Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??

Retorika 1. Definicije retorike

Aristotel: Retorika je sposobnost uoavanja bitnog i primarnog svojstva kojim se moe uvjeriti, a koje svojstvo krije u sebi svaki predmet ili pojava. (Retorika je umijee pronalaenja uvjerljivog u svakom datom trenutku) Ciceron: Retorika je umijee govorenja prilagoenog za uvjeravanje. Kvintilijan: Retorika je lijepo, vjeto govorenje. kari: Retorika je disciplina kojoj je predmet retoriko govorenje. Retoriko je govorenje javno, usmjereno prema drugima. Temeljna nakana retorike jest uvjeriti i pridobiti nekoga za neku ideju ili akciju.

2. Aristotelova obrana retorike: Istina i pravda su po prirodi nadmone

Kod mase emo lake postii uspjeh Sposobnost uvjeravanja u suprotno (retorika i dijalektika) Obrana od verbalnog napada Kad se zlorabi, po niem se ne razlikuje, osim vrline same

3. Obiljeja retorikog govora

a) Okolnosti javnost nastupa, poviena svijest o namjeri i okolnostima, usmjerenost na sada-i-ovdje i odluivanje o budunosti. b) Sadraj predmet opeg interesa, kriza, problem, kontroverznost nesigurnost i interesni sukobi u ureenju i tumaenju situacije te nalaenju rjeenja. c) Forma dizajniranost (planiranost, ergonominost, praktinost, kreativnost, estetinost, usklaenost sredstava sa ciljem i okolnostima)

4. Vrste govora po sadraju i obliku (kari)

A. Govori u antici: Po sadraju: POHVALNI (argument: etika) POLITIKI (argument: drutveni probitak) SUDSKI (argument: istina) Kasnije jo: VOJNIKI, DUHOVNI I ZNANSTVENI VISOKI za pohvalne (kitnjaste figure) SREDNJI za politike JEDNOSTAVAN za sudske

Po stilu:

B. Suvremene govorne vrste: RAZGOVORI KRATKI MONOLOZI GOVORI POSEBNE VRSTE 1

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??)

5. Vrste i obiljeja prigodnih govora

Prigode: sveanosti, proslave, otvorenja, primanje nove osobe u zajednicu... Kombinira se izrazita emocionalnost s izrazitom konvencionalnou Glavni predmet govora je neosporan: obino osoba, skup ljudi ili zajednica Homogenost publike ne treba ih uvjeravati u istinitost pohvale Izazivaju samo pozitivne reakcije Pohvalni govori zajedniki naziv za sve prigodne Postoji harmonija govornika, publike i teme oekuje se skladna kompozicija, birane rijei, figure koje izazivaju osjeaj ljepote i estetski uitak Lijepo govorenje o predmetu i lijepa forma govora! Mogu izazivati jake emocije slue za pokretanje inspiriranje, ohabrivanje, poticanje na djelovanje) slabe emocije stvaraju ugodno ozraje, dobre odnose izmeu govornika, publike i predmeta govora, slue da izazovu humor i estetske emocije) Jakim emocijala odgovara visoki (uzvieni) govorniki stil Vana je izvedba govornik mora svojim izgledom, tjelesnim kretnjama i nainom govorenja sugerirati emocije koje eli izazvati kod publike Poeljna obiljeja (aristotel): jasnoa, prikladnost, figurativnost Kompozicija: vremensko ogranienje (max 3 min) i efektan zavretak! Zabavni govori (after dinner speech) cilj postii ugodno raspoloenje i divljenje Pozdravni govor pri doeku i ispraaju vane osobe Uvodni govor (speech of introduction) uvodi se nastup nekog drugog, kratko informirati publiku o govorniku, ali ne pretjerati sa hvaljenjem Govor predstavljanja (speech of presentation) predstavlja se dobitnik neke nagrade, pobjednik natjecanja itd. Publiku informirati o postignuima i zaslugama osobe. Inauguracijski govori Govor zahvale (speech of acceptance) prigodom primanja nagrade, unapreenja i sl. Zahvaljuje se na povjerenju i poasti, zahvaljuje se najzaslunijima koji su sudjelovali u tome te onima koji nagradu dodjeljuju. Govor u ast (speech of tribute) prigodom ispraaja (na drugi posao, mirovinu, na sprovodu nadgrobni i komemorativni govor ...). Istie samo vrline, najbolje osobine, pozitivan znaaj, uzor drugima. Poticajni govor (speech of inspiration, pep talk) obino menaderi, treneri, voditelji, dravnici, voe.. najsliniji uvjeravakom govornitvu. Cilj je poticanje i hrabrenje koriste se sredstva za izazivanje jakih emocija Govori u masovnim medijima mnogo anrova za medijske profesionalce, vano je prilagoavanje uvjetima (mikrofon...), raunati na vremensko ogranienje i mogunost prekida osnovnu misao rei kratko, jasno i duhovito. Zdravice

2
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) Sveani prigodni govor (speech) Upute: 1. Govor mora trajati tono prema dogovoru (30 sekundi do 5 min. u naelu) 2. Po tonu mora biti svean, a po sadraju prigodan. 3. Okosnica mu je anegdota s poantom (kao prigodom dodjele Oscara). 4. Treba spominjati osobna imena prisutnih. 5. Treba govoriti osobno. 6. Treba izbjegavati otrcane izraze, a sluiti se poetskim i retorikim figurama. 7. U govoru je osjeajnost dominantna. 8. Govor mora biti maksimalno elegantan. 9. Treba se drati obrednosti. 10. Govor mora imati humora (ako prigoda to ne iskljuuje). 11. Ne smije se itati (treba memorirati!) 12. Pogled mora biti usmjeren prema publici pravilno rasporenen. 13. Govoriti treba slobodno s primjerenom mimikom i gestom. 14. Neposredno pred govor treba impostirati glas i izgovor (poznatim vjebama). 15. U pogodnom trenutku (ili predvinenom) treba se sam spontano javiti za rije. Zdravice Stare retorike vrste; svatovske, roendanske, svetkovinske, za krtenja Dvije su svrhe: 1. Zahvala i pohvala 2. Stvaranje ugodnog ozraja Obvezatni sadraj: 1. Treba jasno istaknuti komu se govori 2. Treba hvaliti vrline onoga kome se obraamo i zahvaljivati mu 3. Treba priati anegdote, davati ilustracije 4. Treba isticati ope miljenje Treba izbjegavati: 1. Pouavanje 2. Uvjeravanje 3. Obrazlaganje (argumentiranje) 4. Neslaganje (isticanje svog posebnog miljenja) Stil je: 1. Humoristian 2. Elegantan 3. Slikovit, s mnogo figura Trajanje: od 30 sekundi do 3 minute.

3
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??)

6. Dijaloke vrste (vrste razgovora)

One retorke vrste u kojima sudjeluje nekoliko govornika a) Slubeni razgovor obino 2 sugovornika, sporazumijevanje oko praktinih i esto sitnih stvari, oba sugovornika postavljaju pitanja i daju kratke replike. b) Anketa kratak razgovor, samo anketar postavlja pitanja c) Intervju 2 sugovornika jedan pita a drugi odgovara d) Debata razgovor na temu o kojoj sugovornici imaju oprena miljenja, obino 2 suprotstavljene grupe e) Diskusija f) Panel g) Brainstorming (nabacivanje ideja) voditelj potie razgovor i biljei reeno, problem je unaprijed samo naznaen i eli se otkriti to vie rjeenja, vana je matovitost h) Razgovor na temu najei i najstariji oblik, postoji jasna, odreena tema koju sugovornici istrauju, produbljuju dok ne dopru do istine ili meusobne suglasnosti

7. Faze pripreme govora

I. PRIKUPLJANJE (inventio) Obzirom na predmet: pronalaenje predmeta (teme), odreenje predmeta (odgovori na osnovna pitanja), formiranje sredinje misli ili tvrdnje, pronalaenje grae Obzirom na odnos govornik publika: profiliranje publke, odreenje opeg cilja(uvjeriti, pouiti, informirati, pokrenuti...), formiranje posebnog cilja (kome rei, s kojim cilje, to rei... II. RASPOREIVANJE (distributio) Organizacijom izlaganja govornik najizravnije ostvaruje svoju namjeru tako to sluatelje vodi do eljenog smisla (psihogogija) III. SASTAVLJANJE ili ORJEIVANJE (elocutio) verbalni izbor izbor pravilnih, prikladnih, jasnih, izraajnih rijei i sintanktikih konstrukcija te uspostavljanje dobrih veza meu reenicama i odlocima teksta IV. UENJE GOVORA (memorio) vrsta izvedbe, nacrt (raspored glavnih dijelova govora), biljeke, vrijeme izvedbe, isprobavanje govora, zapamivanje V. GOVORNA IZVEDBA (actio)

4
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??)

8. Mjesta (topoi, loci)

Topos = (ope) mjesto (mn. topoi, toposi) Openite tvrdnje koje su ope prihvaene (od naroda ili od jednog auditorija) ili koje izraavaju vrlo vjerojatne istine. Toposi u argumentaciji slue kao velike premise. Mala premisa ili argument injenice i/ili podaci, pa ak i kvalifikacije (ili diskvalifikacija, etiketa). Opa mjesta primjenjiva na sve predmete opepoznata, tradicijska, opeprihvaena, zdravorazumska znanja, obino izreena kao izreke . Posebna mjesta aspekti pojedinih disciplina. Mjesta su strukturirana u oprekama tako da slue za dokazivanje protivnih teza o jednom predmetu. Aristotel: opa (apstraktna) znanja koja mogu posluiti za ralambu predmeta, kako bi pronali izrecivo i uvjerljivo o predmetu. Aristotel: svaka dobra definicija, svaki za konski propis, svaka naredba, svaka donesena odluka, svaka autorativna izjava. Kvintilijan, Ciceron: toposi su skladita argumenata. Perelman: mjesto a) Kvalitete prednost ima jedinstveno, originalno, posebno, neponovljivo, teko stvarivo, nezamjenjivo, rijetko nad zamjenjivim, otrcanim, estim, itd. b) Kvantitete vei broj, koliina neega vie, ono to zadovoljava vei broj ljudi, to dulje traje, ono to je redovno vrijedi vie nego neto iznimno itd. c) Reda vrijedi vie ono to je starije, nadreenije, vie vrijedi naelo nego pojedinani sluajevi, vie cilj nego sredstvo, vie uzrok nego posljedica, norma nego normalno d) Postojanja vie vrijedi postojee, realno, aktualno, mogue nego eventualno, nemogue, planirano e) Biti vie vrijedi bitno, tipino, karakteristino nego nebitno, sporedno, nekarakteristino f) Osobnosti posebno se cijeni autonomija, dostojanstvo, ponos, ast, zasluge, estitost Prvotne istine: - Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbroju kvadrata nad katetama. - Zbroj unutarnjih kutova u trokutu iznosi 1800. - Paralelni se pravci sijeku u beskonanosti. - ivo nastaje od ivoga. - Sila tee je proporcionalna masi. - Logaritam od jedan na svakoj je bazi nula. 5
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) Uvjeravajui (pravni) toposi: - Krivica je individualna. - Ratni zloini ne zastarjevaju. - Svatko je nevin dok mu se ne dokae krivica (in dubio pro reo). - Bespravno steeno treba vratiti. - Svi su ljudi ravnopravni. - I jo neroeno dijete je ovjek. - Granice se ne smiju mijenjati silom. - Nita nije praktinije nego dobra teorija. Eristiki toposi: - Sve je relativno. - Mi smo bili drukiji. - Doli smo do dna. - Narod je opljakan. - Novine lau. - Politika je kurva. - Velika riba jede malu ribu. - Tko radi, taj i grijei.

9. Govorniki ciljevi (i strategije) i sredstva

Govornike strategije naini pristupa sluateljima radi postizanja odreenog cilja: Persuazija (uvjeravanja) Argumentacija Zabavljanje Instruiranje Informiranje Interpretiranje Transformiranje Uzbuivanje Brainstorming (rjeavanje problema)

10. Govornika sredstva

A. Tehnika sredstva: LOGIKA (racionalna, logos) Silogizam, Entimen EMOCIONALNA SREDSTVA ETIKA (Ethos) PATETIKA (Pathos) B. Atehnika sredstva: Nisu govornike vjetine, ve vjetine preuzete iz drugih podruja pozivanje na zakone, ugovore, odluke, svjedoke... 6
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??)

11. Logika sredstva (logos)

Odgovarajui ciljevi: pouavanje, infomiranje, uvjeravanje U logikom govorenju prisutna je i izreena svijest o logikim postupcima. Logiko je govorenje ono koje se obrazlae na nain da ga zdrav razum moe prihvatiti Logikim govorom istraujemo, izriemo i objanjavamo objektivne istine. Dvije su koristi od logike: sami dolazimo do istinitih rjeenja i druge uvjeravamo isgurnije i potenije u svoju misao! Znakovi neloginog govora: slikoviti izrazi, nejasna znaenja rijei, opisi umjesto analiza, fraze, anegdote, nabajanja, poetske definicije, laskanje, prijetnje, napadi... Neteksutalna govorna sredstva: Izrazito naglaavanje kljunih rijei Odvajanje stankama dijelova govora koje smisleno ralanjujemo Gestovna pratnja odvajanja i naglaavanja Jesna dikcija i pojaan izgovor suglasnika (jer oni preteno nose logike sadraje) Skraivanje i priguivanje samoglasnika Neinzistiranje na ritminosti, melodinosti i na drugim zvukovnim efektima govora Jezik nudi za logiko govorenje: Normalan redoslijed rijei Kratke a potpune reenice Logiki slijed reenica u diskursu Sadrajne odlike logikog govora: 1. Jasnoa a) Omeenost pojmova govornik i sluatelji pod istim pojmom misle isto b) Omeenost teme govornik zna to e govoriti, to najavi u uvodu, kae u govoru, i ponovi u zakljuku c) Preglednost predoljiovst (ovjek mora moi vidjeti ono to govori ili slua) i razdioba (dio po dio izloiti predmet govora) 2. Logiki izvodi a) Pogresivni iz poznatih sudova se tvore zakljui b) Regresivni izvodi za dokazivanje ili obrazlaganje tvrdnji

Argumenti (logike potkrjepe) 1. Naravni argumenti: podaci injenice svjedoci 7

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) 2. Logike figure: Definicija to tonija i kraa - Esencijalna ili logiki ista - Primjerske nisu za odbacit - Rjenika - Precizirajua - Ugovarajua - Poetske logiki nejasne - Tutoloka Dva temeljna tipa formalno-logikih procesa: Indukcija: opi sud na temelju pojedinanih. primjer ili paradigma Jabuke su zdrave. Banane su zdrave. Svo voe je zdravo. Dedukcija: od opeg prema pojedinanom; A = B, A = C B = C silogizam, entinem Silogizam: vrsta deduktivnog zakljuka Ja sam ovjek. Svi ljudi misle. Dakle i ja mislim. (2 premise i zakljuak) Entinem: sadrajno: svaki retoriki zakljuak; formalno: skraeni silogizam Mislim dakle jesam. Sorit: niz entimema, a=b, b=c, c=d, d=y; zakljuak a=y (dakle, mir(y) moe osigurati samo ravnotea u naoruanju(a). ) Analogija: svojstva dva predmeta su istovjetna na temelju njihove slinosti u drugim svojstvima Obratiti panju na: Logike greke (paralogizmi) Namjerno krivo zakljuivanje (eristiki postupci, sofizmi, smislice)

12. Etika sredstva (ethos)

Samopredstavljanje, pokazivanje/izgraivanje ugleda Pobuivanje slabih emocija, primjerice estetskih (poetskim postupcima) Udivljavanje znanjem i vjetinom Stvaranje povoljnog ozraja i odnosa najbolje humorom Odgovarajui cilj: stvaranje raspoloenja, zabavljanje

8
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??)

13. Patetika sredstva (pathos)

Uznemiravanje, pobuivanje jakih emocija (ljubavi, ponosa, straha, bijesa...), potreba, elja, motiva Odgovarajui cilj: pokretanje na djelovanje

14. Argumentacija
Retoriki postupak kojim tvrdnja zdrvorazumski postaje sluaima jednostavnom istinom. Upotreba jezika radi pobijanja ili potvrivanja neke tvrdnje. Tvrdnja Tvrdnja se najee izrie u obliku jednostavne reenice koja se sastoji od subjekta i predikata. Predikat je kopula i predikatski dodatak (npr. Altruizam je egoizam.). esto je u obliku izrine sloene reenice kojoj je glagol u glavnoj: smatram, mislim, drim, tvrdim, ini mi se i sl. Za sluaj da tvrdnja ne prone otvaramo odstupnicu kroz rijei: veina, neki, stanoviti, najee, uglavnom i sl. (odrenenje jakosti tvrdnje, stupnja uvjerljivosti tvrdnje). Ono to je sluateljstvu samo po sebi prihvatljivo ne treba dokazivati. injenice (oiglednosti) i okusi se ne dokazuju (ali estetski sudovi da). Vrste tvrdnji: I. injenina tvrdnja II. Uzrono-posljedina tvrdnja III. Vrijednosna tvrdnja IV. Tvrdnja o postupcima ili tzv. politika tvrdnja I. TO JE NETO? injenina tvrdnja, tvrdnja o naravi stvari Hrvatska je demokratska drava. Rat u Bosni je meuetniki sukob. Pomirenje Srba i Hrvata je mogue. Taktike dokazivanja su: primjeri, podaci, induktivni dokazi, autoriteti, analogije, kontrasti, disjunkcije i definicija predikata (koji u obliku silogizma treba povezati sa subjektom). Slaba mjesta su: neuvjerljiv primjer, neprovjeren podatak iz rukava, pristran, nekompetentan ili sporan autoritet, nereprezentativna indukcija, netona definicija, pogreen silogizam. Primjeri:

9
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) II. ZATO JE NETO? Tvrdnja o vezi uzroka i posljedice Kad su poznate posljedice, tvrdnje se postavljaju o uzrocima, a kad su poznati uzroci o posljedicama (prognoziraju se ishodi). Primjeri: Kineski je zid uzrokovao pad Rimskog carstva. Smanjenje poreza poveava inflaciju. Otvaranje brojnih kafia jaa domau valutu. Pad proizvodnje uzrokovan je slabom motivacijom radnika.

Treba razlikovati uvjete, utjecaje i uzroke. Uzroci su ubrzavajui (povodi), daleki, bliski, potrebni, dovoljni, reciproni. Odgovornost je vrsta izvedenog uzroka. Uzrok se argumentira, istrauje: (1 4 su Millove metode) 1. Istraivanjem zajednikog prethodnog doganaja mnogim istim posljedicama 2. Metodom razlike barem dva sluaja u svemu jednaka osim u neemu imaju i u prethodnom stanju neku razliku (koja je uzrok) 3. Korelativna veza dviju dimenzija 4. Metodom eliminacije (od svih moguih uzroka odstranjuje se jedan po jedan kao to se ini u znanstvenom pokusu) 5. Analogijom (istraivanje lijekova pokusima na ivotinjama) 6. Utvrivanjem prethoenja 7. Uoavanjem kauzalnog lanca Slaba mjesta: prethoenje ne mora biti uzrokovanje, lanac puca na najslabijoj karici, u metodi eliminacije se ne uzimaju poetno svi mogui uzroci, korelacija moe biti samo koincidencija (zbog zajednikog treeg uzroka). III. KAKVO JE NETO? Vrijednosna tvrdnja Vrednovanje se ini na skali kategorija: dobar zao, koristan tetan,ispravan pogrean ... Vrednuju se: prirodne stvari predmeti ljudi postupci dogaaji pojmovi (drava, sloboda, terorizam, informatika, kvaliteta ivota).

10
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) Argumentiranje se slui: a) Definicijama - pri definiranju treba odrediti predikatni dodatak. Ono ime se odreuje zove se kriterij ili standard. (XXX je dobra tvrtka. Pod dobrom tvrtkom podrazumijeva se ona koja... nabrajaju se kriteriji) b) Iznalaenjem posljedica uzrono-posljedino podupiranje ide preko dobrih/loih posljedica. On je dobar direktor jer je poveao plae za 40% Kad ima mnogo kriterija ili vie posljedica treba ih ponderirati (odrediti im teinu). Superlativno se vrednovanje podupire stvaranjem kategorije s jednim elementom. Takav zloin nije nigdje vien. Postupke vrednujemo kriterijem a) Korisnosti b) Etinosti Tvorevine vrednujemo prema a) Praktinim vrijednostima b) Estetskim kriterijima Estetski su kriteriji: proporcija, mala distorzija proporcije, kontrast, harmonija,umijenost, asocijacije, moralne posljedice (npr. agresija i crtii). Slaba mjesta: prigovor na izbor kriterija, dvostruki kriteriji, neslaganje oko ljestvice utega, sumnja oko toga da subjekt ispunjava kriterije.

Toulminov model argumenta Jakost tvrdnje Apsolutna istina Zrnce istine Sigurno ..........................Vjerojatno .........................................................Prihvatljivo .............................................................................................Mogue Elementi argumenta: 1. TVRDNJA zakljuak koji elimo utemeljiti naim argumentom 2. TEMELJ oitosti, injenice, podaci... koji tvrdnji daju oslonac (temelj) 3. KOPA razlozi, toposi kojima povezujemo tvrdnju i temelj (velika premisa) 4. POTPORA dodatni razlozi koji potpomau, pojanjavaju kopu 5. JAKOST TVRDNJE stupanj uvjerljivosti koji pridodajemo tvrdnji 6. POBIJANJE razlozi kojima slabimo protivniku tvrdnju kidanje veze temelj kopa 11
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) Toulminova shema argumentcijskog postupka a) Jednostavniji model: iz INJENICE se izvodi TVRDNJA. Postoji i GARANCIJA koja se ne izvodi eksplicitno. Ona je topos opa tvrdnja prihvaena kod veine. b) Sloeniji model osim INJENICE, izvedene TVRDNJE i GARANCIJE, postoji i POZADINSKI UVJET pod kojim vrijedi GARANCIJA, te POBIJANJE uvjet pod kojim GARANCIJA ne vrijedi

15. Eristika sredstva (paralogizmi i smislice)

Namjerne ili sluajne logike pogreke: (eristike smicalice, sofizmi, paralogizmi) Eristika = vjetina prepiranja, svaanja Schopenhauer: eristika dijalektika je umijee voenja rasprave (prepirke) u kojoj je cilj uvijek biti u pravu bez obzira na istinu Paralogizam log. nenamjerno napravljen pogrean zakljuak Eristike figure (smicalice) 1. Zahtjev da se definira pojam A: On je faist! B: Definirajte faizam 2. Instanca (proirenje protivnikove tvrdnje i suavanje vlastite) A: Vladina politika je dobra. B: Vladina politika nije dobra jer smanjuje standard, poveava broj nezaposlenih... A: Mislio sam samo na vladinu monetarnu politiku a ti na njezin antiinflacijski aspekt. 3. Izvod do apsurda A: Svijet se urotio protiv Hrvatske. B: Urota podrazumijeva vrst savez lanova. Zar tvrdite da je svijet u vrstom savezu? 4. Pretericija Neu govoriti o njegovim prevarama, njegovim kraama, o tome kako je lagao 5. Prolepsa (preduhitrenje) Netko e rei da je ovo govorim iz vlastitih interesa, meutim, ... 6. Retorsio argumenti (preotimanje) A: On je dijete i ne treba ga kazniti. B: Ba zato to je dijete treba ga kazniti, jer ako sada ne naui 7. Epifraza A: Na je klub osvojio tree mjesto. B: Da, od ukupno tri kluba koja su se natjecala. 8. Uvrenje indukcije A: Jesmo li u trgovinama za vrijeme rata imali kruha, mlijeka, ulja...? Je li na pumpama bilo goriva? Je li gradski promet funkcionirao? B: Jest. A: Dakle, u vrijeme rata ivjeli smo normalno. 12
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) 9. Unitavanje protivnikove indukcije (exemplum in contrario) B: Da, ali vlakovi nisu vozili na svim relacijama, okolna sela su bila izolirana ... 10. Antiparastaza Da, ja sam lagao, ali laganje me je spasilo od sigurne smrti. 11. Ad hominem traimo nedosljednosti kod suparnika u govoru ili djelovanju Smetaju vam visoke cijene, a zastupate slobodno trite. 12. Ad personam direktni napad na osobu sugovornika To mi kaete Vi, alkoholiar! 13. Ad populum Tko je poten, sloit e se sa mnom. 14. Ad auditores Protivnik kae da je film dobar, a mi se okrenemo publici: "Pa svi znamo da nije". 15. Ad misericordiam Izgubila je mua i djecu, pa nemojte joj jo i kuu uzeti. 16. Ab utile argument praktinosti U teoriji je dobro ali u praksi nee funkcionirati 17. Argument privremenosti To je dobro ali privremeno nemoemo jer 18. Ad baculum - prijetnja, sankcija Ako ne povuete svoje snage, izvrit emo zrane udare na vae gradove! 19. Koncesija Priznajem da varijanta koju predlaete ima ekonomskih prednosti, meutim, ona u potpunosti zanemaruje demografske faktore koji su ovdje mnogo bitniji. 20. Etiketiranje obojimo neto upotrebom neke rijei, etikete 21. Kvalifikacija obojimo neto pomou pridjeva 22. Fino razlikovanje 23. Odlaganje 24. ivciranje suparnika

16. Afektivnost i poetinost u govoru

Afektivno se od poetskog razlikuje po sri Afektivno je doslovan izraz ljudske zbilje pla Poetika je stvaranje nove zbilje glumac plae, stvara umjetniko djelo Oboje ukljuuju osjeajno. a) Afektivni izraz: pla, smijeh ili krik Ekspresivni i impresivni Izravan i intenzivan (spontan, nenauen, prirodan, jednostavan, proizlazi iz oka, neoekivanosti, zabranjenosti) napeti izgovor samoglasnika, vikanje samoglasnika visoke intonacije, ubrzavanje tempa, neoekivane pauze neobini, jaki izrazi, metafore, tabu rijei (psovke)

13
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) b) Poetski izraz Kad neko plae to je afekt, kad glumac glumi pla to je poetika, sve to stvaramo i inimo, a nije funkcionalno je poetski izraz - stvaranje Za razliku od afektivnog izraza koji je dan i zadan, poetik je gradnja za koju treba dara i vjetine.

17. Vrline govornikog stila

Elegantia (ukus) Pravilnost (puritas) Jasnoa (perspicuitas) Prikladnost (decorum, aptum) Izraajnost/ureenost/estetiziranost/ljepota (dignitas, oratum)

18. Jezini izbori: izraajnost (stil) i pravilnost; dijelovi jezine norme

Priprema govora sastoji se od izbora: verbalnih i neverbalnih. Verbalni izbor = izbor pravilnih, prikladnih, jasnih, izraajnih rijei i sintanktikih konstrukcija te uspostavljanje dobrih veza meu reenicama i odlocima teksta. Verbalni izbori: A. Jezini Zahtjev pravilnosti izabiremo (pod)jezik i funkcionalni stil, razlikovanje standarda od organskog jezika Dijelovi jezine norme: - Leksika norma tona denotacija i kontroliranje konotacije - Gramatika norma ispravnost oblika i sintakse, dobra obavijesno-tematsk strukturiranost reenica i teksta u cjelini - Ortoepska norma pravilna upotreba prozodije reenice i rijei (naglasci) te pravilno izgovaranje glasova - Stilistika norma - Ortografska norma B. Retoriko stilski Usklaivanje verbalnih sredstava i govornikovih namjera (suadere, docere, movere) Stilistiko odnosi se na ekspresivno: ono to izraz kazuje o govorniku (glavno mjerilo je prikladnost) Retoriko odnosi se na impresivno: ono u izrazu ime govornik nastoji utjecati na publiku (glavno mjerilo je uspjenost) Stilovi: atiki, azijski, rodski visoki / niski neproziran / proziran

14
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??)

19. Neverbalni i koverbalni znakovi u govornitvu

Neverbalni znakovi su znakovi koji sudjeluju u govornom inu, a nisu sam govor. Postoji i naziv uzgovorni znakovi. A. Paralingvistiki - oni koji se uju u govornoj izvedbi (boja, jaina, ton, tempo, stanke, ritam, modulacije: vibrato i tremolo); npr. izvedba Martina Lutera Kinga B. Ekstralingvistiki Kineziki: oi, mimika, gesta, dranje tijela

Proksemiki: znaenje prostornih odnosa: udaljenost govornika, prostorni raspored npr. sjedenja za stolom, teritorijalno ponaanje Podjela prema ulogama (uglavnom kineziki znakovi): 1. Izrazi osjeaja 2. Ilustratori - dirigenti prate tempo i naglaena mjesta u govoru - piktografi pokazuju oblik - kinetografi ilustriraju akciju, brzinu - ideografi logiki razdijeljuju govor: 1, 2, 3... 3. Amblemi konvencionalni znakovi: victory, figa, ok... 4. Regulatori reguliraju komunikaciju: kontakt oima, kimanje glavom, pokazivanje rukom 5. Adaptori pokazuju tjelesnu adaptaciju: gutanje, pijenje vode i sl.) Podjela prema obliku: koji su poeljni, a koji nepoeljni? Pozitivni: gledanje sugovornika u lice, smjekanje, potvrdno klimanje, otvoreni dlanovi, neprekriene ruke ili noge, mala nagnutost naprijed, pribliavanje sugovorniku, lagano nagnuta glava na jednu stranu, naslonjenost na ruku, gledanje u govornika oko 1/4 vremena, oputene ruke niz tijelo dok stojimo ili leerno u depovima ili oputeno iz lea Negativni: ne gledanje sugovornika, izbjegavanje susreta oima, skretanje pogleda, buljenje, podizanje obrva u pretjeranom uenju, upiranje kaiprstom u drugu osobu, trljanje stranjeg dijela vrata, hodanje velikim koracima, stajanje dok drugi sjede, esto treptanje, oblizivanje usnica, kaljucanje, navlaenje uiju, vrpoljenje po stolcu, lupkanje nogama. Ostali neverbalni znakovi: vrijeme, mirisi, odjea, minka, frizura, rekviziti, pomoni mediji, olovka ...

15
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??)

20. Retorike figure

Izrazi kojima se neto kae na neobian ili nedoslovan nain, sprazumijevaju ljude bre i potpunije. U retorici (i teoriji knjievnosti) opisano je preko 120 figura... Mogu se podijeliti u brojne skupine: (logike, tropi, misli, rijei, sintaktike, morfoloke tvorbene i leksike figure). Podjele: 1. tropi (teke figure, figure smisla) i sheme (lake figure, figure ritma, konstrukcije) 2. paradigmtske i sintagmatske 3. figure misli i figure rijei 4. Retorike i logike

A. Figure zamjene, prijenosa smisla, nedoslovna znaenja: - Analoki tropi usporedba, epska ... , metafora, parabola, anatonomazija, personifikacija - Metonimijski tropi metonimija i sinegdoha B. Figure konstrukcije: Figure irenja, ponavljanja paralelizam, klimaks, nabrajanje, digresija, odlaganje, leitmotiv, polisindeton, asindeton, anafora, epifora, simploka, anadiploza Figure saimanja entinem, elipsa, inverzija KARI LOGIKE a) Najava tene b) Smjetaj teme c) Definicija ne tautoloka ili poetska d) Razdioba e) Dihotomija podvrsta razdiobe f) Definicija g) Tvrdnja h) Proirenje tvrdnje i) Primjer j) Podak k) Dokaz ili razlog l) Konglobacija nizanje dokaza od kojih je svaki, sam za sebe, dovoljno moan m) Silogizam, Entimen, Sorit n) Analogija, Indukcija, Dedukcija 16
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) o) p) q) r) s) t) u) v) w) x) y) z) Objanjenje Popravljanje Razabiranje (distinctio) razabiru se dva slina pojma, Nije A, nego B Sjedinjenje dva oprena pojma njihovim istim svojstvom: I glad i pretilost su nezdravi Paradoks Ekstremi se dodiruju, Budimo realni, traimo nemogue! Pogled sa druge strane Dilema (lana) Pobijanje Anatiparastaza na tren se prihvati protivnikova tvrdnja, ali da bi ju se pobilo Odbijanje (apodioksa) odbacuje argument kao apsurdan Zakljuak Saetak

TROPI (POETSKE?) a) Usporedba kao lav b) Epska usporedba c) Metafora on je lav d) Personifikacija zemlja pati (podvrsta metafore) e) Metonimija Izgladnjela ih sua; Kupio sam Krleu; Za sve je kriva '41; Pojeo je dva tanjura; Opila ga krma; Zlodjela svastike (ubacuje se rije drugog znaenja u nekom odnosu sa prvom, odnos uzrok-posljedica, autor za djelo, znak za oznaenog, vrijeme mjesto dogaaja u tom vremenu, ono u emu je sadraj umjesto sadraja Pariz protestira) f) Sinegdoha Nemam krova (dio-cjelina, cjelina za dio, podvrsta metonimije) g) Katakreza taman zvuk, hrapav glas h) Alegorija kompleksna slika, basne su alegorine i) Simbol crna maka nesrea, zid prepreka, most spajanje, srce ljubav j) Perifraza definicija umjesto naziva: ovjek sa dugim prstima k) Sinatroizam djelovi cjeline umjesto cjeline: Tamo su nae kue, polja, ume (zaviaj) l) Anatonomazija ime se zamjenjuje atributom i obratno: Sigetski junak, Ti si Einstein m) Aluzija kae jedno misli drugo: Pirova pobjeda n) Eufeminizam o) Onomatopeja p) Epitet ne bilo kakvi, nego; rujno vino; crne slutnje; usnuli breuljci FIGURE MISLI (POETSKE? ) a) Retoriko pitanje b) Esklamacija (usklik) c) Komunikacija glumi komunikac. sa sluateljima d) Apostrof obraanje nekom tko nije prisutan: O pravdo gdje si? e) Sermonicija svoje misli izrie kao da ih govore drugi: asni ljudi misle da si hulja! f) Prozopopeja svoje misli izrie preko neivog: Domovina ti, Katalina, nekako muei govori 17
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) g) Antifraza misli se jedno a govorieufeminizam: Otiao je u vjena lovita h) Ironija podvrsta antifraze, o nekom se govori pohvalno: Mudar si, nema ta! i) Astetizam pohvalu izrie u obliku kritike: Imate veliku manu, predobri ste za mene j) Sarkazam umilnim rjeima se izrie neto okrutno: Pomazit u te palicom LOL! k) Parodija l) Parafraza Drugi svjetski mir, Popodne jednog tupana m) Hiperbola n) Emfaza pretjerivanje u rjeima da se izraze veliki osjeaji: Bog, Obitelj& Domovina o) Lilota krto izraavanje: Nije loe! p) Metalepsa izbjegava rei ono neugodno: Sad sam laki, Produujem studije za jednu godinu q) Hipalaga statino postaje pomino: Nabio glavu na eir, Obala nam se pribliavala r) Sentencija Mislim dakle jesam, Ipak se kree, Svatko je kova svoje sree s) Poslovice t) Epifonem u) Anegdota v) Dosjetka w) Parabola x) Pretericija kaemo da neemo o tome govoriti, a zapravo govorimo, privlai panju: Neu govoriti o njegovim prljavim poslovima... y) Prekid z) Epifraza To vrijedi vidjeti, ako zbog nieg,a onda zbog para koje su potroene aa) Koncesija na tren se doputa opreno stajalite, ali samo da bi ga se pobilo bb) Prolepsa, preduhitrenje slino koncesiji cc) Odlaganje stvara napeto iekivanje dd) Kolebanje pretvara se da je nesiguran u svoju misao ee) Retorika skromnost ff) Digresija gg) Umetanje hh) ivo opisivanje (hipotipoza) ii) Nabrajanje jj) Kumulacija slino nabrajanju kk) Amplifikacija ili proirivanje ll) Klimaks Deseci, stotine, tisue, zastava viore! mm) Antiklimaks silazna gradacija nn) Epitrokazam nabrajanje kratkih ekspresivnih rijei: krv, znoj i suze oo) Oksimoron pp) Antimetabola dvije reenice, sa istim pojmovima ali u opreci: Ne ivim da radim, ve radim da ivim qq) Antiteza rijei Sit gladnom ne vjeruje rr) Antiteza reenica Tue neemo svoje nedamo; Ovo je mali korak za ovjeka, ali ss) Korekcija oblik antiteze; A, nego B Ne bojim se ja smrti, ve tekog ivota tt) Slavenska antiteza A, ne A, nego B al su snjezi, al su labudovi? nit' su snjezi, nit' su labudovi, nego ator

18
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) FIGURE RIJEI a) Ponavljanje, iteracija b) Anafora ponavljanje poetka reenice c) Epifora ponavljaju se krajevi reenica d) Simploka ponavlja i poetak i kraj reenice: e) Oni nam blokadom prijete, oni nam orujem prijete f) Anadiploza Kraj prve reenice jednak poetku druge reenice g) Epanadiploza (regresija) h) Poliptoton i) Leitmotiv stalno vraanje nekom izrazu, poput refrena. Kartagu valja razoriti (Katon); I have a dream! j) Etimoloka figura Put putovati, boj biti k) Anatalaksa ponavljanje rijei u dva razliita znaenja: Naa je deviza: hoemo deviza! l) Sinonimija nabrajanje vie rjei slinog ili istog znaenja m) Pleonazam dvije rjei od kojih je jedna suvina: Ustani na noge, (konceptualni pojam ) n) Makrologija (retorika opirnost) o) Brahiologija (Lakonzam) Veni, vidi, vici; Locirati, uhapsiti, izruiti (by: V.eks ) p) Rima q) Asonancija Bolje rat nego pakt r) Aliteracija ponavljanje istih suglasnika, posebno na poetku rijei s) Igra rijeima SINTATIKE FIGURE a) Izmjena redoslijeda rijei b) Inverzija c) Upravni govor d) Retoriki period vrlo duga, sloena reenica e) Paratraksa sloena misao se izrie nizom kratkih reenica f) Asindeton sloena reenica bez veznika g) Paralelizam niz jednost. reenica, iste konstrukcije: Bolje rat nego pakt bolje grob nego rob h) Vezivanje nabrajanje povezano jednim glagolom na kraju reenice i) Elipsa nepotpuna, nedostaje glagol: U selu lave, Tiina!, Na moru bura MORFOLOKE Figure padea slavenski genitiv: Ne vidim sunca! Figure glagolskim oblicima Figure odnosa ja-ti Mi smo to uinili, umjesto, Ja sam to uinio TVORBENE LEKSIKE Arhaizmi Purizmi Neologizmi argonizmi 19
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??)

21. Sluanje i procjena govora; analitiki pristupi govoru; analitika matrica

HERMENEUTIKA disciplina komplementarna retorici umijee tumaenja. cjelina odreuje smisao dijelova, svaki dio moe uvjetovati reinterpretaciju cjeline sluatelj nije tek pasivan primalac poruke ve je sugovornik u punom znaenju te rijei 3 temeljna postupka sluanja: 1. Imaginativno (predoavanje onoga to sluamo) 2. Logiko (ono to se se govori mora biti logiki povezano i poredano prepoznajemo dijelove (kompoziciju) govora 3. Anticipacijsko (ukljuuje prva dva tipa, to je sluanje unaprijed Kopperschmidtovi uvjeti koje treba ispuniti da ne bi dolo do manipulacije Sluatelj mora biti 1. Spreman na ravnopravan razgovor 2. Spreman promijeniti svoj stav ako govornik iznese razloge koje ne moe pobiti 3. Spreman postupati po novom uvjerenju Govonik mora: 1. Pristati na ravnopravan odnos sa sluateljem 2. Govoriti iz vlastitog uvjerenja 3. Jamiti da nee primijeniti sankcije protiv sluatelja ako mu se ovaj ne prikloni. VJETINA SLUANJA GOVORA 1. PANJA USMJERENA NA GOVORNIKA - panja aktivirana i usmjerena na izvor zvuka 2. ODSTRANJENJE SUBVOKALIZACIJE - ne ponavljati rijei u sebi 3. PREDOAVANJE (IMAGINATIVNOST) - slikovito predoavanje 4. LOGIKA KONTROLA - provjerava se loginost zakljuivanja, je li tema obuhvaena u cjelini, jesu li pojmovi definirani, je li razdioba simetrina i po kojem je kriteriju provedena otkrivaju se manje logike poglreke (lapsusi, pleonazmi, oksimoroni i sl.) 5. ANTICIPACIJA - sluanje unaprijed predvinanje onoga to slijedi - ono to moemo predvidjeti je redundantno, a ono to ne moemo je informativno 6. ATRIBUCIJA - razluiti reeno (govornik) od pomiljenog (sluatelj) 7. SELEKCIJA - razlikujemo bitno od nebitnog - otkrivamo sredinju misao 20
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) 8. PRAENJE RETORIKE SHEME - treba znati u svakom trenutku prepoznati na kojem je dijelu govora govornik 9. SAETAK - treba izvui ono to je bitno (zapamtiti, zapisati) - o emu se govorilo (tema) i to se o tome reklo (rema: sredinja misao, argumenti) 10. BILJEKE

22. Vjebe za glas i izgovor

PRIPREMNE VJEBE Vjebe oputanja i kontrole miia (leimo na leima i oputamo mii po mii, ili stojeki, otresemo ruke i pustimo ih da padnu) Vjeba istezanja i razgibavanje (lea, vrat, ruke...) Vjebe dranja (izmjenjujemo lo i dobar stojei poloaj) Masiranje DINE VJEBE irenje prsnog koa i trbune upljine pri udisaju Izmjenjivanje brzih i sporih dubokih udisaja i izdisaja FONACIJSKE VJEBE iiiiiiii ARTIKULACIJSKE VJEBE Nos eljust Nepce Jezik Usne BRZALICE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Zauzimanje poloaja, protezanje, zijevanje te oputanje Duboko disanje trbunim miiima (udah kroz poluzatvoren nos, izdah na sss) Impulsno vrlo glasno "ha" trzajem iz pleksusa Produeno (to dulje na jednom dahu) foniranje "a" uz traenje najbolje rezonacije u ustima i drijelu Isto kao pod 4. uz pojaano samosluanje (rukama na uima ili traenje rezonacije u prostoriji, najbolje u kutu) Ponoviti vjebe pod 1. Izgovarati brojeve na nain pod 3. Masaa grla, sputanje grkljana, produeno foniranje na niskom tonu; traenje osjeta vibracije na prsnoj kosti - isturiti prsnu kost i kucati po njoj 21
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

9.

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) Energino i "vratolomno" brzo brojanje u aptu do sto

10. Ponoviti vjebu pod 1. 11. Naizmjenino energino izgovaranje "i" i brojeva; osjet vibracija na tvrdom nepcu iz "i" treba zadrati i u rijeima 12. Izgovaranje brojeva s vrlo jakim i vrlo produenim "sss" 13. Izgovaranje brojeva sa zaepljenim nosom, ali bez unjkanja; naizmjenino otvarati i zatvarati nos 14. Kao pod 1. 15. Glasno govorenje sa vrstim izgovorom improviziranog teksta s usredotoenom panjom na donji (trbuni) potisak 16. Isto to i pod 15. s dodatnim osjetom vibracija na prsnoj kosti 17. Isto to i pod 16. s dodatnim osjetom na nepcu uz povremeni "i" 18. Isto to i pod 17. s pojaanim sluanjem (rukama na uima) 19. "Svananje" svakog sa svakim glasno s velikom gestom; drati na "okupu" etiri toke: donji potisak, prsnu kost, vibracije na nepcu i samosluanje Napomena: Te se vjebe izvode svakodnevno i dugotrajno. Tim se vjebama (pa i reduciranim) neposredno pred javni nastup smanjuje trema. Kako smanjiti strah od govora? to manje podcjenjivanja Pristati na gubitak umiljenih vrlina smije se primijetiti nepogreivost Poveati samopouzdanje Pojaati elju za govornim komuniciranjem, ekspresijom, dominacijom, tzv. govornikom ''agresivnou'' ! Vjebe s kamerom i monitorom ili samo s magnetofonom gdje moemo sebe sluati i gledati kritiki kao da je to netko drugi i tako se oslobaati i popravljati ! Vjebe za glas i izgovor za uklanjanje srama i straha: rastezanje zijevanje oputanje duboko donje disanje pojaano samosluanje vratolomno snano izgovaranje

22
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) Posebne vjebe u kojima se izazivaju refleksne reakcije s ciljem da potisnu strah gutanje ispijanje vode nakaljavanje vjebe bacanja na pod uz refleksivno doekivanje na ruke - svaka tjelovjeba koja jaa tijelo pridonosi i govornikoj odvanosti - ma koliko se tijekom govora gubili, nikad ne smijemo izgubiti iz vida ono to smo naumili rei (sredinju misao) i komu smo to naumili rei ! ! !

23. Govornike mnemotehnike (tehnike pamenja)

Zajedniko svim mnemotehnikama: Optereivanje grae koju treba zapamtiti dodatnom organizacijom ili graom Asociranje s poznatim Vizualizacija Humorno poigravanje: od poetnih slova se sloi rije ili reenica, semantiki nepovezanoj grai se nametne neki smisao, u niz brojeva se umeu se rijei po vezi, rijei i procesi se predoe najbolje na neki smijean nain, nova lica se pamte povezivanjem sa slinim poznatim osobama, nova imena se pamte povezivanjem s poznatim osobama istog imena ili (humornim) izoliavanjem imena Tehnike pamenja: Glumaka ne pamti se tekst ve situacija i efekt koji se mora izazvati Retorika tehnika mjesta dijelovi govora (idejem argumenti, glavne misli) pridruuju se istaknutim mjestima nekog vrlo poznatog prostora (stan, ulica, krajolik...)

24. Biljeke
Zapamtiti smisao, a ne oblik kojim se izrie Pravilo entropije: to su dva razliita oblika vie uobliena, proizvode vie uma pri udruivanju Treba se poeti odvikavati od nekorisne pune tekstualizacije Tehniki savjeti: pisati na odvojenim listovima, malim karticama, samo s jedne strane, organizirati prostor na papiru, pisati po marginama teksta, upotrebljavati grafikone, dijagrame, skice... znakove koji povezuju rijei to biljeiti? imena, brojevi, novi pojmovi, injenice, podaci Biljeke su podsjetnik Sutina tehnike: sposobnost biljeenja tako da se ne ometa praenje izlaganja

23
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??)

Aristotel
Metode uvjeravanja 1. Tehnike one koje moemo sami konstruirati metodom i svojim zalaganjem 2. Atehnike one koje nismo sami pronali, ve postoje od ranije; svojstvene sudskom gov. Uvjeti koji pridonose uvjerljivosti govora su: 1. Karakterne osobine govornika 2. Raspoloenje sluatelja 3. Osjeanja (uzbunenja due pod ijim utjecajem ljudi mijenjaju miljenje) Metode uvjeravanja zajednike svima vrstama govornitva: 1. Primjer slian indukciji, koja je osnovni princip dokazivanja a) Navoenje izvrenih djela b) Govornik ih sam nalazi (parabole i basne) 2. Entimem najznaajnija metoda uvjeravanja, vrsta silogizma a) Demonstrativni (izvodi zakljuke iz priznatih premisa) b) Pobijajui (izvodi zakljuke iz premisa suprotnih premisama protivnika) Tri su oslonca u govornitvu: 1. Logos logika (ono to je najvjerovatnije istina) 2. Etos etika (sveope dobro u drutvu) 3. Patos osjeaji (pohvalni, pokudni) Aristotel je jasno odvajao retoriku-topiku (entimem) od logike (silogizma).

24
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) KOMPOZICIJA GOVORA 1. UVOD a) Zaglavlje: Pozdravljanje Predstavljanje Oslovljavanje b) Predgovor: Stvaranje naklonosti prema sebi (laskanje publici, otkrivanje sebe) Stvaranje zanimanja za temu (nedavni dogaaj, retoriko pitanje, problem, pria, citat, impresivni podaci, neto neverbalno slika, zvuk...) 2. GLAVNI DIO a) Pria b) Razdioba (najbolje dvojna ili trojna, da nas publika bolje prati) c) Iznoenje argumenata (razlozi) d) Potkrijepe e) Pobijanje protuargumenata 3. ZAKLJUAK (najaviti da zakljuujemo) a) Saetak b) Poziv c) Efektni zavretak d) Zahvala (i/ili isprika)

25
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??)

POETNO DIZAJNIRANJE GOVORA I. SREDINJA MISAO ( TEMA) Formalno jedna, izjavna, stilski neobojena reenica Sadrajno netrivijalna, obranjiva II. CILJ Jasan i tono odreen, mjerljiv III. PROFIL PUBLIKE Ne postoji loa publika, ve samo govor neprilagonen toj publici Minimalna opservacija: pretpostavka, sondaa, anketa Potpuna opservacija: Demografski podaci, otroumnost, vjerovanja, stavovi, interesi... IV. STRATEGIJE Naini pristupa sluateljima radi postizanja cilja Informiranje (npr. Vijesti) Instruiranje (npr. Predavanja) Interpretiranje (npr. Kritika umjetnikog djela ili komentar politikog doganaja) Uzbunivanje Persuazija (uvjeravanje) Argumentiranje (obrazlaganje) Zabavljanje (npr. Govor nakon ruka ili veere) Transformiranje Rjeavanje problema (brain storm)

V. OPI UVJETI GOVORA Vrijeme: kada i koliko dugo Prostorija, govornica, broj i raspored sluaa Scenarij (koji smo po redu), Scenografija Kostimografija, Pomona sredstva i mediji, trokovi i sl.

26
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??)

Sredinja misao Sadrajno: To je glavna misao govora, ono zbog ega se odluuje govoriti. Smjetaj sredinje misli: Sredinja se misao smjeta u tematsko podruje, npr. o maslinarstvu, o vrsnosti pisca, o monetarnoj politici. Slikovito: To je zrno, jajace ili gentski kod iz kojega izrasta cijeli govor; dapae, negativno odrenenje je: sve u govoru to ne proizlazi iz sredinje misli, digresija je. Formalno: Sredinja misao je jedna izrina nefigurativna reenica (dakle, ne pola reenice, ne dvije-tri reenice, ne upitna, ili usklina, ili zapovjedna ili eljna, ne slikovita). Ilustracije: Drava mora poticati maslinarstvo u naem mediteranskom podruju do mjere da se proizvodnja maslinovog ulja udeseterostrui do 12 godina. Marinkovi je bolji pisac nego egedin. Hrvatska kuna nije precjenjena.

Antiprimjeri: O maslinarstvu (to nije cijela reenica-to je tema, a ne sredinja misao). Kako poveati proizvodnju maslinova ulja? (to je upitna reenica i ne izrie kako, nego pita kako). Maslinarstvo je prava budunost ivota na naim otocima (to je slikovito odrenenje i zato vieznano).

Provjere valjanosti sredinje misli: a) Na dimenziji originalnost/trivijalnost, u vezi s konkretnom publikom, postavlja se pitanje misli li tko od nazonih suprotno; to ih je manje, sredinja je misao trivijalnija, pa se odustaje od govora te sredinje misli toj publici. Unutar iste teme sredinja se misao moe pomicati dok ne postane netrivijalna. Npr: svi misle da treba poticati maslinarstvo, ali ne idue godine jer nema sredstava; tada se sredinja misao moe promjeniti u: Maslinarstvo treba poticati odmah od ove godine s 30 mil. kuna godinje. Takva sredinja misao toj publici nije trivijalna.

27
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) b) Sredinja se misao provjerava na dimenziji dokazljivosti; treba za nju pronai vrste argumente ili barem jedan vrlo jak, npr. maslinovo ulje je jako zdravo i zato je siguran izvozni proizvod; Sve se druge mediteranske zemlje ve uvelike bave maslinarstvom. Predvidjeti prigovore - neutralizirati prigovore Dimenzije profila publike 1. Ope demografske osobine (broj sluaa, dob, spol, visina i vrsta naobrazbe, zanimanje, imovinsko stanje, vjera, pripadnost stranci, nacionalnost) 2. Znanje i svijest o znanju (za instruktivnu strategiju) 3. Stupanj spremnosti: a) zaokupljenost temom b) osjeaj vanosti teme c) stupanj zapamivanja 4. Stupanj otroumnosti inteligencija i znanje, a mjeri se kroz: a) sposobnost apstrakcije b) sposobnost razlikovanja c) sposobnost impliciranja 5. Vjerovanja, stavovi, vrijednosti, interesi (za persuazivnu i uzbunujuu strategiju) 6. Spoznaja problema i stupanj elje da ga se razrijei (za strategiju rjeavanja problema) 7. Stupanj ozbiljnosti (za zabavljaku strategiju) 8. Emotivnost (za uzbunujuu strategiju) 9. Desna/lijeva hemisferalnost

MODALNI IZRAZI Kratki stereotipni komentari koje izrie sam govornik tijekom govora. Ne smiju se previe ponavljati postaju potapalice. Uinci (funkcije): - govornik istanuje svoju misao, izraava misao prema svom iskazu i prema sluaima - govornik dobiva na glatkoi, eleganciji, uljudnosti i prozirnosti (redundanciji) - govornik prikriva mjesta oklijevanja, tj. izbjegava potapalice i zastoje Uloge (funkcije): Fatika (uspostavljanje, uvrivanje, provjera komunikacije): obratite panju, gledajte... Poziv ili sugestija: kao to znate, sloit ete se sa mnom, ako dopustite, sapienti sat... Spojnice (konektori): nadalje, kao to rekoh, prije je reeno, u vezi s tim... Rastavljanje: s jedne strane.., a s druge, za razliku, naprotiv... Implikacije: u krajnjoj liniji, razabire se, znai, dakle, mutatis mutandis... Kvalifikacije: naalost, na svu sreu, ne daj Boe, horribile dictu... Subjektivnost: po mom sudu, smatram, ceterum censeo... 28
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Retorika (kod prof. ??) Isticanje/pojaanje: zasigurno, jamano, dakako, urbi et orbi, last but not least... Ublaavanje: usuujem se rei, ako se ne varam, s vaim doputenjem, grubo govorei...

Image govornika to sve utjee na njega: samopouzdanje glatkoa govora glas izgovor(dikcija) hrvatski standardni jezik govorni bonton humor geste i mimika etika argumentacija

29
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com