem,ito
djelomicekrozfizikonaslijee,adijelomkrozrasnuduu
arijevskarasa,kojojpripadajuNijemci,najviijestupanjovjeanstva;svedrugerasenesposobne
surealiziratiarijevskipotencijal
Hitler je svjetske rase podijelio na tri kategorije: 1. Arijevce, rasu gospodara, stvaratelja kulture,
zasluene za sve stvaralako u umjetnosti, glazbi, knjievnosti, filozofiji i politikom miljenju; 2.
Nositeljekulture,narodekojisusposobnikoristitiseidejamaiizumimaNijemaca,alisunesposobni
zastvaranje;3.Nadnusurazarateljikultureidovi
nastupaikaoagresivniiimperijalistikinacionalizam;razvioseudvijedominantneforme:talijanski
faizaminjemakinacinalsocijalizam(nacizam)
talijanski faizam nastao kao rezultat specifinog politikog i duhovnog razvoja

ItalijedoWWIiposebnepovijesnesituacijenakonrataosnovnoobiljejeusponnacionalizma
ideja:svetarijeItalijanacijaidomovina
cilj:obnovaveliineItalije,velikenacije,njezinearistokratskeklaseunovom
buroaskomsvijetu,povezivanjekultureiindustrijalizmauunutarnjojivanjskojizgradnjinacije
osnovno sredstvo: borba i rat kao uvjet ostvarenja novoga ivota,

ispunjenogsnagom,redom,vrlinomposlunosti
specifinielement:idejakorporativnedrave
bit:ostvarivanjetotalitarnogidealapotpunogpodreivanjapojedincadravi
(GiovanniGentileizrazijetouformuli:'svezadravu,nitaprotivdrave;nitaizvandrave')
drava:instrumentmodernizacijeinacionalneobnove,pretvaranjaItalijeu
modernuindustrijskuzemlju
32
okrenut prema budunosti, isticao vrijednost moderne tehnologije i

industrijskogivota
korporativizam je trebao biti 'trei put' izmeu kapitalizma i socijalizma;

suprotstavljenjeislobodnomtrituicentralnomplaniranju;noenvjerovanjemdasukapitalirad
povezaniuorganskoiduhovnojedinstvo
nacionalsocijalizamdubokikorijeniunjemakojpovijestiikulturi;specifinacrta
jerasizam,vjerovanjeubiolokurazliitostisuperiornostarijevskerase,ijisuNijemcinajboljidio
povezivanje idova sa zlom nije izum nacista, ali nacizam je svojevrsno

dovrenjepovijestiantisemitizma
ubermenschnadovjekkojisemoedobitikrozprogramerasneselekcije
irasnogienja
nacistisuvjerovalidaNjemakanikadanemoebitisigurnaivelikaakone
doe do konanog rjeenja idovskog pitanja u tom je konanom rjeenju stradalo oko est
milijunaidovaholokaust
panjolska falanga do pobune generala Franca bila neutjecajna politika

grupa>Francoje1937.ujedinioFalangusraznimdesniarskimvojnimformacijamaujedinstvenu
snagupodsvojimosobnimzapovjednitvom,aosvajanjemvlastinatomejeizgraennovidiktatorski
sustavfrankizamjenadivioporazsilaOsovine
ustakipokretpodvodstvomAntePavelia,kojijeodosnivanja1930.uivao
pokroviteljstvo Mussolinija, a u asu sloma Kraljevine Jugoslavije, po pokroviteljstvom Nijemaca
proglasio NDH 10.04.1941. struktura imitirala faistiki sustav > uspostavljen diktatorski sustav
vlastiukojemjepoglavnikvrhovniautoritetnevezannikakvimnormama,ustakipokretproimasve
sfereivota,terorjesredstvovladanjaitajnapolicijadobivapunuvlastnadstanovnitvomNDHje
zacijelovrijemepostojanjaostalavezanazaNjemakutejesnjomipropala
faistikiporedakpropaoje1945.,alifaizamkaoideologijaivi
5.7.Feminizam
poetak 21.st; postaje sve utjecajniji i izvan zapadnog svijeta kao podruja njegova dosadanjeg
razvoja
suvremeni feminizam se esto naziva i rodnim feminizmom jer je njegov osnovni cilj promicanje
rodnejednakostiusvimpodrujimaivota
pojavljuje se kulturni feminizam koji istie ensko pismo, ensku umjetnost, enska iskustva kao
posebna
temelji se na odbacivanju ideje o prirodnosti podjele meu spolovima u smislu njihovih razliitih
uloga,premakojojbiolokaprirodaenupredodreujezaulogukuaniceimajke
zauzimasezarodnujednakost
33
udrutvupostojispolnadominacijajednogspolanaddrugim,kojaseizraavausustavnojnepravdi
zbog spola i raznim oblicima ugnjetavanja i poniavanja ena > patrijarhat potpuna dominacija
mukaracaidominacijastarijihnasmlaima,kojiispunjavacijelupovijestisveoblikeivota
Kate Millett Spolna politika izumila termin patrijarhalna vlast je institucija i kojoj je polovina
stanovnitvakojajeenskapodkontrolomonepolovinekojajemuka
cilj:osloboenjeene
borbe kroz enski pokret dva vala: 1. druga polovina 19.st borba za pravo glasa, najprije
uvedeno na Novom Zelandu 1893.; 2. poinje u 60im dominira borba za ravnopravnost ena u
svimpodrujimaivota>izdvajajusedvaoblikafeminizma:liberalniiradikalni
Liberalnifeminizam
zagovarajednakopravnostenaimukaraca
Mary Wolstonecraft u vrijeme Francuske revolucije, preko liberalnog feminizma 19.st, kome je
velikdoprinosdaoMill,dosuvremenihideja
moderniliberalnifeminizamoblikujeseu1960imgodinama
BettyFriedan(enskamistika)iznosiproblemkojinemaimena:utljivapatnjaskojomivemilijuni
enazbogosjeajapraznineinezadovoljstvasvojimivotomkuanicekojijeujavnostiuzdignutdo
mita
reformistiki,zahtijevaotvaranjejavnesfereravnopravnomnatjecanjumukaracaiena
reforme su potrebne radi uspostave jednakih prava u javnoj sferi: prava na obrazovanje, prava
glasa,pravanapostizanjekarijereisl.
Radikalnifeminizam
pojavio se potkraj 1960ih iz frustracije dijela enskih aktivistica i teoretiarki spolnom

diskriminacijomuantinuklearnimpokretimaipokretimazaljudskaprava>etiriobiljeja:1.bitno
intelektualnaorijentacijaiteorijaodenazaene,poivanaenskomiskustvuipercepcijitestoga
ne tei kompromisu s postojeim politikim orijentacijama ili stajalitima; 2. ugnjetavanje ena je
bitnaiuniverzalnaformadominacije;3.enekaoskupinaimajusuprotneintereseodmukaraca,ti
ih interesi ujedinjuju u zajedniko sestrinstvo koje nadilazi klasne i rasne podjele i navodi da se
zajednoborekakobipostiglesvojeosloboenje;4.zahtijevaseredefiniranjenaravipolitike,jerse
mukadominacijanezadravaujavnojsferi,onaproimaosobneodnosekaotojeobiteljispolni
odnos
ekofeminizamposebanoblikradikalnogfeminizma,aliiradikalnogekologizma;kaospoj
to dvoje polazi od ideje da je dominacija nad enom usko povezana s dominacijom nad prirodom,
patrijarhatsindustrijalizmom,osloboenjeenesrjeenjemekolokekrize
patrijarhatjedevalviraoienuiprirodu,enutretirakaoinferiornommukarcu,a
priroduinferiornomkulturi
34
5.8.Ekologizam
danaspostaoglobalnipokretiideologijasuniverzalnomvizijom;jednoodkljunihekolokihdjela
jeknjigahrvatskogsociologaRudijaSupekaOvajedinazemlja
nevladine organizacije > Greenpeace i Friends of the Earth postale vie ukljuene u rasprave
Ujedinjenihnaroda,tojepridonijeloprihvaanjunizameunarodnihdokumenata:izvjetajKomisije
UNa za okoli i razvoj iz 1987. politika odrivog razvoja; Konvencije o biolokoj raznolikosti iz
1992.,ProtokolizCartageneobiolokojsigurnostiiz2000,ProtokolaizKyotaiz2005.smanjenje
isputanjastaklenikihplinova
2007.NobelovunagraduzamirdobiliAlGoreteMeuvladinpanelUNaoklimatskimpromjenama
moekologizmatemeljisenasverairenojspoznajidajeprirodatemeljnakojemseuspostavljaju
ljudskezajednice,adajetajtemeljogranienusvojojsposobnostipodupiranjatakvihzajednica
bitnorevidira,painaputatradicijuhumanistikogbavljenjaljudskimbieminjegovomslobodom,
jednakosti, pravednosti i dr.; ne polazi od koncepcije ovjeka ili ljudskih potreba, nego od vizije
prirodekaomreeodnosaizmeuivihbiakojiobuhvaajuljudskabiaiprirodnuokolinu
oslanjasenaspoznajeekologijekaoprouavanjabiljakaiivotinjauuzajamnomodnosuiuodnosu
prema njihovoj okolini > politikaodnos ekologije i politike; umjereni ekologistiinzistiraju na
ouvanju prirodnog svijeta kao uvjeta ljudskog opstanka; radikalni ekologisti zastupaju
biocentrizam,sviljudiimajujednakopravonapostojanjeirazvoj
donosinovuparadigmuholizam>idejasvijetakaocjelinakojajevanijaodsvojihpojedinanih
dijelova > James Lovelock razvio ideju o Zemlji kao Geji, ivom organizmu koji obuhvaa Zemljinu
biosferu,atmosferu,oceaneitlo
zastupaantiindustrijalizamrazvijasekonceptekolokeracionalnostikojiznaiponaanjekojetei
odravanjuekolokeravnotee
zauzimaju se za ideju odrivog razvoja > zahtjeva promjenu ivotnog stila, svakodnevnih
individualnih ponaanja i navika. Tei drutvu 'dragovoljne jednostavnosti' s ogranienom
proizvodnjomipotronjom,aliveomduhovnou,anapolitikomplanudecentraliziranommodelu
drutvaidrave
ekosocijalizamobjanjavaunitavanjeokoliakaoposljedicupogonskesilekapitalizmatenjeza
profitom, a ekokonzervativizam povezuje uvanje okolia s tenjom da se ouvaju tradicionalne
vrijednostiiinstitucije
Anarhoekologizam (ekoanarhizam) radikalna struja ekologizma koja se naslanja na tradiciju

anarhizma te ideje spontanosti, ukidanja dominacije i opsesije s njom, postizanje sklada ovjeka i
prirodeumalojzajednicikojajepovezananadobrovoljannainsdrugima
socijalnaekologijaradikalnastrujaekolokogmiljenjaipokretaijisenastanakvezujza
djelo anarhistikog mislioca Murraya Bookchina > dominacija ovjeka nad prirodom poinje
dominacijomovjekanadovjekom
35
bioregionalizamzaokupljenprekidanjemvezemodernogdrutvasnjegovomprirodnom
osnovom;KirkpatrickSalejetvrdiodamoramorazumjetizemljuokonas,nauitinjezinutradicijui
njezinpotencijal,ivjetisnjom,aneprotivnjeteshvatitida'ivjetisazemljomznaiivjetiunutar,
premanainimauritmovimasvojihprirodnihregijasvojihbioregija'
Dubinska ekologija krajnji je oblik radikalnog ekologizma kao ideologije i ekoloke filozofije te
svjetskiekolokipokretkojidjelujeprekoraznihskupinaipojedinaca
prouava uzajamnu ovisnost koja postoji izmeu svih dijelova ekosustava i u njoj nema
razdvojenostiizmeuorganskihineorganskihelemenata
5.9.Religijskifundamentalizam
nastaouSADuinaBliskomistoku,tamoseuglavnomidanasodravairazvija
temeljnielement>religija
voditeokracijiBojojvladavininazemlji
idejadoslovnosti
trishvaanja:kransko,idovsko,islamskooslonjenanatumaenjeBiblije,Tore,Kurana
fundamentalizam obiljeava antisekularizam (vezuje antimodernost), militantnost, istiu

antiindividualizamiantihumanizam;vaanelementjetradicija,teekontroliratienskuseksualnost;
sveobiljeavahomofobija,'obiteljskevrijednosti',kontroliranjeene,odbacivanjepravanaabortus
ka'legaliziranjeumorstva'
Kranskifundamentalizamdvaoblika>protestantskiikatoliki
protestantski fundamentalizam okupljao se oko nekoliko temeljnih injenica vjere:

apsolutna autentinost i nepogreivost Biblije, Kristovo djeviansko roenje, rtva i uskrsnue. U
javnosti postao poznat nakon tzv. Majmunskog procesa u Daytonu 1925. povodom javnog
osporavanjadoslovnogvjerovanjauBiblijuifundamentalistikogantidarvinizmaprofesorabiologije
JohnaScopesa
Jerry Falwell 1979. osnovao moralnu veinu (Moral Majority) s ciljem aktivnog
ukljuivanja fundamentalista u politiku. Veliki javni politiki uspon fundamentalizma poinje u
vrijeme predsjednikih izbora 1980. kad je Ronald Reagan izabran za predsjednika, za to su bile
zaslunefundamentalistikeskupineiorganizacije,osobitoMoralnaveina.
katoliki fundamentalizam nastaje u suoavanju Crkve s modernou i u sukobu s

modernizmom u Crkvi. Javlja se pod nazivom integrizam u drugoj polovini 19.st kao reakcija na
liberalno sekularno drutvo i ideoloki izraava kao totalni otpor promjenama i povratak u
tradicionalno predmoderno drutvo te suzbijanje modernistikih nastojanja u Crkvi da se prilagodi
novomdrutvu
suvremeni fundamentalizam tei pobjedi nad modernou, osuuje modernost za

svazla,apoinje1960imaotporomII.vatikanskomkoncilu
36
usreditufundamentalistiketeologijejeteologijamorala
pozivanje na pravovjernost zasnovano je na slubenom nauku, iji je Crkva jedini

legitimnituma
OpusDeiiCommunioneeLiberazione
idovskifundamentalizampovezansosnivanjemstrankeortodoksnihidova1912.AgudatIzrael
(UjedinjeniIzrael)
osnivanjezatvorenihzajednica'haredima'(onikojisetresu)kojeprakticirajustrogapravilavjere
haredimdjelujekrozdvijestranke:YahadutHa'torah(Judaizamzakona)ias
haredimskifundamentalistitraeuspostavuIzraelakaoteokratskedravetakotozahtijevajudase
halaka(sustavvjerskopravnihpopisa)uspostavikaozakonIzraela,daseBojavlastmoraformalnoi
pravno priznati te da su rabini, Boji ovlateni predstavnici, moraju biti donositelji odluka, trebaju
razmatratisvadrutvenapitanjaidonositikonaneprosudbeosvemutenadziratisvetiskovine
Gu Emunim (Blok vjernih) osnovan 1974., a polazi od ideje da je Izrael Boji dar izabranom
narodu,idovima
Islamskifundamentalizam
obuhvaaraznepokreteiideolokeoblike,adijelisekaoiislamudvatipa:sunitskiiijitski;ciljje
boanskaislamskadravanaZemlji,aprvijekorakuvoenjeerijatskogprava
islamnijesamoreligija,vecjelovitnainivotakojisadriuputezaponaanjepojedincainacije
ena je inferiorno bie koju vodi strast i koje izaziva strast, od ega se treba zatiti da ne ugrozi
obiteljskuast
korijeniislamskogisunitskogfundamentalizmasuuvahabizmu(salafizmu)
Ajatolah Homeini postavio je temelje ijitskog fundamentalizma, koji je od 1979. ostvaren u

islamskojvladaviniuIranu
povijestsemoepodijelitiutridjelomicepreklapajuavala:1.uglavnomsunitskivaluzdieseu
1970ima i 1980ima; 2. 1980ih kulminira Iranskom revolucijom, ubojstvom Anwara elSadata i
pojavom libanonskog Hezbolaha, a aktivnost mu je uglavnom bila ograniena na ijitska podruja
Bliskogistoka;3.poinjeuzadnjemdesetljeu20.stobiljeenirenjemiveominternacionalizacijom
ubrzano se iri sa zaljevskim ratom, postaje globalna prijetnja s alirskim graanskim ratom,
usponom Hamasa na palestinskim podrujima, ratom u BiH i eeniji, meunarodnim terorizmom
AlQaide te rastom islamistikih stranaka i pokreta u Pakinstanu, Indoneziji i bivim sovjetskim
srednjoazijskimrepublikama,aojaalagajeinvazijaIraka
muslimansko bratstvo u Egiptu, Hamas u Palestini i Hezbolah u Libanonu razvile su snane

organizacije zahvaljujui tome to funkcioniraju kao socijalne slube koje pruaju usluge
siromanima,toihkorumpiraneinesposobnevladeuregijinepruaju
37
arapsko proljee 2011. masovne pobune protiv autoritarnih reima koje su u nekim zemljama
dovelenavlastfundamentalistikepokrete
6.Politikakultura
Burkejeprimijetiodauzemljipostojeskriveniimbeniciodkojih'uvelikojmjerimoeovisitirazvoj
inapredakzemlje';isticaovanostobiajaitradicije;RazmiljanjaoFrancuskojrevolucijimnijenja,
obiajeiosjeajekojidrecivilnodrutvonaokupunazvaoje'predrasude'
Tocquevillejetvrdiodasetotojeamerikarepublikastabilnaitrajnamnogoboljemoeobjasniti
njezinim zakonima nego pogodnim okolnostima i jo bolje amerikim obiajima nego njihovim
zakonima
Huntington primjer Gane i June Koreje 1960ih imale su priblino jednak dohodak po
stanovniku,slinustrukturuprivrede,izvozsuimunajveojmjeribiliprimarniproizvodi>etrdeset
godinaposlijeJunaKorejapostalajeindustrijskidiv,setrnaestomprivredomusvijetu,znaajnim
izvozomproizvodavisoketehnologijeisdohotkompostanovnikublizunajrazvijenijimzemljama;na
putujedemokratskekonsolidacijetakvasepromjenanijedogodilauGaniHuntingtonkaeda
jeobjanjenjeuulozikulture:junokorejcisucijenilitednju,ulaganje,rad,obrazovanje,organizaciju
idisciplinu;stanovnitvoGaneimalojedrukijevrijednosti
6.1.Tipovipolitikekulture
izrazpolitikakulturaprvijeupotrijebionjemakifilozofJohannGottfriedHerderpotkraj18.st,ali
sedo1960ihtajizrazrazmjernorijetkokoristio;pojamsuupolitikuznanostuveliGabrielAlmondi
SidneyVerbauknjiziCivilnakultura
VerbaiAlmondpolitikomsukulturompodrazumijevali'specifinepolitikeorijentacijestavoveo
politikomsustavuiraznimnjegovimdijelovimatestavoveoulozipojedincausustavu'
ustavovimapremapolitikimobjektima(politikomsustavu)AlmondiVerbarazlikuju:kognitivne
(spoznajne)orijentacijeznanjeiuvjerenjaopolitikomsustavu,afektivneorijentacijeosjeajeu
pogledupolitikogsustavainjegovihpostignua,osjeajprivrenostisustavuiliotuenostiodnjega
teevaluacijskeorijentacijeprocjenesinformacijamaiosjeajima
AlmondiVerbarazlikujutriklasepolitikihobjekata(elementepolitikogsustava):specifineuloge
i strukture (zakonodavno tijelo, izvrna vlast, birokracija), obnaatelje uloga (vlada, zakonodavci,
birokrati) te pojedine javne odluke ili primjene odluka. Klasificiraju strukture, obnaatelje i odluke
prematomesudjelujuliupolitikim(input)iliadministrativnim(output)procesima
Almond i Verba ustanovili su postojanje triju idealnih tipova politike kulture: 1. parohijalna
(obiljeava ope neznanje o politikim objektima i odsustvo ukljuenosti u politiku djelatnost)
sukladna je tradicionalnoj decentraliziranoj politikoj strukturi, u kojoj se ljudi poistovjeuju sa
svojomlokalnomzajednicominezanimaihnitaizvannje;2.podanika(obiljeavaodreenoznanje
o politikim procesima, afektivan odnos prema politikom sustavu, ali i nesklonost participaciji u
politikojdjelatnosti,estozbogosjeajanemoi)odgovaraautoritarnojicentraliziranojpolitikoj
strukturi; 3. participacijska (obiljeava znanje o politici i spremnost na sudjelovanje u politikom
procesu)sukladnamodernojdemokratskojpolitikojstrukturi
38
istraivanjepolitikekulture5zemaljastr.106i107uknjizi
Almond i Verba identificirali su kulturnu osnovu za stabilnu demokraciju, koju su nazvali civilna
kultura obrazac orijentacija graana prema vladi i politici koji ukljuuje visoku razinu politike
svijesti, jak smisao za kompetenciju i znaajno umijee u graanskoj kooperaciji udruenih s
racionalnomparticipacijomudrutvenomipolitikomivotu
6.2.Politikakulturaipolitikasocijalizacija
primarnosesmatraprocesomukljuivanjapojedincaupolitikukulturu
Lucien Pye smatra osnovnim problemom politike socijalizacije kako pojedinac prihvaa politiku
kulturuizasnivavlastitipolitikiidentitet
politikasocijalizacijaodvijasetijekomcijelogaivota
najvaniji imbenik sekundarne politike socijalizacije je kola, koja svoj utjecaj obavlja na dva
osnovna naina: prenoenjem znanja o politikom sustavu i razvijanjem osjeaja privrenosti
politikojzajednici
6.3.Politikakulturaidemokracija
pojampolitikekultureuskojevezanzafunkcioniranjedemokracije
Montesquieujeidentificiraointegritetipouzdanostkaokritinevrijednostizademokraciju
Tocqueville je otkrio u sposobnosti slobodnih graana za udruivanje i zajedniko rjeavanje

problemakljunipreduvjetdemokracije
J. S. Mill vidio je stabilnu demokraciju kao pomirenje naela vodstva kompetentne elite i
participacijeveine,moralneiinstrumentalnekompetentnostipolitikeibirokratskeeliteiaktivnog
sudjelovanjaveinegraana
Almond i Verba u zakljuku svoje knjige upozoravaju da 'razvoj stabilne i efikasne demokratske
vlastineovisamoostrukturivlastiipolitike:onovisioorijentacijiljudipremapolitikomprocesuo
politikojkulturi.Ukolikopolitikakulturanemoepodratidemokratskisistem,mravesuanseza
uspjehtogsistema'
kaoravnoteaaktivneparticipacijedijeladrutva,vlastidemokratskeeliteipasivnostimasecivilna
jekulturanajboljazastabilnostdemokratskogpolitikogsustava
6.3.1.Lipsetovaistraivanjademokratskekulture>str109i110uknjizi
pokazao je u nizu radova vanost demokratske politike kulture za odranje i funkcioniranje

demokratskog poretka, u sreditu njegove analize su SAD i Kanada dvije zemlje proizale iz
Amerikerevolucije:Kanadajezemljakontrarevolucije,aSADzemljarevolucije
jednaodbitnihLipsetovihspoznajajestdaizmeudemokracijeirazineekonomskograzvojapostoji
blizakodnos
39
ekonomski razvoj kljuan je za uspostavu i odranje demokracije, meutim upravo je Lipset

pokazao da ekonomski uvjeti nisu dovoljni, visoki dohodak po glavi stanovnika nije odreujui;
kulturajeiznimnovaanelement
demokracijapodrazumijevaadekvatnupolitikukulturu,irokoprihvaanjedemokratskihnaelai
vrijednosti slobode savjesti, govora i udruivanja, neovisnosti medija, prava oporbenih stranaka,
vladavineprava
Lipset je tvrdio da amerika politika kultura obuhvaa u osnovi 5 vrijednosti slobodu,

egalitarizam,individualizam,populizamilaissezfaire
Lipsettvrdidasupostojalinegativniodnosiizmeudemokracijeikatolicizma,pravoslavlja,islamai
konfucijanizma.Suprotnotomu,protestantizamidemokracijabilisupozitivnopovezani
6.3.2.Politikakultura,politikopovjerenjeisocijalnikapital
tri vrijednosti politike kulture su odluujue: politika tolerancija (oznauje razinu do koje je
pojedinac spreman dopustiti raspravljanje, tiskanje ili propagiranje nepoeljnih miljenja; ona
oznaujesposobnostdasebezposezanjazaprisilomilizastraivanjempodnosipolitikomiljenjes
kojimsedubokoneslaemo),politikaefikasnostgraana(oznaujerazinudokojegraaniosjeaju
damoguutjecatinapolitikoodluivanje;istraivanjasupokazaladajerazinapolitikeefikasnostiu
izravnoj korelaciji s razinom obrazovanja i bogatstva) te povjerenje graana u politike institucije
(oznaujerazinudokojegraanivjerujupolitikojvlasti,politikiminstitucijamaipolitiarima)
Robert Putnam u knjizi Kako demokraciju uiniti djelotvornom pokazuje na primjeru Italije
povezanostizmeupolitikekultureidemokracije,posebnoupozoravajuinavanostpovjerenja,ne
samokaoodnosapremapolitikojvlastinegokaoodnosaizmeugraanadetaljnijeuknjizistr
112i113
socijalnikapitalsastojiseodtrijuelemenata:normiuzajamnostimeuljudima(neprekidnihodnosa
suradnje i razmjene meu njima), mrea graanske povezanosti (angamana u udrugama, napose
horizontalnim, s jednakim statusom lanova) te graanskog povjerenja koje proizlazi iz
rasprostranjenostiprvihdvajuelemenataudrutvu
6.4.Podijeljenadrutvaikonsocijacijskademokracija
prema Almondu i Verbi, podudaranje izmeu politike strukture (institucija) i politike kulture
osigurava stabilnost politikog sustava. Ako se ta dva elementa politikog sustava ne podudaraju,
tadajazkultureistrukturedovodiuopasnostfunkcioniranjesustava
Arend Lijphart u knjizi Demokracija u podijeljenim drutvima pokazao je da je i u pluralnim

(podijeljenim) drutvima mogue postii i odrati demokratsku vlast primjenom posebnog modela
demokracijekonsocijacijskedemokracije
model konsocijacijske demokracije se svodi na etiri elementa: autonomiju segmenata, veliku

koaliciju,razmjernostivetomanjine.Idejajedaliderisvihsegmenataudrutvupostignusporazum
tako da upravljaju dravom savjetujui se meusobno te reducirajui i rjeavajui sukobe koji se
onemoguujuiliminimizirajunadrugimrazinama
40
iskustvo konsocijacijske demokracije postoji u vicarskoj, Austriji, Nizozemskoj, Belgiji, Kanadi i

drugimzemljama
velika je vrijednost konsocijacionizma to uklanja prijetnju graanskog rata i raspada drave, ali i
omoguujespecifinidemokratskiustrojkaoalternativuautoritarnomporetku
konsocijacijskademokracijajerjeenjezanudu,zanepostojanjejedinstvenekulture,pajenjezin
trajnijiopstanakmogutekrazvojemtakvepolitikekulture(npr.vicarska,Austrija)
uBiHjeuspostavljensloensustavsvierazinavlastiukojemkljunuuloguimavisokipredstavnik
meunarodnezajednice,pasesmatradravomodmeunarodnimstarateljstvom
ustudijiBosnaiHercegovina:podijeljenodrutvoinestabilnadravaMirjanaKasapovianalizirala
jeetnikusegmentacijuuBosniiHercegoviniterazliitapolitikoinstitucionalnarjeenja,dokazujui
dajekonsocijacijskimodeljedinorjeenje
triglavnevjerskezajednice,islamska,katolikaipravoslavna,razvilesusetijekompovijestivlastite
oblike organizacije vjerskog ivota koji su bitno utjecali na svjetovni ivot pripadnika tih zajednica,
njihovevrijednostiisvjetonazore
u procesu raspadanja Jugoslavije etnika se segmentacija ubrzala te je tijekom rata u Bosni i

Hercegovini 1992.1995. dolo do potpune teritorijalizacije i politike institucionalizacije etnikih
segmenatazatojekonsocijacijskademokracijajedinimodelkojiomoguujefunkcioniranjeBiHkao
demokratskedrave,notajmodelnefunkcionirazbogtrijuosnovnihrazloga:1.Nepostojiminimalni
konsenzus pripadnika triju konstitutivnih nacionalnih skupina o dravnoj zajednici jer veine u dva
nacionalna segmenta (hrvatskom i srpskom) ne izraavaju privrenost zajednikoj dravi; 2. Ne
postoji konsenzus elita triju konstitutivnih naroda o postojeem politikom sustavu BiH jer ga
bonjaka elita politiki osporava kao nametnut i nedemokratski; 3. Strategija meunarodne
zajednice u izgradnji drave i demokracije je nedosljedna, jer iako je izvorno oblikovala BiH kao
konsocijacijsku demokraciju, njezini su predstavnici neprestano mijenjali ideolokoinstitucionalne
prioritete te zastupali rjeenja blia klasinoj nekonsocijacijskoj demokraciji, kojima su potkopavali
ustavnoustrojstvoiizazivalinezadovoljstvo,osobitohrvatskogsegmenta
nakon WWII Europu su sve veim intenzitetom zahvatile velike migracijske promjene izazvane
ratnimporazomNjemake,slomombritanskogifrancuskogimperija,potrebamazastranomradnom
snagomteprocesimaglobalizacije
multikulturalnost i multikulturalizam postali su vane odrednice mnogih europskih drava te

polazitezainstitucionalizacijupravaivoenjepolitika
TREIDIO:POLITIKEINSTITUCIJE
odreenje institucije ovisi o pristupu od kojeg se polazi, nema jedinstvene definicije, razliita
odreenjaovisnoosmjeruinstitucionalizma
Douglass North ekonomski povjesniar, jedan od pionira novog institucionalizma, razlikuje

institucije i organizacije kao razlikovanje pravila od aktera, institucionalnog okvira od cilja koji se
unutar njega eli postii. Institucije su pravila ponaanja u odreenom drutvu, 'pravila igre',
'ogranienjakojajeovjekiznaaokakobioblikovaoljudskeinterakcije'
41
organizacije se stvaraju s jasno definiranom namjerom odabira jedne od niza mogunosti koje
rezultirajuizpostojeegnizaogranienjaikljunisunosiocipromjenainstitucijausvomnastojanju
daostvarezadaneciljeve
MarchiOlsenpolitikeinstitucijeshvaajukaoskupovemeusobnopovezanihpravilairutinakoje
odreujuprikladnodjelovanjesobziromnaodnoseizmeuulogaisituacija
u tradicionalnom institucionalizmu institucije se esto ne razlikuju od organizacija. Tako Maurice

Hauriounavodidainstitucijaobuhvaatrielementa:1.idejuodjelukojetrebaostvariti;2.zaetnika
iliutemeljiteljakojiotkrivaidejuilaasenjezinaostvarenja,3.grupusudionikakojiprihvaajuidejui
suraujunanjezinuostvarenju.Razlikovaojeosobneistvarneinstitucije.Osobneinstitucijesugrupe
ilikolektivi,ukojeseljudiokupljajuradizajednikogciljaiorganizirajuradizajednikogdjelovanja.
utradicijiklasinoginstitucionalizmaMarcelPrelotinstitucijamanazivasvezajednicekojimapravni
propisi koji imaju karakter ustavnih daju snagu i osiguravaju trajnost. Institucije obiljeava
cjelovitost,trajnostiautomatizam
odsvihpolitikihinstitucijaizdvajasedrava
glavnepolitikeinstitucijesu:1.upravne,2.ustavne,3.integrativneiliokupljajue.Istainstitucija
moeobavljatisvetrifunkcije
odpolovine20.stprevladavajudemokracije,kojesadravajusloenskupinstitucija
B. Guy Peters navodi tri osobitosti prema kojima moemo ustanoviti da institucija postoji: 1.
institucijesustrukturnaznaajkadrutvai/ilipolitikezajednice.Tastrukturamoebitiformalna
zakonodavno tijelo, agencija u javnoj birokraciji ili pravni poredak, ili neformalna mrea
organizacija u interakciji ili skup zajednikih normi; 2. postojanje odreene stabilnosti tijekom
vremena; 3. institucije utjeu na ponaanje pojedinca, pridonosi da njihovo ponaanje ima veu
pravilnost i predvidivost. Ona ograniuje ponaanje svojih lanova. Ta ogranienja mogu biti
formalnaineformalna
institucije utjeu na svoje lanove tako da ih obvezuju na ponaanje koje moe ugroziti njihov
vlastitisebiniinteres
March i Olsen to objanjavaju 'logikom prikladnosti' koju imaju institucije, pa njezini lanovi kad
donose vlastite svjesne odluke ostaju u granicama ponaanja koje je odreeno dominantnim
institucijskimvrijednostimaiponaajuse'prikladno'uodnosunanormeivrijednostiinstitucije
Prelotoznaujedravukao'institucijuinstitucija'
7.Drava
ThomasHobbestvrdiodabidrutvobezmoneautoritativnedravebiloprirodnostanjeukojem
seodvijaneprekidniratsvakogprotivsvakogdrugog,aljudskiivotjeusamljen,jadan,lokrataki
brutalan
neokonzervativniteoretiarFrancisFukuyamakojije1990ihveliaoslobodnotriteiminimalnu
dravu,nakoniskustvaAfganistana,Somalije,Irakaidrugihslabihdrava,prihvaaHobbesovnauki
izgradnjudravevidikaouspostavusamoodrivihdravnihinstitucija
42
7.1.Obiljeja(elementi)drave(str119,120,121uknjizi)
Marcel Prelot dravu odreuje kao politiku instituciju koja obuhvaa mnotvo javnih i privatnih
institucija,paseimoenazvati'institucijominstitucija'
kaoisveinstitucije,injuobiljeavacjelovitost,trajnostiautomatizam
imatriposebnaobiljeja:1.velikostanovnitvo;2.teritorijalnuosnovu;3.politikuvlast
u dravi je mo institucionalizirana, primjenjuje se u skladu s opim, neosobnim i objektivnim

pravilima
JohnDryzekiPatrickDunleavysabiruobiljejadraveusedam'odreujuihznaajki':
1.Dravajeskuporganiziranihupravljakihinstitucijakojesuformalnopovezanejednasdrugomi
imajuodreenukohezivnost;
2. Drava mora djelovati unutar posebnog podruja, na kojemu stvarno stanovnitvo ivi kao
odvojenodrutvo;
3. Uloga je dravnih institucija dosegnuti kolektivno obvezujue odluke i osigurati da se odlukama

pokoravajuonikojiivenateritorijutogaprisvajadrava;
4.Dravauspjenozahtijevamonopollegitimneupotrebefizikesileunutardanogteritorija,toje
klasinadefinicijaMaxaWebera;
5. Drava mora zahtijevati suverenost kao neogranienu mo nad svim drugim socijalnim
institucijama;
6.Postojanjedravnihinstitucijapomaeodreenjujavnogpodruja,dijeladrutvenogivotatose
razlikujeodprivatnesferekojasetiesamopojedinacaiorganizacijakojeseunjegaukljuene;
7.Dravamorabitisposobnaodreditidravljane,onekojisulanovinjezinogdrutva,temorabiti
sposobnanadziratiulazakiizlazaksasvogteritorijadravljanaidrugih
tih7obiljejadefinirajudravupaizostanakbilokojegodnjihznaidanepostojidrava
stih7znaajkipovezanojejopet'pridruenihobiljeja'drave:
1.onamorazahtijevatidaunaprjeujezajednikeinteresedrutva;
2. da je prihvaaju kao legitimnu znaajne skupine u drutvu (to moe biti posebna klasa, etnika
grupa,poslovnaelita,vojniilivjerskiestablishment);
3.daimarazvijenubirokracijuiporeznisustav;
4.dadjelujepomouustavaipravnogsustava;
5.dajepriznatakaodravaoddrugihdrava
dok je prvih sedam znaajki odluujue za postojanje drave, drugih pet su vane za njezino
odranje
43
7.2.Fazerazvojaioblicidrave
nastanakapsolutistikedraveprvafazaiprijelaznioblikmodernedravenjezinobitnoobiljeje
jedasedravauspostavljakaosuverena,neosobnavlast,kojasepojavljujekaoautoritetnadreeni
vladaruipodanicima
procesuspostaveapsolutnihmonarhijazbivaosekaoodvajanjeirazgranienjepodrujavladavine
pojedinih vladara i kao istodobna centralizacija i koncentracija sredstava i funkcija vlasti na
monarhovom dvoru te izgraivanje posebnoga birokratskog aparata koji ima monopol nad
sredstvimafizikeprisileCharlesTillytajprocesrezimiraojereenicom:'Ratjeproizveodravu,a
dravajeproizvelarat'
monarhovavoljajeishoditezakona,aizvravaseprekoaparatakojijenjenuodgovoran(inovnici
ivojnicimonarhovisuslubenici).MonarhovavlastjeopravdanaiogranienaBojommilouLuj
XIV:Drava,tosamja
FridrikII.Veliki:Jasamsamoslugadraveneizraavasamopromjenukojaseunutarapsolutnih
monarhijadogodilatijekom18.st,onajesaetakkojijeusvomVladarunaznaioveMachiavelli
prikazujui vladarevo djelovanje, ustanovljivanje vlasti pripisuje vladarevim osobinama i sudbini i
istiedavladarnesmijevladatisukladnoBojojmilosti,moralnimnaelimailisuglasnostipodanika,
negosukladnonunostiodricanjavlasti.Moradjelovatilogikomdravnograzloga(raisond'etat)
Richelieu Politika oporuka istaknuo tri cilja svoje politike: ukloniti poseban vojni i politiki
poloaj hugenota (francuskih protestanata), smanjiti politiku mo visokog plemstva te osloboditi
FrancuskujakogokruenjaHabsburgovacaizNjemakeipanjolske
Henry Bertram Hill u predgovoru za Oporuka zapisao: 'utisak koji se dobiva itanjem Oporuke
nehotinijeautoportretnjezinaautorabezprijatelja,usamljen,nesebian,strog,nepovjerljiv,krut,
neumoran,posveensamodobrobitidrave,usmisluukojemjeonvidi
kodHobbesadravajeposveljudskiproizvod,alionajetijelokojenakonstvaranjaslijedivlastitu
neosobnulogikuvlasti,aneeljepodanika
dravaseshvaakaoautoritetkojirazlogopstankaidjelovanjaimausebisamomidjelujepologici
togarazloga.Onajesamoodreujuetijelosamaodreujepodrujavlastitogdjelovanjaisredstva
ostvarenja vlastitih naredaba, to se oznauje pojmom suveronosti kao temeljnom odrednicom
drave
Jean Bodin, teoretiar apsolutizma u est knjiga o republici odreuje suverenost kao najviu,
apsolutnuitrajnuvlastnadpodanicimadrave
netokasnijeHobbespokazujedabezsuverenostinemadravekaopolitikogtijela
liberalna konstitucionalna drava nastaje kao rezultat liberalne transformacije apsolutistike

drave kroz graanske revolucije i ruenje stalekog poretka, u njoj se uspostavljaju pravna
jednakostgraanaiustavnaogranienjamoidraveradizatiteindividualnihprava
svi su graani postali jednaki pred zakonom, a zakoni su odreeni kao opa i apstraktna pravila,
kojaiskljuujuproizvoljnopostupanjevlastodraca
44
dravneinstitucijeipolitikiakteriogranienisuustavnimpravilima,pisanimustavomiliustavnim
obiajima,zakonimaikonvencijamakojimasetiteslobodaipravagraanauspostavljanjemvanjskih
iunutarnjihmehanizamanjezinaogranienjainadzoranadnjom
kljuni mehanizmi: donoenje povelje o pravima, podjela vlasti, decentralizacija i federalizam,

dvodomnisustavidr.
u 19.st se drava postavlja kao zatitno tijelo, njezine se funkcije svode na odravanje mira i
socijalnog poretka pomou policije, vojske i sudstva, a ogranieno se uplee u drutvo > to je bio
ideal klasinih liberala Johna Lockea i Adama Smitha te suvremenih neoliberala Roberta Nozicka i
FridrichavonHayekatakveliberalnedravenisubiledemokratske
fazademokratskedrave,gdjepojedincistjeupolitikapravatestvarajudemokratskiporedaku
kojemmodolaziurukesvihlanovazajednice
odsredine19.st,ulaskomniihslojevaupolitikiivot,liberalnadravapostupnosedemokratizira
(proirenje prava glasa, tajno glasovanje, plaanje lanova parlamenta), a liberalni teoretiari
(Tocqueville, Mill) prihvaaju demokraciju kao naelo ustrojstva politike vlasti i razvijaju koncept
liberalnodemokratskepredstavnikedrave
napoetku20.stdemokracijadobilaveizamah
faza socijalne drave, u kojoj se zadobivena politika prava koriste za uravnoteivanje moi koja
nastaje u trinom drutvu te time sprjeavaju pretvaranje demokracije u izravnu oligarhijsku
vladavinu
drava je pojmljena kao nuni dio ekonomskog drutva, poticatelj, ispravlja pa i upravlja
gospodarskimposlovima
razlikujuipettipovadrava(minimalnu,razvojnu,socijaldemokratsku,kolektivistikuitotalitarnu
dravu)premaopseguisadrajuulogedraveudrutvu,posebnougospodarstvu,AndrewHeywood
tubizmarkovskusocijaludravuistiekaoprimjerrazvojnedrave,kojajeobiljeenavelikomulogom
draveupoticanjuekonomskograsta,osobitouindustrijalizaciji,tojekarakteristinozarazdoblje
ekonomske modernizacije dotad zaostalih zemalja, u kojima drava ne zamjenjuje trite, nego
djelujezajednosnjimunekojvrstipartnerstva
socijalnadravasvojvrhunacdoseei1950imi1960imgodinama
krajem1960ihi1970ihsocijalnadravadospjelajeukrizu
tajsezaokretu1990imaoblikujekaonovafazasaspecifinimobiljejima
peta faza moe se oznaiti fazom minimalne jake drave koju obiljeava spoj neoliberalnog
smanjivanjasocijalnihpravaineokonzervativnogjaanjarepresivnihfunkcijaiaparatadrave
inzistira se na 'rastereenju' drave, 'kresanju' fondova za socijalne namjene i ograniavanju

upletanjadraveuprivrednetokove
45
nacionalna drava shvaa se zaprekom procesima svjetske drutvene integracije, kojima se

pojedina drutva ujedinjuju u globalno odnosno svjetsko drutvo, ili se inzistira na proturjeju
izmeunacionalnogureenjadraveisvjetskogkarakteradrutva
na poetku 21.st zbog prijetnje globalnog terorizma jaaju represivni aparati i smanjuju se
individualnaprava
'rat protiv terorizma' dodatno je potkopao liberalnu demokratsku dravu, jer je u ime poveanja
sigurnostigraanapoveandravninadzornadnjima,asmanjenesuindividualneslobodeiprava>
JeanBaudrillardtujesituacijuoznaio'pobjedomterorizma'
uimesigurnostiispreavanjaterorizmapoveavasepolicijskinadzornadgraanimanajavnimi
nejavnim prostorima, a njihova sloboda i prava su podlona arbitrarnim sigurnosnim uplitanjima i
ogranienjima
7.3.Tipovipolitikihporedaka
najpoznatija i dugo najutjecajnija klasifikacija politikih poredaka potjee iz 4.st prije Krista, a
napraviojujeAristotelnatemeljuprouavanjagrkihpolisa.Vladavinejepodijeliopodvakriterija:
tkovladaitkoimakoristodvladavine.Doaojedoesttipovaporedaka,triizopaenaitridobra.U
loeporetkeuvrstiojetiraniju,oligarhijuidemokraciju,ukojimapojedinac,malaskupinailinarod
vladausvojukorist,anatetudrugih.Udobreporetkeuvrstiojemonarhiju,aristokracijuipolitejuu
kojimapojedinac,malaskupinailinarodvladaukoristsvih
zaAristotelajetiranijanajgoriporedak,doksumonarhijaiaristokracijabilenepovredive.Politeja,
najpraktiniji poredak, mjeoviti poredak koji je kombinirao elemente demokracije i aristokracije,
vlastjepreputenasrednjojklasi
druga iznimno utjecajna klasifikacija dolazi od Montesquiea, koji je u Duhu zakona politike
vladavine podijelio prema njihovoj prirodi i njihovu naelu u tri glavna tipa: 1. Republikansku
vladavinu,ukojojnarodilinjegovdioimasuverenuvlast,kojapoivanavrlini,atoznaipotovanju
zakona i odanosti pojedinca zajednici, ljubavi prema javnoj stvari (res publica); 2. Monarhijsku
vladavinu, u kojoj vlada jedan, ali pomou ustaljenih zakona i ustanovljenih zakona, a poiva na
institucijiasti,tozapravoznainazahtjevuzaprednostimaipovlasticama;3.Despotskuvladavinu
kao najgori oblik vladavine, u kojoj vlada jedan, bez zakona i pravila, slijedei samo svoju volju i
hirove,pasevladavinatemeljinastrahujerjojvrlina'nijenimalonuna,aastbijojbilaopasna'
dabiseizbjeglodespotskoiskuenje,Montesquieupredlaemjeovitireimukojemupostojidioba
vlastinazakonodavnu,izvrnuisudbenuvlast,jer'vlastobuzdavavlast'
Montesquieuova je klasifikacija u 20.st s pojavom totalitarnih poredaka i afirmacijom liberalne

demokracijeizgubilavanost
demokratski poredci prema modelu poliarhije koju je razvio Robert Dahl imaju est obiljeja: 1.
birane dunosnike, 2. slobodne i potene izbore, 3. slobodu izraavanja, 4. pristup alternativnim
izvorima informacija, 5. autonomija udruenja, 6. sveobuhvatno graansko pravo detaljnije u
knjizinastr127
46
prema modelu totalitarizma koji su razvili Carl Friedrich i Zbigniew Brzezinski u knjizi Totalitarna
diktaturaiaristokracija,imajuistoestobiljeja:slubenaideologija,jednostranakadrava,potpuni
monopol partijskodravne strukture nad oruanom silom, monopol nad sredstvima masovnih
komunikacija,sustavpolicijskogteroratedravnakontrolanadgospodarstvom
autoritarni poredci su oni kojima drava ne kontrolira sferu drutva i ne postoji slubena i
regulirajuaideologija,negosevlast'ograniava'naguenjepolitikeslobodeisuzbijanjeopozicije,
uemumoebitikrajnjebrutalna
zamjenadvolanestrolanompodjelomporedakanademokratske,totalitarneiautoritarnezbila
se negdje u isto vrijeme s postupnom afirmacijom, kao neutralnije, podjele politikih poredaka
prema stupnju razvijenosti i prirodi politikog sustava na 'tri svijeta': kapitalistiki ili prvi svijet
(industrijski najrazvijenije zemlje s najveim stupnjem blagostanja, koje su ostvarivale dvije treine
svjetskogbrutodomaegproizvoda,aimalesusamo15%stanovnitva),komunistikiilidrugisvijet
(komunistikireimikojisubili'drugi',jersuuglavnomindustrijaliziraniimoglisuzadovoljitiosnovne
potrebe stanovnitva, proizvodile oko 20% svjetskog domaeg bruto proizvoda s oko treinom
svjetskogstanovnitva)izemljeurazvojuilitreisvijet(manjerazvijenezemljeAfrike,AzijeiLatinske
Amerike,jersubileekonomskizavisneioptereenerairenimsiromatvom).
izsvegajeopstaopojamTreegsvijetakaooznakenerazvijenosti
AlanB.BalliB.GuyPetersrazlikujuetiritipapolitikihsustava:1.liberalnodemokratskesustave,
2.komunistikesustave,3.tranzicijskesustave,4.autoritarnesustave
karakteristike tranzicijskih sustava: 1.drava je slaba i promatrana sa sumnjiavou, 2. stranaki

sustav je slab, s brojnim strankama koje se natjeu za vlast sa slabo artikuliranim programima i
nesklonou kompromisu, 3. graanske slobode uivaju malo potovanje, osobito u odnosu na
zatitu manjina, 4. postoji raireno dravno vlasnitvo, ali cilj je kretanje prema kapitalistikom
ekonomskom sustavu, 5. postoji nizak stupanj civilne kulture i relativno mali broj graanskih
organizacija,odnosnoniskarazinasocijalnogkapitalaprijelaznakategorijakojuseoznaavakao
'posttotalitarni'ili'postkomunistiki'poredakHrvatska
7.4.Demokracijaidemokratskadrava
demokracijateku1990imuspostavljenakaopolitikiporedakuvieodpolovinezemaljasvijeta,a
kaopolitikadoktrinapotpunojeispunilasadrajpojmademokracije,kojisedanasjednoznanorabi
utomznaenjusmatrasepoeljnomjerosiguravailipotie:1.individualnusloboduisamorazvoj,
2. ekonomski i drutveni razvoj, 3. uinkovitu i odgovornu vlast, 4. mir naziva se liberalnom ili
predstavnikomdemokracijom
premaBalluiPetersuliberalnodemokratskisustaviimajusedamobiljeja:1.vieodjednestranke
natjeesezapolitikuvlast,2.natjecanjezapolitikuvlastjeotvoreno,anetajno,izasnovanojena
uspostavljenim i prihvaenim procedurama, ukljuujui izbore, 3. ulazak na poloaje relativno je
otvoren, 4. postoje periodini izbori zasnovani na opem pravu glasa, 5. grupe za pritisak mogu
utjecatinaodlukevlade,asindikatiidrugedobrovoljneorganizacijenisupodvrgnutikontrolivlade,
6. graanske slobode (sloboda govora, sloboda vjeroispovijesti i sloboda od arbitrarnog uhienja)
priznate su i zatiene u politikom sustavu, to znai da postoji temeljna neovisnost i sloboda
masovnihmedijaodvladinekontrole,akikadvladamoeposjedovatinekemedije,7.postojioblik
47
podjele vlasti u kojemu predstavnika skuptina ima neki oblik kontrole nad izvrnom vlau, a
sudstvojeneovisnoioizvrnojiozakonodavnojvlasti
premaAristotelu,udemokracijivladamnotvo,itoveinaodobri,topostajesvrhomionimtoje
pravedno
radikalni demokrat Rousseau smatrat e da demokracija nije mogua jer 'istinska demokracija'
zahtijevatriuvjetakojiseumodernomdrutvunemoguispuniti:1.veomamaludravuukojojse
narod moe lako okupiti, 2. veliku jednostavnost obiaja, 3. veliku izjednaenost u poloaju i
bogatstvu.'Kadabipostojaobojinarod,onbisobomvladaodemokratski.Takosavrenavladavina
nepristajeljudima'
Tocqueville e suoen s usponom demokracije kao napredovanjem jednakosti uvjeta, koja se

izraava u politikoj sferi kao politika jednakost, izraziti strah od demokratskog despotizma, od
tiranijenadpojedincemiuspostavestanjaukojemusu'svijednaki,alisvirobovi'.Nadejepolagaou
ono to je uoio u amerikoj demokraciji kao ravnoteu individualne slobode i demokratske
participacije
Abraham Lincoln je odredio demokraciju kao vladanje naroda, od naroda, za narod. Vlast se
provodiodnarodatakodanarodizravnovlada,sudjelujeuvlastiilitekomoguujuvladanje,dokse
vlastprovodizanarodakojeonaunjegovuinteresuilinjegovukorist.Vladanjeodnarodaukljuuje
idejunarodneparticipacijeuvlasti,dokvladanjezanarodpodrazumijevadavlasttrebaobnaatiu
opeminteresu
prvopitanjetiesepolitikejednakostigraanadanasjeprihvaenonaeloukljuivanjasvaki
pojedinac posjeduje pravo na politiku participaciju i interesi nijednog graana nisu vaniji od
interesabilokojegdrugog
drugo pitanje tie se naina na koji se graani koriste svojim pravima odnosno kako se provodi
politika participacija. U modernim demokracijama narod obavlja vlast preko svojih predstavnika,
kojeperiodinobiraismjenjuje
Max Weber u Politici kao pozivu tvrdi da predstavnika demokracija znai prelazak kontrole nad
politikimodlukamanabirokratskeeliteivoestranaka
AnthonyDownstvrdidajetakavsustavposveracionalan
svaka demokracija treba ispunjavati pet kriterija: djelotvornu participaciju graana, jednakost u
glasovanju, graaninovo razumijevanje politikih pitanja, nadzor graana nad politikim dnevnim
redomiukljuenostsvihodraslihosobaudemokratskiproces
7.4.1.Modelidemokracije
demokracijakaopolitikiporedakimadvarazliitarazdoblja:razdobljeneposrednedemokracijeu
grkimpolisima,ponajprijeuAteni,teumodernodobakadseoblikujeposvenovoblikdemokracije
liberalnapredstavnikademokracija,zanovupolitikuzajednicudravu
Crawford B. Macpherson oblikovao je vrlo utjecajnu tipologiju modela liberalne demokracije.

Razlikovao je etirimodela: protektivnu demokraciju (Jeremy Bentham, smatrao da demokratska
48
vladavina treba poi od pretpostavke da svaka osoba djeluje s ciljem zadovoljenja svoga interesa,
maksimizacije zadovoljstva i koristi, bez ogranienja, te je time u sukobu s interesima svihdrugih),
razvojnu demokraciju (Mill, pretpostavlja ovjeka kao bie koje tei razviti svoje sposobnosti, pa
demokracija kao dobra vladavina treba ohrabriti svakoga da razvija svoje sposobnosti i koristi se
njima), ravnotenu demokraciju (pomiruje dva srodna modelaelitistiki trini model Josepha
Schumpetera i pluralistiki model Roberta Dahla, pa Macpherson i kae da se moe nazvati
pluralistikimelitistikimmodelomiliakpluralistikimelitistikimravnotenimmodelom,jersuta
tri obiljeja podjednako vana za njega: pluralistiki, jer polazi od pretpostavke da moderni
demokratski politiki sustav poiva na drutvu u kojem pojedinci slijede svoje interese u razliitim
smjerovima, elitistiki, jer pripisuje glavnu ulogu samoizabranim skupinama elita, a ravnoteni jer
shvaademokratskiproceskaosustavkojiodravaravnoteuizmeuponudeipotranjepolitikih
dobara) i participativnu demokraciju (model koji povezuje ideje Marxa i Milla, a zastupa ga
Macpherson;zasnivasenasmanjenjusocijalnihiekonomskihnejednakosti,promjenikapitalistikih
najamnihodnosasairenjemproizvodnihkooperativateiztogapromjenisvijestiljudiiznatnoveoj
politikoj participaciji temeljna ideja razvojnog modela ideja o ovjeku kao razvojnom biu i
jednakom pravu svih pojedinaca na samorazvoj te pretpostavlja veliko smanjenje ekonomskih i
drutvenihnejednakosti).
David Held razvio je iru tipologiju, koja u osnovi polazi od Macphersonove, ali obuhvaa
cjelokupnu povijest demokracije sa svim njezinim oblicima. Razlikuje osam modela demokracije:
klasinu demokraciju, protektivnu demokraciju,razvojnu demokraciju, neposrednu demokraciju,
kompetitivnielitizam,legalnudemokraciju,pluralistikudemokracijuiparticipativnudemokraciju
legalna demokracija Friedrich von Hayek tim se modelom demokracija nastoji ograniiti
pravom, tako da se mo demokratski izabranih voa obuzda vladavinom prava. Tako ograniena
demokracijazasnovanajenaporetkukojiodreujeslobodnotriteiminimalnadrava
Held u 1990im dodao vlastiti model kozmopolitske demokracije koji polazi od uinaka procesa
globalizacije tri obiljeja tih procesa: 1. nain na koji procesi meusobnog, ekonomskog,
politikog, vojnog i kulturnog povezivanja mijenjaju narav, opseg i svojstva suverene drave,
usporedososporavanjemisuzivanjemnjezineregulacijskesposobnostiupojedinimpodrujima;2.
nain na koji se kroz regionalnu i globalnu povezanost stvaraju meusobne veze drava i graana
zbog kojih se njihove politike odluke i posljedice tih odluka prepleu i ovise jedne o drugima, to
dovodi do promjena karaktera i dinamike samih politikih sustava; 3. nain na koji lokalne grupe,
pokretiinacionalizmisnierazinepreispitujudravukaoreprezentativaniodgovoransustavmoi
prema Heldu, participacija se treba odvijati ne samo na razini nacionalne drave i lokalnoj razini
negoinarazinamaiznadnjeurazliitimoblicima:1.noviregionalnidemokratskiparlamenti(Afrika,
LatinskaAmerika,EU),2.institucijareferendumazanekaglobalnapitanja,3.novaorganizacijaUN
idejakozmopolitskedemokracijeuskojepovezanasteorijomdeliberativnedemokracije,kojaseu
posljednjadvadesetljeanudikaonormativniideal
temelj deliberativne demokracije jest ideja o udruivanju slobodnih i jednakih graana koji u
procesu sueljavanja argumenata dolaze do zajednikih odluka te time u posve demokratskim
uvjetima ostvaruju tvorbu politike volje i potvruju opravdanost svog udruivanja temelji se
upravonatomedaseopredjeljenjaiciljevimogupromijeniti.Slobodaijednakostsudionikasastoji
49
se ba u tome da se u raspravi izlau i ispituju razlozi vlastitih i tuih opredjeljenja, ime se do

zajednikihciljevanedolaziaritmetikom,negoumnomraspravomorazlozima
i Macphersenov i Heldov model demokracije, kao i drugi slini modeli, u osnovi su teorijski i
normativnimodeli
jedna od prihvaenih tipologija empirijskih modela demokracije je poznati Lijphartov dihotomni

modelkonsenzusneiveinske(westminsterske)demokracije
prvadimenzija'izvrnavlastpolitikestranke',aobuhvaapetobiljejaizvrnevlasti,stranakog
i izbornog sustava te sustava interesnih grupa. Prema njoj postoji pet razlika izmeu veinskog i
konsenzusnog modela: 1. koncentracija izvrne vlasti u jednostranakim vladama nasuprot podjeli
izvrnevlastiuirokimkoalicijskimvladama;2.dominacijaizvrnevlastinasuprotravnoteiizvrnei
zakonodavne vlasti; 3. dvostranaki nasuprot viestranakim sustavima; 4. veinski izborni sustav
nasuprot razmjernom; 5. pluralistiki sustav interesnih grupa s konkurencijom nasuprot
korporativistikomsustavuinteresnihgrupakojiteikompromisu
druga je 'federalno unitarna dimenzija', isto pet razlika: 1. unitarna i centralizirana drava
nasuprot federalnoj i decentraliziranoj; 2. koncentracija zakonodavne vlasti u jednodomnom
zakonodavnom tijelu nasuprot podjeli zakonodavne vlasti izmeu jednako jakih, ali na razliite
nainekonstituiranihdomova;3.fleksibilniustavikojismogumijenjatiobinomveinomnasuprot
rigidnim ustavima koji se mogu mijenjati samo kvalificiranom veinom; 4. sustavi u kojima
zakonodavno tijelo ima konanu rije u pitanju ustavnosti zakona nasuprot sustava u kojim asu
zakonipodlonisudskojrevizijiustavnostivrhovnihiliustavnihsudova;5.sredinjajebankaovisnao
izvrnojvlastinasuprotneovisnihsredinjihbanaka
obiljeja westminsterskog modela: 1. koncentracija izvrne vlasti u jednostranakim kabinetskim

vladama;2.dominacijakabinetanadcijelimsustavom;3.dvostranakisustav;4.jednostavniveinski
sustav izbora; 5. interesnogrupni pluralizam kao natjecateljski i suparniki sustav; 6. unitarna i
centralizirana drava; 7. koncentracija zakonodavne vlasti u jednodomnom parlamentu; 8. ustavna
fleksibilnost;9.nepostojanjesudskekontroleustavnosti;10.sredinjubankukontroliraizvrnavlast
britanskisustav,NoviZeland
obiljeja konsenzusnog modela: 1. izvrna vlast podijeljena je u irim koalicijskim vladama; 2.

ravnoteazakonodavneiizvrnevlastiukojojnemaostavkevlade;3.viestranakisustav;4.izborni
sustavrazmjernogpredstavnitva;5.interesnogrupnikorporativizam;6.federalnaidecentralizirana
drava; 7. jak bikameralizam; 8. rigidan sustav; 9. sudska kontrola ustavnosti akata zakonodavne i
izvrnevlasti;10.neovisnostsredinjebankevicarska,Austrija,mnogezemljezapadneisjeverne
Europe
mjeovito veinskokonsenzusni tip neke zemlje po obiljejima su u prvom a po drugimau

drugom modelu obiljeja: 1. koncentracija izvrne vlasti; 2. odvojenost vlasti; 3. uravnoteeni
bikameralizam; 4. dvostranaki sustav; 5. heterogene politike stranke sa slinim programima; 6.
jednostavniveinskisustavizbora;7.federalizam;8.pisaniustav;9.manjinskivetoSAD
8.Institucijedemokratskedrave
demokratskadravaspecifinajemodernatvorevina
50
ustavi demokratskih sustava ustanovljuju temeljna naela i vrijednosti drave, jame temeljna
prava graana te propisuju organizaciju vlasti i odnose izmeu institucija te pravila odluivanja u
njima
jednoodtemeljnihnaelademokratskedravejepodjelavlastinatrigrane:zakonodavnu,izvrnui
sudsku,kojeobavljajurazliiteustavneinstitucije
dvaoblikapredstavnikedemokracijeparlamentarniipredsjedniki
predsjedniki sustav vlast je strogo podijeljena na izvrnu, zakonodavnu i sudsku. Izvrnu i

zakonodavnugranubiranaroduposebnimiodvojenimizbornimpostupcima
parlamentarni sustav izvrna i zakonodavna vlast su povezane i meuovisne. Narod bira

zakonodavnu vlast, a vlada i premijer proizlaze iz nje. Vlada je odgovorna parlamentu i ovisna o
veiniunjemu
8.1.Zakonodavneinstitucije(parlament,skuptina)
mogubitidvodomneijednodomne;unajveembrojudemokracijapostojedvodomneskuptine,a
ufederalnimsustavimaudrugomdomusupredstavnicifederalnihjedinica
uveiniparlamentarnihsustavavladajeodgovornasamojednomdomu
analizirajuiradKongresainjegovihodbora,WoodrowWilsonustvrdiojeuKongresnojvladidaje
vlastKongresazapravovlastnjegovihodborateda'nijedalekoodistinedajeKongresuzajedanju
Kongresnajavnojizlobi,dokjeKongresukabinetimasvojihodboraKongresnadjelu'
parlamentjesredinjainstitucijasuvremenedemokratskedrave.Onjenositeljzakonodavnevlasti
urealistinimliberalnodemokratskiminterpretacijmaparlamentnijeupravljako,negoprijesvega
nadzorno i predstavniko tijelo, a njegova zakonodavna funkcija ograniena Mill Razmatranja o
predstavnikojvladavinistr138uknjizi
slovenski politolog Drago Zajc razlikuje osam temeljnih funkcija dananjih parlamenata: 1.
postizanje legitimnosti; 2. predstavljanje drutvenih interesa; 3. racionalizaciju i razrjeavanje
interesnihsukoba;4.zakonodavnufunkciju;5.donoenjedravnogproraunainadzornadnjime;6.
postavljanjevladeinadzornadvladominjezinimpolitikimiupravnimdjelovanjem;7.regrutacijui
socijalizaciju zastupnika oblikovanje nacionalne parlamentarnovladine (euro)elite; 8.
informacijsku,odgojnuimobilizacijskufunkciju
petosnovnihfunkcija:
1.Zakonodavnanajvanijafunkcijaparlamenta;parlamentdonosizakonekaoopeiobvezujue
norme, kada donosi ustav (temeljni zakon drave) postaje ustavotvorac funkcija uvelike
ograniena, u nekim zemljama se ustav i ustavne promjene mora prihvatiti na referendumu;
parlament nema pozitivnu zakonodavnu vlast, moda inicira zakone i formulira prijedloge zakona,
jerinicijativeiprijedlozizakonanajeepotjeuodizvrnevlasti
2.Nadzornasastojiseuutjecajuparlamentanaoblikovanjevladeteuprovjeravanju,ocjenjivanju
i sankcioniranju njezinih politikih i upravnih djelovanja i postupaka. Za nadzor se rabe razliita
51
sredstva:1.stalninadzorradnihtijelaparlamenta,2.zastupnikeraspraveipitanja,3.interpelacije,
izglasavanjenepovjerenjaiustavneoptubekojimasezahtijevajusankcijezanositeljeizvrnevlasti,
vladuipojedineministre
interpelacijom se povodom nekog dogaaja postavlja pitanje nekom ministru koje

pretpostavlja mogunost konkretne sankcije, jer nakon zavretka rasprave zastupnici obino trae
glasovanjeonepovjerenju
izglasavanjenepovjerenjanainjeiskazivanjanepovjerenjacijelojvladikojedovodidopada
vlade i potrebe za oblikovanjem nove vlade, pa se proces moe okonati odreivanjem novog
mandatarazasastavljanjevladeiliraspisivanjemnovihizbora
ustavna optuba (impeachment) izvanredno je sredstvo kojim se ispituje kaznena

odgovornostpremijera,ministra,aliipredsjednikadravezbogkrenjazakonailiustava
nadzornafunkcijaparlamentapostalajemodajedinarealnafunkcijakojuparlamentdoista
obavlja
3. Predstavnika bitna uloga da bude 'za naciju istodobno njezin odbor za albe i njezin kongres
javnog miljenja'; za Milla je ostvarivanje takve uloge parlamenta neodvojivo od socijalnog
predstavnitva,pravilnokonstituiranaskuptinajestdaonaukojojsuizraenisviinteresiimiljenja,
imeonidobivajuprigodudabuduzatieni
4. Legitimacijska postie se izborom parlamenta i njegovim sastavom, njegovim redovitim

zasjedanjima te uinkovitou njegova djelovanja, odnosno njegovom sposobnou da rjeava
znaajnedrutvenekonfliktedonoenjemzakonaiobavljanjemdrugihsvojihfunkcija
5. Socijalizacijska Mill je traio da radnici imaju svoje predstavnike u parlamentu ne samo kao
nainpredstavljanjanjihovihinteresanegokaoputnjihovesocijalizacijeiintegracijeupredstavniki
sustav
u novim postkomunistikim demokracijama uloga parlamenta bila je vanija nego u zemljama s

dugomdemokratskomtradicijomzbogtrijurazloga:1.rezultatprilikaukojimasusetezemljenale,
2. posljedica krize legitimnosti, 3. u dijelu tranzicijskih zemalja (Hrvatska) to je i rezultat shvaanja
parlamentakaonositeljadravnopravnetradicije
posebnavanostnekihfunkcijaparlamenataupojedinimtranzicijskim zemljama:1.zakonodavna
funkcija, 2. osiguranje legitimnosti, 3. nadzorna funkcija, 4. predstavnika funkcija, predstavljanje
drutvenihinteresa
8.2.Institucijeizvrnevlasti(vlada,predsjednikdrave)
izvrnavlastnajveajeinajmonijagranavlasti
u predsjednikim sustavima ima jednog izvrnog dunosnika (predsjednika drave), a u

parlamentarnim dva: vie ili manje ceremonijalnog efa drava i znatno monijeg premijera koji
odluujeonajveemopsegujavnihpolitika
upredsjednikomsustavupredsjednikjenositeljizvrnevlasti,nijeodgovoranskuptininitigaona
moesmijeniti,kaotonionnemoenju(primjerstr144uknjizi)
52
upolupredsjednikimsustavimakakavimaFrancuskauV.republici,aHrvatskagajeimalau1990
ima, uloga i utjecaj predsjednika ovise o tome koja stranka kontrolira zakonodavnu skuptinu
(primjerstr145uknjizi)
uparlamentarnimsustavimapremijerivladaimajustvarnumo,dokpredsjednikimaznatnomanje
ovlastiimo
vladajeizvrniorgankojiformulirapolitiku,bitnoutjeenanjezinousvajanjeteosiguravainadzire
njezinoprovoenjekojeobavljaupravaiupravneinstitucije.Kljunajeulogavladeuiniciranjunovih
programaipolitika
vlada ima i druge funkcije: socijalizacija mladih, poveanje legitimnosti politikog sustava,
regrutacijaioblikovanjepolitikeelite,poveanjepovjerenjauinstitucijeisustavidr.
MichaelHillrazlikujetripovezaneiisprepletenefazeprocesastvaranjajavnihpolitika:odreivanje
dnevnogreda,formuliranjejavnihpolitikaiimplementaciju,kaotrifazeputovanja:odluivanjekamo
ii,kakostiinaciljisamoputovanje
AndrewHeywoodrazlikujeetirifazepolitikogprocesa:pokretanjepolitike,formuliranjepolitike,
implementacijapolitikeievaluacijapolitike(detaljnijestr.146uknjizi)
8.3.Sudstvo
sudoviimajukljunuuloguuogranienjuvlastititeipravagraana
uloga sudova kao ogranienja svemoi vlasti i zatite individualne slobode posebno je vana u
demokraciji
Tocquevillesmatradasusudovitikojimorajuobuzdatiprirodnenagonedemokratskevlasti;snaga
javnog mnijenja i vlasti koja se legitimira voljom veine je prejaka, a pojedinci su u demokraciji
preslabidabisesamibranili
sudbeninadzorvlastimoebitiogranienovlastimasudovailiovisnousudacaoizvrnojvlasti
ArendLijphartuknjiziObrascidemokracijeanaliziraoje36demokratskihsustavaiustvrdiodasamo
etiriodnjihimajujaksudbeninadzor(Njemaka,Indija,SAD,Kanada),okoetvrtineimasrednjejak
sudbeninadzor(Francuska)
u mnogim novim demokracijama u Europi sudski nadzor utvren je ustavom, ali ga nije lako
provesti.Hrvatskajeprimjeruspjenogsudbenognadzoraiogranienjavlasti
sudbeni nadzor ustavnosti zakona i drugih propisa (judicial review) proizlazi iz normativne
supremacijeustavanadsvimzakonimatepotrebeprovjereustavnelegalnostisvihpravnihnormi
dvamodelasudbenognadzora:
1.Amerikimodelsudbenognadzoradecentraliziran,jersvisuciisudovi,anesamoVrhovnisud,
posjedujumodaponiteiliodbijuprimjenuzakonanatemeljutogatoonpovreujeustav,ata
moproizlaziiznjihovedunostidarjeavajupravnesluajeve
53
2. Europski model ustavnog nadzora (kroz poseban ustavni sud) Savezni ustavni sud Njemake
smatraseprototipomustavnogsudasairokomnadlenouipolitikimautoritetom;centraliziran
jejerjedinoustavnisudmoeukinutizakonkaoneustavan,asudbeninadzorjezabranjen
uzadnjadvadesetljeapoveavaseulogasudovaupolitikomprocesu
uEuropiparlamentjesmatranuvaromdemokracije,anesudovi,ijijezadatakpromjenazakona,
aneizumnovihpravila
Alec Stone Sweet na primjeru Njemake, Francuske, Italije, panjolske i Europske unije pokazuje
kakojenoviskupnormi,opisansintagmomnoviilimodernikonstitucionalizam,uinkovitozamijenio
starijuideologijuparlamentarnesuverenostiuEuropi
moderni konstitucionalizam obiljeava strukturalna nadmo sudstva koja je proizala iz njegove

temeljneformule:pisanogustaljenogustava,ustavnepovelje(kataloga)pravatemehanizmazatite
prava u obliku ustavnog nadzora gdje je taj sustav bio uinkovit, donio je dominaciju ustavnih
sudaca,njegovjerezultatprocesjudicijalizacijepolitike
europske povelje prava vrlo su ekstenzivne i sadravaju izjave o pozitivnim kao i o negativnim
pravima: pravo na rad, adekvatnu plau, stanovanje, odmor, ljudsko dostojanstvo i mirovinu, ali i
slobodugovora,vjeroispovijestiislino
zakonodavnaulogasudovajojenaglaenanainomustavnognadzorakontinentalnogsustava
parlamentarnidiskursizakonodavnomiljenjeoblikujusesudskimitanjemustava
miljenjeustavnogsudadominirazakonodavnimprocesomulazeiusamusvijestzakonodavaca
natemeljusvegaslijedizakljuakdasucivladajuzemljom
RanHirschlistraiojeprocesjuristokracijekaosastavnicuirezultatnovogkonstitucionalizmau4
drave:Kanadi,NovomZelandu,IzraeluiJunoafrikojRepublici
osnovno je irenje sudbene moi kroz konstitucionalizaciju prava (kroz povelje prava) i ubrzanje
'judicijalizacijepolitike'
stratekemeuigreizmeutrijukljunihgrupa:1.ugroenihpolitikihelitakojenastojeouvatiili
ojaati svoju politiku hegemoniju odvajanjem procesa odluivanja od nestalnosti demokratske
politike; 2. ekonomskih elita koje mogu vidjeti konstitucionalizaciju nekih ekonomskih sloboda kao
sredstvopodupiranjaneoliberalnepolitikeotvorenogtrita,ekonomskederegulacije,antietatizmai
antikolektivizma; 3. sudske elite koja tei poveanju svog politikog utjecaja i meunarodne
reputacije
judicijalizacija temeljnih politikih pitanja prua mogunost politiarima da izbjegnu 'donoenje

tekihnepobjednikihmoralnihipolitikihodluka
novijekonstitucionalizamizrazirihpromjenausuvremenimdemokratskimsustavimakojidobiva
zamahod1980ih;jetransformacija'kojamijenjasvetakodabisvemogloostatiisto'
bitnoobiljejesudstvaudemokratskimdravamajeneovisnostsudacaopolitikojvlasti
54
uHrvatskoju1990imaizvrnavlastimalajeodluujuuuloguuoblikovanjuinstitucijapravosuai
uodreivanjusastavapravosudnihtijela
kad od polovine 1990ih poinje Dravo sudbeno vijee (DSV), prevlast sudaca u njegovu sastavu
dovela je do stabiliziranja zateenog stanja te relativiziranja propusta sudaca i stvaranja osjeaja
njihovenedodirljivosti
8.4.Uprava
u suvremenim demokratskim dravama dominira profesionalna dravna uprava. Ona je samo dio
iregsustavajavneuprave,iakoseestopoistovjeujesnjom
WeberovmodelbirokracijenastanakmoderneracionalneupraveWeberjevidiokaodioprocesa
racionalizacijekojimsuoblikovanamodernadrutva
birokratizacijamodernogdrutvauinakjemoderneorganizacije,osobitoudravi
idealni tip birokracije kao oblik neosobne vlasti zakona i rezultat visokog stupnja podjele
radaimaslijedeaobiljeja:1.opapravilautvrujuodgovornostiodnosesvih;2.svakilanzauzima
odreeni poloaj i ima tono utvrene zadatke; 3. sfera slubene dunosti odijeljena je od sfere
privatnih poslova, a javne slube nisu vlasnitvo onih koji ih obavljaju; 4. hijerarhijski sustav viih i
niih stupnjeva vlasti u kojem lan vieg poloaja nadzire rad onih s neposredno niih poloaja; 5.
sluba je poziv koji se obavlja doivotno; 6. redovito utvrena plaa; 7. primanje u slubu i
napredovanjepremastrunostiiiskustvu
Robert Merton pokazuje da model birokratske organizacije sa svoja tri osnovna elementa
potivanjepravila,hijerarhijaineosobnostpridonosiuinkovitomiracionalnomobavljanjuposla,
ali potpuna predanost njima proizvodi negativne uinke birokracije: 1. striktno potovanje pravila
vodi nesnalaenju u novim nereguliranim situacijama; 2. hijerarhija vodi 'premjetanju ciljeva' s
vanjskog cilja zbog kojeg organizacija postoji na unutarnje ciljeve, jer se hijerarhijska delegacija
ovlasti pretvara u puko potivanje birokratskih ceremonija i rituala; 3. neosobnost pak vodi do
napetostiisukobasastrankamaiokolinom,paumjestoobjektivnostiproizvodibeutnost
vlast birokracije pretvara drutvo u 'eljezni kavez' koji ograniava individualnu slobodu i strast
demokratskoggraanina
pravilijekzabirokratskubolestnalaziseudemokraciji,njeziniminstitucijama,kulturiivodstvu,a
neizvannje
Pristupiprouavanjuuprave
Anthony Downs u knjizi Unutar birokracije polazi od pretpostavke da se slubenici ponaaju

racionalno,toznaidateepoveatisvojukorist(utilitymaximizers)
tipologijajavnihslubenika:1.penjai(climbers)kojiteeuveanjusvojemoi,prihodaiprestia,a
za to nalaze nove mogunosti unutar ureda ili 'skau' na nova i bolja mjesta drugdje; 2. uvari
(conservers) koji tee uveati sigurnost svoga posla i svoju udobnost, pa se snano opiru svakom
gubitkupostojeihprihoda,moiiprestia,alinisuskloniaktivnoseboritizapoveanjetihdobara;
3. fanatici (zealots) koji gorljivo promiu konkretne javne politike, pa izazivaju otpor drugih javnih
55
slubenika zbog odbijanja da budu nepristrani, obino nisu na viim upravnim poloajima; 4.
Odvjetnici(advocates)kojibraneinteresesvogodjelailiiremreeinteresakojimaodjelpripada,pa
se obino ponaaju kao gorljivi sljedbenici izvan odjela, a kao nepristrani arbitri unutar njega; 5.
Dravnici(statesmen)kojisuuvelikepredanijavnominteresu,'prirodni'dravniciosuenidabudu
neprilagoeniuuredu,pajeveinaprisiljenanudomsvojihpoloajaponaatisenaliknanekidrugi
tip (obino odvjetnike) prva dva tipa slijede samo svoje sebine interese, dok preostala tri tipa
slijedemijeanemotiveosobnoginteresaiprivrenostiirimvrijednostima
premaNiskanenubirokracijapostojizbogneuspjehatritadaosiguraodreenurobuiusluge
novi javni menadment smjer iao prema liberalizaciji i privatizaciji mnogih javnih slubi,
formiranjusamostalnihagencijazaobavljanjedijelajavnihposlovatepremaautonomijimenaderai
ogranienju djelotvorne politike odgovornosti i kontrole nad njima. Polazio je od est temeljnih
naela:1.odvajanjeprocesaodluivanjaodtehnikogprovoenjapolitika,torezultiraformiranjem
agencijaukojimajetrebalaraditiveinaslubenika;2.financiranjanatemeljuformuledasedobije
najbolja vrijednost za dani novac; 3. trite je najbolji mehanizam za alokaciju resursa; 4. privatno
financiranje treba koristiti gdje je god to mogue; 5. vanost smanjenja trokova i postizanja
vrijednostizanovac;6.vanostklijenata,odnosnokorisnikausluga
Julian le Grand razlikuje etiri tipa birokrata: vitezove, lupee (nepotenjake), pijune i kraljice; na
temelju motivacije razlikuje: vitezove (knights) koji slijede javno dobro i lupee (knaves) koji su
motivirani osobnim interesom, a na temelju djelovanja pijune (pawns) koji su nesposobni za
stvaranje razumnih izbora i koji su kao figure na ahovskoj ploi pasivne rtve okolnosti i kraljice
(queens)kojesusposobnezadonoenjeracionalnihizboraipotpunesugospodaricesvojesudbine
Politikaiupravnakultura(str159162uknjizi)
dravnaijavnuupravanastalajeirazvijalasesnastankomirazvojemmodernedrave
na temelju dviju dimenzija organizacijske kulture vrijednosne (pravnih, politikih i ekonomskih

vrijednosti)ipraktine(profesionalnoproaktivneiuredskoreaktivneorijentacijeslubenika)
IvanKoprirazlikujeesttipovaorganizacijskekulture:1.legalistikukulturu,2.birokratskukulturu,
3.participativnukulturu,4.autoritarnukulturu,5.poduzetnikukulturu,6.upravljakukulturu
idealnitiporganizacijskekulturebiobikombinacijalegalistikekulture,kaotemeljnekulturejavne
uprave,sparticipativnomkulturomteelementimapoduzetnikekulture
razvojemliberalnekonstitucionalnedraveu18.I19.stprevladavalegalistikakulturaudravnim
upravamasvihvanijiheuropskihzemalja
8.5.Lokalnasamouprava
u irem smislu obuhvaa sve oblike vertikalne diobe vlasti u dravi izmeu sredinje vlasti i niih
razina vlasti koja je teritorijalizirana u obliku raznih subnacionalnih vrsta politikoteritorijalnih
jedinica. U uem smislu obuhvaa samo samoupravu u uim teritorijalno odreenim lokalnim
jedinicama,kojaimastvarninadzornadlokalnimposlovima
56
vlast podreena nacionalnoj vlasti ili vlastima federalnih jedinca jer ih one mogu uspostaviti ili
ukinuti
skup politikih institucija koje djeluju na odreenom podruju, ali i pravo graana da odluuju o
pitanjimakojasetiuvanihaspekatanjihovaivotaulokalnojzajednicinapodrujukojeive
prednosti lokalne samouprave i lokalne demokracije: 1. Nemogunost da sredinja vlast upravlja

lokalnim poslovima; 2. Prostor obuavanja za politike lidere; 3. Odgoj demokratskih graana; 4.
Veaodgovornostzalokalneosobeislube,jersubliegraanimaiizloenenjihovusvakodnevnom
nadzoru; 5. Vea uinkovitost i ekonominost; 6. Nositelj lokalnih inicijativa koje mogu pridonijeti
lokalnomidentitetuilokalnojsamosvijestisveteidrugeprednostilokalnesamoupraveproizlaze
iz jedne elementarne: lokalna vlast najblia j graanima i oni je mogu uinkovitije nadzirati i
sudjelovatiunjoj
demokracijajeizumljenaumalojzajednici,antikompolisu
triseargumentaistiuupriloglokalnedemokracije:1.onapruagraanimarelevantnopolitiko
obrazovanje; 2. lokalna demokracija ograniava antidemokratske tenje centralizirane moi, ona
potiedifuzijumoiunutardrutva,podupirerazliitostiraznolikostuodnosunajednoobrazniskup
centralnih politika; 3. lokalna demokracija pribavlja kvalitetniju participaciju od demokracije na
nacionalnojrazini,jerjezasnovananabliskostiunutarlokalnogdrutvaiveojpovezanostiizmeu
njegovihlanova
lokalna demokracija pati od bolesti koje prate lokalnu samoupravu: iroka centralna kontrola,
oskudni financijski resursi, slaba kvaliteta javnih slubenika, upotreba lokalne vlasti za stranaki
klijentelizam i korupciju, nedostatak upravljakih vjetina i neadekvatni naini komuniciranja sa
socijalnomokolinom,autoritarnopodanikapolitikakultura,nerazvijenolokalnocivilnodrutvote
nedostatanintereszaparticipaciju
Mill je tvrdio da su lokalpatriotizam i provincijski duh daleko ukorjenjeniji u zemljama s jakom

sredinjomvlauibirokracijomnegolitamogdjejerazvijenalokalnasamouprava
8.6.Izborniistranakisustav
dvapovezanainstitucionalnadijelapolitikogsustava
8.6.1.Izboriiizbornisustavi
izborisutemeljnainstitucijaliberalnepredstavnikedemokracije
DieterNohlentvrdi:'izboriinetemeljliberalnograzumijevanjademokracije'
MontesquieujeuDuhuzakonazapaziodaudemokracijinarodostvarujesvojusuverenost'pomou
svojihglasovakojiizraavajunjegovuvolju
Prelot je tvrdio da se narod u modernom smislu konstituira u izborima, on je pravno zapravo

'ukupnost graana upisanih u birake popise i raspodijeljenih po izbornim okruzima kako bi mogli
biratiiunekimsluajevimaodluivati'
57
razliitisocijalniimbeniciutjeunaponaanjebiraa,kaotojedrutvenaklasa,religija,sob,spol
teetnikairegionalnapripadnost
uoenojedaindeksklasnogglasovanja(tzv.Alfordovindeks),kojipokazujeodnosklasnogpoloaja
pojedinca(pripadnitvoradnikojilisrednjojklasi)iglasovanjauizborima(zalijeveilidesnestranke),
dugorono opada, to se objanjava kako manjom sklonou biraa da glasuju prema klasnom
poloajutakoipromjenamauklasnojstrukturirazvijenihdrutava
izborni sustav je skup pravila po kojima se odvijaju izbori. Njima se odreuje koga birai biraju
(kandidate ilistranke),nainnakojibiraju,nainnakojisepretvarajuglasovibiraauzastupnike
mandateidrugapitanja
veinskiirazmjerniizbornisustav
veinski izborni sustavi tee parlamentarnoj veini jedne stranke ili saveza stranaka, a prema
praviluodluivanjaizabranjekandidatilistrankakojidobijurelativnuiliapsolutnuveinuglasovau
izbornomokrugu
razmjerni izborni sustavi tee to tonijem predstavljanju izborne snage politikih grupa
(stranaka)kojepostojeunekojdraviupredstavnikomtijelu,apremapraviluodluivanjapolitika
grupadobivaonolikomandatakolikijenjezinglasakiudjeluukupnombrojudanihglasova
veinski se sustavi dijele na sustave apsolutne veine i sustave relativne veine. Najpoznatiji i
najstarijisustavrelativneveinejebritanski,atajsesustavjokoristiuSADu,KanadiiIndiji
osnovni mu je nedostatak to iskrivljuje volju biraa slabim predstavljanjem manjinskih opcija i

suzujeizborbiraa
sustavapsolutneveinenastojiispravititajnedostatak,anjegovnedostatakjetoipaksuzujeizbor
biraanadvadominantnabloka
za veinski sustav karakteristina je mogunost institucionalne zloupotrebe koja nastaje

proizvoljnimkrojenjemizbornihokrugatakodasemijenjavoljabiraa
gerrymandering oblik izborne geografije u kojem se povlae granice izbornih okruga u korist
vladajuestrankeiskoritavanjemrazliitezemljopisnerazmjetenostibiraapolitikihstranaka,pa
jepostaosinonimzaizbornumanipulacijuiprijevaru
razmjerniizbornisustavimadvatemeljnaoblika:sustavstranakihlista,kojiseprimjenjujeuveini
europskihdrava,tesustavprenosivogglasakojiseprimjenjujeuIrskoj
slabostiveinskogirazmjernogsustavanastojeseumanjitimjeovitimizbornimsustavimaukojim
sediopredstavnikabiraporazmjernom,adiopoveinskomsustavu.Najpoznatijijenjemakiizborni
sustav
veinski i razmjerni izborni sustavi bitno se razlikuju prema naelu predstavnitva prvi slijede
funkcionalnopolitikopredstavnitvo,adrugisocijalnoproporcionalnopredstavnitvo,tojeuvezi
sasuprotstavljenimteorijamademokracijenakojimasetemelje,kaoisnjihovimuincimauodnosu
napredstavnitvoipredstavnikufunkciju
58
tadvastranakasustavaizraavajudvarazliitashvaanjasvrhepolitikogpredstavnitvapolitiko
predstavnitvokaouspostavuveinskepolitikevoljeipolitikopredstavnitvokaoodrazpolitikog
drutva,kaozrcalopolitikihsnaga
8.6.2.Stranakisustavi
stranaki sustavi obino se dijele prema broju stranaka na: jednostranake, dvostranake i
viestranake
Duverger razlikuje dva ira tipa stranakih sustava: 1. pluralistike sustave, 2. jednostranake
sustave i sustave dominantne stranke. Pluralistiki sustavi su oni u kojima koegzistiraju najmanje
dvijestranke,odkojihjednanemanaddrugomjakuitrajnunadmo,kaotojetokod'dominantne
stranke',kojaje'prijelaznisustav'.Pluralistikisustavidijelesena:a)dvostranajeib)viestranaje
premarazliciufunkcioniranjudemokratskihinstitucija
premaDuvergeru,temeljnioblikjejednostranaje,astrukturekomunistikihifaistikihstranaka
inherentnesutomesustavu
sustav dominantne stranke Duvergerov je izum iz knjige Politike stranke. Njezina su obiljeja: 1.
stranka se jasno odmakla od suparnika u cijelom jednom razdoblju; 2. identificirala se s cijelom
nacijom,takodanjezinedoktrineiidejetenjezinstilodgovarajutomerazdoblju
Giovanni Sartori u knjizi stranke i stranaki sustavi razmatra stranake sustave prema broju
stranakaipostojanjuopozicije.Premakriterijubrojarazlikujesedamkategorija:1.jednostranaje,2.
hegemonijska stranka, 3. predominanatna stranka, 4. dvostranaje, 5. ogranieni pluralizam, 6.
ekstremnipluralizam,7.atomizacija
Sartori jednostranake poretke dijeli na: totalitarno jednostranaje, autoritarno jednostranaje i

pragmatinojednostranaje
AnthonyDownsutvrdiojedaudvostranakimsustavimapolitikestrankenastojeprilagoditisvoju
politiku'srednjembirau',onomekojisenalaziusredinipolitikogspektrasjednakimbrojemdrugih
biraalijevoidesnoodtebe
Duvergerjepokazaodautjecajizbornogsustavanastranakisustavimaoblikzakonitosti:razmjerni
izbornisustavpotieuspostavuviestranakogsustava,aoslabljujedvostranaje,dokizbornisustav
relativne veine (VB) potie uspostavu dvostranakog sustava, a oslabljuje viestranaje
Duvergerovzakon
izbornisustaviimajumehanikeipsiholokeuinke
SeymourMartinLipsetiSteinRokkanustvrdilisudasustranakisustaviuzapadnojEuropii1960
imabilizamrznuti,jersuizraavalidrutvenerascjepekojisuoblikovanijou1920ima
etiri izvora sukoba (centarperiferija, dravacrkva, poljoprivredaindustrija, kapitalrad) odredila

sutrajnijiokvirzastranakesustaveeuropskihdemokratskihdrava
RonaldInglehartustvrdiojedasestrukturadrutvenihrascjepapromijenilau1960imajersezbio
rascjepnavrijednosnojrazinikodpripadnikazapadnoeuropskihdrutavaizmeuprivrenostistarim
materijalistikimvrijednostima(ivotnistandard)iprihvaanjanovihpostmaterijalistikihvrijednosti
59
(pripadanje, identitet, potovanje, samoostvarenje), koji je umanjio vanost kljunog rascjepa

izmeuradaikapitala
na poetku 1990ih godina teorija rascjepa primijenjena je pri objanjenju oblikovanja politikih i
stranakih sustava u tranzicijskim zemljama, pri emu su, uz tradicionalne rascjepe uvedeni novi
rascjepi
Nenad Zakoek smatra da su u postsocijalistikim drutvima, osobito u RH, temeljna tri rascjepa:
teritorijalnokulturni,ideolokokulturni,socioekonomski.(detaljnijenastr171uknjizi)
9.Institucionalnepromjene
institucije se obino razvijaju veom efikasnou primjene pravila, usavravanjem kodeksa

ponaanjatezakonimakojedonosiparlament
institucionalna promjena obuhvaa uobiajene postupne promjene te nagle korjenite promjene

formalnihpravilakojimanastajudiskontinuiteti
9.1.Revolucija
ratovi, revolucije, osvajanja i prirodne katastrofe izvor su diskontinuiranih institucionalnih

promjena
Samuel Huntington u knjizi Politiki poredak u drutvima koja se mijenjaju polazi od stajalita da
razumjetirevolucijuzahtijevadapozornostusmjerimonainstitucionalneizvoreiobiljejarevolucije.
Revolucija je nagla, temeljita i nasilna promjena u vladajuim vrijednostima i motivima drutva, u
njegovimpolitikiminstitucijama,drutvenojstrukturi,vodstvu,aktivnostiipoliticivlade,kojutreba
strogorazlikovatiodpojavakaotosuustanci,pobune,dravniudariisl.
revolucije prije svega izbijaju u drutvima koja su dosegla odreenu razinu drutvenog i
ekonomskog razvoja, ali u kojima procesi politike modernizacije i politikog razvoja zaostaju za
procesimadrutveneiekonomskepromjene
temeljni problem politike je zaostajanje razvoja politikih institucija za socijalnim i ekonomskim

promjenama.Revolucijarjeavatajjaz.
revolucijajekrajnjiizrazpolitikeparticipacije. Onazatoimatriidealtipskefaze:1.brzoinasilno
unitenje postojeih politikih institucija, 2. politiku mobilizaciju novih grupa, 3. stvaranje novih
politikihinstitucijaHuntingtonrazlikujedvaopamodela:zapadniiistoni
zapadni model revolucija (Francuska, Ruska, Meksika, prva Kineska revolucija) obiljeava
slijedeiredoslijedfaza:1.propastpolitikihinstitucijastarogreima,2.politikamobilizacijanovih
grupa,3.stvaranjenovihpolitikihinstitucija
istoni model (druga Kineska revolucija, Vijetnamska revolucija, antikolonijalne revolucije)

imajuslijedeiredoslijed:1.politikamobilizacijanovihgrupa,2.stvaranjenovihpolitikihinstitucija,
3.nasilnounitenjepolitikihinstitucijastarogporetka
razlika izmeu tih dvaju modela jest to je u zapadnim revolucijama politika

mobilizacijaposljedicapropastistarogreima,auistonimonajeuzrokobaranjatogreima
60
premaHuntingtonu,revolucijauzemljikojasemodernizirazavisiodtogakolikosugradskisrednji
slojevi(intelektualci,obrtnici,buroazija)iseljatvootueniodpostojeegporetkaiukojojsemjeri
uborbizaistustvarudruujuprotivzajednikogneprijatelja
amerika politologinja Theda Skocpol dijelom je slijedila Huntingtona usmjeravajui se na samu

dravnuorganizacijuistrukturustarogreimaiizgradnjunovedravneorganizacije
tri faze socijalne revolucije: prva je politika kriza inicirana nesposobnou sredinje
upravneivojnestrukturedravedasenosisizazovimakojejenametalameunarodnasituacija,na
nju se nastavlja druga faza koju obiljeava masovna pobuna seljatva te slijedi trea u obliku
politikogpokretamarginalneelite
specifinost pristupa Thede Skocpol je u tome to ona pokazuje da je drava relativno

neovisanaktertedakrizairevolucijaizbijaponajprijezbognjezinenesposobnosti
9.2.Demokratizacijaitransformacija
revolucijenezavravajuuvijekpromjenamausmjeruuspostavedemokracije
u knjizi Trei val Huntington razmatra valove demokratizacije kojima je uspostavljen demokratski
poredakuvelikombrojuzemaljasvijeta,posebnoseusredotoujuinatreivalkojijepoeou1970
imgodinamauPortugalu,Grkojipanjolskoj.Ponjemujedemokratizacijaproceskojimsunastale
demokratskeinstitucijeiuspostavljenidemokratskiporedci
trivalademokratizacije:1.zapoinjeuSADu1828.Itrajedo1926.,anjegovpoetakuSAD
uobiljeava:prvo,demokratizacijapravaglasazamukarce(tajkriterijpodrazumijevadabarem50%
odraslogbjelakogmukogstanovnitvaimapravoglasa),idrugo,uspostavaodgovornostiizvrnog
tijela(vlade)parlamentu(utomsmisludaizvrnotijelopodupireveinauizabranomparlamentuili
seonobiranaslobodnimperiodinimizborima).Tajvaljezahvatio31dravu.;2.kratkival,trajeod
1943.do1962.,poinjesaveznikimuvoenjemdemokracijeuZapadnojNjemakoj,Austriji,Japanu
iKoreji,potomuvoenjemdemokracijeuTurskojiGrkojinekimzemljamaLatinskeAmerike,Azije,
a 1960. u Nigeriji.; 3. poinje 1974. u Portugalu i povratkom demokracije u Grkoj, potom 1979.
zahvaa panjolsku te zemlje Latinske Amerike, a nastavlja se ruenjem komunistikih reima u
istonojEuropi.
povijest nije reverzibilna. Poslije prva dva vala slijedila su dva reverzibilna vala u
kojimsusenekezemlje,kojesuprethodnopreleudemokraciju,vratileunedemokratskuvladavinu.
Prvi reverzibilni val traje od 1922. do 1942. kad je u dotad nekoliko demokratskih zemalja
uspostavljentotalitarniporedakilivojnadiktatura(valzapoinje1922.uItalijifaistikimmaromna
Rim,nastavljasevojnimudarimauLitvi,Poljskoj,LetonijiiEstoniji,potomslijedeNjemaka,Austrija,
eka,panjolska,aizvanEuropeJapan,Brazil,ArgentinaiUrugvaj).Drugireverzibilnivaltrajeod
1958. do 1975. kad su u nekoliko demokratskih zemalja uspostavljene vojne diktature (u Europi i
Grkoj,najdramatinijeuLatinskojAmericiuPeruu,Brazilu,Boliviji,Urugvajuiileutenizuzemlja
Azije).
triuvjetasvojstvenasvimvalovimademokratizacije:1.Prethodnodemokratskoiskustvo,2.
Razinaekonomskograzvoja,3.Povoljnemeunarodneokolnosti
61
Wolfgang Merkel razvio koncept usidrene (ukotvljene) demokracije (embedded democracy) koji
obuhvaa pet parcijalnih reima demokracije: 1. demokratski izborni reim; 2. reim prava na
politiku participaciju; 3. reim graanskih prava na slobodu; 4. institucionalno osiguranje podjele
vlastiihorizontalneodgovornosti;5.reimdjelotvornogvladanjavlasti(detaljnijenastr176,177u
knjizi)
ako je neki od tih reima toliko naruen da je razorena uzajamna usidrenost parcijalnih
reima i poremeena cijela logika demokracije u pravnoj dravi, rije je o manjkavoj (defektnoj)
demokraciji (defecive democracy) u njoj postoji uvelike funkcionalan demokratski izborni reim,
ali su poremeeni jedan ili vie ostalih parcijalnih reima, ime su izgubljeni oslonci osiguranja
slobode,jednakostiikontroleudemokraciji
kad je poremeen demokratski izborni reim jer su jedan ili vie segmenata odraslog
stanovnitva iskljueni iz izbornih prava, rije je o ekskluzivnoj demokraciji; drugi tip, enklavna
(domenska) demokracija nastaje kad sila veta (vojska, gerila, policija, poduzetnici) izvuku neko
podruje(domenu)politikeizdohvatademokratskiizabranihpredstavnika
neliberalna demokracija oznauje naruavanje dimenzije pravne drave, jer postoji

ogranienakontrolaizvrneizakonodavnevlastiodstranesudbenevlasti,zbogslabogobvezujueg
uinkaustavnihnormiinepotovanjapravapojedinaca
delegativnademokracijaukojojpostojislabakontrolaizvrnevlastiodstranezakonodavnei
sudbene vlasti, pa vlade, koje vode karizmatini predsjednici, zaobilaze parlament, utjeu na
pravosue,naruavajunaelozakonitostiipotkopavajukontroluvlasti
uprocesutransformacijeautokratskihsustavaudemokratskerazlikujusetrifaze:demokratizacija,
institucionalizacijaikonsolidacijademokracije
faza demokratizacije poinje kad se kontrola politikih odluka oduzima politikim elitama
autokratskevlastiiprenosinademokratskepostupke
fazainstitucionalizacijezavravakadseusvojinovidemokratskiustavikadonobvezujue
regulirapolitikonatjecanjeipolitikoodluivanje.Timezavravaifazademokratizacije.
poetak konsolidacije demokracije vezuje se za donoenje demokratskog ustava, ime se

normiraju najvanija pravila igre i uspostavljaju sredinje politike institucije. Konsolidacija se
dovrava na etiri razine, s tim da prethodne razine djeluju na kasnije: 1. ustavna konsolidacija, 2.
predstavnika konsolidacija, 3. konsolidacija ponaanja, 4. konsolidacija graanskog drutva
(detaljnijestr177,178uknjizi)
9.3.Kvarenjeinstitucija(str178182uknjizi)
korupcijainasilje
9.3.1.Politikakorupcija
korupcijasepovealausvimeuropskimzemljamaalinjezinirazmjeriiuincinisuistovjetni
62
obino se razlikuje administrativna korupcija, koja se odnosi na zaposlenike javne uprave koji
provode odluke i propise, i politika korupcija, koja se odnosi na politiare koji donose odluke ili
sudjelujuuprocesunjihovadonoenja
politikakorupcijadefinirasekaoupotrebailegalnogdjelovanja(uglavnompodmiivanja)kakobise
utjecalonadonositeljajavnihodlukailikaoupotrebaprivatnognovcauzamjenuzajavnunaklonost.
Najei oblici politike korupcije su podmiivanje, pronevjera, iznuivanje, trgovanje utjecajem te
nepotizam(odnosnouiremsmislupristranostudodjeljivanjuposlovailibeneficija)
osnovnajezgrakorupcijskogsustavajenedemokratskastrankakojakolonizirasvesferedrave,prije
svegajavnuupravuipravosue,ineiihpolitikiovisnimaiprofesionalnonemonima
sustav politike korupcije u Hrvatskoj izgraen je u 1990ima, kad se provodila pretvorba i

privatizacija
ETVRTIDIO:POLITIKIAKTERI
10.Politikestranke
politikesustrankesredinjainstitucijademokratskihpolitikihsustava
vanost stranaka proizlazi iz jednostavne injenice da demokracija podrazumijeva natjecanje

programa,anelinosti,politika,aneindividualnihstajalita
politikastrankajedobrovoljnopolitikoudruenjegraanastrajnomorganizacijomuspostavljeno
radi odreivanja dravne politike pomou oblikovanja politike volje graana, izbor kandidata za
javne dunosti, formuliranja i razradbe politikih programa, ostvarenja komunikacije s graanima i
drugihaktivnosti
10.1.Elementi(konstitutivnaobiljeja)politikestranke
uknjiziKapitalizam,socijalizamidemokracijaJosephSchumpeterustvrdiojedaizbornaroda,koji
se glorificira kao glas naroda, 'ne potjee od inicijative biraa, nego se oblikuje, a njegovo je
oblikovanjebitandiodemokratskogprocesa'
za Schumpetera 'stranka je grupa iji lanovi ele zajedniki djelovati u nadmetanju za politiku
vlast' taj se element smatra najvanijim, drugi gotovo jednako vaan element stranke je
organizacija
Duverger izdvaja dva bitna elementa stranke: 1. stroj za osvajanje glasova i 2. organizacija koja
preteenadideologijomiklasnimkarakterom;modernesestrankekarakterizirajuprijesvegasvojom
anatomijom
etiri tipa stranake strukture: 1. Odbor (caucus) obiljeena malim lanstvom, naglaavanjem
kvalitete lanstva i njegova vodstva, uglavnom se usredotouje na izborne aktivnosti te ostaje
pasivnaizmeuizbora;2.SekcijailiogranakrezultatsuproirenjapravaglasauzapadnojEuropi.To
sumasovnestrankekojeteemasovnomlanstvu.Njihoveaktivnostisustalne,anesamozaizbornih
razdoblja; 3. elija izum revolucionarnih, komunistikih stranaka. Relativno male, stalno djeluju,
strukturakonspirativna,napravljenatakodanemakontakataizmeuelijanaistojrazinikakobise
63
sprijeilo policijsko infiltriranje i ojaalo jedinstvo; 4. Milicija struktura stranke izgraena slino
hijerarhijskomustrojuvojskeprimjerHitlerovijuriniodrediiMussolinijevafaistikamilicija
u demokratskim sustavima postoji tendencija polarizacije stranaka prema ideologiji na lijeve (one
koje zastupaju ideje jednakosti i socijalne pravde) i desne (one koje zastupaju neegalitarne ili ak
antiegalitarneideje)
danas bi se glavne europske stranke mogle prema ideologiji svrstati du osi lijevodesno u
slijedeemnizu:1.Komunistike(potpunoegalitarneiautoritarne),2.Socijaldemokratske(umjereno
egalitarne i slobodarske), 3. Konzervativne i demokranske (slobodarske i neegalitarne) i 4.
Faistikeineofaistikestranke(antiliberalneiantiegalitarne)
10.2.Funkcijestranaka
Klaus von Beyme navodi osnovne funkcije: definiranje ideolokih ciljeva, artikulacija i agregacija
interesa,mobilizacijaisocijalizacijagraana,regrutacijaeliteisudjelovanjeuvlasti
tefunkcijesemogusvestinatriosnovne:ideolokosocijalizacijsku(odreivanjeciljeva,programai
politika,socijalizacijaipolitikoobrazovanjegraana),predstavniku(predstavljanjeideja,stajalitai
interesa)iupravljaku(regrutacijaiobuavanjeelite,organiziranjeisudjelovanjeuvlasti)
u svojoj ideolokoj funkciji stranke su sredstvo pomou kojeg drutvo odreuje svoje ciljeve,
vrijednosti za koje se valja zauzimati i svoj program djelovanja, i to u obliku razliitih stranakih
programa
10.3.Tipovistranaka
u modernom znaenju stranke se poinju oblikovati tek u drugoj polovini 19.st kao posljedica
znatnog proirenja prava glasa (omasovljenja birakog tijela) i uspostave odgovornosti vlade
parlamentu
premaDuvergerustrankenastajunadvanaina:prvoparlamentarnimputemoblikovanjemodozgo,
od lanova politike elite, samih zastupnika, a drugo izvanparlamentarnim putem, oblikovanjem
odozdo,izdrutva,onihkojisudotadbiliiskljueniizpravaglasa
Duverger razlikuje dva osnovna tipa stranaka kadrovske i masovne, koje odgovaraju dvama
razdobljimarazvojaliberalnedemokracije
kadrovske stranke odgovaraju razdoblju politike borbe aristokracije i buroazije

(konzervativne i liberalne stranke), kad je uskoa stranaka izraavala uskou politikog poprita i
realnuprirodudemokracijeizkojejenajveidionarodaiskljuen.Tesustrankeorijentiraneprema
izborimaiparlamentarnojborbi,nemajuupravomsmislulanstvonipravuorganizaciju,vezameu
pojedinimdijelovimastrankejelabava,nefinancirajuselanarinom,imajujakovodstvo,okupljene
suokonekolikosnanihlinosti,unjimapostojipremoparlamentarnefrakcije,doktrinaiideologija
sumanjevane,apristupanjestrancizasnovanojenainteresuinavici
masovne stranke nastaju znatnim proirenjem prava glasa. One se ne ograniavaju na

izbore, ve djeluju na obrazovanje i aktiviranje svoga lanstva, imaju razvijen unutarnji ivot te se
64
interesiraju ne samo za politika nego i za ekonomska i socijalna pitanja. Obiljeava ih razvijena

organizacija,plaenevoeimasovnolanstvo,alanarinajeosnovninainfinanciranjastranke
Robert Michels u djelu Sociologija stranaka u suvremenoj demokraciji otkrio je u socijalistikim

strankama, kao najdemokratskijim politikim organizacijama svoga doba, eljezni zakon oligarhije,
povijesnununostuspostavljanjaoligarhijskestruktureudemokratskojorganizaciji'nedemokratske
centralizacijemoiurukamamalogbrojastranakihvoa'
temeljni socioloki zakon politikih stranaka: 'organizacija je majka vladavine izabranih nad
biraima,opunomoenihnaopunomoiteljima,delegiranihnadonimakojiihdelegiraju'
MichelsjetvrdiodasusocijalistiideolokinajviezaokupljeniirenjemdemokracijeuNjemakoji
drugim europskim zemljama, ali su svojim unutarnjim autoritarizmom dokazivali da je demokracije
nemogua
Otto Kirchheimer zapazio je u 1960ima nastanak novog tipa stranke catchall stranke, koja se
razvila iz masovne stranke, a obiljeava je smanjivanje vanosti ideologije, jaanje uloge i utjecaja
vodstva, slabljenje utjecaja pojedinanog lana, potiskivanje tradicionalne klasne vezanosti i
okretanje biraima iz svih dijelova stanovnitva te otvaranje razliitim interesnim skupinama i
uspostavljanjeposebnihvezasnekomvelikiminteresnimskupinama
AngeloPanebiancouoiojepoetkom1980ihdastranakeorganizacijeprolazetransformacijukoja
imaozbiljneposljedicezazapadnedemokratskesustave
nastanakprofesionalnebirakestrankeglavneznaajke:sredinjaulogaprofesionalniheksperata
u izbornoj mobilizaciji, slabe vertikalne veze sa socijalnim grupama i ire pozivanje na mnijenje
birakogtijela,prevlastjavnihpredstavnikaipersonaliziranogvodstva,financiranjeprekointeresnih
grupaijavnihfondovatenaglaavanjeizbornihrezultataivodstva
Klaus von Beyme razlikuje tri razdoblja u razvoju stranaka: 1. Razdoblje organiziranih masovnih
stranaka razvile su se s opim pravom glasa i participacijom irokih masa; 2. Razdoblje narodnih
stranaka(catchallstranke)nastajedeideologizacijomstranaka,slabljenjemvezeizmeustranakai
socijalnih 'stupova', razvijanjem mobilizacijske funkcije prema biraima te jaanjem socijalizacijske
funkcijeelite(dokazivanjeeliteuslubamaustranciiparlamentuprijezauzimanjaizvrnihslubiu
vlasti); 3. Razdoblje profesionaliziranih birakih stranaka obiljeava ih profesionalizacija vodstva,
gubljenje lanstva, niveliranje socijalnog sastava stranaka, podravanje financiranja, marketinizacija
ili'amerikanizacija'stranaka(komercijalizacijaizbornihborbiimedijskaorijentacijastranaka)
Richard Katz i Peter Mair razlikuju etiri faze u razvoju stranaka u Europi: elitne stranke u 19.st,
masovne stranke izmeu 1880. I 1960. god, narodne stranke nakon 1945. te kartelske stranke od
1970ih (za njih je najvanija odrednica modernog razvoja nastajanje kartelske stranke, rezultat
simbiozestranakaidraveipretvaranjastranakaizposrednikaizmeudraveicivilnogdrutvaudio
draveinjezinaagenta).
11.Interesnegrupe
organiziraneskupineutemeljeneradizatite,promicanjaiostvarivanjasvojihposebnihinteresaili
vrijednostiutjecajemnapolitikuilidjelovanjevlade
65
razlikujuseodpolitikihstranakajerteeostvaritiutjecajizvana,anepreuzetiiobnaativlast
Tocqueville je u Americi u prvoj polovini 19.st zapazio vanost razliitih graanskih udruenja za
demokratskiivot
11.1.Civilno(graansko)drutvo
pojamizvornoznaioudruenjegraanailiopinugraana,apodrazumijevaojedrutvoodnosno
zajednicugraanakojisukaoslobodniijednakimeusobnopovezaniipodvrgnutipolitikomobliku
vlastikojipopravilunoseonisami
od poetka 19.st pojam oznauje drutvo graanskih privatnih ljudi nastalo osloboenjem
graanstvaododnosaovisnostifeudalnogdrutva
dvarazliitasmjera:liberalnapolitikamisaoiHegelovapolitikafilozofija
uliberalnojmisli17.I18.sttermingraanskodrutvoprihvaenjenasuprotprirodnomstanjukao
zajednicakojustvarajumeusobnimugovoromslobodniljudikakobiouvalisvojatemeljnaprirodna
prava (ivot, slobodu, imovinu). U drugoj polovini 18.st razvija se shvaanje o graanskom drutvu
kaosferiizvandohvatadespotskedraveukojojpojedincislobodnostupajuumeusobneodnosei
ureujuihbezupletanjadrave
Tocqueville e u takvim dobrovoljnim udruenjima vidjeti sredstvo zatite individualne slobode i

irenjadrutvenogpluralizma.Milljeosobitoisticaovanostradnikihudruenjakaoputgraanskog
obrazovanja radnika i njihova ukljuivanja u demokratski sustav, a sam je sudjelovao u osnivanju
prvogdrutvazapravaenatenekihdrugihdrutava
Hegeljerazlikovaoobitelj(zajednicapotpuneorganskepovezanostipojedinca),graanskodrutvo
(sferaprivatnepoduzetnostiinatjecanjapojedincauostvarivanjunjihovihinteresa)ipolitikudravu
korporacijajeprofesionalnoudruenjeindustrijskeklaseteimatradicionalnezatitnefunkcije,alii
etikuiekonomskufunkciju
za razliku od graanskog drutva, drava je umna sfera, istinsko ostvarenje prava i slobode,
'apsolutnanepokretnasamosvrhaukojojslobodadolazidosvojeganajviegprava'
Hegelelidravuprikazatikaoneto'posebiizasebeumno';uFilozofijipravadajedraviatribut
boanskoga:'dravajeBojihodusvijetu'
MarxeodHegelapreuzetimodernipojamgraanskogdrutva,aliezarazlikuodnjegagraansko
drutvosasvimnjegovimproturjenostimaisukobomklasashvatitikaopravotlopovijestiitemelj
drave
usvojojteorijihegemonijeGramsciecivilno(graansko)drutvoshvatitiprvenstvenokaosferuu
kojojseuspostavljaiodravakulturnahegemonijavladajueklase.Unjemuklasnihegemonuspijeva
kroz mehanizme socijalizacije (kola, mediji, crkva, sindikati) nametnuti svoje ideje i vrijednosti kao
opusvijestdrutvaipostiineprisilnipristanakveinenaklasnuvladavinu
66
Habermas pokazuje da se izmeu drave i graanskog drutva (privatne sfere) uspostavlja sfera
javnostiukojojprivatneosobe,pripadniciobrazovanoggraanstva,izlazeizsvojeprivatnostikakobi
raspravljaleojavnimstvarima
u postsocijalistikim drutvima pojam civilno drutvo oznauje posebnu sferu ne samo izvan
obiteljskog nego i ekonomskog ivota u kojoj razliite udruge djeluju autonomno i izvan domaaja
dravenastojeipodiigraanskusvijestiaktivnostgraanateutjecatinavlast
11.2.Pluralizamiteorijainteresnihgrupa(str195,196uknjizi)
pluralistikipristupnajviejepridoniorazvojuteorijeinteresnihgrupa
Arthur Bentley formulirao osnove teorije interesnih grupa, a politiku vidi kao borbu grupa za
ostvarenjenjihovihinteresa
David Truman u knjizi Upravljaki proces tvrdio je da se cjelokupno individualno vjerovanje i

ponaanjemoeposveobjasnitinatemeljulanstvaugrupi
RobertDahldemokracijajepluralistikikonkurencijskisustavukojemseraznolikeinteresnegrupe
natjeuzastjecanjeutjecajanadonoenjeodlukazakojesuzainteresirane
mojerasporeenanehijerarhijskiikompetitivno
upluralistikomshvaanjupojaminteresnegrupeobuhvaasvepolitikeinepolitikegrupe
interesne grupe ojaavaju predstavnitvo artikulirajui interese i unapreujui stajalita koja

zanemarujupolitikestranke
prigovoriinteresnimgrupama:1.Poveavajusvojupolitikunejednakostjaanjemutjecajabogatihi
povlatenih; 2. Interesne grupe poveavaju politiku fragmentaciju i podjele; 3. Grupe ojaavaju
nedemokratske i elitistike tendencije u suvremenom drutvu; 4. Interesne grupe pridonose
preoptereenostivlade
11.3.Korporativizamiinteresnegrupe
pristup koji se afirmirao u 1970ima kako bi objasnio promijenjenu raspodjelu moi u zapadnim
demokracijamaukojimasunekimoniorganiziraniinteresiinteresnegruperadnikaiposlodavaca,
ukljueniuprocesodluivanja
PhillipeSchmitter:'korporativizamsemoeodreditikakosustavinteresnogpredstavljanjaukojem
su temeljne jedinice organizirane u ogranieni broj posebnih, obvezatnih, hijerarhijski ureenih i
funkcionalnodiferenciranihkategorija,priznatihiliodobrenih(paistvorenih)oddraveiopskrbljenih
savjetodavnimreprezentacijskimmonopolomuzamjenuzapaljivoodreeneregulacijskepropiseu
vezisnjihovomselekcijomlideraiartikulacijomzahtjevaipotpora'
korporativizamjesustavpredstavljanjainteresaukojemuorganiziraneinteresnegrupepriznateod
draveimajumonopolistikipoloajuprocesustvaranjapolitike
67
11.4.Tipoviinteresnihgrupainainnjihovadjelovanja
interesne grupe u uem smislu dijele se prema ciljevima djelovanja na protektivne (sektorske,
staleke)ipromocijskegrupe(svjetonazorske),itopremastatusukojigrupaimasobziromnavladui
premastrategijikojomsekoristikakobiostvarilapritisaknainsajderskeiautsajderskegrupe
protektivnegrupepostojeradiunapreenjaili zatite posebnihinteresasvojihlanova (sindikati i

udrugeposlodavaca)
promocijske grupe uspostavljene su radi unapreenja zajednikih vrijednosti, ideala ili naela
(grupezaabortusiliprotivnjega,zazatituivotinja)
insajderske grupe imaju otvoren pristup ili ak institucionalizirani poloaj u dravi, dok ga
autsajderskegrupenemajuilineeleimati
Duverger se koristi nazivom grupa za pritisak i definira je kao grupu koja utjee na vlast, a ostaje
izvannjenjezinoglavnoobiljejedastalnopritienavlast
razlikuje:iskljuivegrupezapritisakidjelominegrupezapritisak;privatneijavnegrupe;
strane grupe; pseudogrupe za pritisak (obuhvaaju dvije kategorije: 1. Tehniki uredi izborni
fondovi,lobiji,promidbeneradionice,2.Medijiislubepriopavanja)
prema organizacijskoj snazi razlikuje masovne grupe za pritisak te kadrovske grupe za

pritisak; osim toga razlikuje jo profesionalne grupe za pritisak, a dijeli ih na: 1. Organizacije
poslodavaca,2.Seljakeorganizacije,3.Organizacijezaposlenika
djelovanjeinteresnihgrupa:1.Kanaliizvrnevlastiibirokracijevelikeekonomskeiprofesionalne
grupe;2.Parlamentarnikanalilobiranje,profesionalnilobisti;3.Krozpolitikestrankefinancijske
potpore(donacije),ideolokiutjecaj;4.Krozmasovneinovemedije;5.Izravnodjelovanje
11.5.Interesnegrupeimodernapolitika
novepromocijskeinteresnegrupe,kojesesvrstavajuunovedrutvenepokrete,imajuvelikutjecaj
naodreivanjeprostoradananjepolitikeinainnakojiseoblikujeiprovodi
pristupsocijalnogkapitalakojejerazvioRobertPutnampokazujedasuinteresnegrupepridonijele
boljem upravljanju. U istraivanju talijanskih regija pokazao je koliko je ukljuenost u razliita
udruenjautjecalanapoveanjerazinesocijalnogpovjerenjaiuinkovitostdemokracije
12.Mediji
masovni mediji u drugoj polovini 20.st znatno su poveali svoj utjecaj u politici, osobito u
oblikovanju politikih stavova. S tim je povezano opadanje utjecaja primarnih institucija politike
socijalizacije,obiteljiikole,kaoipreobrazbamedijskogprostoraiuspontelevizije
pojavili su se novi mediji (drutvene mree, portali, blogovi) zasnovani na upotrebi raunala i
internetskojkomunikacijikojiutjeunavelikupubliku,aomoguujuinteraktivnukomunikaciju
68
12.1.OdGutenbergovegalaktikedoinformacijskogdrutva
kanadskiteoretiarkomunikacijaMarshallMcLuhandokazivaojeu1960imatezuosredinjojulozi
komunikacijsketehnologijeodnosnodominantnogmedijaudrutvu
svakijemedijproduetakovjekovihosjetilaostvarenposredovanjemznanostiitehnike.McLuhan
je tvrdio da su razvoj znanosti, individualizma, demokracije, protestantizma, kapitalizma i
nacionalizmaposljediceirenjamedijatiska,kojipoinjesGutenbergovimizumomtiskarskogstroja
ovjeanstvosekreeodindividualizmaifragmentacijepremakolektivnomidentitetu
tridesetljeakasnijeManuelCastellsuInformacijskomdobuprihvaaMcLuhanovupostavkuotome
datehnologijaoblikujedrutvo,alijestavljauokvirireanalizemodernogkapitalizma
osnovna jedinica nove ekonomske i drutvene organizacije je mrea, koju obiljeava: 1. Globalni
obuhvat jer zahvaa sve, od ekonomije do kriminala, od politike do televizije; 2. Brzina protoka
informacijaipristupzalanove;3.Otvorenastrukturakojasmoebeskrajnoiriti
mediji su postali doista globalno povezani, jer programi i poruke teku svjetskom mreom i mi ne
ivimo u globalnom selu, nego u prilagoenim kolibama koje se proizvode globalno, a distribuiraju
lokalno
Jean Baudrillard tvrdio je da je televizija promijenila nain ivota u toj mjeri da ona ne prikazuje
ivot,negogaodreuje
za Sartoria u drutvu vladavine televizije graanin gubi znanja i sposobnost spoznaje; od homo
sapiensapostajehomovidens,ovjekkojimiljenjazamjenjujeslikom
teledemokracija znai kraj demokracije kakvu smo dosad poznavali vlasti zainteresiranog i
upuenoggraanstvauteritorijaliziranojzajednici.Podutjecajemtelevizijegraanstvosepretvorilo
u neznalaku i nemisleu masu voenu eljom za uzbuenjem i senzacionalizmom, a time
nesposobnuzadeliberativnodemokratskoodluivanje
12.2.Medijiudemokraciji
Habermasovo istraivanje strukturne preobrazbe javnosti povezuje nastanak javnosti u 18.st i

njezinopostupnoslabljenjeiiezavanjeodtridesetihgodina19.stsusponomipromjenomfunkcije
tiskakaodominantnogmedija
tisak je postao kljuna povezujua institucija demokratskog procesa, koja posreduje kritika
miljenjairaspravejavnostipremainstitucijamapolitikevlasti
kaomasovnimedijtisakpostajemonainstitucija,onvieneposredujemiljenjaistavovejavnosti,
negoihoblikuje,imejavnostgubisvojukritikuiraspravnufunkciju
pluralistiki pristup polazi od pluralistikog shvaanja drutva ipolitike koji poiva na stajalitu da
moderna demokratska drutva nemaju vladajuu klasu ili dominantnu elitu, ve postoji mnotvo
razliitihkonkurentskihgrupasrazliitiminteresima
69
svakimedijkontroliranjegovaupravakojadoputanovinarimavelikuslobodu.Medijskisadrajinisu
odreeniideologijomiliinteresimavlasnika,negointeresimamedijskepublikeitenjomzaprofitom
pluralistiki model objanjava medije po analogiji s ekonomskim i politikim tritem, kao prostor
gdjesenatjeurazliitipoglediistajalita,paizraavaravnoteudrutvenihsnaga
osnovni zakljuak studije Osobni utjecaj je da je utjecaj medija na obine ljude posredovan
drutvenim skupinama kojima oni pripadaju i utjecajnim osobama (opinion leaders) s kojima su u
svakodnevnom kontaktu podupire temeljno pluralistiko stajalite, jer kreatori mnijenja u jednom
podrujunisuutjecajniudrugom,paseneuspostavljapiramidalnastruktura
snagapluralistikogmodelatemeljisenapostojanjumnotvanovina,magazina,televizijskihpostaja
i drugih medija koji izraavaju razliite interese i ideje te podupiru slobodu izraavanja razliitih
miljenjaudemokratskomdrutvu,osobitomogunostkritikevladajuepolitike
pluralistikompristupuprigovarasedafalsificiradrutvenustvarnostukojojpostojemonegrupe
koje imaju laki pristup medijima i mogu ostvariti vei utjecaj u njima, ali i sprijeiti pojavljivanje
sadrajakojimoguugrozitinjihoveinterese
hegemonistiki modek medija, razvijen na tragu Gramscijeva shvaanja ideologije, ulogu i utjecaj
medijashvaakaodioostvarivanjakulturnehegemonijevladajueklase
glasgowska skupina za medije u vie istraivakih izvjetaja poznatih pod nazivom Loe vijesti,
prema prvom i najpoznatijem od njih koji je objavljen 1976. pokazala je na primjeru televizijskih
vijesti kako funkcionira ideoloka hegemonija, odnosno sustavna ideoloka pristranost (npr. u
vijestimaoindustrijskojakciji(trajku),pojavljujeseunekolikooblika:1.Diskursvijestijeideolokije
obojen; 2. Vizualni sadraji potiu identifikaciju s vlau; 3. Prikazi dogaaja potvruju stajalita i
interese monika; 4. Izborom tema potencira se odreeni nain miljenja; 5. Menaderima i
politiarima daje se vei prostor i vrijeme da izloe svoja stajalita te se tretiraju s vie potovanja
negozaposleniciilisindikalisti)
PierreBourdieunjegovogleditebliskohegemonistikommodelu,televizijajezanjegaposebno
opasanobliksimbolikognasiljasraunatonaumove,anenatijela;poredkole,televizijajedruga
vanainstitucijasimbolikognasilja
bitiviennatelevizijijenainintelektualneegzistencije,pajetelevizijskiekranpostaoneka
vrsta'Narcisovogzrcala'
najviepozornostiposveujenovinarima.Onisudrugastrana,kojanameestegeiokvire,i
vremenske i u pogledu naglasaka kod pojedine teme, ali su sami izloeni odreenim stegama i
pritiscima
Teun van Dijk razvio je model analize diskursa koji je primijenio u prouavanju tiskanih medija
(novina),njihoveulogeunutarstrukturemoiiutjecajanajavnost,osobitoureprodukcijirasizmau
zapadnimdrutvima
istodobno,novinesuinstrumentutjecajaeliteudrutvuipolitici
70
temeljneideologijeodreujuproizvodnjuirazumijevanjevijesti.Takoideologijerase,klase,rodaili
svjetske regije kontroliraju vijesti o manjinama, enama, radnicima i Treem svijetu. Antiarapske
ideologije oito su pridonijele razvoju stavova o Zaljevskom ratu, ocjenjivanjem 'njih' kao 'zlih' i
'agresora',a'nas'kao'rtava'
12.3.Utjecajmasovnihinovihmedija
svi se drutveni znanstvenici koji prouavaju medije slau da mediji uvelike utjeu na oblikovanje
politike
u duhu javnosti postoji samo ono to postoji putem medija. Osnovna mo medija nije toliko u
iskrivljavanju i manipulaciji injenicama, nego u mogunosti skrivanja, prikrivanja, javnog
nepostojanja
John Street razlikuje tri oblika medijske moi: diskurzivnu mo (sastoji se u stvaranju slike svijeta
kojautjeenanjezinupubliku),mopristupa(sastojiseuodluivanjuotometkomoeimatipristup
mediju)imoresursa(odnosisenanainnakojimedijskikonglomeratimoguutjecatinadjelovanje
vlasti)
postoji velika razlika u utjecaju pojedinih medija (novina, radija, televizije, novih medija), kao i u
podruju njihova utjecaja presudan utjecaj elektronikih medija, osobito televizije smatra se
tolikokljunimmedijemudemokraciji daseu dravamakojeimajusustavjavnetelevizijepozorno
pratipostupanjetelevizije
elektroniki mediji imaju znaajan utjecaj u svim fazama i razinama demokratskog procesa, a
osobito se prouava utjecaj preko 'postavljanja dnevnog reda', iskrivljavanja i smanjivanja vijesti,
odvraanja pozornosti javnosti od socijalnih problema i upotrebe televizijskog oglaavanja u
politikimkampanjama
televizijaimaisocijalniipolitikiutjecaj,tiskovnimedijiopenitogubeutjecaj
upotrebadigitalnihtehnologijapromijenilajenaravmasovnihmedijanovina,radijaitelevizije
nastanaknovihmedijazasnovanihnadigitalnojtehnologijiipristupuinternetu
smatrasedanovimedijipridonosedemokratizacijikomunikacije,paakiotvarajumogunostvelike
demokratsketransformacijeusmjerudeliberativneelektronikedemokracije
novimedijimogupremostitimovlasnitvateuspostavitivirtualnubliskostvelikogbrojaljudisve
douspostavevirtualnihdemokratskihzajednica
glavnikomunikacijskimedijprekokojegdjelujunovimedijiInternetpotpunojeotvoren,amnogi
suradniciostajuanonimni
rastuiutjecajmedijaupoliticidoniojefenomenspinaispindoktora(terminikojisunastaliprema
nazivu za poseban udarac u tenisu i nekim drugim sportovima kojima se loptica zarotira kako bi
zavarala protivnika) specifian oblik manipulacije u kojoj se istina zaobilazi ili daje u umjerenoj
koliini
71
umijee spina ukljuuje mnoge postupke Andrew Heywood navodi neke od njih: 1.
Paljivo ispitivanje informacija i argumenata prije putanja u medije; 2. Nadzor izvora informacija
kakobiseosiguralopredstavljanjesamoslubenelinije;3.Upotrebaneslubenihbrifingailicurenja
informacija; 4. Isporuivanje pria samo naklonjenim medijima; 5. Putanje informacije medijima
neposredno prije roka zakljuenja medijskih izdanja kako bi se sprijeila provjera ili pronalaenje
protuargumenata;6.Putanjeloihvijestiuvrijemekadmedijimadominirajudrugi,vanijidogaaji
(primjerstr214uknjizi)
kritiarispinaispindoktorasmatrajudanjihovo djelovanjeobesmiljavapolitiki procesi

onemoguujeuspostavljanjedemokratskeodgovornosti
PETIDIO:GLOBALIZACIJA,DRAVAPOLITIKA
13.Nacionalnadravaumeunarodnomprostoru(str216,217uknjizi)
13.1.Teorijemeunarodnihodnosa
u meunarodnim su odnosima temeljne ideje, s najutjecajnijim posljedicama, proizale iz dvaju

teorijskihpravacarealistikekoleiliberalnekole,znaajnojerazvijenaikritikakolamiljenja
13.1.1.Realizam
teoretiari realistike kole svoje zakljuke temelje na kljunoj pretpostavci da meunarodni

prostorkarakteriziraanarhinost
nacionalni interes obuhvaa skup aktivnosti nacionalnih politikih aktera, koji su orijentirani na
ostvarenje to je boljeg poloaja drave u meunarodnom sustavu, temeljem geopolitikih,
ekonomskih,drutvenih(religijskih,ideolokih)ipolitikihimbenikananacionalnojimeunarodnoj
sceni. Prema Johnu Mearsheimeru postoji pet pretpostavki koje utjeu na djelovanju drava na
meunarodnoj sceni: 1. Anarhinost meunarodnog sustava, 2. Istie da snanije drave imaju
mogunostnesamoobranenegoinapada,buduidaimejevojskarazvijenadotemjeredamoe
voditiofenzivneratove,3.Buduida dravemogu napastijednadrugu,nijednadravanijesigurna
kojesunamjerenjezinihsusjeda,odnosnodrugihdravaskojimapotencijalnomoebitiusukobu,4.
Utemeljena na elji za preivljavanjem, 5. Istie da su drave racionalni akteri, da promiljaju
strateki, a ne taktiki, te da prilikom djelovanja uzimaju u obzir kako na vlastite interese gledaju i
drugedrave
u realistikoj je koli drava kljuni i gotovo jedini igra na meunarodnoj sceni. Za realiste nisu
pretjeranovaniostaliakteriumeunarodnomprostoru,osimakoneutjeunamogunostdravada
ostvarujuvlastite,estokratkorone,interese
13.1.2.Liberalizam
za razliku od realizma, koji smatra da je meunarodna razina prostor bez pravila i normi, gdje je
svatkosvakomepotencijalnineprijatelj,apartnerstvasestvarajutemeljemtrenutanihnacionalnih
interesa,liberalnakolamiljenjaimapozitivnijipoglednacjelokupnusituaciju
smatradapostojiglobalnodrutvokojesesastojiodnacija,naroda,drutvenihskupina,pokretaiu
konanicipojedinaca
72
osnovna premisa liberalne kole je da se meusobni odnosi drava ne temelje jedino na odnosu
njihovihvladakojesuvoeneestokratkoroniminteresima,negonanjihutjeumnogostrukeveze
kojegraanistvarajusami
liberalnakolasvojemiljenjetemeljinaargumentudasvakadravakojadjelujeumeunarodnom
prostoruimapravobitislobodna,odnosnonebisetrebalabojatinapadadrugedraveilidrava
zastupnici liberalizma u meunarodnim odnosima svog preteu imaju u Immanuelu Kantu, koji je
tvrdiodaodnosimeudravamamorajubitiureeninanaeluostvarenjasigurnostisvihdrava,to
je najjednostavnije ostvariti uspostavom svjetske federacije u kojoj bi sve drave uivale jednaka
prava
na primjeru multilateralne (multinacionalne i multifunkcionalne) suradnje drava zasniva se i

Europskaunija,kojasepokazalaizdrljivimiuspjenimakteromnameunarodnomplanu,zbogkojeg
drave lanice (kao i one koje to ele postati) moraju prilagoditi svoje djelovanje u dostizanju
nacionalnihinteresakakobionibiliuskladusazahtjevimakojeprednjihpostavljaEU
demokratski deficit manjak demokratske legitimnosti unutar institucija na meunarodnoj razini

koje donose odluke obvezujue za drave, a samim tim i za graane, a da sami graani nemaju
mogunostutjecatinaprocesdonoenjaodluka
liberalnakolapokazujedaidrave,slinopojedincima,mogudjelovatialtruistiki
13.1.3.Kritikakolamiljenja
temelji se upravo na otkrivanju pristranosti te na prouavanju novih i revaloriziranju prijanjih

zakljuaka pod novim svjetlom koje u obzir uzima marginalne skupine i heterodoksne stavove,
odnosnostavovekojiseneslausutvrenimkulturnimnormama
kritikateorijatraipluralistikotumaenjepitanja,odnosnouzimanjauobzirsvihvarijabliikutova
gledanja na odreeni problem, a ne samo koncentriranje na dominantne ideje utemeljene na
tradicionalnimnormama,odnosnoukotvljeneuprevladavajue,estonacionalne,drutvenenarative
13.2.Dravakaomeunarodniakter
da bi neki entitet mogao biti smatran dravom, mora ispuniti, kako smo ve naveli, nekoliko
kriterija. Mora biti formiran na odreenom, od drugih drava omeenom teritoriju, koji je stalno
naseljen,odnosnokojiimastanovnitvo,nadkojimdravneinstitucijeimajumolegitimneuporabe
sile,odnosnonadkojimprovodevlast
13.3.Nedravniakteriumeunarodnomprostoru
u suvremenom je, globalnom svijetu broj aktera koji imaju utjecaj na meunarodnom prostoru
viestruk, mnogi od tih aktera dovode u pitanje monopol nacionalnih drava, a neki ak u pitanje
dovodeisamopstanaknacionalnihdrava
meunarodneorganizacije:ekonomske,pravosudne,politike,vojne,globalneorganizacijecivilnog
drutva
73
13.3.1.Multinacionalnekorporacije
imajumoutjecatinapolitikeiekonomskeodlukekojesedonose,akojeutjeunaivotemnogih
ekonomskaliberalizacijajeponajviedonijelanekontroliranumomultinacionalnihkorporacijada
senaglobalnuprostorukoristeuvjetimakojieimmaksimiziratiprofite
karakteristian primjer negativnog utjecaja multinacionalnih korporacija na politiku i drutvenu

stabilnostirazvojsluajjeNigerije
multinacionalne korporacije zanimljive su i stoga to neke od njih de facto upravljaju cijelim

dravama;koristedravezaostvarenjesvojihgeopolitikihciljeva
13.3.2.Nasilninedravniakteri
rije je o pobunjenikim odnosno gerilskim skupinama, oslobodilakim pokretima, teroristikim

organizacijama te kriminalnim skupinama koje djeluju na meunarodnom ili regionalnom planu,
odnosnousvojimkriminalnimaktivnostimaprelazedravnegranice,estosuraujuiskriminalnim
skupinamaudrugimkrajevimasvijeta
kriminalnesuorganizacijeposebnozanimljiveisobziromnasvojumogunostdausuvremenodoba
proliferacijeslabih,paakipropalihdravazavladajupolitikim,vojnim,ekonomskimisigurnosnim
institucijamaidefactoupravljajudravomputemkorumpiranihpolitikihelitailiakizravno
primjer Gvineje Bisau kolumbijski narkokarteli su ovladali tom afrikom dravom koristei se
njome za transfer kokaina na zapad, obogaujui sebe i malobrojnu lokalnu oligarhiju, dok ostatak
dravepropadazbogmanjkasigurnostiiulaganja
13.3.3.Meunarodneorganizacije
ovise o nacionalnim dravama, po prirodni nastanka moemo podijeliti na meunarodne vladine

organizacije i meunarodne nevladine organizacije, odnosno meunarodne organizacije civilnog
drutva
meunarodne nevladine organizacije nastaju suradnjom pojedinaca ili lokalnih i nacionalnih

organizacija civilnog drutva, kad postoji potreba za vrenjem pritiska na nacionalne vlade ili
meunarodnujavnostradirjeenjanekogproblemaklasianprimjerGreenpeace
druga podjela je na one koje su istinski globalne, odnosno okupljaju sve ili najvei broj drave
svijeta,odnosnokojesuregionalne,dakleijejelanstvokoncentriranonadiodravaodnosnokoje
sebaveregionalnoogranienimpitanjima
14.Europskaunijakaonovapolitikazajednica
od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, temeljnog dokumenta koji ureuje postojanje i

funkcioniranje Europske unije, ona ak ima i pravnu osobnost, to znai da je prepoznata kao
samostalniakterkojisdrugimakterimamoestupatiuodnoseipotpisivatisporazume
74
14.1.InstitucionalnastrukturaEuropskeunije
institucijeEuropskeunijenisunastaleuvakuumu,vesunanjihutjecalaprethodnaiskustva,eljei
interesidravalanica
institucionalnoseEUsastojiodnekolikokljunihiviedesetakapomonihinstitucija
kljune:Europskiparlament,Vijee,Europskovijee,EuropskakomisijateSudEuropskeunije
14.1.1.Europskiparlament
nastao kao pokuaj otklanjanja kritika da je proces europske integracije projekt politikih i
ekonomskihelitakojiizodluivanjaiskljuujeeuropskegraane
reformama temeljnih ugovora, a ponajvie nakon usvajanja Ugovora iz Maastrichta, poveane su

ovlastiEuropskogparlamenta,kojejekulminiraloLisabonskimugovorom
14.1.2.Vijee
imalo zakonodavnu ulogu, jer je odnosilo europske propise, esto tek uz simboliku ulogu ostalih
institucija,posebnoEuropskogparlamenta
dugogodinjadominacijaVijea,dovedenajeupitanjejaanjemEuropskogparlamenta
Vijeepredstavljainteresedravalanica,odnosnonjihovihvlada
14.1.3.Europskovijee
posebnaeuropskainstitucija,kojanijepostojalauprvotnim,temeljnimugovorima,negojenastala
1970ih, kao odgovor na sve vee jaanje Europskog parlamenta te pod utjecajem krize u kojoj se
europskaintegracijanala,akojuministrikojisusesastajaliuVijeunisumoglirijeiti;sastojiseod
predsjednikavladaidravalanicaEuropskeunije
danas Europsko vijee ima ulogu svojevrsnog kolektivnog izvrnog aktera, de facto kolektivnog
predsjednitva koje, pod vodstvom posredno izabranog predsjednika Europskog vijea, formulira
dugoroni smjer razvitka Europske unije, stvara okvire novih europskih javnih politika te razrjeava
konflikteizmeunacionalneinadnacionalnesfereodluivanja
14.1.4.Europskakomisija
istinskaeuropskainstitucija,smatrajujeuvaricomugovora;titiinteresesameUnije
zajedniki organ koji ima odreene izvrne ovlasti te koji upravlja administrativnim sustavom
Europskeunije,iakoimaovlastikojesuunacionalnimsustavimadanevladama
14.1.5.SudEuropskeunije
djelujeslinoeuropskojkomisijikaozatitnikinteresaUnije.Slianjeinainformiranja,sobzirom
natodaiuovomsluajunacionalnevladeimajumogunostutjecatinaaktivnostiSuda,buduida
imenuju suce, koje potom potvruje Vijee, no jednom izabrani europski suci ne smiju djelovati
75
temeljeminstrukcijasvojihvlada,negouskladusazajednikiminteresimaosiguranjemjedinstvene
primjeneeuropskihpravilausvimdravamalanicama
ukonfliktunacionalnihieuropskihpresudazadnjurijeimaSudEuropskeunije
vanakarikazaostvarenjeHeldovasustavakozmopolitskedemokracije
14.2.FormiranjejavnihpolitikaEuropskeunije
europskejavnepolitiketakoermogubitiutemeljenenadijeljenimovlastima
1.europskejavnepolitikemorajusetemeljitinanaeluproporcionalnosti,kojeistiedaEUmoe
djelovati samo onoliko koliko je potrebno da se ispune zajedniki uspostavljeni ciljevi Unije; 2.
Europske institucije prilikom donoenja propisa, odnosno koritenja danim im ovlastima, trebaju u
najveoj moguoj mjeri potovati naelo supsidijarnosti (openito znai da proces odluivanja o
nekom pitanju treba biti to je mogue blii graanima kao izvornim nositeljima suverene volje,
odnosno da se odluka o nekom pitanju mora donositi na onoj predstavnikoj razini koja e
najuinkovitijeproblemrijeiti)
niz meuovisnih imbenika utjeu na to kako e javna politika izgledati: tko je agendasetter,
odnosno tko ima pravo postavljati dnevni red, tko ima pravo zakonodavne inicijative, odnosno tko
moe inicirati donoenje neke javne politike, tko ima pristup sustavu formuliranja pravila, odnosno
tko moe utjecati na konaan izgled javne politike, tko javnu politiku implementira te tko nadzire
njezinuimplementaciju
15.Vanjskapolitikanacionalnihdravausvijetuglobalnihproblema
drava,tonije:nacionalnadravasuvremenajepolitikapojava.Iakomnogiistiudajeunekom
obliku drava uvijek postojala (pa spominju antiku dravu ili srednjovjekovnu dravu), ono to
politolozismatrajudravomnastalojepodutjecajemdvajupovijesnihdogaajaWestphalskogmira
iFrancuskerevolucije
15.1.Globalizacijakaokatalizatornacionalnihproblema
globalizacija se temelji na ideji da e svaka drava profitirati od sve vee ekonomske

meupovezanosti svijeta, kroz fokusiranje na stvaranje onoga u emu je najbolja, odnosno u emu
ima najvee komparativne prednosti, dok e ostale potrebe zadovoljavati razmjenom s drugim
dravamaojesuefikasnijeustvaranjudrugihdobaraiusluga
15.2.Globalniekonomskiizazovi
informacijskokomunikacijsketehnologije(iliukratkointernet),zraniprometirobotizacijasustava
proizvodnjepretvorilisusvijetuglobalnoselo,smanjujuiudaljenostiiizmeunajudaljenijihdijelova
svijeta
dodatniglobalniekonomskiproblemiskojimasesuvremenisvijetsusreenisuogranienisamona
drave u razvoju, nego se tiu i radnika posebno, a graana openito, i u razvijenim, zapadnim
demokracijama.Posebnosetuistieproblemoutsourcinga,odnosnoizdvajanjadijelovaproizvodnjei
podrkeupoduzeimaiseljenjetihposlovauizvanjsketvrtke,kojesuunekimsluajevimaakiizvan
drave
76
15.2.1.Prekarijat
skupina ljudi, odnosno klasa u nastajanju, koja je izgubila stabilnost radnoga mjesta, a time i
prednosti koje je to mjesto donosilo, poput zdravstvene zatite, socijalnog osiguranja, zajamenih
mirovina,sigurnihradnihuvjeta;tipianprimjer:sezonskiradnici
opasnostkojeproizlazeiztritarada,poputozljedailigubitkaradnogmjesta,teivotniimbenici
nakojeljudinemajuprevelikogutjecaja,poputbolestiilistarosti,vienisudiozajednikedrutvene
brige, odnosno brige poduzea u kojima ljudi rade, nego se prenose na same pojedince i njihove
obitelji, a da se pritom utede koje su na taj nain u sustavu nastale ne prenose tim istim
pojedincima,negosezadravajuutvrtkama,kaododatniprofitvlasnikakapitala
podWashingtonskimkonsenzusomzagovornicismatrajuskuppolicypreporukakojebiunaprijedile
ekonomije drava u razvoju odnosno tranzicijskih drava, ali i razvijene ekonomije, dok kritiari
smatrajudajerijeonainimaekonomskeipolitikereformekojimajeciljkoncentracijabogatstvau
rukamapolitikeifinancijskeelite,rastakanjedraveblagostanjaidokidanjeegalitarnihpolitika
15.3.Globalnipolitikiizazovi
dugorono, poveanje broja radnika s nesigurnim radnim uvjetima, nestabilnim radom, gotovo
sigurnovodepolitikojnestabilnosti
primarni globalni politiki problem je proliferacija slabih odnosno propalih drava koje za sobom
vuku itav niz drugih problema, od porasta organiziranog meunarodnog kriminala do jaanja
teroristikihskupinaiopasnostiodirenjaorujazamasovnounitenje
15.3.1.Propaledrave
smatrajusepropalimdravamajervlastunjimanemamonopolzaupotrebusile,nemoeefektivno
kontrolirati vlastiti teritorij niti moe graanima ponuditi zatitu, a kamoli temeljne usluge poput
obrazovanja,infrastruktureilivladavineprava
15.3.2.Orujazamasovnounitenje
proirenje oruja za masovno unitenje, poglavito nuklearnog arsenala, jedan je od najveih

politikih izazova s kojim se meunarodni sustav mora nositi u 21.st, dodatni je razlog jaanje
globalnihkriminalnihskupina
15.3.3.Terorizam
terorizam je prisutan u odnosima izmeu politikih entiteta, odnosno naroda, gotovo koliko i
politikasama
David Rapoport istie najmanje etiri vala teroristikog djelovanja: 1. Tzv. Anarhistiki val, 2.
Antikolonijalniterorizam,3.Usponnoveljevice(etabliraoseurazvijenimzapadnimdemokracijama
tejeukljuivaograanetihdravakojisukaociljimalidestabiliziratipostojeikapitalistikisustavi
vlastite kapitalistike sustave kako bi pomogli osloboenju svijeta od tzv. Treeg svijeta), 4.
Suvremenivaltzv.Religijskogterorizma(zapoeoIslamskomrevolucijomukojojjesrueniranskiah)
77
najpoznatiji suvremeni oblik koritenja terorom napadi su bombaa samoubojica, najee na

Bliskomistoku
15.3.4.Organiziranikriminal
godinjeostvaridvamilijunadolaraprofita,odnosnooko3,5%svjetskogBDPagodinje
legalni poslovi primarno slue za tzv. pranje novca, odnosno legaliziranje financijskih sredstava
steenihnezakonitimputemnjihovimkoritenjemuzakonskidoputenimposlovima
15.4.Globalnidrutveniproblemi
kombinacijaglobalnihekonomskihproblemateglobalnihpolitikihproblemamoevoditi,aakose
sistemski ne rjeavaju, i vodi, pojavi niza drutvenih problema u drutvima koja su ekonomskim i
politikimproblemimaponajviepogoena
ekonomskijazizmeuglobalnogsjeveraiglobalnogjugatestimpovezanimproblemommigracijeiz
siromanijihinestabilnijihubogatijeistabilnijedrave
Acemoglu i Robinson vide nejednakost u politikim institucijama iji uspjeh ili neuspjeh vodi
ukupnom uspjehu ili neuspjehu politikih, drutvenih i ekonomskih determinanti neke politike
zajednice
ideje o rastuoj globalnoj ekonomskoj nejednakosti koju istiu ekonomisti Milanovi i Piketty
nadopunjujuteorijuAcemogluaiRobinsonatepolitikojdodajuiekonomskudimenziju
migracije stanovnika iz ekonomski nerazvijenih drava u ekonomski stabilne drave, posljedica su

globalnihekonomskihnerazmjeraiimbenikpolitikihiekonomskihnestabilnosti,kakouodredinoj,
bogatoj,dravitakoiupoetnoj,siromanojdravi
veina se odredinih drava protiv migracija bori jaanjem kontrole vanjskih granica,
postroavanjem uvjeta boravka na svom teritoriju, ograniavanjem situacija u kojima se daje azil i
prebacivanjembrigezapresretnuteimigrantedravamaizkojihsugranicupreli
15.5.Nacionalnadrava,meunarodniodnosiiizazovi21.stoljea
naini kojima se nacionalna drava moe nositi s problemima globalizacije: 1. okretanje drave
njezinoj primarnoj ulozi ouvanju sigurnosti, pod pritiskom sve veeg nezadovoljstva graana; 2.
Stvaranjemnadnacionalnihsituacija,organizacijaisustava,kojinaboljinainmogurijeitiglobalne
problemenegototomogunacionalnedravesame
nacionalna drava kakva je postojala u zadnjih nekoliko stoljea nije zbog svoje rigidnosti kadra
nositisesglobalnimpolitikim,ekonomskimidrutvenimizazovima
kljuna uloga politologije je iznai odgovore na koji nain pomiriti nacionalne mehanizme s
transnacionalnimproblemimaijelitouopemogue
dekonstrukcijanezaobilazanmetodolokialat;radikalnausvojojbitijertraidrastian prekids
postojeim kategorijalnim aparatom promiljanja, naputanje utvrenog znanja i, to je moda
78
najvanije, odmak od antropocentrinog promiljanja u kojem se svaki odgovor vee uz temeljnu

pretpostavkudajeovjeksreditesvijeta
u svojoj knjizi Posthumni meunarodni odnosi Erika Cudworth i Stephen Hobden tako promiljaju
ekolokapitanja,odnosnopitanjazatiteokolia,adauprviplannestavljajuovjeka
upozoravajudaseponueniodgovorinapitanjapovezanasazatitomokolia,odpotapanja
obalnih gradova zbog podizanja razine oceana, preko sukoba oko resursa koji su postali dostupni
otapanjemledanaSjevernompolu,doratovaokovode,koristeustaljenimnormamapromiljanjai
temeljesenapretpostavciopotrebiouvanjamoipostojeihpolitikihakterateouvanjasustava
vrijednostikojijedotihproblemaidoveo
razvijajukonceptkompleksnogekologizma
dekonstrukcija kao metoda izuavanja i stvaranja novih znanja temelji se na pretpostavci da

konanaistinanikadnijedostignuta,odnosnodajesvakizakljuakpodloanreinterpretaciji,testoga
nikadnetrebastatisiprouavanjeminovimanaliziranjemnekogproblema
politika budunost pojedinca, drave i itavog meunarodnog prostora ovisi o prethodnim

dogaajima,trenutanimodlukamaibuduimpretpostavkamakojesemogu,aliinemorajuostvariti
prouavajui politiku na meunarodnoj razini, stoga, istiu zagovornici ovog pristupa, valja
prouavati ukupnost injenica odnosno, ako ih nema, pomno razaznati to se pojmom (moi,
interesa,vlasti,drave)ubitieliuvestiusvakodnevnidiskurstelegitimiratiuoimajavnosti
79

Ravlic Cepo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ravlic Cepo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SkriptabyMarianne|www.UpravniStudenti.

Weber razlikuje politiku i birokratsko upravljanje, svakodnevni posao upravljanja birokracije i

S drugih stajalita funkcionalistikih, pluralistikih i institucionalistikih, politika se odreuje ire i

3. Policy (djelatnost konkretnog odluivanja u raznim podrujima javnog ivota, javne

Politika znanost je najstarija drutvena znanost. Platon ju je u Dravniku smatrao kraljevskom

Jeremy Bentham: drao je postizanje sree pojedinca temeljem individualnog djelovanja i

problem slobodnih strijelaca/vercera/free riders Olson pokazao na primjeru sindikata ali

Garrett Hardin amerikibiolog tragedijazajednikogdobrasloboda nanekomzajednikom

jedan od kljunih bihevioristikih doprinosa je istraivanje politike kulture u pet demokratski

Robert Michels njegovim istraivanjima znaajno je produbljen elitistiki smjer; utvrdio

moderni pluralisti (Dahl, Charles Lindblom) dokazuju da se mo u drutvu i politikom procesu

neopluralizam polazi od postavke da se mo i utjecaj raspruju, ali da postoje interesne grupe

inpute je identificirao u artikulaciji interesa, akumulaciji interesa (dolaze iz djelovanja

najuspjenije primijenjen u Almondovim istraivanjima u djelima Civilna kultura i Komparativna

drutvo podijeljeno na vladajuu klasu, koja kontrolira dominantne proizvodne resurse, i

Montesquieu je uspostavio model institucionalne ravnotee u kojem su institucije u rukama

primarno usmjereni na uoavanje znaenja politikih institucija za stabilnost politikog poretka i

novi institucionalizam nastaje u 1980im godinama kao reakcija na ogranienje biheviorizma i

Michel Foucault doveoupitanje tradicionalnesociolokeipolitolokepristupepolitikojmoii

za Webera je mo stupanj vjerojatnosti da e u nekom drutvenom odnosu pojedinci uspjeti i u

za Merriama i Lasswella borba za mo najvanije je obiljeje politikog ivota, a politika je

uvjeravanje najdjelotvorniji i najjeftiniji postupak i njegovo znaenje raste s poveanjem

vlast je institucionalizirana mo, postoji u okviru odreene drutvene organizacije i zasniva se na

demokratska vlast demokratski legitimirana pa moe teiti uspostavi normativnog poretka u

problem legitimnosti jedan je od sredinjih pitanja u modernoj politikoj filozofiji, osobito u

stabilnost neke demokracije ne ovisi samo o ekonomskom razvoju, nego i o djelotvornosti i

obino se odreuje u relaciji: potrebainteresvrijednosti, dakle smjeten je izmeu potrebe i

prema Marxu, kapitalistiki ekonomski odnosi pretvorili su masu stanovnitva u industrijsko

suvremeni republikanizam obnavlja ideju zajednice i zajednikih interesa, a graansku vrlinu i

Benjamin Constant u jednom je predavanju razlikovao slobodu u moderno doba od antike

Constant odbacuje Rousseauovu koncepciju slobode, ali se brine da se moderna sloboda ne

negativna i pozitivna prava libertarijanci su se pozivali na prirodna prava (negativna) koja

Peter Singer poziva se na utilitarizam i na Benthamovo stajalite da i ivotinje potpadaju pod

Tocqueville je Jeffersona smatrao najveim demokratom koji je ponikao u krilu amerike

jednakost smatra temeljnom vrijednou svakog drutva, a pravo na jednakost temeljnim

odbacuje utilitaristiku i druge koncepcije jednakosti te zastupa koncepciju jednakosti

razlikuje nejednakosti duhovnih i fizikih sposobnosti pojedinca, koje pripadaju sferi

konstruira svoju kompliciranu distribucijsku shemu koja se u kontekstu slobodnog trita

dva pojma pravednosti: 1. proceduralna pravednost razvija se s liberalizmom i njegovim

socijalni poredak nije proizvod neke usmjerene inteligencije pa se i ne moe racionalno

nepravednost se moe ukloniti samo potpunom promjenom u vlasnitvu, a to zahtijeva

trite ne stvara nepravednost jer nepravednost mora biti posljedica namjeravanog

John Rawls u Teoriji pravednosti prva vrlina socijalnih institucija; teorija

pojedinci nisu zavidni, pa ih ne zanima poloaj drugih, nego samo vlastito

Doyleov zakon empirijski utemeljeno stajalite da suvremene liberalne demokracije ne vode

ideologija je nastala s ciljem da se analizom duhovnih aktivnosti ovjeka, njihovih sadraja i

kasnije su socijalisti, osobito Lenjin, razlikovali buroasku i socijalistiku ideologiju, povezujui

razlikuje dvije skupine intelektualaca: tradicionalne (vezani za hegemonijsku kulturu i

uoava pet najvanijih suvremenih ideologija: 1. birokratski konzervativizam, povezan je s

3. desni centar, uenja i pokreti to su i isti mah i slobodarski i neegalitarni (vjerni

liberalizam zastupa individualistiku koncepciju drutva drutvo je agregat pojedinca, i o

Lord Acton je to pretvorio u zakonitost: svaka mo korumpira, apsolutna mo korumpira

3. socijalni liberalizam oblikuje se s radovima Thomasa Hill Greena i Leonharda Hobhousea, s

neoliberalizam je osnova identiteta politikih ekonomskih elita, orijentira ih i motivira na

ideja poretka kljuna je za konzervativnu misao, poredak se odrava tradicijom, navikom

za Burkea je prva pretpostavka postojanja drutva obuzdavanje ljudskih nagona, ograniavanje

tradicija bitna ideja konzervativizma, a obrana tradicije, uvanje uspostavljenih obiaja i

autoritarni konzervativizam javlja se kao reakcija na francusku revoluciju, odnosno kao

Benjamin Disraeli u svojoj je politikoj filozofiji dokazivao da je industrijalizam doveo, s jedne

zagovara jedan tip konzervativne reforme, koja bi spreavanjem revolucije bila u

Burke je utemeljio tradiciju liberalnog konzervativizma koji se danas javlja u obliku

marksisti i komunisti smatraju da se socijalna jednakost moe uspostaviti jedino prelaskom

2. boljeviki socijalizam ili komunizam odbacuje politiki reformizam u radnikom pokretu te