Professional Documents
Culture Documents
Pragmalingvistika se bavi uporabom jezika, izvorite joj je u filozofiji. Istrauje kako jezini
kontekst utjee na odabir jezinih sredstava, fokusira se na dodana znaenja.
-prvotno zamiljen pojam pragmatike, prema Morrisu, obuhvaao sve psiholoke, bioloke i
socijalne pojave koje prate uporabu znakova
Kontekst i pragmalingvistika
sociotemporalni ambijent
Razine pragmalingvistike
- Uloge, kao i drugi oblici ponaanja, s jedne strane ograniavaju, s druge olakavaju
openje.
KONSTATIVI
-namjera im je obavijestiti ili opisati zato ih je mogue vrednovati kriterijem istinito ili lano
PERFORMATIVI
-inovi koji sami sebe najavljuju, a sadravaju performativne ili izvoake glagole:
IMPLICITNI PERFORMATIVI
KONSTATIV PERFORMATIV
tvrdnja molba, obeanje, zahtjev, isprika
kriteriji: istinit/laan kriterij: uspjean/neuspjean
neovisan od konteksta ovisan o kontekstu
objektivan subjektivan
impersonalan personalan
neutralan s obzirom na govornika nije neutralan s obzirom na govornika
atemporalan temporalan
JOHN SEARLE: dijelovi govornoga ina
1. LOKUCIJA
a) organizirana poruka koja moe biti odaslana i primljena vizualno ili auditivno-
fonetski iskaz
2. ILOKUCIJA
3. PERLOKUCIJA
Primjer:
Ilokucija
KOMPLEMENTIRANJE rizik
(6)
A: Rezultati tvoga rada su zaista postali vidljivi, svi te hvale. Uskoro bi mogao biti
promaknut u vie zvanje.
A: uj, jesi li pri novcu? Moe li mi posuditi 100 eura? Brzo u ti ih vratiti.
(7)
Primjeri
G2: Pa ne mogu biti dobro kada imam udnovatog susjeda. Uveer navodno bui,
popodne treti glasna glazba. Stalno se buni i dobacuje. Nema vee kazne nego imati
nerazumna susjeda.
2) MAKSIMA KVALITETE
3) MAKSIMA ODNOSA
d) Budi toan.
kvantifikator
(9) G1: teta to nam nee vie predavati profesori Jozi i Mati.
G2: Zaista, prof. Mati e nam nedostajati.
MAKSIMA TAKTA
MAKSIMA VELIKODUNOSTI
MAKSIMA SUGLASNOSTI
MAKSIMA SKROMNOSTI
MAKSIMA SIMPATIJE
Vrste uljudnosti
*Brown i Levison uljudnost dovode u vezu s teorijom OBRAZA vlastita slika o sebi u
javnosti koja podrazumijeva dva lika:
FORMULE
PRIKLADNE: Bilo mi je drago; Drago mi je to smo se sreli; Ugodan dan Vam
elim; Do sljedeeg puta; Hvala na razgovoru, bilo mi je ugodno; Hvala na
odvojenom vremenu
NEPRIKLADNE: Vidimo se, dovienja; Dobro, eto, urim; Vidimo se; uvajte
se; Uivajte, bog!; Pozdravljam vas
PRESUPOZICIJE I IMPLIKATURE
H. Paul Grice
PRESUPOZICIJE
PRESUPOZICIJE
b) empresi su suhi.
relativiziranje istog
c) Torba je zelena.
Primjer 3. Od ove godine susjed Stanko u dvorinoj zgradi ima ak etvero podstanara.
1. a) Izvikao si se na kolegu.
IMPLIKATURE
- neodvojive
SVOJSTVA:
b) neodvojive su
1. Je li to tvoja jakna na podu? majka upita sina (po tonu govora moemo oitati
implikaturu)
VRSTE:
Pr.1.
ga Bennet: Ne vidim da London ima bilo kakvu prednost pred selom, izuzevi
trgovinu i javne lokale. Selo je mnogo privlanije, nije li tako gospodine Bingley?
Bingley: Kada sam na selu, nikada ga ne elim napustiti, a kada sam u gradu, osjeam
se gotovo isto. Oboje imaju svoje prednosti pa mogu biti podjednako zadovoljan i
ovdje i ondje.
B) KONVENCIONALNE IMPLIKATURE
MANIPULACIJA IMPLIKATURAMA
Pr. 3. Zajamio sam mu da njemaki narod eli samo mir () Nadalje sam mu zajamio, a
to ovdje ponavljam, da- nakon rjeenja toga problema za Njemaku vie nema teritorijalnih
problema.
b) Sve dok Njemaka ne zadovolji svoje teritorijalne apetite nee prestati ratovati.
Pr. 4. Plan predvia da, ako se Irak odbije pokoriti nalozima inspektora, mogu upotrijebiti
sva potrebna sredstva za uspostavu meunarodnog mira i sigurnosti. (HTV, 1.10. 2002)