Guy Peters

1. Guy Peters smatra kako "stari" institucionalizam ima znaajki. Navedite i pojasnite!
LEGALIZAM-Stari institucionalizam zaokupljen je pravom i sredinjom ulogom prava u upravljanju. Pravo kao bitan element upravljanja je i okvir javnog sektora i glavni nain na koji vlada moe utjecat na ponaanje svojih graana.Interes za politike institucije znai i znaio je interes za pravo. U Francuskoj se na prijelazu iz 19. u 20 st. pojavila vrlo jasna kola pravnih institucionalista. Ona je bila reakcija na prirodnopravnu orijentaciju velikog djela pravnog miljenja u Francuskoj, te je pokuala uspostaviti pozitivistiniji pristup pravu. Taj pristup podrazumijeva da je pravo proizvod ljudskog djelovanja, ali da je ujedno i empirijska stvarnost koja izraava odluke to se donose institucionalnim sredstvima. Pravo je bilo institucija i bilo je vie evolucionarno, ali i dalje institucionalno. STRUKTURALIZAM-Druga dominantna pretpostavka starog institucionalizma bila je da je struktura vana, te da struktura determinira ponaanje. Strukturalistiko obiljeje starog institucionalizma obino se usredotoivalo na glavne institucionalne znaajke politikih sustava (jesu li predsjedniki ili parlamentarni). Definicije tih termina su bile konstitucionalne i formalne. Nije bilo pokuaja da se razviju pojmovi koji bi mogli zahvatiti druge strukturne aspekte sustava. Usredotoenost na formalne aspekte politikih sustava bila je izvor kritika ''modernijih'' politologa. Politika znanost nije mogla ba najbolje funkcionirati u manje razvijenim zemljama ili onim koji nemaju ustavne strukture uobiajene za zapadne zemlje, te kako bi se politika znanost proirila na iri svijet, morala se nauiti izai na kraj sa drugim oblicima analize koji su bili dostatno openiti da bi se mogli primijeniti na gotovo svaki politiki sustav. HOLIZAM-Stari su institucionalisti bili esto komparatisti, barem svoje vrste. Kada su provodili svoju komparativnu analizu, nisu ispitivali pojedine institucije kao to su zakonodavne skuptine nego su usporeivali cijele sustave i svi su ti dijelovi sustava morali biti usklaeni kako bi sustav bio shvatljiv. Holizam tog pristupa bio je prirodan s obzirom na interes za ustave i formalne strukture, ali je imao i odreenog utjecaja na razvoj znanstvenih radova. Holizam je analizu obino usmjeravao podalje od komparacije onako kako se danas esto prakticira. Zemlje se nisu toliko usporeivale koliko su se opisivale jedna za drugom. Pozitivna posljedica starog institucionalizma bila je ta da je politologe prisiljavao da pokuaju sueliti sloene veze veine politikih pojava meusobno i s okruenjem politike.Konana posljedica usredotoenosti na kompletne sustave bila je ta da su poopavanja i konstrukcije teorija postale tee. HISTORICIZAM-stari su institucionalisti u svojoj analizi imali i jak povijesni temelj.Analiza se bavila kako su suvremeni politiki sustavi bili uklopljeni u njihov povijesni razvoj kao i njihovu socioekonomsku i kulturnu sadanjicu.Implicitni je argment bo da bi za potuno razuijevane naina na koji se politika prakticira u odreenoj zemlji, istraiva morao razumijet razvojni model to ga je taj sustav stvorio Individualno ponaanje je takoer bilo funkcija njihove kolektivne povijesti i razumijevanja znaenja njihove politike na koju povijest utjee.Postupci drave utjeu na dutvo jednako kao i drutvo na politiku. NORMATIVNA ANALIZA-stari institucionalisti su u analizi imali snaan normativni element i deskriptivne iskaze o politici su povezivali s interesom za dobru vladavinu.Interes institucionalista za norme i vrijednosti gotovo je po definiciji znaio da ti radovi nemogu biti znanstveni. Za njih razlikovanje injenica i vrijednosti na kojemu je izgraena suvremena drutvena znanost nije bilo prihvatljivo kao karakterizacija drutvenog ivota.

2. Guy Peters navodi kako su naroito 60-tih godina poela zbivati svojevrsna revolucija bihevioralizma i teorije racionalnog izbora. Ovi su pristupi imali neke zajednike osobine. Objasni njihovo zanimanje za teoriju i metodologiju te antinormativistiku sklonost.
Jedna od najvanijih specifinih odlika bihevioralistike revolucije bio je izriit interes za razvoj teorija. Argument je glasio da politika znanost ako eli biti istinska znanost, mora razviti teoriju tj. neke ope iznutra konzistentne iskaze, koji mogu pojasniti pojave u cijelom nizu razliitih konteksta. Interpretacije je valjalo uklopiti u oenitiji teorijski sklop.Kako se bihevioralistika revolucija razvijala, razvijen je i testiran odreen broj kandidata za ope teorije.Taj je pristup sadravao odreen broj razvojnih pretpostavki, tako da su pol.sustavi postajali strukturno sve diferenciraniji i kulturno sve sekulariziraniji.Kao dio bihev.revolucije u pol. znanosti je dolo do teorijskog razvoja, apoticaj za iznoenje opih iskaza o politikom ponaanju postao je jo oitiji jaanjem pristupa racionalnog izbora.Prema tom pristupu, umjesto da se politiko ponaanje svede na drutvene i psiholoke atribute, ono je postalo funkcija ekonomskih motivacija i kalkulacija.Konkretnije, za pol. se aktere i skupine pretpostavljalo da su racionalni maksimizatori koristi.Oba su pristupa zahtijevali da pol.znanost mnogo uloi u metodologiju te da sustavnije razmilja o prikupljanju podataka. Antinormativna sklonost-elja da se eliminiraju normativni elementi politolokih istraivanja proizlazi iz naglasaka na razvoju znanstvenosti u pol.znanosti.Stari su inst. Imali jake normativne interese da vladu uine uspjenijom.Njihov je interes za usporedbom donekle odraavao njihovu kolektivnu elju da spoznaju kako funkcioniraju druge vlade i da vide ima li kakvih lekcija koje bi njihovo funkcioniranje mogle uiniti boljima.Kritiari starih inst. Su tvrdili da postoji vrlo velika priistranost u korist industrijaliziranih demokracija u svijetu koje su model kako bi valjalo voditi vladavinu.

3. Guy Peters navodi kako su naroito 60-ih godina poela zbivati svojevrsna revolucija bihevioralizma i teorije racionalnog izborta. Ovi su pristupi imali neke zajednike osobine. Objasni metodoloki individualizam i inputizam.
Metodoloki individualizam-jedna od najfundamentalnijih zasada bihev.analize i analize rac.izbora jest metodoloki individualizam.To je argument da su jedini akteri u pol.sferi pojedinci, te da su zato i jedini prikladan fokus politolokog istraivanja pojedinci i njihovo ponaanje. U bihev.analizi taj individualizam nije samo vaan zbog metodolokih razloga, nego i jer je fokus istraivanja pojedinac, bilo kao bira, bilo kao nositelj mnijenja ili pripadnik pol. elite. Za analizu rac.izbora pretpostavke maksimiranja individualne koristi pokreu cijeli pristup i daju mu analitiku mo.Odluke donose pojedinci koji su dio kolektiva, te postoje pravila koja doputaju agregaciju individualnog ponaanja. Inputizam-tradicionalni su se institucionalisti obino koncentrirali na formalne institucije vlasti i na ustave koji su stvorili te strukture.Bihev. revolucija je u pol.znanosti bila sklona tome da taj naglasak potpuno okrene i da se usredotoi na inpute iz drutva u pol.sustav.Ono to je po tom gleditu bilo dosta vano bilo je glasovanje, aktivnost interesnih skupina koji su zatim procesuirani u outpute.Formalne su institucije bile svedene na crnu kutiju, u kojoj se zbiva pretvorba inputa u outpute.Bihev.revolucija je obino osporavala vanost formalnih institucija za odreivanje outputa vlasti, iako je u odreenoj mjeri bila zainteresirana za ponaanje pojedinaca unutar tih istitucija.Najvanije je bilo ponaanje, a ne uspjenost vlade.Pristup rac.izbora je neto dobroduniji prema institucionalizmu.Svoje modele primjenjuje na idividualno ponaanje i kolektivno odluivanje, iako uvijek pretpostavlja da su institucije tek neto vie od sredstava za agregiranje preferencija pojedinaca koje ih ine.Prema tom gleditu, institucije ipak imaju odreen stupanj stvarnosti i utjecaj na sudionike.Ono to rac.izbor osporava je da institucije imaju bilo kakvu znaajnu ulogu u oblikovanju preferencija sudionika.

4. Guy Peters govori kako se i u drugim disciplinama znanstvenici bave institucionalizmom. Navedi o kojim je disciplinama rije i detaljno izvedi do ega su dole u istraivanju i primjeni institucionalistikog pristupa.
Fundamentalna se metodoloka i teorijska pitanja o tome kako objasniti agregatno ponaanje primjenjuju u gotovo svakoj humanistikoj znanosti.Rasprava o tim pitanjima takoer se donekle zakuhtala u ekonomiji, s preporodom jedne snane struje institucionalne ekonomije znanstvenika kao to su Douglas North i sve veom vanou modela pol. i soc. Institucija karakteristinih za racionalni izbor.Bilo je odreenih reakcija protiv individualistikih pretpostavki suvremene mikroekonomske teorije i elja da se razumiju uinci to ih ire strukture imaju na ponaanje autonomno racionalnih pojedinaca.I u sociologiji je dolo do zantnog preporoda zanimanja za institucionalnu analizu.Postoji snana tradicija institucionalne analize koaj se moe pratit do Marxa, Webera i Durkheima.U novije vrijeme tradicija organizacijske sociologije pokazuje sve vee zanimanje za neindividualno ponaanje.Sociologija ima i uspjenu tradiciju analize na mikrorazini, ukljuujui i znatnu pozornost koju pridaje politikoj sociologiji.U sociologiji je bilo i preporoda izriitog institucioanlnog teoretiziranja. Di Maggio i Powell poduzimaju opirno ispitivanje razlika izmeu starog i novog institucionalnog miljenja u sociologiji.Tvrde da se ta dva podruja razlikuju po zvorima iracionalnosti koju vide u institucijama.Razlikuju se i po odnosu institucija prema njihovoj okolini i ulozi koja se esto pripisuje politici u oblikovanju institucija.Poticaj za taj zaokret u sociolokoj teoriji je reakcija na brzo irenje argumenata o individualizaciji drutva i na analogno jaanje metodlokopg individualizma u drugim drutveno znanstvenim disciplinama, osobito ekonomiji. Za sociologiju je novi instit. Bio povratak njenim intelektualnim korijenima koliko i preporod institucionalizma u pol. znanosti. 5. W.Wilson je moda najznaajnija figura u poetcima institucionalnog razvoja amerike politike znanosti. Detaljno izvedi njegovu poziciju (tip institucionalistike analize...). Njegov je akademski rad bio usredotoen na ulogu institucija u Sad-u i u svijetu.Njegov je poznati esej o birokraciji upozorio na to to amerika vlada moe nauiti od europskih iako se inilo da njima nedostaje participacijski ethos SAD-a.Slino je njegov Congressional Government bio pokuaj da ameriki politolozi razmotre probleme podijeljene valsti koji su ve poeli utjecat na sustav vlasti s diobom ovlasti, te da razmisle o parlamentarnoj vlasti kao o alternativi.Wilson je bio praktini politiar pa i voa Progresivnog pokreta i bio je ukljuen u odreena nastojanja da se reformiraju institucije amerike vlasti te da se ukloni ono to se smatralo pogubnim uincima stranarstva putem neovisnih regulacijskih organizacija, nestranakih izbora i profesionalnog javnog upravljanja.Wilson je dakle povezivao svoje akademske interese s potrebama stvarnoga svijeta za unapreenje vlasti.

6.Objasni tzv. Stari institucionalizam (tradiciju pristupa, Wilsona, Americku i europsku perspektivu...).
Od antike i prvog sustavnog razmiljanja o politikom ivotu, temeljna pitanja koja su postavljali znanstvenici obino su se odnosila na prirodu institucija upravljanja koje mogu usmjeriti na ponaanje pojedinca (onih koji vladaju i kojima se vlada) prema boljim ciljevima. Nepostojana i promjenjiva priroda ponaanja pojedinca, te potreba za usmjeravanjem tog ponaanja prema kolektivnim ciljevima zahtijevala je formiranje politikih institucija. Prvi politiki filozofi poeli su analizirati uspjehe tih institucija u upravljanju, te na osnovi svojih promatranja iznositi prijedloge za dizajn drugih institucija (Aristotel). Istu tradiciju institucionalne analize nastavili su i drugi politiki mislioci: Althusius- pokuao okarakterizirati ulogu institucija upravljanja u irem drutvu, koje je zamiljao organskim.Thomas Hobbes ivio je u doba sloma politikog ivota za vrijeme engleskog graanskog rata, te je zagovarao potrebu za snanim institucijama koje bi spasile ovjeanstvo od njegovih najgorih instinkta.John Locke razvio je vie ugovornu koncepciju javnih institucija i utro put prema demokratskijim strukturama. Montesquieu je utvrdio potrebu za ravnoteom u politikim strukturama i njegov rad je posluio kao temelj za doktrinu o diobi vlasti. Wodrow Wilson bio je jedan od najranijih predsjednika Amerikog udruenja za politiku znanost, kasnije ravnatelj sveuilita Princeton, a zatim i predsjednik SAD-a. Njegov rad bio je usredotoen na ulogu institucija u SAD-u i svijetu. U svom poznatom eseju iz 1887. godine o birokraciji, upozorio je na to to amerika vlada moe nauiti od europskih vlada. Slino tome u Congressional Government pokuao amerike politologe navesti da razmotre probleme ''podijeljene vlasti'', koji su ve poeli utjecati na sustav vlasti da diobom ovlasti te da razmisle o parlamentarnoj vladi kao alternativi. Dva znaajna rada amerikog starog institucionalizma su bila o dravi: Wilsonov - The State i Woolseyev Political Science. Ta dva djela upuuju na dva vana aspekta amerikog intelektualnog ivota: prvi je utjecaj njemakih sveuilita na razvoj amerikih, a drugi je postojanje korijena drave unato krajnjem opisu amerikog drutva kao ''bezdravnog'' U Europi je izuavanje politikih pojava ostalo kao sastavni dio drugih podruja istraivanja, osobito prava. Kod vlade je bila rije o formiranju i primjeni prava putem javnih institucija, pri emu je politika, ostala prilino nevaan dio istraivanja. Tome je puno pridonijela participacijska priroda veine europskih vlada u to vrijeme. 1900. godine u veini europskih zemalja osim u Britaniji, pravo glasa ostalo je ogranieno imovinom i drugim restrikcijama. Europske su vlade bile i ostale vre vezane za pravo od amerikih. Pravo je uvelike formalna institucija upravljanja, koja razvija i drutvu namee odreeni skup jasno artikuliranih normi i vrijednosti. U velikom dijelu kontinentalne Europe glavno je zanimanje za formalne institucije upravljanja znailo i to da politika znanost izuava ''dravu'', a ta se tradicija nastavlja kao Staatswissenschaft. Drava je zapravo metafiziki entitet koji utjelovljuje pravo i institucije vlasti, a ipak nekako nadilazi te entitete. U toj je tradiciji drava i organski povezana sa drutvom, a na drutvo znaajno utjee i priroda drave.

7.U uvodnom dijelu knjige peters objanjava kontekste razvitka novog institucionalizma, detaljno ih opii./Na samom poetku Peters govori o korijenima novog institucionalizma. Detaljno izvedi njegovo vienje razvoja i osnovnih naglasaka ove pozicije. Uspjena je protureformacija dovela do stanovitog povratka prijanjem zanimanju za formalne institucije javnog sektora i za vanu ulogu tih struktura.U studijima javnih politika i upravljanja ostala su donekle popularna institucionalna objanjenja, no institucionalisti su obnovili poterbu za objanjavanjem ponaanja na razini pojedinaca.Novi institucionalizam izraava mnoge odlike starog pristupa razumijevanju politike, no i pomie pol.znanost u nekoliko novih teorijskih i empirijskih smjerova.Slui se mnogim pretpostavkama starog institucionalnog miljenja, no to miljenje obogauje istraivakim alatima i izriitim interesom za teoriju koja j eutjecala na bihevioralistiku analizu i na analizu racionalnog izbora.Takoer novi inst. Ide dalje i pokuava utvrdit postoje li doista pretpostavljene razlike i ako postoje kako se ta dva naina organiziranja pol. ivota razlikuju i koliko one utjee na uspjenost tih sustava.On nije jedan entitet nego rod koji obuhvaa odreen broj posebnih vrsta. 8. to je bihevioralistika revolucija i koji je njen znaaj?
Posve je uobiajeno govoriti da j ebihevir.revolucija koja se dogodila 50-ih i 60-ih godina 20.st. iz temelja promijenila pol.znanost kao disiplinu, a u manjem opsegu i druge drutvene znanosti kao to je sociologija.Ta je revolucija uistinu uinila vrlo velik zaokret u nainu na koji se po.znanost izuavala na vodeim odsjecima u SAD-u.Ona je sluila kao veo izta kojega se zbivao jo fundamentalniji zaokret u pretpostavkama koje usmjeravaju radove u vanoj i sve utjecajnijoj sastavnici discipline-pristupu racionalnog izbora.Oba su pokreta preobrazila disciplinu te imaju neke zajednike znaajke kao interes za teoriju i metodologiju, antinormativna sklonost, pretzpostavke individualizmai inputizam.

9.Stari je institucionalizam ipak posjedovao neke teorijske natruhe. U tom smislu objasni elemente holizma i legalizma u ovoj vrsti institucionalizma./Objasni dvije pretpostavke starog institucionalizma: holizam i legalizam.

LEGALIZAM-Stari institucionalizam zaokupljen je pravom i sredinjom ulogom prava u upravljanju. Pravo kao bitan element upravljanja je i okvir javnog sektora i glavni nain na koji vlada moe utjecat na ponaanje svojih graana.Interes za politike institucije znai i znaio je interes za pravo. U Francuskoj se na prijelazu iz 19. u 20 st. pojavila vrlo jasna kola pravnih institucionalista. Ona je bila reakcija na prirodnopravnu orijentaciju velikog djela pravnog miljenja u Francuskoj, te je pokuala uspostaviti pozitivistiniji pristup pravu. Taj pristup podrazumijeva da je pravo proizvod ljudskog djelovanja, ali da je ujedno i empirijska stvarnost koja izraava odluke to se donose institucionalnim sredstvima. Pravo je bilo institucija i bilo je vie evolucionarno, ali i dalje institucionalno. HOLIZAM-Stari su institucionalisti bili esto komparatisti, barem svoje vrste. Kada su provodili svoju komparativnu analizu, nisu ispitivali pojedine institucije kao to su zakonodavne skuptine nego su usporeivali cijele sustave i svi su ti dijelovi sustava morali biti usklaeni kako bi sustav bio shvatljiv. Holizam tog pristupa bio je prirodan s obzirom na interes za ustave i formalne strukture, ali je imao i odreenog utjecaja na razvoj znanstvenih radova. Holizam je analizu obino usmjeravao podalje od komparacije onako kako se danas esto prakticira. Zemlje se nisu toliko usporeivale koliko su se opisivale jedna za drugom. Pozitivna posljedica starog institucionalizma bila je ta da je politologe prisiljavao da pokuaju sueliti sloene veze veine politikih pojava meusobno i s okruenjem politike.Konana posljedica usredotoenosti na kompletne sustave bila je ta da su poopavanja i konstrukcije teorija postale tee.

11.Objasni Redukcionizam i kontekstualizam?

Kontekstualizam o kojem raspravljaju March i Olsen vrlo je slian ideji inputizma.Argument koji su oni iznjeli glasi da je suvremen apol.znanost politike pojave obino podreivala kontekstualnim pojavama kao to su ekonomski rast, klasna struktura i socioekonomski rascjepi.Ono to je moda jo vanije politika u suvremenoj pol. znanosti ovisi o drutvu. To je u suprotnosti s drutvom koje u odreenju svog postojanja ovisi o dravi i pravu ili o njihovom postojanju u organskim uvjetima uzajamne ovisnosti.Znanstvenici stoga mogu govorit o povratku drave kao o velikom teorijskom dogaaju i mogu to initi uvjerljivo.Slino tome, redukcionizam koji opisuju se odnosi na tendenciju i bihev.pristupa i pristupa racionalnog izbora da kolektivno ponaanje svedu na idividualno ponaanje.Svojstva svakog kolektiviteta obino se izvode iz odluka pojedinaca, a ne obratno, ili na pojedince ak utjeu norme, pravila, vrijednosti institucija. Kako kau, glavno je oiljeje to da ishodi na kolektivnoj razini ovise samo o potankostima interakcija meu pojedinanim akterima, da su koncepti koji upuuju na autonomno ponaanje na agregatnoj razini sigurno nepotrebni i tetni.

12.March i Olsen upozorili su da je politika znanost bila odvedena na pogrean put. Obrazloi to u tom smislu znai funkcionalizam i instrumentalizam.
Funkcionalizam je kritika naina na koji su se bihev. Pristupi i pristupi rac.izbora bavili povijeu.Argument koji iznose March i Olsen glasi da dominantne kole pol.znanosti pretppostavljaju kako je poviejst djelotvoran proces koji se kree prema nekakvom ekvilibriju.Strukturni funkcionalizam u komparativnoj politici pretpostavlja d ase drutva kreu od niih prema viim oblicima politike organizacije.March i Olsen tvrdili su da suvremenu pol. znanost obiljeava instumentalizam ili dominacija ishoda nad procesom, identitetom ili drugim vanim sociopolitikim vrijednostima.Politiki se ivotanalizira kao da jednostavno neto ini putem javnog sektora, a ne kao sloena interakcija simbola, vrijednosti ili emotivnih aspekata pol.procea. U mjeri u kojoj se po.akteri uputaju u simboliko djelovanje, suvremena pol. analiza to moe shvaati samo kao sebine pokuaje legitimiranja njihovih odluka o politikama, a ne kao integralni dio umijea upravljanja.Na onovi tih kritika March i Olsen zagovarali su stvaranje novog institucionalizma.

13.Koje discipline se bave institucionalizmom i izvedi njihovo stajalite?(guy peters) Institucionalizmom se bave bihevioralistiki pristup i pristup racionalnog izbora.Oba pristupa pretpostavljaju da pojedinci djeluju autonomno, kao pojedinci, bilo na temelju svojih sociopsiholokih osobina, bilo na temelju racionalnog proraunavanja svoje osobne koristi.U svakoj od tih teorija pojedince ne ograniavaju ni ormalne ni neformalne institucije nego sami donose odluke;u oba su stajalita preferencije neto izvanjsko s obzirom na pol.proces.Osim to je promijenila teorijsku perspektivu discipline, ta je promjena orijentacije bila povezana i sa sve veim interesom za prikladnu primjenu strogih metoda istraivanja i podjednako snanim interesom za eksplicitnije konstruiranje empirijske politike teorije.