PRAGMALINGVISTIKA - predavanja

Pragmalingvistika se bavi uporabom jezika, izvorite joj je u filozofiji. Istrauje kako jezini
kontekst utjee na odabir jezinih sredstava, fokusira se na dodana znaenja.

pragmatian svrsishodan, praktian/koji ima koristi od neega

pragmatizam filozofski nauk, utilitarno usmjeren, djelovanje koje je strogo prilagoeno

svrsishodnosti, neposrednim potrebama

-prvotno zamiljen pojam pragmatike, prema Morrisu, obuhvaao sve psiholoke, bioloke i
socijalne pojave koje prate uporabu znakova

- kada je u pitanju jezina disciplina u uporabi su sljedei nazivi: pragmalingvistika

CHARLES MORRIS, 1938.

Saussure izostavlja izvanjezini kontekst (oznaitelj i oznaenik u ljudskom umu)

Ogden i Richards uvode predmet izvanjezinu stvarnost

Razlike meu disciplinama

1.a) Patka je dotrala do Mare i liznula je.

- reenica sintaktiki ovjerena, semantiki dvojbena

b) *Do patka Mare je dotrala.

- nesronost, negramatina, besmislena reenica

2. Boca keapa otrala je do Mare.

- gramatina, semantiki besmislena reenica

3. Ona: Onda, jesi li?

 On: Hej, tko ne bi?
- sintaktiki, semantiki ovjerena
- znaenje proistjee iz konteksta

4. Bilo bi dobro da doete jo jednom.

- sintaktiki, semantiki ovjerena
- znaenje se mijenja s obzirom na govornika (npr. domain gostu ili lijenik
pacijentu)

Podruja pragmatike (Yule)

Pragmatika prouava znaenje koje izrie govornik.

Pragmatika prouava kontekstualno znaenje.

Pragmatika prouava kako se vie obavijesti prenese/iskomunicira nego to

se izgovori

Pragmatika prouava izraavanje relativne udaljenosti (deiksa)

deiksa- vremenske, prostorne i emocionalne konotacije

a) Na ovim prostorima. (ukljuen govornik)

b) Na tim prostorima. (iskljuen govornik)

Kontekst i pragmalingvistika

kontekst zanemarivan u strukturalizmu

a) OPI dio stvarnoga svijeta = prirodna i govorna situacija

b) PRAGMATIKI ine elementi relevantni za proizvodnju i interpretaciju

sociotemporalni ambijent

institucionalni ambijent uloge i status govornika

paralingvistiki signali: prethodne i naknadne aktivnosti govornika, dogaaji u

okolini; govor tijela (neverbalna komunikacija), glas (boja,stanke)

Razine pragmalingvistike

UI SMISAO: P = znaenje semantika

IRI SMISAO: P prouava sve komunikacijske fenomene: verbalne i neverbalne

Razine pragmalingvistikih pouavanja:

leksika pragmemi (leksemi koji su kulturoloki uvjetovani uvjetovani okolinom)

reenina govorni inovi

tekstna (diskursna) govorni anrovi

Razvoj suvremene pragmalingvistike

Kljuan dogaaj u nastanku suvremene pragmalingvistike bilo je predavanje Paula Gricea o

W. Jamesu na Harvardu 1967. jer je pokuao pomiriti 2 vana pristupa u filozofiji jezika:

1. IDEALNA JEZINA FILOZOFIJA

Ferge, Russel, Camp, Tarski

- Tradicionalno su studirali jezik kao formalni sustav, sluei se matematikim i logikim

zakonitostima

2. OBINA JEZINA FILOZOFIJA

Witgenstein, Austin, Searle, Strawson

- Studirali su stvarnu jezinu uporabu naglaavajui sloenost i suptilnost znaenja te

raznolikost jezine komunikacije

Sumnja i dijelom odbacuje konvencionalnost komunikacije te uvodi nove konceptualne alate:

PRESUPOZICIJE I IMPLIKATURE.

TEORIJA GOVORNIH INOVA

- Opeljudsko je ponaanje regulirano drutvenim i individualnim normama.

- Uloge, kao i drugi oblici ponaanja, s jedne strane ograniavaju, s druge olakavaju
openje.

- Govorom se moe upitati, narediti, obeati, a moemo i izmanipulirati, zbuniti i

prevariti.

- Pokuaj da se govorom neto uini jest GOVORNI IN

- Dijalog se smatra prototipom komuniciranja.

John Langshaw Austen (1911-1960) Kako djelovati rijeima

Temeljne postavke Austenova o jeziku:

1. Jezik se ne moe promatrati izolirano od drugih vrsta ovjekova djelovanja.

2. Jezik je kontekstualna pojava.

3. Jezik se ne sastoji od rijei i reenica, ve od iskaza koji su uronjeni u govornu

situaciju.

4. Jezini inovi nisu objanjivi i spoznatljivi, samo verbalno.

5. Postoje 2 vrste iskaza: performativi i konstativi

KONSTATIVI

-namjera im je obavijestiti ili opisati zato ih je mogue vrednovati kriterijem istinito ili lano

(1) Juer je u Osijeku padala kia. ISTINITO

(2) Kralj Rusije nije mudar. LANO

PERFORMATIVI

-inovi koji sami sebe najavljuju, a sadravaju performativne ili izvoake glagole:

(3) a. Ja te krstim. (sveenik)

b. Dajem ti ime Croatia. (kum broda)

c. Otputeni ste s posla. (direktor)

d. Otvaram sjednicu Fakultetskog vijea. (dekan)

Uvjeti valjanosti ili uspjenosti

a) Ako postoje sudionici govornog ina

b) Ako ih izgovara osoba koja je ovlatena

c) Ako je ozbiljna i ako se ponaa u skladu sa situacijom

 d) Iskaz mora sadravati glagol u 1. licu aktivnog prezenta

IMPLICITNI PERFORMATIVI

(4) G1: Ispriaj nam priu! (zapovijed)

G2: Dajte, ne budite takvi! (molba)

(5) U Osijeku je juer bilo 20 stupnjeva. (konstativ)

Svaki se iskaz moe promatrati kao performativ.

Svaki se konstativ moe preoblikovati u performativ. (npr. Uvjeravam te da je juer u

Osijeku bilo 20 stupnjeva.)

RAZLIKA IZMEU KONSTATIVA I PREFORMATIVA

KONSTATIV PERFORMATIV
tvrdnja molba, obeanje, zahtjev, isprika
kriteriji: istinit/laan kriterij: uspjean/neuspjean
neovisan od konteksta ovisan o kontekstu
objektivan subjektivan
impersonalan personalan
neutralan s obzirom na govornika nije neutralan s obzirom na govornika
atemporalan temporalan
JOHN SEARLE: dijelovi govornoga ina

1. LOKUCIJA

a) organizirana poruka koja moe biti odaslana i primljena vizualno ili auditivno-
fonetski iskaz

b) sadraj, ono o emu je rije propozicija (doslovno znaenje)

2. ILOKUCIJA

- govornikova namjera da kod recepijenta izvede odreeno komunikacijsko djelovanje

- ne moe se shvatiti i definirati bez konteksta

- ilokucijska snaga iskaza ono to se rauna da jest (ovisi o izboru jezinih

sredstava)

3. PERLOKUCIJA

- negovoreni (psiholoki) dio govornog ina, a koji podrazumijeva djelovanje na

primatelja

- uinak onog to se reklo (to smo postigli izgovorenim iskazom)

- rezultat govornog ina (dojam)

Primjer:

Lokucija Moe li mi dodati sol?

Primarna: ZAHTJEV (Dodaj mi sol)

Ilokucija

Sekundarna: Ispitivanje primateljeve spremnosti i sposobnosti da dohvati sol

Perlokucija (uinak -> je li nam taj netko dodao sol..)

VRSTE GOVORNIH INOVA

1. Deklarativi inovi koji samim izgovaranjem obavljaju ono to se njime izrie:

vjenanje, krtenje, imenovanje
 2. Ekspresivi inovi pomou kojih se izraava govornikovo stajalite(emocije) spram
onoga o emu je rije: svianje, nesvianje, uivanje, komplementiranje

3. Direktivi inovi koji ele utjecati na sugovornika: zapovijedanje, moljenje,

predlaganje

4. Komisivi inovi koji obvezuju sugovornika na nekakav postupak: obeanje,

odbijanje, prijetnje

5. Verdiktivi inovi kojima se vrednuje ili donosi sud: ocjenjivanje, podcjenjivanje,

kritiziranje

KOMPLEMENTIRANJE rizik

(6)

A: Rezultati tvoga rada su zaista postali vidljivi, svi te hvale. Uskoro bi mogao biti
promaknut u vie zvanje.

B: Nije mi to cilj, ali se trudim koliko mogu.

A: uj, jesi li pri novcu? Moe li mi posuditi 100 eura? Brzo u ti ih vratiti.

(7)

A Ima sjajne izmice, ba ti dobro stoje.

B Bilo bi ti bolje da gleda svoja posla, ostavi ti moj izgled.

NAELA SURADNJE I ULJUDNOSTI

NAELO SURADNJE: PAUL GRICE

 1) MAKSIMA KVANTITETE

Uini doprinos obavijesnim koliko se to zahtjeva.

Ne ini doprinos obavjesnijim, nego to je potrebno.

Primjeri

(1) G1: Opii mi detaljno kako je bilo na zimovanju?

G2: Nije bilo loe, smo da je bilo vie snijega.

(2) G1: Dobar dan! Kako ste?

G2: Pa ne mogu biti dobro kada imam udnovatog susjeda. Uveer navodno bui,
popodne treti glasna glazba. Stalno se buni i dobacuje. Nema vee kazne nego imati
nerazumna susjeda.

(3) G1: Oprostite, koliko je sati?

G2: Maloprije mi se uinilo da sam uo griki top.

Krenje maksime kvantitete

Ne moe se promatrati izuzev situacije (ukoliko su sugovornici iz Zagreba to je

valjano)

2) MAKSIMA KVALITETE

Supermaksima: neka tvoj doprinos bude istinit

Ne reci ono za to vjeruje da je lano

Nemoj rei ono za to nema potreban dokaz

(4) Bolje svata jesti nego svata priati (pisati).

3) MAKSIMA ODNOSA

budi relevantan (tema)

 (5) G1: Pa gdje si bila noas do 3 sata ujutro?

G2: Imam toliko toga proitati iz Povijesti hrvatske knjievnosti, a Engleski i

Makedonski jo pogledala nisam. Ne diem glavu s knjige.

4) MAKSIMA NAINA (modusa)

Supermaksima: Budi jasan, posebice:

a) Izbjegavaj nerazumljivost (skrivenost) izraza.

b) Izbjegavaj dvosmislenost (ambigvitetnost).

c) Budi kratak (izbjegavaj suvinu razvuenost)

d) Budi toan.

(6) G1: Je li kraj mojega seminara logian?

G2: Nije ba nelogian. -> dvosmislen odgovor

(7) G1: Idemo li u ribolov u subotu?

G2: U subotu je prijenos utakmice.

(8) Mnogi od zastupnika bili su protiv amandmana.

kvantifikator

*kvantifikator funkcionalni razred (prilozi, imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi)

pr. imenica -> mnotvo, gomila, veina

NAELO ULJUDNOSTI GEOFFREYA LEECHA (1983.)

(9) G1: teta to nam nee vie predavati profesori Jozi i Mati.
 G2: Zaista, prof. Mati e nam nedostajati.

MAKSIMA TAKTA

Ne naudi drugomu, potuj interese i prava drugoga.

MAKSIMA VELIKODUNOSTI

Umanjuj vlastitu dobrobit (korist), poveavaj dobrobit drugomu.

MAKSIMA SUGLASNOSTI

Umanjuj nesuglasje s drugima, poveavaj slaganje s drugima.

MAKSIMA SKROMNOSTI

Manje se hvali, a vie kritiziraj(porii) samoga sebe.

MAKSIMA SIMPATIJE

Umanjuj antipatiju, a poveaj simpatiju izmeu sebe i sugovornika.

Vrste uljudnosti

a. NEGATIVNA : Smanji iskaze negativnih uvjerenja, a sve ostalo ostaje isto.

b. POZITIVNA: Pojaaj izraze uljudnih uvjerenja.

Pragmatiki paradoks vodi u statinost

*Brown i Levison uljudnost dovode u vezu s teorijom OBRAZA vlastita slika o sebi u
javnosti koja podrazumijeva dva lika:

a) POZITIVNI OBRAZ potreba da se bude prihvaen i voljen te doivljen kao lan

skupine

b) NEGATIVNI OBRAZ vlastita elja za samostalnou, slobodom koju ne nameu

drugi

FORMULE
 PRIKLADNE: Bilo mi je drago; Drago mi je to smo se sreli; Ugodan dan Vam
elim; Do sljedeeg puta; Hvala na razgovoru, bilo mi je ugodno; Hvala na
odvojenom vremenu

NEPRIKLADNE: Vidimo se, dovienja; Dobro, eto, urim; Vidimo se; uvajte
se; Uivajte, bog!; Pozdravljam vas

PRESUPOZICIJE I IMPLIKATURE

H. Paul Grice

PRESUPOZICIJE

Ivanova supruga pridonosi

iskaz disfunkcionalnosti njihove ponitavanje
obitelji.
P
R
E 1.Ivan je oenjen. *Ivan nije oenjen.
S 2.Ivan i supruga imaju *Ivan i supruga nemaju
U obitelj. obitelj.
P 3.Ivan i supruga imaju djecu. *Ivan i supruga nemaju
O djecu.
Z 4.Svi u obitelji ne ive *Svi u obitelji ive skladno
I skladno.
C
I
J
E

PRESUPOZICIJE

-pretpostavljene tvrdnje, u izravnoj vezi s FORMOM iskaza

- na razumijevanje utjee memorija

- kljuno svojstvo: ne mogu se ponititi

- istinita, ako je istinit iskaz koji proizlazi iz nje

- moe biti potvrdna i nijena

-blisko povezane s onim to smo prethodno rekli

Primjer 1. Vjetar njie suhim empresima.

a) Vjetar njie empresima.

b) empresi su suhi.

relativiziranje istog

Vjetar njie empresima koji su suhi.

Primjer 2. Uenici su uiteljici ukrali zelenu torbu.

a) Uenici su ukrali torbu.

b) Uenici su uiteljici ukrali torbu.

c) Torba je zelena.

Primjer 3. Od ove godine susjed Stanko u dvorinoj zgradi ima ak etvero podstanara.

a) Susjed Stanko ima etvero podstanara.

b) Susjed Stanko od ove godine ima etvero podstanara.

c) Susjed Stanko u zgradi ima ak etvero podstanara.

d) Susjed stanko ima zgradu u dvoritu.

-sadrane su u svim vrstama govornih inova:

1. a) Izvikao si se na kolegu.

b) Zato si se izvikao na kolegu?

c) Ispriaj se kolegi zato to si povisio nepotrebno ton.

IMPLIKATURE

-namjerne, ali neiskazane tvrdnje

- tumaenje podrazumijeva da govornik i sugovornik potuju naela suradnje

 - u interpretaciji govornici su svjesni postojanja maksima

- neodvojive

-vrsto vezane uz situaciju

SVOJSTVA:

a) mogu biti ponitene

1.) U ovoj sobi je svjee.

Implikature: a)Moe li zatvoriti prozor? iako ne mora zatvoriti prozor

b) Prehlaen sam. ali lijenik je savjetovao da izbjegavam ustajali zrak

c) Ovdje se tedi. ali se ima svega

b) neodvojive su

1. John je genij. ironino

a) John je mentalno udo.

b) John je nevjerojatan intelekt.

c) John je velik um.

-pomono sredstvo u oitavanju implikatura: NEVERBALNI ZNAKOVI

1. Je li to tvoja jakna na podu? majka upita sina (po tonu govora moemo oitati
implikaturu)

2. A1: Zato gori svjetlo u kupaonici?

A2: Zato to je upaljeno. -> sugovornik shvaa na to se implicira

kljuno razumijevanje namjere

VRSTE:

A) RAZGOVORNE (konverzacijske) IMPLIKATURE:

Pr.1.
 ga Bennet: Ne vidim da London ima bilo kakvu prednost pred selom, izuzevi
trgovinu i javne lokale. Selo je mnogo privlanije, nije li tako gospodine Bingley?

Bingley: Kada sam na selu, nikada ga ne elim napustiti, a kada sam u gradu, osjeam
se gotovo isto. Oboje imaju svoje prednosti pa mogu biti podjednako zadovoljan i
ovdje i ondje.

Krenje naela suradnje (relacije i modaliteta)

B) KONVENCIONALNE IMPLIKATURE

Pr. 2. Neto je trulo u dravi Danskoj.

Vrijede za pripadnike jedne jezine zajednice koje dijele isto iskustvo

MANIPULACIJA IMPLIKATURAMA

Pr. 3. Zajamio sam mu da njemaki narod eli samo mir () Nadalje sam mu zajamio, a
to ovdje ponavljam, da- nakon rjeenja toga problema za Njemaku vie nema teritorijalnih
problema.

a) Njemaka nee ratovati

b) Sve dok Njemaka ne zadovolji svoje teritorijalne apetite nee prestati ratovati.

izbjegavanje istine, a samim time i sankcije

Pr. 4. Plan predvia da, ako se Irak odbije pokoriti nalozima inspektora, mogu upotrijebiti
sva potrebna sredstva za uspostavu meunarodnog mira i sigurnosti. (HTV, 1.10. 2002)

upuivanje na rat (oksimoron)

Pr. 5. () Zna to mislim

- pretpostavljanje da e se sugovornik preutno sloiti s nama